208
1 BIBLIOTEKA DRAMSKIH UMETNOSTI Radoslav Lazić TRAKTAT O KRITICI Dijalozi s kritičarima o kritici predstavljačkih umetnosti 2013

Traktat o Kritici

Embed Size (px)

Citation preview

  • BIBLIOTEKADRAMSKIHUMETNOSTI

    RadoslavLazi

    TRAKTATOKRITICIDijaloziskritiarimaokriticipredstavljakihumetnosti

    20131

  • RadoslavLaziTRAKTATOKRITICITHETREATISEOFCRITICISMAutorskaizdanja.SamizdatRecenzentiRadomirPutnikRadoslavokiZoraneriPrevodnaengleskiikorekturaRitaFleisGrafikaopremaidizajnDuanKaraditampaHadarTira500ISBN97886842834212

  • SADRAJ

    EDITORIJALRadoslavLaziPARADOKSOKRITICIDijaloziskritiarimaokriticipredstavljakihumetnosti...............5UMESTOPREDGOVORARadomirPutnikSMISAOPOZORINEKRITIKE .....................................8JovanHRISTIMALAPSIHOLOGIJAPOZORINEKRITIKE ..........................10DRAMA,DRAMATURGIJA,KRITIKARazgovorspozorinimkritiaromJovanomHristiem...............14TEATROLOGIJAIMETODPOZORINEKRITIKERazgovorspozorinimkritiaromPetaromMarjanoviem ...........23KRITIAR,NJEGOVTEATARIREIJARazgovorspozorinimkritiaromVasjomPredanom ................32POZORINAKRITIKAIZNUTRARazgovorspozorinimkritiaromJovanomirilovim................40ODRAMSKOJKRITICIRazgovorsapozorinimkritiaromSretenomPeroviem.............43ONOVINSKOJPOZORINOJKRITICIRazgovorspozorinimkritiaromMilosavomMirkoviem ...........48POETIKAPOZORINEKRITIKERazgovorspozorinimkritiaremMuharemomPerviem ............53REDITELJINJEGOVKRITIARRazgovorspozorinimkritiaromLaslomVegelom .................68PREDMETPOZORINEKRITIKERazgorspozorinimkritiaromAndrejomInkretom.................75KRITERIJUMIPOZORINEKRITIKERazgovorsapozorinimkritiaromVladimiromArsiem.............81POZORINAKRITIKAIDRAMSKAREIJARazgovorspozorinimkritiaromDraganomKlaiem ...............88OPOZORONOJKRITICIRazgovorsapozorinimkritiaromVeselinomRadunoviem .........953

  • ANALITIKAPOZORINAKRITIKARazgovorspozorinimkritiaromAleksandaromMilosavljeviem ...102PISMOALEKSANDRAMILOSAVLJEVIARADOSLAVULAZIU ........ 116DRAMATURGIJAPOZORINEKRITIKERazgovorspozorinimkritiaromIvanomMedenicom ............ 120IIPOETIKAOPERSKEKRITIKERazgovorsoperskimkritiaromBrankomRadovi ................ 132IIIPOETIKAKRITIKEUMETNIKEIGRERazgovorskritiarkomumetnikeigreMilicomZajcev ............ 143IVREIJA,KRITIKA,LUTKARSTVORazgovorsapozorinomkritiaromSmiljomKursarPupavac ....... 149KRITIKALUTKARSKOGTEATRAANTOLOGIJASAVREMENOGSRPSKOGLUTKARSTVARazgovorsakritiaromDejanomPeniemPoljanskim ........... 160VKRITIKAIREIJARADIODRAMERazgovorsradijskimkritiaromoremureviem............. 165VIPOETIKATVKRITIKERazgovorstelevizijskomkritiarkomBrankomOtaevi ........... 173VIIANTOLOGIJAFILMSKEREIJERazgovorsafilmskimkritiaromRankomMunitiem .............. 188VIIIKRITIKAPREDSTAVLJAKIHUMETNOSTIRazgovorsakritiaromTomislavomGavriem ....................192

    SUMMARYRadoslavLaziPARADOXOFCRITICISMDialogueswithcriticsaboutthecriticismoftheperformingarts.... 202OAUTORU................................................ 2054

  • EDITORIJAL

    RadoslavLazi

    PARADOKSOKRITICIDijaloziskritiarimaokriticipredstavljakihumetnosti

    KnjigaTraktatokritici,predstavljasvojevrsnukolektivnuraspravuoprirodiifunkcijamakritikepredstavljakih,reprezentativnihumetnosti.Svojaestetika svedoanstva iskazuje plejada izabranih kritiara. Moja teatroloka,filmoloka ipolimedijskanaunim istraivanjima,uposlednjimdecenijamaminulogXXipoetakaXXIveka,nadramskomidramatinomprostoruJugoslavije, ovde su posveena sloenom fenomenu kritike u predstavljakimumetnostima.

    Ovdeisada,svedoesvojekritiarskepoetike.Uglednaimenapozorine,operske,baletske,radijske,filmske,televizijske,lutkarskeimultimedijskekritike,predstavnicirazliitihgeneracijanacionalnihkultura,iznosesvojaautentinamiljenjakritiaraokritici.

    Okriticipredstavljakihumetnostiunaimdijalozimaautentino,bezdlakenajezikusvedoekritiari:BORIVOJEGLIIJOVANHRISTIPETARMARJANOVIVASJAPREDANJOVANIRILOVSRETENPEROVIMILOSAVMIRKOVIMUHAREMPERVILASLOVEGELANDREJINKRETVLADIMIR ARSI DRAGAN KLAI VESELIN RADUNOVI ALEKSANDARMILOSAVLJEVI IVANMEDENICA BRANKARADOVI MILICAZAJCEV SMILJAKURSARPUPAVACDEJANPENIPOLJANSKIOREUREVIBRANKA OTAEVI RANKO MUNITI TOMISLAV GAVRI RADOMIRPUTNIK

    JovanHristi,znaajnoimesrpskedramskekritike,usvomnadahnutomesejuMalapsihologijapozorinekritike,(1988),navodiparadoksopozorinomkritiaru,koganikonepitazato,kakoikomepiepozorinukritiku?Uiskrenojispovestipozorinogkritiaraonpriznajerazloge,zatopiepozorinukritiku,inavodirazloge:

    Dramapokreevelikemehanizmeljudskihodnosa,inemanieglepegnegoihnasceniuinitiivimiopipljivim,pretvoritionotojepostojalosamonatampanojstraniciuivotivihljudi,otkritiiizloititemnogostrukeiisprepletaneodnosekojisenaprvipogledneprimeuju,alikojiudobrojpredstaviznajudaseodjednompojaveidase,kaoudaromarobnogtapia,sloeujednukoherentnucelinu.Kadapiuodrami,kritiarijenajeesvodenanizintelektualnihformulacija:rediteljjezameneonaj(iakonitonijenekanaro5

  • itaistina)kojiumedastvorijedanivotkojiebitiistovremenoipun,ispontanonasvodikavelikimistinamaoivotu.Nitalakenegonizatimanjeiliviepametnereenice;dalekojeteestvoritijedannizljudskihivotaizakojihesenazretiijednamisaoooveku.

    Drugirazlogzanjegaglasidramskikritiar jeustvari rediteljkojisvojepredstavenereira...veihpie.

    Treirazlogodreujepozorinukritikukaosudbinu.Kritarjesvedokkakosenasceniivotpretvarauumetnost.

    Hristievimjedinstvenimesejem,Malapsihologijapozorinekritike,otvarammojTraktatokritici,ukomemuposveujemicelovitdijalogopozorinojkritici,dramireiji,kojismoostvariliuprostorunekadanjegNolitanabeogradskimTerazijama,ikojijeprvobitnobioobjavljenunosadskojSceni.Odtadajenezaobilaznareferncazarazumevanjeestetikeipoetikedramskekritikeuuniverzitetskimraspravamaopredemetuizadacimasavremenedramskekritike.

    MojTraktatokriticidijaloziskritiarimaokriticipredstavljakihumetnostijeprvaknjigaovevrsteukojojsuizabranikritiaripozvanidasvedoenaautentiannain,najee,krozpisaneautorizovanedijaloge,aliinekiodnjihkrozusmenidijalog inaknadnuautorizaciju,kaoto jesluajsHristievim imojimdijalogom.Poredpozorine,dramskekritikeovdesevodeestetikidijaloziiooperskoj,baletskoj,radijskoj,filmskoj,televizijskoj,lutkarskojimultimedijskojkritici.

    KnjigaTraktatokriticidijaloziskritiarimaokriticipredstavljakihumetnostipredstavljasvedoanstvookriticidramskihumetnostimaunaemvremenu,naprelaskuXXuXXIvek.Poobimu iprostoru istraivanjaona imaepohalnidokumentarniznaaj.Bieodnajveekoristiteatrolozima,filmolozimainaunicimamultimedijskenaukeiumetnosti,naroitostudentimadramskihumetnosti,knjievosti,estetikeifilozofije.

    Akobisenekinaniistraivaodluio,dapiedoktorskudisertacijuokriticipredstavljakihumetnosti,onbisvakakomoraodausvojnauniradugradiimiljenjaotome,zato,kakoikomekritiaripiukritiku.Bezkritikenema,nitimoebiti,autentinogumetnikogstvaralatva.Zatojekritikaneizamenljivkonstituentsvakogstvaralakog,umetnikogiestetikogWorkinProgressDelaunastajanju.

    Konano,zadatakkritiarapredstavljakihumetnostiijeste,daprosuuje,idaiznosinajavnostsvojeargumentovanesudove,snajveomodgovornou,oonometogledaividi,sluaiuje.

    DramskiEfemeris,Bogsveoptepreolaznosti,podseanasna jo jedanparadokskritiarupredstavljekihumetnosti,dakritiardonosisvojeestetikesudove,unedostatkudokaza.Kadasudiiprosuujepredstavajenepovratnoiezlazauvek.Svakodrugosuenjeiprosuivanjepodrazumeva,kaoestetikikritikipredmet,novudrugaijuineponovljivupredstavu.

    Hermeneutikadramskekritikenaspodseainainjenicudajesvezaistaefemerno,prolazno,paipredstavaikaoikritikisudovionjoj.Nemenjasesamopredstava,menjamosesvimi,nasceniipredscenom.Otudanaspot6

  • krepljujeparadoksimisao,dajepisanjekritikepredstavljakihumetnostisvojevrsnozakucavanjeekserauvodu,ustvari.

    Paradoksokritiarupredstavljakihumetnostitrebarazumetikaoiinjenicu,daonsudioonome,toneumeisamdaini,nitiznadatoumetnikidaostvaruje.JedanodnajveihsrpskihrediteljaXXvekaMatejaMataMiloevi(19911997),mijepotvrdiouverenje,danikoboljenepoznajenjegovupredstavuodnjega,kaosamogreditelja,njegovureiju.

    Ostajepardoksokritiarupredstavljakihumetnostikaohermeneutiaru,ijeanalitiko,estetiko,kritiko,sistematsko,ninadreeno,nipodreeno,itanjedramskepredstave,opere,baleta,filma,radija,televizije,lutkarskepredstaveilibilokogmultimedijskogdela,predstavljaconditiosinequanonuslovbezkoganema,nitimoebitikritikograzumevanja,najsloenijeumetnikogoblika,kojepoznajesvekolikaestetikadramskihumetnosti.

    Beograd,13.IX2013.7

  • UMESTOPREDGOVORA

    RadomirPutnik*

    SMISAOPOZORINEKRITIKEUknjiziPozorinekritikeMilanGrolgovoriotometajeciljizadatakpo

    zorinekritike:...pozorinakritikaivimnogostrukiminteresima.Inae,zanimljivijaoddrugih rubrikau listuneposredno izapredstave, kaonastavljenrazgovorizmeuinova,onavremenomproduujesvojivotsamoknjievniminteresomkojinijebioglavniudobanjenepojave,ikojise,ukriticiodelimakojanetraju,suavakatkadnatehnikuiistorijudrame...SamapozorinakritikazaGrolajemiljenjejednogovekaojednombrojukomadaipitanjapozorinih.**GrolovoshvatanjepozorinekritikeuoavauzajamnostodnosakojipostojiuveziizmeuizvoaanasceniigledalitaisatestraneMilanGroljeupravukadagovorioobaveznostikojupozorinakritikaimauodnosupremateatru.Dananjeshvatanjepozorinekritikejesloenije,ismatrasedajepozorinakritikaoblaststvaranjakojaodraavatekuudelatnostpozorita.Pozorina kritika se javlja u vidu uoptenih lanaka, () u vidu recenzija napozorinepredstave,monografijeoglumcima,rediteljima,itd.PozorinakritikaseneposrednodotieteorijepozoritaNoonajepritomaktuelnija,brereagujenanovineupozorinomivotuitakomoedautienateoriju,dajeobogati,dadoprinesestvaranjuraznihpozorinihsistema.***

    Nobezobziranarazvojteorijskemisliopozoritu,sutinapozorinekritike jenesporna;zadatakpozorinekritike jedatumai ivrednujepozorinupredstavuilipojavu.Zadatakkolikovaanpozorituistvaraocima,tolikoiitaocima(sluaocima)kritike.Kritiar,dakle,trebadaistraivrednostipozorinekreacijekojanikadneegzistirakaonetopredmetnoistvarnojerjeusvom

    *PUTNIK,Radomirsrpskiknjievnikidramaturg,teatrologipozorinikritiarroenje9.VII1946.godineuOdacima.OsnovnukoluigimnazijuzavriouVrcu.StudiraojugoslovenskuisvetskuknjievnostnaFilozofskomfakultetu.DiplomiraojenaodsekudramaturgijenaAkademijizapozorite,film,radioitelevizijuuBeogradu1972.Odgodine1972.do1976.urednikpozorineifilmskerubrikeulistuKnjievnare.UTVBradiod1974.godine,kaohonorarnidramaturgDramskeredakcijePrvogprograma.Od1978.urednikuDramskojredakciji,aod1983.urednikuRedakcijiigranogprogramado1993.iod1997.UmeuvremenubiojedirektorDrameNarodnogpozoritauBeogradu(19931997.).Odmaja1999.doavgusta2001.glavniiodgovorniurednikUmetnikogprogramaRTS.BiojeipozorinikritiarTreegprogramaRadioBeograda(19741993)iPolitike(19861993)iglavniurednikasopisaScena(19901994).Objaviojevieknjigapoezije(Pticaruiastekoe,Zaumnapeina,Otkrivanjevremena,Nedeljniruak)proze(Prieosmrti), teatrolokih idramaturkihogleda (itajui iznova,Dramaturkiposlovi,Dramaturkaanalekta,Izteatrolokogrepozitorijuma,Slikeminulogvremena,Pribliavanjepozoritu);napisaojepetnaestakdramaprikazivanihuprofesionalnimpozoritimainateleviziji,kaoitelevizijskuserijuKrajdinastije Obrenovi. Za dramski program Televizije Beograd adaptirao komade Jovana Sterije PopoviaSudbinajednograzumaiDandrljivimu.Napisaojeoko1.500kritikapozorinihpredstavaiknjievnihkritikazaTreiprogramRadioBeograda,dnevnenovineiperiodiku.Dobitnikviestrunihijavnihpriznanja.

