of 16/16
Zagreb, 15. ožujka 2014. • Broj 428 • Cijena 9 kuna Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10 200 Zagreb www.sssh.hr www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske [trajk solidarnosti

[trajk solidarnosti - SSSH · 5 Hrvatska udruga poslodavaca podržala je pravo na štrajk, napo-minjući kako štrajk protiv predloženih izmjena ZOR-a nije opravdan. Optuživati

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of [trajk solidarnosti - SSSH · 5 Hrvatska udruga poslodavaca podržala je pravo na štrajk,...

  • Zagreb, 15. ožujka 2014. • Broj 428 • Cijena 9 kuna

    Poštarina

    plaćena

    HP-u d.d.

    u sortirnici

    10 200

    Zagreb

    www.sssh.hrwww.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske

    [trajk solidarnosti

  • 2

    Događaji

    U štrajku solidarnosti s radnicima Zdravstveno-rekreacijskog centra Lipik iz Lipika i Arene Modne kuće iz Pule, koji su stupili u štrajk zbog neisplaćenih 25, odnosno šest plaća, sudjelovale su tisuće radnika u javnom i privatnom sektoru. Zajedno su dali pot-poru radnicima bez plaća, jer, kako je pisalo na jednome transpa-rentu: „Danas oni…! Sutra mi…! Prekosutra VI…!” Toga 25. veljače, točno u podne, na poziv organizatora štraj-ka – svih sindikalnih središnjica, solidarno su stali vlakovi, auto-busi, utihnuli su strojevi u tvornicama, mnogi su izašli ispred tvornica, rad je prekinut u brojnim zdravstvenih ustanovama, udrugama, hotelima, školama, vrtićima … Ulicama su odzvanjale sirene automobila… Netko je solidarno prekinuo rad nekoliko minuta, netko pola sata, a netko dva sata, koliko je službeno i trajao štrajk solidarno-sti. Dio radnika podržavao je štrajk solidarnosti, ali mu se nisu pridružili već su nosili bedževe s natpisom „I ja sam u štrajku”, dok je manji dio rekao kako nije zainteresiran, kako im je svejed-no. Bilo je i slučajeva, primjerice na području Splitsko-dalmatin-ske i Sisačko-moslavačke županije, gdje su poslodavci zabranili organiziranje štrajka solidarnosti. Na javnim mjestima diljem Lijepe naše u znak potpore radni-cima koji mjesecima nisu dobili plaće solidarno su se okupili i članovi Sindikata umirovljenika Hrvatske pod motom „Siguran rad = sigurna mirovina”. - Vjerujem kako su svi radnici najosjetljiviji na neisplatu plaće za svoj rad. Zato nije bilo teško organizirati štrajk solidarnosti, komentirao je Josip Grudić, sindikalni povjerenik SMH-IS-a u sin-dikalnoj podružnici Koenig Metall Kralj metala alati. No, štrajk solidarnosti bio je puno više od štrajka solidarnosti s radnicima koji mjesecima nisu dobili svoje plaće. Ujedinio je sindikate u postizanju jednoga cilja – sprečavanju donošenja Pri-jedloga Zakona o radu. Ta industrijska akcija pokazala je kako se samo ujedinjeni sindikati mogu suprotstaviti poslodavcima, ali i vlasti, složili su se mnogi. - Uistinu se osjećalo zajedništvo, komentirala je Mirela Špi-čić, sindikalna povjerenica SOMK-a u Dječjem vrtiću „Žirek” iz Velike Gorice, izražavajući pozitivno iznenađenje pristupanjem štrajku solidarnosti i mnogih nečlanova sindikata. Zaključno: Zakon o radu i svi ostali zakoni koji se tiču tržišta rada nisu pitanje samo sindikata, već cijelog društva. Pitanje je, međutim, shvaća li to ovo društvo.

    Odgovor predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića na pismo sindikalnih središnjica u kojemu se tražilo da Vlada povuče Prijed-log Zakona o radu iz procedure i da se u razumnome roku od šest mjeseci naprave kvalitetne analize i na temelju njih provede ar-gumentirana rasprava i pregovori, nije stigao. Stigao je poziv mi-nistra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića za sastanak tri-partitne radne skupine za izradu Zakona o radu, na kojemu su se sindikalne središnjice zahvalile, ali nisu se odazvale, napominjući kako Prijedlog Zakona o radu, nakon što ga je Vlada utvrdila i uputila Hrvatskome saboru, samo Vlada i može povući, a što je bio uvjet sindikalnoga privremenoga zaustavljanja planiranih in-dustrijskih akcija, uključujući generalni štrajk. Drugim riječima, nisu se odazvali pozivu, jer radna skupina nije bila u funkciji!

    Na povlačenje Prijedloga Zakona o radu pozivala je i Međuna-rodna konfederacija sindikata i Europska konfederacija sindikata. Brojne udruge i interesne skupine upozoravale su na štetne po-sljedice promjena koje se predlažu.

    Oštro protivljenje Prijedlogu ZOR-a, koji je, usprkos nedo-statku konsenzusa socijalnih partnera, upućen u saborsku proceduru, iskazala je Sekcija mladih SSSH napominjući kako je Prijedlog ZOR-a civilizacijski korak unatrag koji potkopava dostignuća stoljetne radničke i sindikalne bor-be, te vodi povećanju društvenih nejednakosti i daljnjem pogoršanju ionako neodrživog položaja mladih na tržištu rada. Unatoč tvrdnjama da se ZOR donosi i kako bi pota-knuo zapošljavanje mladih, istina je da će snižavanje rad-nih prava i poticanje atipičnih oblika zapošljavanja samo pridonijeti snižavanju razine primanja i uvjeta rada mla-dih. Dodatno će im otežati zasnivanje obitelji, napomenu-li su, zaključujući kako od Vlade očekuju viziju razvoja gos-podarstva, aktivnu ekonomsku politiku koja će kao primarni cilj imati otvaranje novih radnih mjesta, te kvali-tetan i svima dostupan javni obrazovni sustav, iz kojega će izlaziti s diplomama koje poslodavci cijene i znanjima i vještinama koje se od nas traže na tržištu rada, a ne stalno smanjivanje radničkih prava i promoviranje nesigurnih, atipičnih i slabo plaćenih oblika rada kao rješenja za mlade i njihovu budućnost.

    I Mreža mladih Hrvatske, krovna organizacija koja okuplja 64 udruge mladih i za mlade iz cijele zemlje, oglasila se priopćenjem za javnost u kojemu je, među ostalim, iznijet stav kako je velik dio zakonskih izmjena utemeljen na nekritičkom prihvaćanju teze ka-ko fleksibilizacija radnoga zakonodavstva potiče stvaranje novih radnih mjesta. Također, smatraju kako je Vlada kao predlagatelj uvelike zanemarila socijalne učinke smanjivanja razine radničkih prava, posebno u kontekstu ograničenih mehanizama socijalne zaštite u Hrvatskoj.

    - Zakon o radu kao opći propis radnoga prava ne smije biti do-kument pisan isključivo u korist poslodavaca, već mora osigura-

    ZOR – savjest, a ne stranačka stega!Prijedlog novoga Zakona o radu

    Štrajk solidarnosti

  • 3

    vati temeljna prava radnika i radnica, počevši od prava na dosto-janstven i adekvatno plaćen rad. Još jedanput apeliramo na vladajuće da povuku Prijedlog novoga ZOR-a i da se o novim iz-mjenama radnoga zakonodavstva i njihovim posljedicama prove-du stručno utemeljene analize o kojima bi se potom trebale po-vesti javne i transparentne diskusije, poručivala je Ženska fronta za radna i socijalna prava.

    I, ne baš pretjerano socijalno osjetljiva, Europska komisija objavila je izvještaj, izrađen u suradnji s Europskom zakladom za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (EUROFOUND) i Eurostatom, „Zaposlenost i socijalna kretanja u Europi 2013.” u kojemu se upozorava na negativne posljedice fleksibilnih oblika rada. Poka-zalo se kako takav rad nije donio rast zaposlenosti u Europskoj uniji, nego je rezultirao rastom nejednakosti i siromaštva, posebi-ce među zaposlenima. Promjene za koje vladajući tvrde da će nam donijeti prosperitet dovest će do još većeg bogaćenja bogatih, a dodatno će osiromašiti siromašne i srednji sloj.