    **MilanGrol:Pozorinekritike,Beograd,1934.str.6.***Renikknjievnihtermina,Beograd,1992.str.633,M(irjana)M(ioinovi)8

  • neposrednomicelovitomprostornovremenskomopseguidentinaskreativnimprocesomukojemnastaje,itotakodatajprocesnikadneostvariilineostavizasobomnijedanopipljivi,stvaranitrajanumetnikipredmet.Skrajemstvaralakogpostupkaokonavaseigasneisamoumetnikodelo.*

    Predstava,kakovidimo,nijepredmet,onaneposedujesvojstvamaterije(materijalnedimenzijeteinu,visinu,boju,oblik,itd.),alipozorinapredstavaposedujenekedruge,reijomutvreneiodreeneumetnikedimenzije,kojimagledaocimaprenosiizvesneumetnikeutiske(poruke).tavie,predstavasenajeeistvaradabiumetnici(pisac,reditelj,glumciidrugiumetniki saradniciautori) njome ostvarili svoje umetniko vienje nekogsudbinskivanogilimanjevanogpitanja.Pozorinikritiar,kaostrunigledalac,imazadatakdaprotumai,objasniivrednujeizvedenupredstavu,odnosno,daizgradiodnosepremascenskomostvarenju.**

    Pozorinikritiar je,nemasumnje,nerazluivideopozorinepredstave.Onunjoj sudelujepunim racionalnim iemocionalnimueem. I kritiarapredstavaiznenauje,lomi,stavljaudilemu,ushiuje,bacaubesiliostavljaravnodunim.*** Pozorini kritiar, dakle, intenzivno doivljava predstavu,iakoimateakiponekadneizvodivzadatakdaupredstaviuestvujeidaistovremenoimaracionalnudistancupremanjoj!Topotovanjenaelajedinstvasuprotnosti spada u paradokse odnosno nerazreive probleme kritiareveprofesije,kojiseumnoavajusvakomnovompredstavominovimpristupompozorinihstvaralaca.Otudasekritiarrazvijazajedno isinhronosasamimpozoritem,izbogtogaikritiar,kaoisamteatarinjegoviautori,delistrepnjuineizvesnostpozorinogina.Akojezadatakkritiaradaistraiideje,namere,polazitaipoglednasvetautorapredstave,ondasepodrazumevadakritiarznadanaeifru,klju,metodipristupzatumaenjepredstave.

    Dakako,delatnostpozorinogkritiaratrebalobidabudelienaafektivnogreagovanja,zarazlikuodostalihgledalacakojimogudabuduikrajnjelinipaiostraeniuprihvatanjuilineprihvatanjupredstave.Kritiarimateakzadatakdasvojesubjektivnodoivljavanjepredstavepotiniobjektivnojproceninjenihvrednostiidasvojevienjejavnosaopti.Sobziromnainjenicudakritiar prosuuje predstavu izvedenu danas, u naem vremenu, njegov sudupuenjesavremenicima,odnosnopotencijalnimpozorinimposetiocima,alisasvimjeizvesnodaepozorinakritikaostatiikaovanoumetnikoalineinauno svedoenjeo predstavi kada se ivotpredstave neminovno ugasi.Otudaproizilaziobavezakritiaradakrajnjesavesnoistraiidefiniesvekonstitutivneelementepredstave idaonjimapruirelevantansud,kaoto jeduandadsveukupnuanalizupredstave.

    *AndrejInkret:Predmetiprincipdramaturgije,NoviSad,1987.str.11.**MilenkoMisailovi:KreativnadramaturgijaII,NoviSad,2000.str.213.***MuharemPervi:Glumacinjegovdvojnik,Jagodina,2002.str.245.9

  • JovanHRISTI

    MALAPSIHOLOGIJAPOZORINEKRITIKE ....Madasumnogiigrai,neki

    morajubitigledaoci.BenDonson

    Kako? Iako? sve ree,piscima idanasponekadpostavljajupitanje (sa)

    kojimje,kau(,)uanketiasopisaLittrature,poelamodernafrancuskaknjievnost,toereiimodernaknjievnost:zatopiete?Kritiarima,gotovonikad.Kaoiienjeulica,rekaojeujednomesejuDordtajner,kritikajeposaokojisenebira,venakojisespada,paemuondaeprkatipojedvazaleenimranama?Dodue,jedannapesnik,MiodragPavlovi,imaobitadaprigovoritajneru:ujednojnjegovojpesmi,dvaubretaraspavajunapoklopcuubretarskihkoladokonaunonesateprolazegradskimulicamaanjihovemetle, kae pesnik, bez sumnje imaju istorijske razmere. Toliko oienjuulica.

    Atosekritiketie,istinajedaniintelektualniasopisi,nipoluuenenovine,nijednogkritiaranikadanisuupitali:zatopietekritiku?Kaodajetoposaotoliko jalovdabibilokogamoglozanimatizatosenekonjimebavi.Zatosamodluiodasamsebipostavimtopitanje.

    Mislisedajekritiarpromaenipisac.Bernardojejednomrekaokakoseiodnajgoregvinamoenainitidobrosireiotudkritiari.Modajebioupravu,alioje,nezaboravimo,bionesamoodliandramskipisac,negoijedanodnajveihpozorinihkritiarakojeznamo.Ipak,uprkosovomizazovnomprimeru,gotovodanemakritiarakojizasobomnijeostavio literarnegrehemladostikojebinajradijeprikrio.Skerlijepisaoraveisentimentalnepesme,postao jevelikikritiar,ali jedokrajasvogvekabionaklonjen izvesnomvodnjikavomlirizmu.Imaiobrnutihprimera.ojevepomenut:onjenapustiokritikuzaradodlinihdrama,iakopakosnikritiaridanaskaukakonjegovepozorinekritikeodolevajuvremenuboljeodnjegovihpozorinihkomada.Ajedanodnajboljihpozorinihkritiaranaihdana,ErikBentli,napustio jekritiku zarad ravihdrama.Ranije ilikasnije, stvaralatvo izgledadauzme svojobol;kritikabi,dakle,bilaneto ime sebavimo ilikadvienemoemodastvaramo,ilikadjonemamosmelostidastvaramo.

    Izatodaodmahpriznam:jasampromaenipozorinireditelj.Tojeonotosam,vieodsvega,eleodabudem.Ugimnazijskimdanima iaosamupozoritekadgodsammogaoutovremestajalosesatimauredudabisedobilekarteiitaosam(neitao:gutao)SistemStanislavskog,Predavanjaoreiji Gorakova, Elemente glume Radomira Plaovia (u izdanju tadanjeStrunepozorinebibliotekeizdavakogpreduzeaRadkojeje,osimpri10

  • runikazametalskeradnike,temitskefiguresocijalizma,izdavaloiprirunikezapozorineamatere)jednomrei,sveopozoritudoegasekrajemetrdesetihipoetkompedesetihgodinamoglodoiunaimknjiarama.

    Danezaboravimantikvarnice,kojesunamutovremenudilemnogovieod knjiara,pretrpanih zvaninoodobrenom literaturom.U jednojodnjihnaaosamPozorite,danassasvimzaboravljenui,barpomomemiljenju,nepravednoprenebregnutuknjiguMilutinaekia(dostanesimpatinelinostiuvremenu izmeudvarata),reditelja ipiscanekolikodrama,meukojimajednazasluujedabudepomenutakaomodanaaprvaavangardnadrama,ilibarkaodalekipredaknaeavangardnedrame.Tojedramoletomalojkrojaicikojaverujedaesenjenbogatidragan(sakojimjeposrnula)oenitinjome.Ona ije svojuvenanuhaljinu, razgovara sa svojomprijateljicom, iekadaondoe.Ondasezaujekucanjenavratima.Onapoletidaihotvori.Ubednusobuulazisamonaletvetra.

    UantikvarnicamasusemoglanaiiProlegomenazajednuteorijuestetikeBrankaLazarevia,saprikazomHagemanoveknjigeoumetnostiglume,moglisusenaiipozorinikomadikojisenisumoglividetinapozornicamajednomrei,tihgodinaantikvarnicesubilinaiuniverziteti,tanijereeno,alternativniuniverziteti.

    Misliosam,ijouvekmislim(iakotonijenekanaroitaistina)dajepozorinapredstavanajbolja imanentnaanaliza jednogdramskog teksta.Dramapokreevelikemehanizme ljudskihodnosa, inemanieg lepegnego ihnasceniuinitiivimiopipljivim,pretvoritionotojepostojalosamonatampanojstraniciuivotivihljudi,otkritiiizloititemnogostrukeiisprepletaneodnose,kojise(svio?)naprvipogledneprimeuju,alikojiudobrojpredstaviznajudaseodjednompojaveidase,kaoudaromarobnogtapia,sloeujednukoherentnucelinu.Kadapiuodrami,kritiarijenajeesvodenanizintelektualnihformulacija:rediteljjezameneonaj(iakonitonijenekanaroitaistina)kojiumedastvorijedanivotkojiebitiistovremenoipun,ispontanonasvoditikavelikimistinamaoivotu.Nitalakenegonizatimanjeiliviepametne reenice;daleko je tee stvoriti jedanniz ljudskih ivota, izakojihesenazretiijednamisaoooveku.

    Aliovekveomabrzoshvatidanijestvorenzaneposrednodelovanje.Rediteljski posao zahteva stepen dosluha sa duama glumaca za koji nikadanisambio,inikadaneubitisposoban.EliaKazanjenegderekaokakorediteljmoradabudesve,odpsihoanalitiaradoukrotitetljadivljihzveri, inijemubilopotrebnomnogopadaotkrije(m)daninekitalenti,uovomirokomspektruuglavnomnedostaju.Delovatina ljude,zapisao jeAmielusvome Intimnomdnevniku24.juna1848,ubeivatiih,boritisesanjima,uspeti,ilimidosaujeilimezastrauje.Alijouvek,modanaivno,verujemkakojedramskikritiarustvarirediteljkojisvojepredstavenereiranapozornici,gde jeizloenunakrsnojvatri talenata,ambicija i tatinasvojihsaradnika,nego ihpieubezbednostisvojesobe,gdeganitanemoeniiznenaditi,niiznervirati.Ibiobihnajsreniji,kadabihojednojdramimogaodagovorimkaoreditelj,11

  • to jestkaoonajkoji jeprvovidikao ivot, i to ivotuprostorupozornice,jednomreikaonetoopipljivo,jerudramisvemoradaponeodopipljivog.

    Drugi razlog zbog koga piem pozorinu kritiku je jednostavan: nemanieglepegnego,posledobrepredstave,sestiipokuatireimaoivetisvelepoteisvauivanjakojanamjeonapruila.MilanGrolkaekakojepozorinakritika nastavljen razgovor izmeu inova. A zato se toliko razgovaraizmeuinova,izatoserazgovaraposlepredstave?Zatotopozorinapredstavanestaje,razgovorpokuavadajejomaloodriuivotu,apozorinakritikaostaje.Tonijesasvimpravedno,alipostoji iosveta.Pozorinakritika jekritikabez svogapredmeta:posle svih kritiarskihnaklapanjamoemo jojednompogledatiMonaLizu;poslesvihvisokoumnihrasprava,moemo jojednomproitatiProces.Kaopreiveleizruevina,slikeiknjigevadimoispodgomilekritikihtekstovakojisuihpokrili,alipozorinepredstavevienema,postoje samo ruevine. Pozorinog kritiara itamo zato to je uspeo dasauvanetoodonogtosejedneveerizbiloujednompozoritu.Akojeita,onjemedijumkojinampomaedarazgovaramosasenimadavnihpredstava.

    Filozofi,asanjimaiekspir,govorilisukakojesvetpozornicanakojojsvimoramodaigramosvojeuloge.Aliakojesvetpozornica,nemogusvidaigraju,nekomoraidagleda.Tanijereeno,akosviimajusvojeulogenapozornicisveta,barjednaodtihulogajeulogagledaoca.U16.i17.veku,nanaroitenainepovlaenigledaocisedelisunapozornici.Drugisuih,izpartera,gledali istovremenokada iglumce; ipozorinikritiar jeonajkojinapozornicisvetaigragledaoca,zakogajegledanjenjegovauloga.Itojetreirazlogzbogkogapiempozorinukritiku,kojibisemogaonazvatiimetafizikim.Jergledalacnijesamoulogaonaje,kaoisveulogekojeigramo,inainpostojanja.Pozorinikritiarsediusvojojstolicinegdeuetvrtomiliestomredupartera,zavisiodtogakolikopozorineupraveuvaavajuonotoEnglezizovuthepressgangiposmatratasenapozornicizbiva.Tojeidealnasituacijaposmatraa,kojijeodvojenodonogtoposmatra.Suviedugosamseispitivao,suviesamdugorazmiljaoosamomsebi,danebihmogaodaiznaemvelikozadovoljstvoutomedabudemgledalac,kaeKami.VilijemDemsjeakpokuaosaizvesnimtemperamentalnimosobinamanjihovihtvoraca.Akojesvetotano,pozorinakritikanijesamopozicijakojasebirailinakojusespada,svejedno,negoisudbina.

    Kritiarjeonajkojijeizabrao(renijedobra,nanjusunasnavuklifilozofikojimisledaovekbiraonotoje,ustvari,zanjegaizabrano)daprovedesvojivotusvetuumetnosti.Nijeonsamoovekkojimoedamilitekudodirusanekimkojejaiodnjega,kaotosuEshililiekspir.IsidoraSekulikaekakoonotoninajednomispitu,niujednojispovedaonicinismorekli,upaiznasvelikaumetnikavrednost,alitojesamojednastranaegzistencijalnesituacijekritiara.Drugajetatojesvetumetnostiposredansvet,ukomeje,kakojerekaoiler,azanjimponoviliruskiformalisti,sadrajunitenformom.Drugimreima,ukomejeivotnainjenpodnoljivim.

    to semene tie, kae novelista Adalberg u Toniju Kregeru TomasaMana,jaidemukafanu.Tojeneutralnozemljite.Inastavlja,kosvakibanal12

  • ni literat: ono, takorei, predstavlja izdvojenu i uzvienu sferu literature,tamojeoveksposobanzaotmenijemisli.Alimiznamotasekrijeizaovihfraza.Kafanenisunainjenezatodabiovekunjimapiokafu;onesunainjenezatodabiovek,izdvojen,aipakdovoljnoblizu,mogaodaposmatrasvojeblinje.Ukafani,ovekjegledalac,aivotsepretvaraupozorinupredstavu.Onikojinemogudapodnesubliskostivota,aipaknemogunidabudusasvimdalekoodnjega,iduupozoriteiliukafanu.Ukafaniihtitestaklavelikihprozora,ilionakrhkaogradakojasepostavljaokostolovaiznetihnaplonik;upozoritu,titiihinjenicadajeivotpretvorenuumetnost,ljudiudramskalica,adramskalicaigrajuglumciitavjedansistempreinaenjakojinasudaljujeodonogtojeuivotunajneprijatnije,aomoguujenamdaseprepustimosanjarijamaoonometojeunjemunajvanije.Dalijenajvanije?Mislimodajeste,jerinaebismoustali,umealiseuarenugomilukojasekomeaprednama, inestaliunekojzbrcizakojusmomislilida jeivot,austvari jebilasamopozorite.

    Knjievnenovine,749/750,115.III1988.13

  • DRAMA,DRAMATURGIJA,KRITIKA

    RazgovorspozorinimkritiaromJovanomHristiem*

    Svimanamakojiradimouiokopozoritapostavljasepitanjeosloenostidrame.Zatoje,poVaemmiljenju,dramanajsloenijiknjievnirod?

    Trebabitiveomaoprezan.Ujednostavnomsmislu,dramajestenajsloe

    nijiknjievnirod,zatotookosebezapoljavavelikibrojljudi.Romanopisacililirskipesniksaobraajusasvojimitaocimaneposredno.Naputudogledaocadramisupotrebniireditelj,glumci,scenograf,kostimograf,ponekadikoreograf...Tojeoigledno.

    Sadrugestrane,prilinodugovladalojemiljenjedajedramanajuzvienijiknjievnirod.JednimdelomdugujemogaAristotelu,koji jerekaodasedramakoristisvimsredstvimapodraavanja,pajezatoustanjudanajkompletnijeinajobuhvatnijeizraziljudskiduevniivot.Kasnijesetopretvorilouromantiarskuevolucionistikushemu:lirika,epika,drama.

    Razumese,danasvienemislimotako.Romantiarisubilizasenjeniekspirom,aromanjetekpostajaozaistaozbiljanknjievnirod.Danasjepotpunobesmislenotvrditidasuekspirovedramesloenijeod,recimo,romanaMarselaPrustaiTomasaMana.ODojsudainegovorimo.

    Meutim,postojijoneto.Shvatanjeosloenostidramedugujemovremenimaukojimasusedramipostavljalisasvimodreenizahtevi.Recimo,klasicistikapravila.itajtesamobezbrojnetraktatekojisuseodramipisaliusedamnaestomvekuivideetedajepravoudokakosuseutovremeuoptepisale:njihovizahtevibilisuzastraujui,paiobeshrabrujui.Ondajeudevetnaestomvekudolateorijadobronainjenogkomadaijednosasvimnaroito shvatanje sceninosti. Jedna od rtvi tog shvatanja bio je ehov.NjegovogUjkaVanjuodbilojejednodravnopozorite,savetujuimudana

    *HRISTI,Jovansrpskiknjievnik,kritiar,dramskipedagogroenjeuBeogradu,26.VIII1933.godine.ZavriostudijefilozofijenaBeogradskomuniverzitetu.

    Od19551957.godinesekretarjeasopisaKnjievnost,aod19611964.sekretarSrpskeknjievne zadruge.Urednik je u Izdavakoj kui Nolit, a od 1971. pozorini je kritiar asopisa Knjievnost.Kao dramski pedagog deluje na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu u zvanju prof.dramaturgije.Izestetskeradionicekojupredvodiprof.Hristi,zajednosprof.SlobodanomSeleniem iprof.VladimiromStamenkoviem,izalajeplejadaznaajnihmladihdramatiara,meukojimajeiDuanKovaevi, sadanastavnikna istom fakultetu.Hristi jeobjavio etiriknjigepesama:DnevnikoUlisu(1954),Pesme(1959),Aleksandrijskakola(1963),Stareinovepesme(1988);knjigudrama:etiriapokrifa(1970)isedamknjigaeseja:Poezijaikritikapoezije(1957),Poezijaifilozofija(1964),Oblicimoderneknjievnosti (1968), Pozorite, pozorite (1977), ehov, dramski pisac(1981; prevedevo na francuski iobjavljenouizdanjuLagedhomme),Pozorite,pozoriteII(1982),Studijeodrami(1986,zakojujedobioSterijinunagraduasopisaScenazateatrologijuiknjievnunagraduorePopovi).JovanHristijejedanodnajuglednijihdananjihpozorinihkritiarauJugoslaviji,vrstanpoznavalacitumaklasineimodernedrameiknjievnosti,cenjendramskipedagogiestetiar.UmrojeuSremskojKamenici,22.VI2002.godine.14

  • stavidapienoveleidaseokanedrame,zakojunemapravogdara.Tadajetrebalobitizaistauporan,panastavitisapisanjemdrama.

    Itojeprolo.Svetojeodteuzvienostiitehnikekomplikovanostidramiostalojestenjenobim.Umalombrojustihova,odnosnonamalombrojustranica,dramskipisacmoradaispriaidakaeonozataepskipesnikiromanopisacimajunaraspolaganjuneogranienbrojstihovailistranica.KadaotkrijudaujednudramunijestalosveonotojestalouBrauKaramazoveiliuRatimir,kritiarikaukakojedramasiromaanrod.Klatnojeotilonadrugustranu.

    Paitajfizikiobimpostaojenetoprilinorelativno.Uzmite,naprimer,StrindbergovPutuDamaskiliCipeluodsatenaPolaKlodela.Onajezamenejednaodnajveihdramaovogveka,alikadabijenekistudentdramaturgijedoneokaoispitnirad,bojimsedabigaakiprofesornavikaonasvemoguenovineudramaturgijioborio.

    Sveusvemu,uvremenubezunapredpostavljenihpravilaizahteva,dramijeostaloonotoisvakomdrugomknjievnomrodu:obuhvatnostvizijeisnagakojomjeonaizraena.

    Predmetdrame jedanas,posleBeketa,posleantidrame,neto to je

    namaneshvatljivo.On izmiepredmetuestetike,definicije, rekaobih, ak iumetnikominu.Kakvesudanas,posleBeketa,mogunostidrame?

    Toemoznatiimsebudepojaviojedanzaistavelikidramskipisac.Zasada,izgledadaganema,iligaminevidimo.NemasumnjedajeposleBeketabilosjajnihdramskihpisacakojisunam

    itekakopokazalikakosemoepisati ikakvesu,kakoVikaete,mogunostidrame.Nekiodnjih,naalost,zasijalisusuviekratkimsjajeminestalisaobzorjadramskeknjievnosti.

    Modaesenjihovapravaveliinapokazatiuonojdrugojinstanciokojojjevoleodagovoriid?Usvakomsluaju,bilobinepotenoprebacivati imnekenedostatkesastanovitaukojenisaminemoemodabudemosasvimsigurni,prebacivatiimdanemajuonotonikonema,barzasada.

    Usvakomsluaju,inimisedapostojedvapiscakojizasluujudaihboljeupoznamo.

    JedanjeBototraus.Kodnasjeigranasamojednanjegovadrama,Maloiveliko,uAteljeu212,ipropalaje.Alitonijenjegovanajboljadrama.NeznamoniTrilogijuponovnogvienja,niSanletnjenoi,dalekokrupnijezalogaje.

    Drugi jeSemepard.DvenjegovedramepropalesuuJugoslovenskomdramskompozorituPokopanodeteiLudiodljubavi.Alinitonisunjegovenajboljedrame.UNjujorkusamvideoProkletstvogladujueklaseiLaduha,kojesumnogoboljeimnogosnanijedrame.Takoekrupnizalogaji.

    Anaepozoriteizgledadavienemazubazatakvezalogaje.Ali, to jedrugopitanje.Mislimdabi trebalo razmisliti io injenicida

    dramadalekoteeprelazigranicesvojesredineodostalihknjievnihrodova.Nesamozatotojepozorinapredstavaskupljaodtampanjajedneknjige.15

  • Jednaistorija,kojabinamprialaotomekadasuikakosudramskipiscikojesvidanassmatramovelikimbivaliprihvaeniuzemljamaizvannjihoveotadbine,bilabipounamodavieodjedneistorijemodernedramekojanampostoiprviputkaedasuehoviliPirandelovelikipisci.JednomsamuantikvarnicinaaoknjigukojajeizalauBelgijidvadesetihgodina.OnasezoveEgzotini dramski pisci. Znate li ko su ti egzotini dramski pisci? ehov, o,Strindberg,izmeuostalih.

    Recitenamnetoodramaturgijikaouniverzitetskojdiscipliniuestetskoj

    radioniciUniverzitetaumetnosti.Postojiitavaplejadamladihpisacakojisuprolikroztukolu.Tupostojiparadoksuniverzitetskogpromiljavanjapoetikeietikedrame.KojasuVaaosnovnaiskustvakaopedagoga?

    Mnogiodonihkojisubilinaistudenti,danassuzapaenaimenanesamo

    kaodramskipisci,negoikaokritari,istoriariiteoretiaripozorita.Miprofesori,razumese,ponosnismonanaenekadanjeuenike.emu

    smoihnauili,drugojepitanje.Katedruzadramaturgijuna tadanjojAkademijizapozorinuumetnost

    osnovaojeJosipKulundi.Onjetada,ezdesetihgodina,imaosluhadaosetikakoeuskorodramapostationotojekodnaspotradicijibilapoezija,rodkomese,gotovopopravilu,obraamladiovekkojielidapie.NedavnomijejedanprofesoruporedneknjievnostirekaodaimamnogostudenatakojineznajukojeMalarme,jedvadasuitaliBodlera,aliBrehtaiBeketaznajugotovonapamet.

    JosipKulundijenaverovatnonajkompletnijipozoriniovek.Dramskipisac,izvanredanreditelj,pisacnezaobilaznihstudijaonaimdramatiarimai,tosenepominjeuvek,proznipisac.Velikajetetatojouveknemamojednupodrobnustudijuonjemu.aknijedanestitmagistarskirad.

    Kulundijeosnovaokatedruzadramaturgijupougledunakolestvaralakogpisanjakojepostojenaamerikimuniverzitetima.Nikonijetanoznaokakosetotamoradi,isvismomislilidaoniimajunekenaroitemetode,imjeizjedneodtakvihkolaizaaoipisackaotojeONil.BiosamnauvenojYaleDramaSchool,iotkriodaonitoradeistokaoimitoradimo:studentipiudrame,itajuihnaasovima,iondaseonjimadiskutuje.

    Postojinetosasvimjednostavno:darsenemoenauiti.AkovamgajeBogdao,imatega,aakoganemate,pomoinema.

    Imajonetotoseniukakvojkolinemoenauiti,ilibartekonauiti.To jesenzibilitet, istananost,duhovnakulturazovitetokakogodhoete.Mislimdajetooseanjezaonotosezbivauljudskojdui,ilisvestotomedasutamoputeviveomaestovienegozaobilazni.Dramajesteumetnostjednostavnihisnanihhtenjaiusmerenja,alipisacmoradaznakakosedonjihdolo.Zatoneprekidnosavetujemstudentimadaneitajusamodrame,negoiromane.Konasjeboljeodvelikihromanopisacauveoutajneljudskedue?Modaonimogupomoimladomovekudaotkrijeineketajnesvojedueitako,posredno,itajnedueonihkojieusvojimdramamaizvestinascenu?16

  • Sadadolazinaredonotosenazivatehnikom.Pitanjanisuonakojasnakaotonamseini.Moeliseonanauiti?Doneklemoe,odneklenemoe.Razumese,postojenekeosnovedramskogpisanja.Tojeprvistupanjsavlaivanjadramsketehnike.Nadrugomstupnju,kadaproblemipostajusloeniji,vimoetedamladompiscuobratitepanjunatokakosunekeprobleme,predkojimaseionnaao,reavalivelikimajstorizanata.Alisadadolaziononajtee.Svetosuvelikimajstoriradili,radilisuzasebe,anezadruge.Nematehnike koja ne proistie iz onog to jedan pisac eli da kae. Sama za sebe,tehnikajednostavnonepostoji.Inaebidramemoglidapiuidobroinformisanikompjuteri.

    Amladiovekmodanajteeotkrivaonotoelidakae.Onnajeeelidakaeonotopiscikojeonvolieledakau.Tojeprirodno.Ponekadmiseinidajeonotomiradimoparadoksalno:mitraimodaposleetirigodinestudija,jedanmladiovekbudebezmalokompletandramskipisac,malteneIbsen iliBeket.Dodue,mismopomoglisvimetonam jenaraspolaganju,uvelismogautajnezanata,alinezaboravitedaonima,kadzavrifakultet,samodvadesetidvegodine.Injegovasopstvena,akamolituadua,zanjegajejouvektajna.

    Zamene, pedagogija je, nemalo, sokratski posao.Moemo limi damladomovekupomognemodaotkrijeprirodusvogadarainekedelovesvojeduekoje,preputensamsebi,modanikadanebiotkrio?

    Meutim, kada doemo do due, stvari postaju komplikovane, da nekaemnejasne.Svipomalolutamo,inemoemodanelutamo.Alionotojezamladogovekakojiseodluiodapienajvanijejestesamopouzdanje.Uverenjedasemoepisationakokakoonoseaimislidatrebapisati.Najeepitanjekojemistudentipostavljajujeste:moeliseiovako?Mojodgovorjejednostavan:moe,akouspetedastvorite jednukoherentnucelinu,koja jeuverljivaiubedljiva.

    kolajeradionicaukojojjedantekstpoinjedapolakodobijasvojkonaanipravioblik.Alitajprocespodrazumevajednoizanatskoiduhovnosazrevanje. Moda pedagog ne utie na njega samo onako kako to pie unastavnomprogramu,negoinekimdrugim,zaobilaznimputem?

    Zadnjihgodinaseposebno izdvaja jedanVaaspektpozorinogdelova

    njadramskakritika.Paradoksjedaodpredstavetrajnoostajesamokritika.ZakogaViradite,kudataenergijaide?Kolikojekritikakonstitucijapozorinogstvaranja?

    Prvo,poloajukomesepozorinakritikanalaziuodnosunapozorinu

    predstavuuosnovijerazliitodpoloajaukomeseknjievnakritikanalaziuodnosunajedanliterarnitekst,odnosnokritikavizuelnihumetnostiuodnosunajednuslikuiliskulpturu.

    Nemislimsamonaoiglednuinjenicudapozorinapredstavanestaje,dokpozorinakritikaostaje.17

  • Mislim inatoda jednapozorinapredstavanijenikaddokrajazavrenpredmet,onakokakojetakavpredmetjedantekst,jednaslikailijednaskulptura.Predstavase,malopreterano reeno,menja iz reprizeu reprizu.Sviznamopredstavekojesuse,posledesetakrepriza,kakosetokaeupozorinomargonu,raspale.Otomesemnogopria,zatotojetakonetoomiljenatemapozorinihogovaranja.Meutim,manjeznamozapredstavekojesu,kakoseutomistompozorinomargonukae,narastaleizreprizeureprizu.

    Imaliutomekritikanekogudela?Modaima.Razumese,nemislimdarediteljtreba,potojeproitaosvemudrostikojesukritiarireklionjegovojpredstavi,daponovoreiratuistupredstavu,ilidaglumacponovoizpoetkaponedastvarasvojuulogu.Tobibilosmeno, iznailobipridavatisuvievelikiznaajkritici.

    Alimislimdaurazmiljanjaopredstavionihkojisujestvoriliikritika,unaelu,ulazikaojedanodinilaca.Zatodane?Ulazerazgovoriuglumakomsalonu,pazatonebi ikritika?Akonemoedabudesaradnikustvaranjupredstave,kritikamoedabudenetonaliknasaradnikaurastupredstave.