    Odgovor predsjednika Vlade o povlačenju Prijedloga ZOR-a i dalje nije stizao…

    U sklopu aktivnosti usmjerenih protiv donošenja Prijedloga novoga Zakona o radu, sindikalne središnjice – Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske organizirale su u većim hrvatskim gradovima sastanke sa sindikalnim aktivistima – u Zagrebu, 14. veljače, u Splitu, 17. veljače, u Osijeku, 18. velja-če i u Rijeci, 19. veljače. U prepunim dvoranama, sindikalnim je

    aktivistima napomenuto kako su sindikalne središnjice protiv za-konskog prijedloga, jer hrvatske radnike – i u privatnom i u jav-nom sektoru, odnosno javnim i državnim službama i državnim tvrtkama – posve prepušta (ne)milosti poslodavaca, bez odgova-rajuće zakonske zaštite, uz istodobno izbacivanje sindikata i ko-lektivnih ugovora (primjerice u organizaciji radnoga vremena i u nizu drugih instituta ZOR-a).

    ZOR – savjest, a ne stranačka stega!

    Rijeka

    Dana 20. veljače započeo je štrajk radnika Zdravstveno-rekrea-cijskog centra Lipik. Devastiranje u Domovinskom ratu, nakon ko-jeg je u upotrebljivom stanju ostao samo mali hotel Lipa i derutni vanjski bazen, izostanak investicija do današnjega dana i nebriga većinskoga vlasnika (država preko 90 posto), rezultirali su neli-kvidnošću društva i neisplatom 25 plaća četrnaestorici radnika.

    Izvo

    r: 03

    4por

    tal.h

    r

  • 4

    Događaji

    Iako je Upravno vijeće Hrvatskoga fonda za privatizaciju donijelo odluku da se do privatizacije, prema potrebi, osiguravaju sredstva za isplatu plaće, tadašnji predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak inici-rao je i realizirao poništenje te odluke. Pokretanjem predstečajne nagodbe otvorila se mogućnost rješenja agonije društva i prona-laženje strateškoga partnera. Javio se ozbiljan investitor koji je jamčio i isplatu svih zaostalih plaća radnicima. Ministarstvo turiz-ma, odnosno njegova Radna skupina (predstavnici Ministarstva financija, DUUDI-ja CERP-a i STUH-a), dalo je o Planu restruktu-riranja i ponudi investitora pozitivno mišljenje, ali Ministarstvo financija to mišljenje nije uvažilo. Zaustavilo je postupak nagod-be i vjerovnici su se, umjesto za naplatu potraživanja, odlučili za opciju stečaja u kojoj će država pretrpjeti veliku štetu, imovina društva biti rasprodana, a što to u konačnici znači nestanak desti-nacije toplica Lipik.

    Dan kasnije, zbog neisplate plaća za srpanj, kolovoz, rujan, li-stopad i studeni 2013. godine, nakon provedenog neuspjelog po-stupka mirenja, pokrenut je štrajk i u trgovačkom društvu ARENA Modna kuća d.o.o. Pula (privatno vlasništvo).

    sprečavanja donošenja Zakona o radu u obliku kakvome ga pred-laže Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a ruku pod ruku s poslodavcima.

    I Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) pružio je potporu štrajku solidarnosti hrvatskih radnica i radnika u svrhu odbaciva-nja Prijedloga Zakona o radu. Podržali su ga kao udruga umirov-ljenika čiji je neposredni interes opstanak stabilnog, sigurnog, za-štićenog i dostojno plaćenog rada, jer se temeljem samo takvog rada može održati društvo solidarnosti u kojemu će rizik od sta-rosti, bolesti i siromaštva biti društvena odgovornost, a ne isklju-čivo briga pojedinca. Bez sigurnog rada i sigurne plaće, nema do-voljno sredstava iz doprinosa kojima bi se osigurale sigurne mirovine i zadovoljavajuća zdravstvena zaštita.

    Temeljem rezultata izjašnjavanja o organiziranju generalnoga štrajka, što su ga sindikalne središnjice organizirale u drugoj polo-vici siječnja 2014. godine, 25. veljače održan je štrajk solidarnosti s radnicima ZRC-a Lipik i Arena Modne kuće iz Pule. Radnici čla-novi sindikata udruženi u središnjice i članovi sindikata izvan sre-dišnjica, kao i drugi radnici koji su se odazvali pozivu sindikata, prekinuli su od 12 do 14 sati rad i u vrijeme trajanja štrajka soli-darnosti okupili se u prostoru unutar ili ispred objekta poslodav-ca. Štrajk solidarnosti je u potpunosti bio legalan, u skladu sa Za-konom o radu. Ne samo da je skrenuo pozornost na, nažalost, još uvijek prisutnu pojavu neisplate plaća, štrajk je pridonio da se go-vori o Zakonu o radu, da se radnici probude. Jer kako je u mnogo navrata napominjano, generalni štrajk nije cilj, već samo sredstvo

    Slavonski Brod

  • 5

    Hrvatska udruga poslodavaca podržala je pravo na štrajk, napo-minjući kako štrajk protiv predloženih izmjena ZOR-a nije opravdan.

    Optuživati sindikate danas da galamom žele prikriti pro-blem, komentirati kako nije riječ o suštinskim zakonskim izmjenama, tvrditi kako su izmjene zakona u korist radnika i da stoga nisu potrebne industrijske akcije, doista je smiješ-no. Kao i tvrditi kako će izmjene u području radnog vreme-na malim i srednjim poslodavcima omogućiti da s radnici-ma organiziraju fleksibilniji rad. A do jučer su poslodavci tvrdili kako je zakonodavna promjena potrebna jer mali i srednji poslodavci uglavnom nemaju sindikata pa nemaju s kim u kolektivnim pregovorima ugovarati preraspodjelu radnoga vremena. No, sve je to domaća zbilja koja u konač-nici pokazuje koliko je buka, galama, vika ponekad potrebna.

    Novi list, „Pod svijećama burze rada”, Gabrijela Galić, 25. veljače 2014.

    Pisma potpore hrvatskim radnicima i sindikalnim akcijama kojima je svrha sprječavanje donošenja Zakona o radu u obliku koji predlaže Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, stigla su iz Saveza samostalnih sindikata Srbije, Saveza sindikata Crne Gore, Saveza sindikata Republike Srpske, Baskijske radničke solidarnosti (ELA), Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, rumunj-skoga Cartel ALFA-e, bugarskoga KNSB, belgijskoga CGSLB-a, makedonskoga SSM-a, poljske Solidarnošći, Saveza slobodnih sin-dikata Slovenije, češkoga ČMKOS-a ...

    Pisma, ali ne potpore, već sa zahtjevom za povlačenjem Pri-jedloga novoga Zakona o radu iz procedure, sindikalne kolege upu-

    tile su i ministru rada i mirovinskoga sustava Mirandu Mrsiću i predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanoviću.

    Kako se u nastavku 12. sjednice Hrvatskoga sabora na dnevnome redu, ipak, našao Prijedlog novoga Zako-na o radu, sindikalne središnjice su, sukladno najava-ma, 26. veljače organizirale prosvjed na Trgu svetoga Marka. Prosvjednici su saborsku raspravu pratili na vi-deo zidu koji je bio postavljen ispred Crkve svetoga Marka, dok su sindikalni predstavnici bili prisutni na galeriji u Saboru. Kada je ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić započeo svoje polusatno obra-zlaganje Prijedloga Zakona, sindikalisti su se demon-strativno ustali, jer nisu željeli biti nijemi promatrači i gledatelji. U trenutku njihova napuštanja saborske ga-lerije, na video zidu tek se vidjela ministrova slika i re-akcija na sindikalni povik s galerije „Lažete”, ali što mi-nistar govori nije se moglo čuti od siline zvižduka i povika negodovanja. Nikoga to nije ni zanimalo. Sve to papagajski slušamo već mjesecima…

    Dva dana kasnije, Hrvatski je sabor većinom glaso-va u prvom čitanju prihvatio prijedlog izmjena Zakona o radu, uz zaključak, koji je predložio Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), a ko-jim je Hrvatski sabor nakon provedenoga prvoga čita-nja o Prijedlogu Zakona o radu pozvao Vladu i socijal-ne partnere da u vremenu do drugoga čitanja obnove socijalni dijalog, te postignu suglasnost o spornim pi-tanjima predloženoga Zakona.