    Nekadasemnogogovorilootomekakobibilodobrodakritiaridolazenaprobe,dapratenastajanjejednepredstave.tosemenetie,jaoboavampozorineprobe,zatotosenanjimamisliizruke,aneizglave,odnosnomisliseumaterijalupozorineumetnosti,aneuvisokimapstrakcijamakojeneznaenita.Tobi,svakako,pomoglokritiarima(ijeistopozorinoobrazovanjenijeuveksjajno)dakompetentnijesudeopozoritu;dalibiimpomoglodaboljesudeotojpredstavinaijimsuprobamabilisumnjam.Onibimodashvatiliintencijerediteljaiglumaca,aliakoteintencijenisudokrajaostvareneupredstavi,pomoinema.Premijerajepremijera,onajezavretakjednogprocesa, iposlenjepoinje jedandrugiproces. Za kritiarebibilodalekozanimljivijedapratetajdrugiproces.

    Svetaczatitnikpozorinihkritiara,Lesing,biojedramaturghamburkogpozorita.Nikoneznataje,zapravo,dramaturg,pamodaniLesingutonijebilodokrajajasno.Alionjepisaosvojapismaiobjavljivaoihukazalinomlistusvogapozorita.Danasihuglavnomitamokaoraspraveoteorijidrame,pravilima,jedinstvima,Aristotelu.Imaotrihsudova,imaimajstorskihopisaglumakeigre.Znamodajezbogsudovaimaoineprilika.AlineznamodalijenekiglumacbiopodstaknutnadaljerazmiljanjeosvojojulozipotojeproitaoonotojeLesingonjojnapisao.Bilabitonajveapohvalakritici.

    Predstavanestaje,pozorinakritikaostaje.Neostajenionauvek,semakoostajanjem ne zovemo amljenje ukorienog kompleta nekih novina ilinekogasopisanapolicibiblioteke.Ali,svejedno.Pozorinakritikaje,nanekinain,pamenjepozorita.MilanGrol, jedanodnaihnajveihupravnika ijedanodnaihnajveihpozorinihkritiara,rekaojekakojepozorinakritikanastavakrazgovoraizmeuinova.Azatosetolikorazgovaraizmeuinova?Da lisamozatodaseubijevreme imaloogovarajuglumci?Opozoritusetolikorazgovaraizatodasenanekinainsauvaonotosmogledaliitojeosuenodanestane.Zbogtogaje,poslepredstave,inajteeotiipravokui.Inetrebaiipravokui.Trebasaprijateljimaotiiurestoraninastavitirazgo18

  • vor.Osimakonistedeformisaniprofesionalackojiurikuidatoprezapiesveonepakostikojesumupalenapametdokjegledaopredstavu.

    Zatomislimdapozorinakritikanijesamosud.Nitatakonezastarevakaosud.Onajeievokacijaonogtosezbivalonapozornici.Aznatelikojejedanodnajveihmajstora teevokacije?Nemojte se zauditi:omraeniFransiskSarse,kojijesmatraodajeDimasinvelikipisackolikoiekspir.Alikadaonopisujekako jeSaraBernar igralaMargerituGotje ikako jeumirala,vamapousuzenaoi,kaotosuiuonodavnoveeigledaocimapolazilesuzenaoi.

    Vistebilijedanodprvihkodnaskojijeustanoviojedanoblikrazmiljanja

    opozoritu.Danaspostoji tendencijada se svevieokreemo teatralizacijisvakodnevnogivotakaoneemuto jeslinosamojstvarnosti.Viotvaratetemudijalogaofilozofijipozorita.

    MoramVamodmahreidaneznamtajetofilozofijapozorita,idasam

    vienegoskeptianpremaonometosedanasnazivafilozofskimpromiljanjem.Pozorita,ilineegdrugog.Hegeljefilozofskipromiljaovasionu,agotovouistovremeastronomskaposmatranjasumupokazaladajegovoriogluposti.

    Znate,kadasamstudiraofilozofiju,biosamoduevljenipristalicaanalitikefilozofije.GutaosamRasela,Mura,Vitgentajna,Ejera...Ejerasamakipoznavao.ezdesetihgodinabiojeuBeograduiodraojenekolikopredavanja.Jasambioprevodilac,iodtadaznamkakojetokrvavposao.Ejerbirekaonekolikoreenica,aondabihmuapnuo:Stop,Freddie,ijabihpreveoonotojerekao.Kadasepredavanjezavrilo,biosamoblivenznojem.OndasmokrenulinaveerukojujezanjegaprireivaloFilozofskodrutvo.Putjebiodug,odStudentskogtrgadoLovca.Prialismoosvemuisvaemu,isvraaliusputnapoaicusnogu.Kaotovidite,analitikifilozofinisusuvalogikaudovita.

    Dasevratimopozoritu.Pozoritepostojiibezfilozofa,inevidimtaonodobijakadaseunjegaumeajufilozofi.Onijednostavnoumrtvesveoemugovore.NisuustanjudaseestitonasmejukadagledajujedanFejdoovvodvilj,istidese,ipreziruonekojisezaplaukada,nakrajudrame,MajkaHrabrostkrenesamasasvojimkolimaodUlmadoMeca,odMecadoMoravske.Htelibidanasvemoguekomplikovanenaineobjasnetasutosaaljevanjeistrahsamozatodatadvajednostavnaoseanjanebuduonotoustvarijesu.Aristotel jebio filozof,ali je znaodapozoritemorada se,naprvommestu,obratinekimvrlojednostavnimoseanjima.

    TofilozofskopromiljanjepozoritakodnasjenajeejednaverbalnaorgijalaHajdeger.Jedanmladifilozof,NenadMievi,nedavnojezaHajdegerarekaodajeparodijafilozofije.Mislimdajeupravu.Tosusamoverbalnaprenemaganja na bombastine teme. Najobinija logika analiza reenicakojima se filozofskipromiljapozoritepokazalabibidaoneu stvarineznaenita.Alipodnjihovimuticajemkodnasjenapisanonekolikopotpuno19

  • sterilnihkomadainainjenjenizistotakosterilnihpredstava.Itikomadiitepredstavenikomenegovorenita,smrtonosnosudosadni,isamosupogodniiviluciokojefilozofimogudaokaesvojeapstrakcije.Njimaseoduevljavajuokruglistolovikritiarainikovie.

    Zatomedalekovieodonogtoopozorituimajudakaufilozofizanimataonjemuimajudakaurediteljiiliglumci,odnosnoonikojigastvaraju.Svetosamopozoritunauioakosamitanauionauiosamodnjihi,priznajem,oddva filozofakojisu itekako imalitadakauopozorituAnriGuijeaiAlena.Alionimiseinekaoizuzecikojipotvrujupravilo.

    Odknjigaopozoritunajradijeitamonekojesunapisalionikojisugastvarali,kojionjemumisleizruke,aneizglave.Kaoisvakaumetnost,pozoritesestvararukom,odnosnotelom.Naalost,opozoritujonikonijenapisaospiskojibibioravanLeonardovomTraktatuoslikarstvu.Leonardovamjednostavnogovorikako se slikajuoblaci,kakovodakoja tee. . .DonekletakavspisjeSistemStanislavskog,alionnegovoriooblikovanjupredstave,okostimografuiscenografu...Modaetakavspisnapisatinekoodmojihprijateljareditelja,PredragBajeti,GeorgijParoiliBoidarVioli?Mislimdabitobilapravaknjigaopozoritu.

    ZnamdaNevenkaUrbanova imau svojim fijokama jedanniz zapisaonaimglumcima.Jedanodnjihjeiobjavila,onajoRaiPlaoviu.Sjajan.ZnamdauzaostavtiniRaePlaoviaimanekolikosvezakanjegovihzapisaopredstavamakojejegledao.UbiblioteciFakultetadramskihumetnostinalazisezaostavtinaTomislavaTanhofera,kojujonikonijepregledao.Trebalobisvetoobjaviti.Kodaobjavi?ModabiSterijinompozorjudolikovalodasvetoobjavi.Alikodasveterukopisepripremizatampu?Nemojtemepitati.Tosutuneprie.

    Recitenamnetooteorijidrame iteorijipredstave,onapetosti izmeu

    jezikatekstaijezikapredstave.KakoVi,kaodramskipisac,viditeulogutekstaukonstitucijipozorinepredstave?Ukojojmerirediteljmoedamanipulietekstom?Naprimer,LjubiaRistisanjegovimHamletom?

    Mislimda je jako tekouoptavati stvari.Nemanikakve sumnjeda su

    mnoge,kakokaete,manipulacijetekstomudananjempozorituustvariplodjedneliterarneambicije,iakonamsetopozoritepredstavljakaoneliterarno,iliakantiliterarno.Onepotiuizjednogpogrenoshvaenogrediteljskogstvaralatvainjegovenavodnopodreeneulogeuodnosupremapiscu.Tekstzaistapostojiprepredstave,aliiusvakojpredstavionpoinjeponovodapostoji,itozaslugomrediteljaisvihpozoritnika.

    Tosuodavnorazreenedileme,idrastinerediteljskemanipulacijeizgledadasuvestvarprolosti.Osimkodnas,gdesvedolazisazakanjenjem iodlazisazakanjenjem.

    Pitanjeorediteljskimintervencijamautekstudramemodajeteorijsko,alisuodgovorinanjegauvekpraktini.Jednostavnoreeno,meutiminter20

  • vencijamaimaonihkojeosiromaujutekst,aliimaionihkojenampomaudaunjemuvidimonetonovo.

    Gavellajegovoriodatrebaigratiireiratitakkakpie.Alitapie?Akodramskitekstzaistapostojitekupozorinojpredstavi,pisacjenepotpunistvaralacbezreditelja,kaotojerediteljnepotpunistvaralacbezpisca.

    MislitelidajeStanislavskibioapsolutnoveranehovljevimtekstovima,onakokakobitonekiistuncivolelidabudeupozoritu?Kojeta.itajtenjegoverediteljskeknjige ivideeteda imjeondodavaosvata.Priaoraznimzvukovimakojimajeonvoleodaseigravejeulauistorijupozorita.Alionjeimaoglumcakojijesavrenoumeodapodraavasvemoguezvukovetojebilodavnopremagnetofonaiiskoristiogaje.Ofizikimradnjamakojejeonobilatododavaoehovutakoejemnogoraspravljano.AuetvrtominuTrisestre,dokupozadiniprolazibrigadauzpratnjuvojnemuzike,sestrenaproscenijumusvoderaunesvojihpromaenihivota,a izmeusluinad izkuejuridavidivojskukakoprolazi...Togakodehovanema,samozatotomineprimeujemodanema,zatotojeStanislavskiutojscenimisliozajednosaehovom,njegovareijaje,kakojetoujednomrazgovorusjajnoformulisaoBoidarVioli,prolazilaceoprocespisanjaehovljevedrame.Iunajpatetinijem trenutkukomadaotkrilanam jeono istovremenopostojanje razliitihivotakoji,svakizasebe,idusvojimtokominehajujedanzadrugoga.

    Ukakvomsuodnosudramskakritikaireija?Nikadasenisamumorioponavljajui:kritiarjerediteljkojisvojepredsta

    vepie,dokihrediteljreiraupozoritu.Knjievnakritika jepozivnajednonovoitanje;kritikadramejepozivnajednunovupredstavu.

    Kada piete o jednoj drami, iza svega to piete nalazi se jedna idejamoguereijetdrame.Akosenenalazi,nepieteodrami,negoojednomliterarnomtekstukojisluajnoimaoblikdrame.

    Vi ste u Nolitu uredili kapitalno izdanje Srpske drame.U ovoj ediciji

    objavljenojeprekostotinuklasinihisavremenihdramskihdelasrpskeknjievnosti.tazaVaspredstavljaovajizuzetniizdavakipoduhvat?

    MoramodmahdaVamkaemdajatusmnitanisamuredio.Svatosam

    radiosmbilojeda,zajednosatehnikimurednikom,odreujemtausvimtimtekstovimatrebasloitiovim,ataonimslogom.Volimtajtehnikiposaooblikovanjajedneknjige,inikadneuzaboravitisateisatekojesamproveosaGorom Stamenkoviem obeleavajui rukopise koje su prireivai doneli.Dramskitekstovisunajteiproblemzatehnikeurednikeislagae,alineudaVasgnjavimstime.

    SvejepoeloodtogatojeNolitpokrenuoedicijuSrpskaknjievnost.Prvosunaredubiliromani.Brojpedesetnametnuoseviekaoizdavakiireklamnitosnegokaoknjievnoistorijskanunost.Aondasudolenareddrame.Napraviosamjednukrajnjeprovizornuskicu,tekzapoetakrazgovora21

  • uureivakomodboru.Taskicasadralajedvadesetknjiga.Poslepedesetromana,dvadesetknjigainilosedajebrojdovoljanzadramu,kojaionakonijenajjaastrananaeknjievnosti,naalost.Ilibarnijebila,svedopraveeksplozijekojujenaadramadoivelauposlednjihtridesetakgodina.

    Alikadasmopoelidapodrobnijeosrspkojdrami,pokazalosedajedvadesetknjigamalo.Dramajerodkojisunaiizdavaipotpunozapustili.Proloje vie od osamdeset godina od poslednjeg izdanja sabranih drama KosteTrifkovia;vieodpolavekaodizdanjakompletnogSterije...danegovorimopiscima koji nisu zasluili da budu od izdavaa prerano zaboravljeni i ijedramepostojesamoutekodostupnimizdanjima,danegovorimooonimaijedramenepostojeniukakvimizdanjima.

    Jednomrei,trebalojeubeditiglavnogurednikaNolita,MiloaStambolia,dapristanenadvadesetipetknjiga,tosenamainilokaorazumniminimum.Voleobihdasamsnimaorazgovorekojesamsnjimvodiookotoga,kaodelegatureivakogodbora,odnosnokaojediniurednikNolitautomodboru.Pedesetromana,asadaodjednomstoiviedrama,govoriomije.(Ureklamnesvrhe,reklismoposledaihima110,alijouveknisamsiguranutajbroj.)Ubeivaosamgada jePrustnapisaosamodvaromana,aekspirtridesetisedamdrama,jednomrei,dasudramskipisciproduktivnijiodromanopisaca.

    Voleosamterazgovore.Unjimajebilosvega:iozbiljnihargumenata,idosetki,paiponekihsporekanja.MiloStamboliijagotovosmouistovremedoliuNolit,uloiliunjegaskoroetvrtvekasvogaivota,irazgovaralismoonakokako(inimise)glavniuredniciretkorazgovarajusasvojimurednicima,aurednicijoreesasvojimglavnimurednicima.

    Ondasmosesvinalizajedno:glavniurednikNolita,lanoviureivakogodbora,prireivaipojedinihknjiga.Iondasepokazalonetotomidanasizgledanemalovano:svismo,manjeilivie,pripadaliistojgeneraciji.toereidasmoodjednompoelidagovorimoistimjezikom.itavataedicijabilajejedan,upravomsmislurei,zajednikiradkadavidimkakosekodnaslakoraspadajutakozvanitimskipoduhvati,sveviemislimdajeonajednoudo.