  • 6

    Diljem Europe politički lideri, pa i hrvatski, pozdravljaju nje-

    mačke reforme tržišta rada s početka 2000-tih. Međutim, slika

    novog ekonomskog čuda, u poza-dini kojega stoje tzv. Hartzove refor-

    me, uvelike se temelji na mitovima. Više od deset godina nakon njihova uvođenja, Njemački savez sindikata (DGB) je i dalje izrazito kritičan prema Hartzovim reformama, i izri-čito je protiv njihova korištenja kao modela.

    - Hartzove reforme otišle su u krivom smjeru i nisu mo-gle ispuniti obećanja. Niske stope nezaposlenosti ne pokazuju pravu sliku. Upravo suprotno, one su ostvarene uz visoku ci-jenu koja je plaćena rastom atipičnih oblika zapošljavanja i čitavoga sektora niskih plaća. Time njemački radnici zasi-gurno nisu profitirali i nisu dovedeni u bolji položaj. Rad pre-ko agencija za privremeno zapošljavanje se posebno često koristi kako bi se njime zamijenio standardni rad, na puno radno vrijeme. Čak i tadašnji donositelji odluka danas priz-naju da širenje agencijskog rada nije ispunilo očekivanja. SPD je zbog toga tražio „reforme reformi” i vršio pritisak da

    se provede snažnije uređenje agencijskog rada u koalicij-skom sporazumu nove njemačke vlade.

    Ako išta, njemački model pokazuje jedno: neuravnote-žene reforme tržišta rada vode u krivom smjeru. Glavni raz-log zbog kojega Njemačka ostvaruje dobre rezultate jest snažno socijalno partnerstvo i radnička participacija - izja-vila je Annelie Buntenbach, članica Izvršnog odbora DGB-a

    - Moderna ekonomija postaje sve globaliziranija i dina-mičnija – ali zašto se predstavlja kao normalno da bi rizik poslovanja u takvim uvjetima trebali, snižavanjem plaća i uvjeta rada, plaćati radnici, a ne poslodavci koji su u tom odnosu jača strana i iz njega izvlače profit? A one koji uspo-ređuju hrvatsko i njemačko radno zakonodavstvo pozivamo da prije razmisle poštuju li se zakoni jednako u Hrvatskoj kao i u Njemačkoj? Je li i u toj zemlji, s kojom se odjednom tako volimo uspoređivati, moguće da radnik odradi svoj po-sao, a za to ne primi plaću? – pitao je SSSH ministra podu-zetništva i obrta Gorana Marasa, reagirajući na njegove izja-ve kako predloženim izmjenama Zakona o radu Hrvatska slijedi primjere najbolje europske prakse, poput one u Nje-mačkoj. Odgovora nema …

    „Tajna njemačkog uspjeha jest snažno socijalno partnerstvo i radnička participacija”

    Na tragu toga zaključka, na sastanku Vlade RH, sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca o Prijedlogu Zakona o radu, održanome 4. ožujka u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, Vlada je prihvatila prijedlog socijalnih partnera da se pre-govori o Prijedlogu Zakona o radu, koji je u Hrvatskome saboru usvojen u prvome čitanju, nastave na bipartitnoj razini. Socijal-ni partneri usuglasili su se kako će na bipartitnoj razini razgova-rati o spornim pitanjima kao što su: radno vrijeme, agencije za privremeno zapošljavanje, otkazivanje ugovora o radu, te o osta-lim pitanjima koja socijalni partneri istaknu kao otvorena pita-nja. Sva pitanja koja su u vezi s Prijedlogom ZOR-a, a sadržajno

    nisu dio ZOR-a, dogovarat će se naknadno. Sljedeći tripartitni sastanak održat će se 18. ožujka 2014. godine u Ministarstvu. - Sastanak koji je održan nakon dužega vremena nagovještavao je da bismo u „drugome poluvremenu” možda i mogli razgovarati u dobroj vjeri, s argumentima i interesom da se Prijedlog ZOR-a u drugo čitanje Hrvatskoga sabora ne šalje preko koljena. Temeljem sastanka s Hrvatskom udrugom poslodavaca, održanoga 3. ožuj-ka, i pokušaja da se približimo vraćanju kvalitetnijem socijalnom dijalogu, HUP je predložio da sindikati i HUP u nastavku pregovora o Zakonu o radu neka sporna pitanja pokušaju riješiti bipartitno. Tako smo se dogovorili da u sljedeća dva tjed-na ponajprije pokušamo riješiti pitanje radnoga vremena, što je svojevrsni test