    1989.22

  • TEATROLOGIJAIMETODPOZORINEKRITIKE

    RazgovorspozorinimkritiaromPetaromMarjanoviem*

    tazaVaspredstavljafenomenpozorita?Verujemdaveinaljudikojisebavepozoritemimajuilinoshvatanjesu

    tinepozorita.Kadaseseammladosti i ranih zrelihgodina,mislimda semnogotapromeniloumomstavupremateatru,aliverujemdajerazumevanjesutinepozoritaostaloisto:idanasmislimdajeonouroenapotrebaovekovaimestogdejeljudskobiepodstaknutodamislidasesuoisasamimsobom.Znamodapostojisamousadanjosti,idajetanjegovakratkovekost

    *MARJANOVI,Petarsrpskiteatrolog,dramskipedagog,pozorinikritiarroen18.X1934.uBeogradu;tujezavriogimnazijuidiplomiraoknjievnostnaFilozofskomfakultetu.Poslediplomskestudijefilolokihnauka(knjievnismer)zavriojeuBeogradu,a1973.godinenaFilolokomfakultetuuBeograduodbraniojedoktorskudisertacijuUmetnikirazvojSrpskognarodnogpozoritauperiodu1861.do1868.godine.BiojeredovniprofesornaFakultetudramskihumetnostiuBeograduinaAkademijiumetnostiuNovomSadu(predmeti:IstorijajugoslovenskedrameipozoritanadrugomstepenustudijaiUvoduteatrologijunaposlediplomskimstudijama;biojementorpetdoktorskihidesetmagistarskihtezauBeograduiNovomSadu).Od1970.do1974.godinebiojeodgovorniurednik,aod1975.do1990.godineglavniurednikpozorinogasopisaScena.Dvesezone(19801982)biojestalnipozorinikritiarlistaPolitika.Objavioje13knjig:Pozoriineteme(1969),UmetnikirazvojSrpskognarodnogpozoritauperiodu1861.do1868.godine(1974),Oimadramaturga(1979),JugoslovenskidramskipisciXXveka(1985),Novosadskapozorinareija19451974(1991),Crnjanskiipozorite(1995),OteatarskomdeluJoakimaVujia(zajednosaBoidaromKovaekom,DuanomMihailoviemiDuanomRnjakom,1988),Srpskidramskipisci XXstolea,1997 (drugodopunjeno izdanje,2000), Pozorite iliusudprolaznosti(2001),MalaistorijasrpskogpozoritaXIIIXXIvek(2005),Zapisitatrologa(2006)iPoecisrpskogprofesionalnognacionalnogpozorita(2009).

    Prirediojevieknjiga:AntologyofWorksbyCentryYugoslav,Playwright(selectedandcommented),Sterijinopozorje,NoviSad,(1984);Posrbe,SrpskaknjievnostDrama,Nolit,Beograd(1987);KomedijeinarodnikomadiXIXveka,SrpskaknjievnostDrama,Nolit,Beograd(1987);DimitarKjostarov,Sterijinopozorje,NoviSad(1989);PozoriteivlastuJugoslaviji(19441990):Drugastranamedaljeobrauniizabrane,Scena,NoviSad,br.23,(1990),Stevanalaji(2001),DimitrijeDjurkovi(2007)idruge.Objaviojeokotristotineogleda,rasprava,studijailanakaizoblastiteatrologijeuSceni,Pozoritu(Tuzla),Prologu,Pozoritu(NoviSad),Teatronu,Savremeniku,Delu,LetopisuMaticesrpske,Knjievnimnovinama,Teatru(Moskva),Dialogu(Varava),LondonTheatreRecord(London),ZbornikuMaticesrpskezascenskeumetnostiimuziku,Politiciidrugimlistovimaiasopisima.TekstovisumuobjavljivaniuFrancuskoj,Engleskoj,Italiji,Kanadi,Poljskoj,Rusiji,Rumunijiidrugimzemljama.AutorjevietekstovaojunoslovenskompozorituidramiuDictionnaireencyclopdiqueduthtre(Bordas,Paris1991.iLarousse,Paris1998)iopsenog teksta o pozoritu i drami u Jugoslaviji (Srbija i CrnaGora) u The World Encyclopedia ofContemporaryTheatre(Routledge,LondonNewYork,1994);uIstorijisrpskekultureautorjetekstaPozoriteizdanjenasrpskom1994,ekom1995,engleskom1995.i1999.

    Dobioje4Sterijinenagrade:zanaroitezaslugezaunapreenjejugoslovenskepozorineumetnostiikulture(1991)itrizateatrologiju(SrpskidramskipisciXXstolea1998,Pozoriteiliusudprolaznosti2001.iPoecisrpskogprofesionalnognacionalnogpozorita2009).Godine2003.dobiojeVelikuplaketuUniverzitetaumetnostisapoveljom''uznakpriznanjazaizuzetnezaslugeidugogodinjidoprinosrazvojuUniverzitetaumetnostiiFakultetadramskihumetnostiuBeogradu''.Godine2005.dobiojeLovorovvenac,nagraduzaivotnodeloizoblastiteatrologije,kojudodeljujePozorinimuzejVojvodineuNovomSadu.Godine2006.dobiojeZlatnuplaketuzaivotnodeloUdruenjauniverzitetskihprofesorainaunikaSrbijeuNovomSadu.23

  • kakosenekadjezgrovitokazivalotajnanjegovemaginelepoteicrnamrljanjegovogprokletstva.Razumese,pozoritejeiizuzetnaumetnikaidrutvena pojava koja je uticala i na razvoj junoslovenskih nacionalnih kultura, uvekimajuiuspektrusvoijihznaenjanacionalnu,pounuizabavnuulogu.

    Naravno,kadabih eleodadampotpunodgovornaovoVaepitanje,moraobihdanapiemknjigu.

    ta je estetski predmet pozorine kritike danas i koji je osnovni umet

    nikokritikizadataksavremenogpozorinogkritiaraiteatrologa?Kadajereosvedoanstvimaistorijepozorita,moraseistaidapisana

    re,paaknimnogokonkretnijasredstvakaotosugramofonskeploe,fotografijescenaizpredstave,maketedekora,skicekostima,aunaemvremenuifilmskitelevizijskisnimcipredstave,nemogudabuduautentinaslikateatarskihostvarenjaizprolosti.(inimisevanimdapodsetimdainajvernijidokumentfilmskatrakanesamodaponitavaueeivogglumcaupozorinojpredstavinegoineponovljivuinterakcijuglumcaipublikeostvarenutokomsnimljenepredstave).Tasvedoanstvasamosu,vieilimanje,upeatljivinaovetaji(kadjereopozorinojkritici,isubjektivni),kojimasemoe,alinemora,verovati.TezaMilanaBogdanoviapokojojvrednostiosobenostpozorinogostvarenjamoepotpunodaseprimi,shvatiiosetisamokroziviliknasceni,kroznanjojizgovorenuivure,krozpokretiigrufizionomijekojimaseovapropraa iuobliava (MilanBogdanovi:O jugoslovenskom teatru,Pozorite u Jugoslaviji, Beograd 1955), izgledami uverljivo i prihvatljivooptemestoteatrologije.Paipak,modabazatotoglumakaumetnostivisamoutokupozorinepredstave,itojezbogtogaprolaznaikratkovekapozorinakritikaimaposebnezadatkekojijeinespecifinomumetnikomdisciplinom.Vezananeponovljivimtrenutkomzaodreenupozorinupredstavu,tapisanaremoebitipovodipodsticajdaseizseanja(nesamopozorinogkritiaranegoiitalaca),posleviegodinaoiviseanjenapozoriniinkojijenekadaizazivaouzbuenjeibioumetnikidoivljaj.Sdrugestrane,akoseposmatrasgledita istorijepozorita,pozorinakritikadobijaosobenostdokumenta,atokodozbiljnihiasnihljudikojisenjomebavepoveavaodgovornostzare,promovieprofesionalnuetinost.Zbogtemogunostidakonzervieuspomeneusvojstvukrunskogsvedoka,odpozorinekritike,tj.njenihpredstavnika,valjaoekivatispecifinasvojstva.

    Razumese,ovdesenemoguupustitiuteorijskoiistorijskorazmatranjetasuuraznimepohamabileosobenostiizadacipozorinekritike,nesamozatotojetoovdenepotrebnonegozatotojeonauvekbilazavisnaoddramskogdelapostavljenognascenuiodpozorinepredstavekojajespletrazliitihkomponenata(reija,gluma,scenografija,kostimi,scenskamuzikaiostalo)itojeuslovljenaiogranienatimkomponentama.Osimtoga,kaoiusvakojumetnikojaktivnosti (uprkos tometociljpozorinekritikenijesluenjeideologijidrutvaidnevnojpolitici),iovdejeivdrutvenifaktor:kritikauopte(paipozorina)izrazjesvogavremena.Pritomenemislimsamona24

  • uticajpartijenavlastikojaiuumetnostisprovodisvojkonceptnegoinatenjukritiarada,manjeilivie,budeuskladusukusominivoomitalacadnevnihlistovailiasopisaukojimasarauje.Posmatranotako,pozorinakritikamenjalasetokomepoha,zavisnooduticaja.Pritom jeusrenijimtrenucima,kadajenosilavidljiviosobendarinesputanumisaosvogtvorca,isamabilavrstaumetnikogdela.Akoprihvatimtezudasvakovremeimasvojeidealeizahteve,naveusasvimsaetoprofilpozorinogkritiarakojiodgovaramojimshvatanjimaovogdelikatnogiodgovornogteatarskogangamana.

    Reju: zadatak je pozorinog kritiara da d saetu i konkretnu ocenudramskogdela,idaanalizujenaosnovunjegovihteatarskihosobenostiimogunosti scenske realizacije,adaganeprocenjujekriterijumimaknjievnevrednosti ili,kako jegovorioHajnrihLaube,utisakspozornice je jedinomerilovrednostidrame.Kritiar,zatim,moradaocenipostavkudelanasceni,uvodeigledaocauatmosferupredstaveiolakavajuimukontaktsascenom,dabudenekavrstavodiapozemljipozorineiluzije.Tupostojemnogemogunostikritiarskogtumaenja:odnosrediteljaprematekstu,reenjamizanscena,korienje svetlosti i scenskemuzike,uloga scenografije ikostimaupredstavi,analizaostvarenjaglumca.Ovdeudapomenemmiljenjedr.HugaKlajnadajezapozorinogkritiarabitnodadobrozapaa,daumedaosetiirasuuje,danepreviaonotojebitnoinenasedajeftinimtrikovima,danepoverujeolakouistinitostopsene,daimakultureiljubavizapozorite,dajepotenihrabar,dasenesmezameritiisuprostavitioptemmiljenjukadajeuverendajeonopogreno.Zatomoraukazivatinavrlineimanepredstavekojeprosenomgledaoculakopromaknu, imajuiuveknaumu ipotebudagledaoce postepeno osposobi za samostalno donoenje suda o predstavi(HugoKlajn:ivotdvoasovni,Beograd,1954)

    Objasnite svojmetodpisanja teatrolokih rasprava ipozorine kritike?

    Osamdesetihgodinapisali stepozorinu kritikuudnevnom listu Politika.KakvasuVaaumetnikokritikaiskustvaiztogvremena?

    Svetosamdosaduradiokaoteatrologikritiar(atesuseaktivnostipro

    imaleiuslovljavalejednadrugu)pripadalojetematskojoblastiistorijejunoslovenskihpozoritaidrameurazdobljuodXIIIdokrajaXXveka,priemusamse,kaoistoriarikritiar,pretenobaviosrpskimpozoritemidramom.

    Uteatrolokojaktivnostipolaziosamodoptihilinihshvatanjasutinepozorita.Vremeukojemsampisaoirazdobljekojesumojaistraiavnjaobuhvatala(odXIIIdokrajaXXveka),obavezivalisumenakorienjenaunozasnovanihmetodakojima se tumaeumetnike idrutveneoblasti ijim sedostignuimakoristisavremenateatrologija.Prouavajuisveoblikepozorinogdelovanja,shvatiosamdajeiunasistorijapozoritagraninopodrujekojeseproimasknjievnou,sociologijom,psihologijom,estetikom,etnologijom,religijom,mitologijom,istorijommuzikihilikovnihumetnosti,istorijomarhitekture (posebnouonimdelovimaposveenim teatru),aponekadsamrelevantnepodatkezaistorijuraznihrazdobljasrpskogpozoritanalazioi25

  • uoblastimakojejetekopovezatisteatrom(istorijamedicine,zanatstvoitrgovina).

    Polaziosaodsazanajadapojampozoritainiobaveznotrojstvo:predloakpredstavi(dramskitekstilinjegovekvivalentuformamaneverbalnihscenskih anrova), Glumac u pozorinom prostoru (gde je glumac specifinaosobenostumetnostipozorita,aprostormestogdeseizvodipozoriniiniobelejenjegove scenske slike) ipublika (ije suprisustvo iuzajamnost sascenomneophodniuslovizaostvarenjepozorinogina,bezobziranapromenjivostnjene recepcijeu razliitim istorijskimperiodima).Uposlednjih stodvadesetgodina,odpojavereijekaosamogina(iakojejasnodajeupozorituodvajkadamoralapostojatifunkcijareditelja),posebnupanjuposveivaosamanalizifenomena reije, tretirajui i rediteljakaotvorcacelinepozorinogina,kojise izraava jezikompozorita ipresudnoutienaslikusceneXXveka.Kaomaterijalzaanalizukoristilesumirediteljskeknjige,traktati,izjaveuprogramimazapredstavekatkadilinirazgovoriizkojihsammogaoda,zapredstavekojenisamvideo,rekonstruiemnjihovradnadramskomtekstuilipredlokuzapredstavu,idejezascenografskaikostimografskareenja,sugestijezascenskumuzikuiosvetljenjescene,naznakezascenskeefekte, iononajvanije:radsglumcima iorganizacijuumetnikogprojekta.Polaznaosnovabilamijetezadajeosnovniodnosuteatruglumacpredpublikom,takodasammanjupanjuposveivaopredstavnicimamodernereije,kojisutajodnospromeniliu:rediteljpredpublikom.

    Koristiosam isaznanjao istorijskomkontinuitetuteatarskeaktivnostiuevropskomkontekstuionunostiproimanjateatarskihiskustavameunacionima,priemu jeprirodan inuanuticajrazvijenijihpozorinihsredinanamanje razvijene,to jena tluEvrope,kaoobavezniatribut joodSrednjegveka,pratilorazvojteataramalihnaroda,paijunoslovenskih.

    PozivomPolitike,krajem1980.godine,dabudemnjenstalnipozorinikritiarbiosamiznenaen.Uprkosracionalnimotporima,prihvatiosatajizazov,poredostalogizatotosepozivinstitucijekakvajePolitikaneodbija.Pisaosamkakosamumeo,bezustupakabilokojevrste,iuglavnombezsentimentalnosti.Takvopisanje,razumese,nijemoglobitisvimapovolji.Kadasam,ujesen1982.godine,saznaodanoviglavniuredniklistapostajesuprugMireTrailovi(ijereijenisamuvaavao),bilomijejasnodajetokrajmojeaktivnostiudnevnojpozorinojkritici.Nidanasnealimnitosampisao,nitosamprestaodapiemdnevnepozorinekritike.