    mogućnosti da se s HUP-om pojedina sporna pitanja riješe bi-partitno. To znači da je Vlada RH spremna prihvatiti svaki do-govor vezano uz radno vrijeme koje HUP i sindikalne središnjice usuglase. Nakon dva tjedna održat će se i tripartitni sastanak. Razgovarat će se o svim ostalim spornim pitanjima u Zakonu. Predložak za razgovore je sadašnji Prijedlog Zakona o radu koji je usvojen u prvome čitanju Hrvatskoga sabora. Osobno nisam veliki optimist, ali će vrijeme pokazati koliko su namjere Vlade i HUP-a dobre, rekao je nakon sastanka u Ministarstvu Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

  • 7

    Događaji

    Nestaje jednaki raspored radnoga vremena jer poslodavac(neovisno o veličini, sektoru…) samostalno, svojom odlukom,

    raspoređuje radno vrijeme koje tjedno može trajati i do 56 sati. Je li unutar tih 56 sati bilo prekovremenoga rada, vidjet

    će se nakon četiri mjeseca (svodi se na prosjek od 40 do 48 sati). Tu više nije bitan ni sindikat jer će se kolektivnim

    ugovorom uređivati samo ako tjedni rad traje duže od 56 sati (do 60). U razdoblju dužeg rada i promijenjene dinamike

    upitne su posljedice na zdravlje i sigurnost radnika. Nestaje mogućnost usklađivanja privatnog i radnog života. Iako se,

    prema Direktivi EU, ne prilagođava čovjek radnome vremenu, već radno vrijeme čovjeku – prema našem ZOR-u ispada da

    živimo samo kako bismo radili

    ––––––––––––––––––––––––

    Ne propisuje se najduže dnevno trajanje radnoga vremenapa je ono ograničeno samo najkraćim dnevnim odmorom, što znači da će biti dopušteno dnevno raditi 12 sati, a u više od 30 sektora u RH i 16 sati: pomorske i zračne luke, promet u

    širem smislu, zdravstvo, socijalna skrb, skupljanje i odvoz kućnog otpada, pogoni za spaljivanje otpada, proizvodnja,

    prijenos i distribucija plina, el. energije, javni gradski prijevoz, poljoprivreda, turizam, poštanske usluge, tisak, radio, televizija,

    kinematografi, vatrogastvo, hitna pomoć, civilna zaštita, industrija koja se ne može prekidati zbog tehnoloških razloga…

    ––––––––––––––––––––––––

    Skraćeni dnevni odmor radnika u navedenim sektorima u trajanju od 8 sati, u kojemu se radnik mora vratiti kući,

    odmoriti, naspavati i ponovno vratiti na posao, poslodavacće moći primijeniti izravno zakonom, a ne kao dosad samo

    kroz kolektivne ugovore.

    ––––––––––––––––––––––––

    Agencijski radnik će moći zamijeniti jučer otpuštenog radnika, „privremeno” na razdoblje od tri godine, za „golu”

    plaću, bez prava na ostala materijalna prava prema

    kolektivnom ugovoru, uz naknadu plaće za vrijeme kada nije iznajmljen u visini i samo jedne kune!

    ––––––––––––––––––––––––

    Nakon povratka s rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama

    u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine djetetova života poslodavac nije obvezan vratiti radnika

    na njegovo mjesto već ga može rasporediti i na nekodrugo, s nepovoljnijim radnim uvjetima.

    ––––––––––––––––––––––––

    Kod poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza poslodavacviše nije dužan prethodno radniku ponuditi neko drugo radno mjesto i nije ga dužan obrazovati iliosposobiti za rad na nekim drugim raspoloživim

    poslovima kod poslodavca.