    Kojesu linosti ideladalenajveidoprinosrazvojusrpskepozorinekri

    tikeiteatrologije?KadajereopozorinojkriticiuSrba,moesesdovoljnoopravdanjarei

    dakritiarakakvog sam zamisliouodgovorunaVaedrugopitanje,onausvojojistorijinijeimala.Gledanosaspektaistorijepozorita,zatobisemoglonaiopravdanja:pozorinakritikaovdenemanidugutradiciju,nimnogomarkantnihpredstavnika.Potosejavilatekkrajemprvepolovinedevetnaestog26

  • veka,ovdanjapozorinakritikabilajetokomsvogistorijskograzvojapodrazliitimuticajima.Pomenuuovdesamokritiareprolihepoha:Lesinga,ilera,LemtraiFagea,uznapomenudasutiuticajidolazilikatkadiod,danasmalopoznatih,kritiara,kaotoje,naprimer,LudvigBerne.Osimtoga,pozorinakritikarazvijalaseusenciliterarnekritike,kojajeusrpskojknjievnostiimalanekolikopredstavnika izrazitije individualnosti i znaajnijeguticaja.Zato je,posmatranoucelini,pozorinakritikasvedonaihdanabilaispodvrednostiliterarnekritikeinijeimalanjenuglediuticaj.NemogusezaboravitipozorinekritikevelikogpiscaLazeKostia(pisaneizmeu1869.i1896,svelikimpoznavanjemdramskeknjievnosti ipozoritaEvrope, impresionistikisvee,spromiljenom teatarskompoetikom inajeenadmaujuinivopredstavekojesuimbilepovodzapisanje),auovomvekuMilanaBogdanovia,stilskiimpresivneiokrenutevieputevimairaskrimasrpskogpozoritanegostudioznijemtumaenjudramaturkihipozorinihproblema,iVeliboraGligoria,kojijeveupanjupoklanjaoideolokojocenidramskihdelaipredstava,tojeestouticaloinanjihovuestetskuocenu.

    PrvedvedecenijeposleDrugogsvetskogrataizrazitojeobeleioEliFinci,pozorinikritiarPolitike,linostznatnepozorinekultureisvestraneobavetenosti.Materijalist,marksist,spristupomdramskomdelukojembinajprikladnijepristajao kvalifikativ socioloki,on jeumeodabude i emotivnoeksponiran,pokazujuipritomsmisaozabaroknuinegovanupoetskumetaforu.Usvomvremenu,Fincijebiojedinipozorinikritiarstvarnogautoriteta.Uznjega, isticalasuse joetiripozorinakritiara izrazitije individualnosti:BorivojeGlii,VladimirStamenkovi,SlobodanSeleniiMuharemPervi.UposlednjihdvadesetgodinanajpouzdanijisrpskipozorinikritiarjeJovanHristi,pesnik,dramskipisac,esejistiprofesordramaturgijenaFakultetudramskih umetnosti. Znalake i nekovencionalne, Hristieve kritike odlikujenenametljivaerudicija,poznavanjepozorita,finihumorineskrivenaodbojnostpremasvemutojesnobizamilanaavangardausavremenomteatru.

    U istoriji srpske teatrologije istiu se dva imena:Milan Grol, spiritusmuvens evropeizacije srpskog teatra, ije delo Iz pozorita predratne Srbije(1952)ineznalaki,briljantnopisaniportretinajznaajnijihsrpskihglumaca od druge polovine XIX veka do vremena izmeu dva rata; i BorivojeStojkovi,pisacobimneIstorijesrpskogpozoritaodsrednjegvekadomodernogdoba(1979).Meusavremenimteatrolozimaistiusejo:MirjanaMioinovi,znalacsavremenihtokovasvetskeijugoslovenskedramaturgije,pisacnekolikonaunozasnovanihimetodolokimodernopisanihstudijaihrestomatije(Esejiodrami,1975;Surovopozoriteporeklo,eksperimentiArtoovasinteza,1976;Pozoriteigiljotina,1990;MilenkoMisailovi,uijimseteatrolokimdelimaskladnodopunjujuteorijskaznanjaiiskustvopozorinogpraktiara (Komediografija Branislava Nuia, 1983; Dramaturgija scenskogprostora,1988);BoidarKovaek,autortemeljnihraspravaizistorijesrpskogpozorita idrame (Jovanorevi,1964;Talija iKlio,1991) i Jovan irilov,apartnaisvestranapozorinalinost(dramskipisac,pesnik,pozorinikritiar,teatrolog,upravnikidramaturgpozorita,svetskipozoriniputnik),ijisetek27

  • stoviodlikujunesvakidanjim,nekovencionalnimukrtajempozorinogeruditeiimpresioniste.

    NaveditesvojuantologijunajboljihdramskihpredstavaklasinogisavremenogrepertoarasrpskogsavremenogpozoritaposleDrugogsvetskograta.

    Ovakoformulisanopitanje(kaoimnogadrugapitanja)trebalobidapod

    setisvakogpozorinogkritiaraiteatrologadasebavepredmetomkojivienepostoji(pozorinepredstavetrajukolikoizidanicenapesku),aliidaunjimapodstaknuverudajeprvenstvenizadatakpozorinogkritiaraiteatrologadapisanjemiseanjemutoveojmeriublaisudbinskuprolaznostpozorineumetnosti.RazumesedasastavljanjekatalogasubjektivnoodabranihnajznaajnijihpredstavapozoritaSrbijeurazdobljuposleDrugogsvetskogratanijenajsrenijinainkonzerviranjauspomena(postojezatakavciljnaunoutemeljenimetodi),aliijednaovakvaimaginarnaantologijapozorinihpredstavamoedabudepodsticajzadaljaidubljeprouavanja.

    ZastarijugeneracijugledalacaneebitiiznenaenjetoeumomizborusrestinajveibrojpredstavauBeogradu,odistaknutihglumacaizceleJugoslavije,onojezahvaljujuisvomumetnikomvoiBojanuStupiciizajednikom opredeljenju za usavravanje pozorinog znanja i profesionalnosti izrasloueminetnopozoriteEvrope.UprvedvedecenijeradaJugoslovenskodramskopozoriteigradomaiistranirepertoaridelasavremenedramaturgijeijajevrednostproverena.Realizamjebiocredosrpskeumetnostitogvremena,ali jeupredstavamaovogpozoritauprvomplanuosvajanjeanra istilapredstaveiirenjerealistikogprosedea.Uinterpretacijiseteiloistinitostiiustajaloprotivablona,banalnostiivulgarizacije,tojedovelodovisokogumetnikogprofesionalizmaansambla.Unjemu jeprizivan idolopoklonikiodnospremazadacimapozoritakoji jetanoformulisaoSlobodanSeleni:Glumacjebioumetnik,scenograf,artist,rediteljhudoestvenik,probajebilasveanost,premijeraistorijskidogaaj.

    Posle1951,kadajepoelootvaranjeJugoslavijepremaZapadu,nastalajesnoljivijaiumetnikiplodotvornijaklimauradu.UpozoritimaSrbijeistiese,snovimrepertoarskimprofilom,Beogradskodramskopozorite,kojeod1951.do1958.prikazujedelaArturaMilera,TenesijaVilijemsa,DonaOsborna idrugihpisaca sa Zapada.Na temelju tedramaturgije, javio senov tipglume,kojaseogledalaudeakademizacijiiprivatizacijiuupotrebiizraajnihsredstava,iakojenovostkojujedoneloovopozoritebilavierepertoarskodramaturkenegoteatarskeprirode.PoslezabranjenepredstaveBeketovogdelaekajuiGodoa(Beogradskodramskopozorite,1954),uSrbijijepoelonovopozorinorazdoblje.Rediteljiglumciovepredstave,mladalakomupornouisticajemsrenihokolnosti,uspelisudaseprikaunasceninovoformiranogpozoritaAtelje212uBeogradu (1956)namaloj sceniu zgradi listaBorba.Bilajepobijenaestetskabarijeraivalstjebilapisiljenadasepomirisodreenommeromumetnikeslobode,poduslovom,daseneprelazepolitikemetode (bilo jetoprvoBeketovodramskodelo izvedenonascenama28

  • IstoneEvrope).Od1956.do1960,Atelje212prikazujedela.P.Sartra,E.Joneska,S.MoekaidrugasavremenadelasvetskedramaturgijeZapadaiIstoka.ScenaAteljea212oslobaasetenjikaverizmuipostajepozornicanekrijuiodgledalaca,negopokazujuidajeto.AnsamblAteljea212poinjedanegujekakojetanozapaenoglumakistilprimerenonometojeViljemBatlerJetsnazvaoObjektivizmomuteatruAlfredaarija,atosemanifestovalorazvijanjemsmislazaglumakupersiflauizasistemantindiciranihtehnikaili,kakoglumcikau,igruizkontre.ReprezenttogstilaglumebiojepopularniglumacZoranRadmilovi.Posleosnivanja internacionalnogteatarskogfestivalaBITEF(1967)ijijespiritusmovensbilaMiraTrailovi,upravnik,iJovanirilov,dramaturgAteljea212,ovopozoriteseokreenacionalnomrepertoaru(otkrivanjunovihdramatiarailidramatizacijaprozepoznatihdomaihpisaca), i to je upadljiva osobenost njegove repertoarske politike do danas.Nardono pozorite, najstarije u Beogradu, nastavilo je ulogu nacionalnogteatraistradicionalnodobrimglumakimansamblom(sa,zanaeprilike,najviim stepenom kulture scenskog govora) tumailo jedelanacionalne isvetskeklasike,prikazujuiidelasavremenogrepertoara.

    ZnaajnuuloguuteatarskomivotuJugoslavijeimalojeiSrpskonarodnopozoriteizNovogSada.Njegovozlatnodobaod1953,kadaseunjemuokupilagrupamladihrediteljasDimitrijemurkoviemnaelu,do1974,kadaserediteljskitimdefinitivnoraspaozapameno jepotraganjuzanovimputevimascenskogizrazauokvirusrpskogpozorinogprostora.Tosubili:ironijskilirskiteatar,insistiranjenafizikomaspketuglumakogizraza,repertoarskaorijentacijaupuenasenzibilitetumladogobrazovanoggledaoca,geslodasuglumac iprostor igre temeljniznakpozorinog jezika, teatarkoji teinekojdrutvenojintervencijiiprikazivanjetamnihstrananaegvremenaisocijalistikogdrutva.

    Predstavaovihpetpozorita(iZvezdarateatraizBeograda,pozoritakojenemastalniglumakorediteljskiansambliokupljaseokokonkretnogprojekta)nalazeseumom izboru. Izabraosamtridesetpredstava:prvihpetnaestbiraosamkaopozorinikritiar,aliiistoriarpozoritaiprofesornaFakultetudramskihumetnosti;drugihpetnaestnisupoteatarskimvrednostimamanjeznaajneodprvih,aliutomizboruimaviemoglinogsenzibiliteta.Predstaveunavestibezkomentaraipohronolokomredosledunastanka.

    I

    Dundo Maroje Marina Dria (u reiji Bojana Stupice, Jugoslovensko

    dramskopozorite,Beograd1949),VinjikA.P.ehova(ureijiJurijaLjvoviaRakitina,Srpskonarodnopozorite,NoviSad,1950), JegorBuliovMaksimaGorkog(ureijiMateMiloevia,Jugoslovenskodramskopozorite,Beograd,1951),OaloenaporodicaBranislavaNuia(ureijiMateMiloevia,Jugoslovensko dramsko pozorite, Beograd, 1955), ekajui Godoa SemjuelaBeketa (u reijiVasilijaPopovia,Atelje212,Beograd,1956),Plug i zvezdeonaOKejzija(ureijiMiroslavaBelovia,Jugoslovenskodramskopozorite,29

  • Beograd,1957),IfigenijanaTauridiJ.V.Getea(ureijiBrankaGavelle,Jugoslovenskodramskopozorite,Beograd,1960),Prljaveruke.P.Sartra(ureijiBoreDrakovia,Jugoslovenskodramskopozorite,Beograd,1966),SeloSakule,auBanatuZoranaPetrovia (uadaptaciji i reijiDimitrija urkovia,Srpskonarodnopozorite,NoviSad,1969),KadsucvetaletikveDragoslavaMihailovia(ureijiBoreDrakovia,Jugoslovenskodramskopozorite,Beograd,1969),PokondirenatikvaJ.St.Popovia(ureijiDejanaMijaa,Srpskonarodno pozorite, Novi Sad, 1973), Veseli dani ili Tarelkinova smrt A. V.SuhovoKobilina(ureijiBrankaPlee,Jugoslovenskodramskopozorite,Beograd,1973),PuinaBranislavaNuia,(ureijiDejanaMijaa,Jugoslovenskodramskopozorite,Beograd,1977),MreenjearanaAleksandraPopovia(ureijiDejanaMijaa,Zvezdarateatar,Beograd,1984),SvetiGeorgijeubivaadahuDuanaKovaevia(ureijiEgonaSavina,Srpskonarodnopozorite,Beograd,1987).

    II

    SmrttrgovakogputnikaArturaMilera(ureijiPredaragaDinulovia,Be

    ogradskodramskopozorite,1951),Sumnjivo liceBranislavaNuia(ureijiSofijeSojeJovanovi,Beogradskodramskopozorite,1955),PobunanakejnuHermanaVouka(ureijidr.HugaKlajna,Narodnopozorite,Beograd,1956),StradijaRadojaDomanovia (udramatizacijiBorislavaMihajloviaMihiza ireijiJovanaPutnika,Srpskonarodnopozorite,NoviSad,1958),TeatarJoakimaVujia(adaptacijaireijaVladimirPetri,umetnikikonsultantJosipKulundi,Atelje212,Beograd,1958),KavkaskikrugkredomBertoldaBrehta(ureijiBojanaStupice,Narodnopozorite,Beograd,1963),MaratoncitrepoasnikrugDuanaKovaevia (ureijiLjubomiraDrakia,Atelje212,Beograd,1981),PutujuepozoriteopaloviLjubomiraSimovia(ureijiDejanaMijaa,Jugoslovenskodramskopozorite,Beograd,1985),KuspetliAleksandraPopovia(ureijiBrankaPlee,Zvezdarateatar,Beograd1989),BuenjeproleaFrankaVedekinda (u reijiHarisaPaovia, Jugoslovenskodramskopozorite,Beograd,1988),LanicarepanMaliPetraPetroviaNjegoa(uadaptacijiSlobodanaStojanoviaireijiDejanaMijaa,Jugoslovenskodramskopozorite,Beograd,1993).

    Kudaidedananjedrutvoiteatarunjemu?Usvimfuturistikimmatanjimatrebalobi imatiuvidudaoveanstvo

    ostvarujestalninapredaksamounaunotehnikomsmislu,idatenesumnjivoispektakularneskoskoveneprateuuzlaznojlinijiantropolokepromeneuljudskojprirodi.Idaovekdananjice,svihbojakoeisvihvera,koljejednakokrvavoizverskikaoionajpreviehiljadagodina.Kadjeopozoriture,onojeinaovimprostorima,kaoisvudausvetu,biloiproizvodvlastitogdrutvaaistovremeno,zahvaljujuiizuzetnimpojedincima,isavestsvojeepoheiistinskiumetniki in.elimdaverujemda eseslineputanjerazvoja,uprkos30

  • naojonespokojavajuojsadanjici(ipak,idanasimamoboljepozoritenegotogaovodrutvozasluuje)nastaviti iubudunosti.Srbisuuovomvekuimaliidramskepisce(BranislavNui,AleksandarPopovi,RaaPlaovi,Milivojeivanovi,MiraStupica,BrankoPlea,LjubaTadi),iscenografe(MiodragTabaki) i kostimografe (Boana Jovanovi) iji su stvaralakidometimogliumetnikirelevantnodadelujuusvakomevropskompozorinomprostoru.

    Nijeprijatnosaznanjedasvojimpotomcimanemoemonitaobeati,jerbudunostvienedrimousvojimrukama.Tekojepredvidetikojemesesvetuprivoletinaadecaiunuci.Mojojgeneraciji,kojajenazalasku,ostajesamoslutnjaizebnja,ili,kakotouveklepekaeekspir:Znamotajesmo,alineznamotamoemobiti.

    Beograd,juli1995.31

  • KRITIAR,NJEGOVTEATARIREIJA

    RazgovorspozorinimkritiaromVasjomPredanom*

    Posle estetskih sintagmi literarnog, glumakog, rediteljskog teatra svojom knjigom Kritiarovo pozorite sugerisali ste pojam kritiarovogpozorita.tajeidejnoestetskaosnovatakozamiljenogteatra?

    Najpreovoobjanjenje:knjiguKritiarovopozoriteurediojeitekstove

    izabraomojkolega,teatrologAndrejInkret.Daojojjeinaslov,tanije,predloiomigajeijasamsesaglasio.OiglednogajeparafraziraopremamomesejuKritiarinjegovopozorite,meniseuinilodaodgovaraitoposebnozato,to je izbegaonpr.konvencionalninaslovPozorinekritike ieseji,akojibiinaemogaodaodgovarasadrajuknjige,alijeInkretipakverovatnodelovaokonvencionalno.Rekaojeusutiniono,imeseuknjizibavim,samotojesintagma Kritiarovo pozorite individualizovanija. Inae, ne radi se ni okakvomposebnompozoritu,uopte,nemoguegajeniinspirativno,niznaenjski,akamoliformalnoporeditispojmovimakakvisuliterarno,glumakoilirediteljskopozorite,pojmovima,kojisusvidubokosadrajni,okruenihorizontomspecifinepoetikeiestetike,posvojojznaenjskojumerenostitakoreiepohalni,ilibardeoodreenogvremena,presvegadovoljnorazvijenihidiferenciranihkreativnihtenzija.Onesvakakonemajusamoartistikupodloguifunkciju,veistovremenoiistorijsku,fenomenolokuiimanentnu.Njenademarkacijasuprocesikojiseuevropskompozoritutakointenzivnodeavajubardokrajadevetnaestogstoleaikojenajoptijomoznakomdefiniemokaoemancipacijupozoritaod literature,kaoprocesprevazilaenjareproduktivnostiikaopohoduproduktivnost,autonomnuiautentinukreativnost,dakle,upoiesis,anevieprevalentnumimetikuimitacijustvarnostiilibariluzijskusimulacijuteimitacije.Svakako,ovaemancipacijaiprevazilaenjeiliavangardizam,koji, izmeuostalog,udramisimbolizujenpr.Alfredari(Jarry),nijenitaapriornoilisamolapurlaristiko,kaotoinijesamotenjadaseotarasiropskezavisnostiodliterature,veproceskojisepokazaokaoimanentanpri

    * PREDAN,Vasjaslovenakipozorinikritiar,teatrologrodiose6.II1930.uVotomorcimakrajPtuja.GimnazijujepohaaouVrnjakojBanji,BelojCrkvi,MariboruiPtuju.DiplomiraojeslavistikunaFilozofskomfakultetuLjubljanskoguniverziteta.PoslestudijasaraujesrazliitimlistovimaiasopisimauLjubljani.PetgodinajedelovaokaodramaturgRTVLjubljana.Od1962.dodanasjeurednikkulturnerubrikeuglednogdvonedeljnikaNaidani.Zasvetovremekontinuiranopiepozorinukritiku,kojuobjavljujeuslovenakim i jugoslovenskimasopisima i listovima.Dugogodinji jesaradniknovosadskeSceneiSterijinogpozorja,ijijebioselektor.Predanjeuredioikomentarisaonizknjievnihizdanja(Minati,Smole,Vuga,auile,Matkovi,Lebovi,Obrenoviidr.).Autorjeknjiga:Odpremieredopremiere,1966;Sinonjepremiere,1974;Popremieri,1981;a1983.SterijinopozorjejeobjaviloKritiarevopozorite,uizboruAndrejaInkretaiprevoduGojkaJanjuevia,nasrpskohrvatskijezik.KnjigaKritiarevopozoritepredstavljaizboriztridesetogodinjegpozorinokritikogopusaVasjePredanaipreporuujegakaojednogodnajboljihinajangaovanijihslovenakihteatarskihkritiara.32

  • rodipozorinekreativnosti.Fazetogprocesakroz istorijsko iskustvobilesuveomarazliite,estoakkontraproduktivneiparadoksalne,alisvebrojnegeneracijereformatoraplodnosusvedoileiostvarivaleparadoksoglumcu,paradoks o reditelju, paradoks o publici i najzad, paradoks o kritiaru, kaozajednikomkreativnomhorizontukojijenaposletkudoveodoosloboenogpozoritausuprotnostisa,recimo,Antuanovimslobodnimpozoritemkaotvravomreprodukcije,nasuprotprodukciji.Ikadsteusvompitanjuvepomenulikritiarevopozorite,trebanaglasitidajetopozoritesamosintagmaza jedanodaspekatakojinastrukturudramske ipozorineumetnostipokuavajugledatisamostalno,uvekiznjesame,alisapotpunomsveuiuokviru spoznajeda jepozoritedanasneospornaautonomna kreacija,bezobziranatotouprincipuiakuveemdeluostvarenihprimerajouvekivizajednosliteraturom.

    tazaVaspredstavljafenomenteatra?Kadsamskoropreetiridecenijepoeodasebavimpozorinomkritikom

    pozoritemijenajpreipresvegaznailoesteskidoivljaj.Ovajfenomensam,kaoiveinamladihljudi,isprvaprihvataonanainidentifikacijekojasenijetolikopitalaoracionalnimznaenjuilikristalizacijiformeupozorinojpredstavi,kolikouprvomreduoemotivnimkonsonancamakojesumojapostdoivljavanja izjednaavalasasudbinamamojihdramskih junaka.Ovopoetnoiskustvonijeseakpreputaloocenivrednostiuparalelogramudramskodelopozorinainkarnacija.Tosedesilotekplanski,studiranjemkakodramskeliterature,takoipozorineistorije,kakoestetskihteorija,takoipraktinihdramaturgija.Ikobiutojpoetnojfazimogaobitiboljiuitelj,akoneLesing(Lessing)injegovaHamburkadramaturgija?Svakako,tomjesledionastavakstudija:emotivnaidentifikacijasveviesetransformisalauliterarnu(dramaturku)paradigmu,tekstualnapodlogajeuonoprvovrememogkritikograzmiljanja,paipisanja,postalaodluujuikriterijum,nesvesnosamsenaaouuloziadvokatadramskihautorainjihovihdela.Nasreu,ovafazajetrajalakratko.Poetkompedesetihgodinaupoznavanjesteatromapsurda,posebnoupredstavamaOdra57"izazivalojeumojimshvatanjimanajpreskepsuinepoverenje,potomsve intenzivnijeudubljavanjenesamoupreobraanjekojesutakosilovitosignifikovaliJonesko(Ionesco),posebnoBeket(Beckett),veistudijepozorinihidrugihumetnikihevropskihavangardiuopte.Ovapromenjenasimbiozadoivljavanjapozoritakaoemotivnesenzacijeiidentifikacijesastudijemnjegovogistorijskogiskustvapremapogledimaprepomenuteemancipacije,polakojeumenikonanoutvrdilaspoznanjedapozoritenije,nemoe inesmebitireprodukcija literature,veprodukcija ikreacijakoja svojimautonomnim jezikom takoreiponovo i istovremenoumetnostkojasveostalosaima,spaja,sublimie,ikreiraunovuznaenjskuiestetskustrukturu:thtrecommethtre,anethtrecommelalitterature.Dakle,ne lartpour lart,ve lartcomme lart.Ovakvadefinicija teatranekomemoedelovatiisuvieuopteno,takoreioptemesto.Aliunjojje,pomom33

  • miljenju,obuhvaenaonadifferentiaspecifica,kojapokuavadaprevashodnotemeljnorazgraniinekadanjeliterarnopozoriteodtakozvanogpozorinog pozorita, to je, svakako, opet samo sloena definicija savremenogfenomenateatra,preciznijeistorijskoiteorijskoistraivanjetogfenomenazahtevaobimnuraspravuilibartematizacijusvihovihspoznanjakojaoovompredmetu govore od Aristotela preko Hegela do Artoa (Artaud) i npr. AnIbersfeld(Annbersfeld),dapomenemsamoetiriimenakojamarkirajutakoreigenetskepreokreteupoimanjufenomenateatra,svakako,uprvomreduevropskog.

    tajepredmetpozorinekritikeikojijeestetskizadatakpozorinogkriti

    ara?Najsaetijiodgovornaovopitanjeobuhvaenjeuparadigmatinojsinta

    gmiIbersfeldove(bersfeld):Lireletheatre(itatipozorite).Svakako,neradisesamo ilipresvegaosemiolokomitanjukoje Ibersfeldovatakosjajnoelaborira,radiseoglobalnomitanju,atoznai,upodjednakojmeriitanjedramskogteksta(soptikomsistemapozorinihznakova),kaoiitanjepozorinepredstave,priemujepitanje,dalidanasjouvektrebaodvajatiovadvapojma.Postavljaseinovopitanje:dalisepozorinapredstava,kojajeuvekuprvomredunetoosetnoprisutno,uoptemoeitatiikako?Daliseutomsluaju,kadtakvoitanjeimplicirapresvegaposebnostrukturiransistemznakova,auditivnihivizuelnih,neradiupodjednakojmeriosluanjuigledanjuovogistogznakovnogsistema,ilijemodatokomitanja,sluanjaigledanjauspostavljenanesamoravnotea,negoijednakiznaaj?Idaliseutompokuajuteoretsketematizacijeovogznaajacelastvardodatnonezapliekaditanju, sluanju i gledanju pridruimo i doivljavanje, dakle, emotivnukomponentu?

    Bilokakobilo,preilikasnijepredmetpozorinekritikeostajeitanjepozorita,priemujeestetski(daliuistinusamoestetski?)zadataktakoreiconditio sine qua non ne kao jedini, nego sutinski znaajan. Prevedeno uintimnije spoznanje,proizalo iz iskustva svakogpozorinog kritiara: izvorprocenjivanjapozorinogumetnikogdelaovdesamsvesnoizbegaopojampozorinepredstave,jerpodefinicijimislimsamonaumetnikadelajestedoivljaj.Tajdoivljajjenetotosedogaasvakomgledaocu,vieilimanjeintenzivno, zavisnooddugogniza zamrenih receptivnihokolnosti koje suuvekjednokratne,neponovljiveineprenosive,gotovonikadajednake.Onesudubokoiintimnoindividualizovane,posebneisamosvojne,onakve,kakvajeovekovaposebnaisamosvojnaindividualnost.Istina,udoivljavanjupozorinogumetnikogdelanematakvihradikalnihrazlikaskakvimasesusreemonpr.udoivljavanjumuzikogumetnikogdela,kada,sizuzetkomizrazitoprogramskemuzike, dva iznad svega osetljiva imuziki obrazovana sluaocamoguistumuzikudadoivegotovosutinskidrugaije,ponekadisasvimsuprotno;paipak,iupozorinomumetnikomdelurazliitihdoivljavanjaiprimanja pozorinog doivljaja veoma je individualna. Naravno, samo34

  • doivljavanjeidoivljajjoniizdalekanisudovoljnizaobavljanjefunkcijakojezahtevapozorinakritika.Nemasumnjedaikritiarpozorinoumetnikodelotrebanajpredadoivi,tojoneznaidajeupitanjudoivljaj.Drugimreima:delotrebadaoseti,atooseanjepotomdaratifikujeiartikulie.Daligledalac,kojinijepozorinikritiar,neartikulieovooseanje?Artikuliega,svakako,kadposlepredstaveiskazujenajjednostavnijuocenu:dopalomise,nijemisedopalo,zatimovajosetniiestetskoprimarni,dakle,nergflektovaniutisakeventualnonijansiradodatnimpotvrivanjemdopadanjailinedopadanja,odnosno,svianjailinesvianja,kakobitorekaoRomanIngarden.Takvaprimarnaartikulacijajeiprva,neposrednainajspontanijakritika,dakle,taka,izijegishoditapozorinikritiartekstartuje.tadolaziposlestarta?Diskursiparadoksopozorinojkriticizainjeseovdeiizrastadotakoreihiljadunijansikojezahtevajudugo,intenzivnorazmiljanje,kojemipokuavamodasamemokolikogod jetomogue.Pozorinikritiar jeduan,kaotosamtoverekao,dapredstavunajpredoivi,osetnoapsorbuje,azatimjeracionalizuje,potomjoiartikulie,dakle,opiejereima.Nekakodotogstepenaseeipomenutaprva,neposrednaspontanagledaoevausmenakritika(dopadljivost).Kritiarovamoradaidedubljeiire,amodaidalje.Morapoznavatitekstikontekstpredstave,pogotovoako jenjenpredloakpoznatidramski tekst.Posle itanja,sluanja igledanja,umetnikodelo rei,ukoje je,kakobi torekaoHegel,veopisanavirtuelnapredstavatrebadaistraiikritikianalizirauprvomredukaotuvirtuelnupredstavu.Toznaidamoraanaliziratinjenudramsku ipozorinu,dakle,dramskustrukturu, funkcionisanje ilinefunkcionisanjenjenihdelotvornihznaenjskihiartistikihelemenata,znakovaiprocesa.Treba,dakle,daracionalizuje,reflektuje,isloiureidramukaoliterarni ipozorinitekst,kaospecifianpozorinirukopis igovor,kaosistempozorinih znakovauprostoru,uvremenu,u situaciji imodapre svegaudramskom liku koji iz literarnog rukopisa tek glumevom kreacijom (ovdesvesnoostavljampostranisveostale,podjednakokonstitutivnedelovepredstave)prelaziumodusosetnogspoznanja,kakotokaeKete(KteHamburger)(vidiA.InkretDramaipozorite,str.61),iliupozorinost(kojasvakakonijeidentinasteatralnou),kaoisapodjednakopoznatimsavremenimpojmom,dodajemsam.Osetnospoznanjejekakoglumevo,takoigledaoevo/kritiarevoiutojdijalektikojtakipotencijalnozapoinjeosetnaiemotivna,racionalnairefleksija,iskustvenaiartistikakomunikacijaspredstavom.Akoovakomunikacijabilokaodijalogilipolemikanijeupisanaudoivljajpozorinogumetnikogdela,tajdoivljajmoradadoivikritikuproblematizaciju,najeepernetaionem.Upravotuproblematizacijupokuavadaralaniirazotkrijepozorinakritika.Iopet:tojesvakakosamonjenanajsaetijafunkcija,predmetizadatak.

    Kakojemoguakritikateorijapozorita?Verovatnobivieodgovaralopitanje:da li jemoguateorijapozorita?

    Odgovorbisvakakomoraobitipotvrdaniuprilognjegovojpotvrdnostimogli

    35

  • bismonavestidugunizdelakojimabismomoglinadenutioznaku:teorijapozorita.Ovadelamoglabidasepokrijupojmomteorijskedramaturgije,alidramaturgijajevepodefinicijineotuivideopozorita,bilodasebavianalizomdramskogteksta,iliproblemimanjegovogpostavljanjanascenu,bilodaoba ova aspekta istog paralelograma teorijski uoptava ili ih preslikava izsasvim odreenog dramskog teksta ili predstave kao diskurs praxisa,uvekiznovajednokratnogineponovljivog.tosetieteorijeevropskogpozorita,njeneizraziteinasvojnainsvedodanassudbonosnetemeljetrebatraitiuAristotelovojPoeticiiliurazliitimtematizacijskimvarijacijamapratitiihprekodugognizaepohalnihpoetikaiestetskihteorijailifilozofskihegzagezasvedomodernihvremenakojaihoznaavajuiveuepohiosloboenogpozoritatematizujuimenatakvihstvaralacaiteoretiarakakvisunpr.Kreg(Craig),Mejehold,Stanislavski,Arto(Artaud),Breht(Brecht),Kot(Kott),Grotovski(Grotowski),Bruk (Brook),Eslin,Bentli (Bentley),Ferguson (Fergusson), tajger(Staiger),Ingarden,Divinjo(Duvignaud),Surio(Souriau),tajner(Steiner),Slavinska,Ibersfeldova(bersfeld)ibrojnidrugi,meunjimainekolikonaihautora.Teza,dauniverzalne isavreneteorijepozoritanema ida jenemoebiti, jer nema univerzalnog i savrenog pozorita koje je uvek preputenosvomjednokratnomvremenuiizvornom,neponovljivomizraajnomdiktusu,smetenomusvakopozorinoumetnikodeloposebno,predstavljaotvorenufloskulu.Pritomejesvakakojasnodatakvihumetnikihdelaimamalo,kaotoimamaloipozorinihteorija.Nitadrugaijenijenisadrugimumetnikimfenomenima.

    Kako,kadaikomepietepozorinukritiku?Tojepitanjekojetakoreiuvekiznovaaktuelizujesvakapozorinapraksa,

    odgovorinanjegasuistotakorazliiti,premdaseuglavnomuvekvrteuistomkrugukojisemoeopisatipoznatomtrijadom:pozorinistvaralacgledalackritiar.Pritomenijesvejednozakojimedijjepisanapozorinakritika.Verovatnojeradijskitipilitelevizijskitippozorinekritikedrugaijiodonekojajepisanazanovine,dakle,zatzv.dnevne,pratee,aurnepisaneitampanesvrhe.Ovdesurazlikerelativnovelike,razapeteizmeu,recimo,proirene,komentarisane informacijeopozorinomdogaaju iliobimnije,strunoargumentovaneianaliziraneocene.Naovajnain,upravojeovaaurnastrunakritikanajprivlanija,najvrednijainajpoeljnijakakokodpozorinihstvaralaca, tako i kod gledalaca, premda neki vole da je klasifikuju samo kaoimpresionistiku.Pritome,razumese,nemislenaistorijskutipologijuovekritike,venaimpresiju,utisak,kojijeestomodauistinunaivicistrunostiiblienekakvimintuitivnimspoznanjima(dopadanje),negoliaksiolokimkriterijumima.Meutim,iovdejepraksaveomaraznorodna:mislimdajeubrojnimjugoslovenskimnovinamapozorinakritikakakoposvojojambicioznosti,takoipotemeljitosti,bliarevijalnoj,negolidnevnojkritici,drukijereeno,prevashodnovanliterarnihrevija,gdejeizmeudvarataimalastalnomesto,ubrojnimprimerimapreselilaseudnevnelistove.36

  • Sutinskijedrugaijeskritikomkojajepisanazastrunureviju.Uprincipu,radiseoobimnom,produbljenomistraivanjuikritikojrefleksijipozorinogfenomena,namenjenomitaocuilistrunjaku,kojiseovimfenomenomstudioznijebavi. I jonekome jenamenjenapozorinakritika,bilodnevna,bilorevijalna:pozorinojistoriji.Onasesvojimsintetikimistraivanjimaoslanjanareferencetzv.dnevne,kaoirevijalnekritike:takvimistraivanjimareferencekoristekaodokaznagraa.Dilemeotome,dalisumoderne,posebnosnimateljsketehnologijenetooduzeleklasinoj,pisanojkritici,neprestanoseotvarajuiaktuelizuju,alibezikakvogsamozadovljstvamoesekonstatovatidasve,painajsavremenijeistorijskestudijeilimonografijeopozoritujouvekuzimajuuobzirpisanereferencekaooiglednorelevantne.

    Joiovo:pravipozorinikritiarpiesvojkritikidiskursizasebeisebi,nemisliiuprocesusamogpisanjakakvaebitisudbinatogpisanja.Ili,kakojetovemnogoputazapisano:pozorinikritiarkaoliterarni,umetniki,muziki,filmskiitd.pieuveksvojuknjigu,neobaziruisenanjenujavnusudbinu.Pritomemoguezamerkeosamozadovoljstvu,narcizmuiliaksamovoljitakvepozicijetrebaizdvojitiizozbiljnerasprave,jersetezamerkepopraviluraajuusasvimdrugaijim,takoreiinkopatibilnimkontekstima,kojeuvezistimnetrebaistraivati,vesamoverifikovati.

    Prvideopitanjakakoizatopietepozorinukritikuzahtevairokuautorefleksijuzakojuovdenemaprostora.Svakako,daupotrebimotrcanufrazu,kritiarpieonako,kakotopiedrugikritiar:akotonijesamodunost,vestrunoispisateljskoopredeljenje,jasanjeiodgovor,zatonekopiekritiku.Snetopatosamoglobisereidajekodzaistaangaovanogkritiarapisanje,datokaemtojasnijeisaetije,stvarindividualnekreativnevokacije.Kojojseneodazoveinepreda,moebitisamosaputnikiliuglavnomsluajniadeptpozorinekritike.

    Zatonamjepotrebnapozorinakritika,iakojenjendiskursgovorobiv

    em?Akoostavimopostranisvepragmatinemotivekojidokazujudajepozo

    rinakritikapotrebnakakoglumcu,takoigledaocuiistraivau,odnosnoistoriaru,priznalitooniiline,njenaopravdanostjeposebnorelevantnabaraditoga,togovoriobivem,tavie,omrtvom.Ili,kaotosamvenegdezabeleio:pozorinakritikaje,uporeenjusdrugimaliterarnim,muzikim,likovnim, filmskim, arhitektonskim i ostalim u potpuno samosvojnompoloaju.Sveumetnikekritikeprodukcije,osimpozorine,mogudasesauvaju:knjigasemoeproitatiiposledugihdecenija,muzikamoedasesvirauvekiznovaourazliitimizvedbama;slikeiskulpturejoodAktamireprkosevremenuisvimpromenama,opiruiseprolaznostiismrtiugalerijamaimuzejima,gdejesuigdeeostatiizloenejotokomnovihvekova,uvenegraevineispomenikesamopolakonagrizazubvremena;starefilmovegledamoukinotekama.Jedinopozorinapredstavaproe,umre,utoneuzaborav.Neopozivoizauvek.Nizapriblianiliprivremenivotnemogujeprobuditinpr.37

  • magnetoskopskakonzervacija ili filmskizapis:snimljena iprekadrirana,vienijeneposrednaiiva,niukomsluajuautentinoslinasebi,svojojpravojineponovljivojprimarnojslici.Takoje,dakle,pozorinoostvarenjejouvekvieilimanjeodluujuevezanosagrekamapodlonoinesigurnoovekovoseanje,mogunostzanjenukasnijurekonstrukcijuvezanajezapisanu,slikovnuidrugudokumentarnugrau.Pritomejeovde,dakle,prva,jedinstvenaineponovljivavrednosnailiopisnointerpretativnajouvekuprivilegovanojmoiinadlenostikritiarovepisanerei.Onajesvakako,uprkosmnogimznaenjskim,semantikim istilskimnijansama,uprkosraznimkritikimmodelima ipostupcima,uprkoskritikimidejama,ideologijamaimetodologijama,pravcimaistilovima,uprkosrazliitimocenamaoistomdelujouvekisuviesiromana,isuviekrtainezgrapna,dabiivivotivieodtogajerpunokrvnopozorinoumetnikodeloprevazilazi ivotodmah, im se iznovapotpunorodi,zamiljaioblikujeizprirodeiliizovekaisvetanevidljiveilisamonasluenekrajeveiradnjeovareje,dakle,preslabaipreskromnadabusveto,barzanudu,moglajasnodaopie.Jersupozorinapredstavaidugamnogihvizuelnihislunihvarijanataunjojmnogorazigranijiustrastimaioseanjima,uspoznanjimaimudrostima,beskrajnimkombinacijamaimutacijakojegradistvaraoevafantazija;onih itakvih.kad jednostavnapercepcija ideskripcijavienisudovoljne:oima,dodue,gledamoividimo,uimasluamoiujemo,apozorina,dakle,umetnika snaga raznihblagih iburnih,grubih inenihbudnihisanjarskih,brutalnihikrhkihizazivaorkestarljudskihoseanjaiosetaiznaiumeidaizmea:kaodaupozorituiznenadaoimaisluamo,auimaigledamo.Isveto,uzumetnikodelokojejebive.Zato,dasebarnetonesigurnogismrtnogsauva,pozorinakritikajekao,akonitadrugo,aonobardonekleracionalanikonzistentangovorobivemutolikoopravdanijaipotrebnija.Ovaopravdanostipotrebajeuvekuizvesnojsrazmeriskritiarovomindividualnou, njegovim darom, znanjem, ukusom, iskustvom, spisateljskomspretnouistrunimpogledimakojitrebadaprevazilazesamouuteatroloku struku.Snjegovom intimom takoedanekaem ierotskomprivrenoupozoritu.Asvetojevedrugideoprie.

    Kojihkriterijasepridravateuprouavanjupozorinogumetnikogdela?Odgovoritinaovopitanjeznailobinapisativlastitupoetiku,aliionabi

    bilasamoprivremena,jersamuverendaseposebnoupozorinojumetnostnemoguutvrivatinikakveuniverzalne aksiologije:bilo radi individualnogtemperamentakritiara,poglednasvet,kompleksneinformisanosti,estetskeprofilisanostiijoitavognizadrugihrelevantnihosobina,presvegaradiizrazitonestatinoosobinepozorineumetnosti,njenenedogmatinosti,umetnostikojaseizkonkretnogvremenaiprostorauvekiznovaraaistvara.

    Kadsampremnogogodinapoeokritikidareflektujempozorinepredstave,isprvasambiovezanzaizvesnestereotipe,inilomisedasesamoposebirazumedapristanemnapoznatLesingovouputstvodajekritiarduanda razdvaja kreativni udeo dramatiara od udela pozorinih stvaralaca, u38

  • tome,npr.udeorediteljaodudelaglumcaipotojlogicisvihostalihuesnikapozorinepredstave.Utemeljeovograzdvajanjapoloenajepoznatadihotomijakojajesjednestranefavorizovaladramskitekst,sdruge,unjegovuprevashodnoreproduktivnuzavisnostpostavljalajescenskuinterpretaciju.Uztojeeoipsoproputala,akoneizanemarivala,eminentnepozorinevrednostikaoautonomnekreativnenomade,premdajetanodazatonijekrivLesing,veonaj,kojijepomenutorazdvajanjetakoneopozivoprihvatio.Istovremenosovimspoznanjem,netrebaprevidetidajenekolikoelemenataLesingovoguputstvaostaloumojojkritikojpraksiidanas,kadpozorinoumetnikodeloistraujemianaliziramsaspektakonsistenceikonvergencenjenedramskeipozorinestruktureiocenjujem,kaotosamverekao,funkcionisanje,odnosnonefunkcionisanjenjenihdelotvornihznaenjskihiartistikihelemenataiprocesakojisublimiukakore,takoigovor,kakovreme,takoiprostor,kakoivot ideja,tako i lepotuuvek ievidentnovezanihonim fenomenolokimpojmovimakojisenajsaetijeimenujupozorinost.Unutarovakostukturisanog fenomenapozorinepredstavepripada jednakovrednakritikapanjausmerenanasvestvaraoceodautoraliterarnogpredlokadoglumca,reditelja,dramaturga,scenografa,kostimografaisvihostalihkreativnihdelovapredstave.Artikulacijaoveravnopravnepanjesvakako jerazliita,esto isuvievezanazakritikestereotipeiuoptavanjakojenepravednozasenjujuindividualnuizraajnostiposebnosti,reejeispisananadahnutomdeskriptivnomenergijomitakviminterpretativnimdiskursomkojisvojomjasnoombarverbalno ibardoneklerekonstruieuvekneuhvatljivupozorinuumetnost.Nekaoopravdanje,veistinizavolju,trebadodatidanatakonepotpunu,kolebljivuilipromenljivuslikupozorinekritikeestoutiuitakozvaneobjektivneokolnostiodbrzine iogranienogprostorakojisuposebnoprisutniutzv.dnevnojkritici,dosubjektivnihsluajnostimeukojespadanpr.kritiarovastvaralakakondicijakojasvakakonijeinemoebitinetomehaniko,uvekpodjednako intenzivno,daoozbiljnimdilemama,kakv jekritiarov,datakokaem,intimniafinitetbilopremadramskomtekstuilikonkretnoostvarenojpredstaviinegovorim.

    Bilokakobilo,pitanjekritiarovog instrumentarijauistinu jezamreno ikompleksno,zatogaovdenisammogaodetaljnijetematizovati,vesamoskiciranoshematizovati. I tosamokrozsubjektivnuoptiku.Drugaijenije inemoedabude.Nijednakreativnostosimmodanaunenekrijetuoptiku,panikritiarovatonemoe,nesmeinee.Kadbijekrila,boljebibilodajeseodrekne.Takvoodricanjeznailobiblokadusmislasvakeumetnikerefleksijeikritike,paprematomeipozorine.

    Prevodsaslovenakog:MiljenkaVitezovi39

  • POZORINAKRITIKAIZNUTRA

    RazgovorspozorinimkritiaromJovanomirilovim*

    U mnotvu Vaih pozorinih, knjievnih i kulturnih angamana kakvomestozauzimapozorinakritika?

    Pozorinukritikusmatramsvojimosnovnimzanimanjem.Sveostalopoezija,roman,leksikografijazamenesulepaigra.Jasamkritiarnesamokadap