    ––––––––––––––––––––––––

    Ubrzan tijek otkaznog roka na način da otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta, dok ograničenje

    postoji u odnosu na radnike koji su na bolovanju, za koje otkazni rok ne teče, ali njima radni odnos u svakom slučaju

    prestaje nakon šest mjeseci od odluke o otkazu.

    ––––––––––––––––––––––––

    Pravo na godišnji odmor ostvarivat će se uvijek u razmjernom dijelu, a pravo na jedan dan godišnjeg odmora

    po želji radnika prestaje biti zakonsko pravo.

    ––––––––––––––––––––––––

    Uvođenjem obvezne arbitraže u slučaju uskrate suglasnosti radničkoga vijeća na otkaz zaštićenim kategorijama radnika

    sprječava se pristup sudu.

    ––––––––––––––––––––––––

    U slučaju nedopuštenog otkaza, kada radnik ne nastavlja rad kod poslodavca koji mu je nezakonito otkazao ugovor o radu,

    sud više ne može dosuđivati naknadu štete u iznosu od3 do 18 plaća već od 3 do 8 plaća!

    ––––––––––––––––––––––––

    Započet je proces izbacivanja sindikata iz tvrtki – smanjuje im se uloga kao i potreba poslodavaca da uopće trebaju

    kolektivni ugovor!U prvi se plan guraju radnička vijeća koja ne smiju sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju industrijskih akcija, uključujući i

    štrajk, a osniva ih se tek kod poslodavaca s 20 i više zaposlenih, tako da su radnici kod poslodavaca s manje

    zaposlenih praktično nezaštićeni!

    ––––––––––––––––––––––––

    Pravo na štrajk svodi se na pravo na jednokratnu upotrebu, jer se o istom sporu može provesti samo JEDAN postupak

    mirenja (primjerice, zbog neisplate plaće). Gospodarsko-socijalni interes, kao razlog štrajka,

    svodi se samo na kolektivni ugovor.

    Što donose najavljene promjene zakona o radu?

    LAŽNovi Zakon o radu ne donosi radikalne

    rezove već male promjene.

    ISTINARiječ je o ključnim promjenama

    u nekoliko područja - organizacija radnoga vremena, uvjeti rada

    agencijskoga radnika, otkazni rok, poslovno uvjetovani otkaz, sprječavanje pristupa sudu, onemogućavanje štrajka,

    nadziranje rada sindikata i smanjivanje njegova

    utjecaja…

  • 8

    Ženska mreža Hrvatske, Ženske sindi-kalne grupe (Ženska sekcija SSSH, Odbor žena NHS-a i Žene HURS-a) i Ženska fron-ta za radna i socijalna prava organizirale su toga dana u Zagrebu prosvjedni marš pod nazivom „8. Mart – Nećemo zaboraviti 8+8+8!”. Slogan je to radničkoga pokreta još iz 1886. godine. Baš kao te davne godi-ne, žene su ponovno prisiljene boriti se za davno postignuta prava na 8 sati rada, 8 sa-ti odmora / rekreacije / kulturnog uzdizanja / sporta / učenja / druženja s obitelji i prija-teljima i 8 sati sna.

    Žene su odlučile marširati u ime prošlo-sti. Odlučile su marširati na spomen na ubi-jene radnice te 1886. godine u Chicagu u sukobu s policijom zbog radničkih demon-stracija, a čija su mrtva tijela bila zamotana u ljubičaste plahte. Sudionici prosvjednoga

    marša nosili su ljubičaste rukave, a i brojni transparenti bili su napisani na ljubičastoj tkanini. U povorci su im se pridružili i njiho-vi muževi, kolege, prijatelji… Slogan radnika u Hrvatskoj te 1886. go-dine bio je „Mi smo za rad, ali hoćemo ži-vjeti kao ljudi”. I današnji radnici žele živje-ti kao ljudi. - U ovome trenutku u kojemu su prava radnica na novom udaru neoliberalnih re-formi bitno je odlučno pokazati da se pro-tivimo zakonima koji pogoduju kapitalu nauštrb radnica i radnika. Novi Zakon o ra-du mora pasti! Demontažu socijalne države ne možemo prihvatiti! - poručile su pro-svjednice, dodajući kako žele živjeti od svo-jega rada, ne žele dobiti otkaz u slučaju trudnoće, žele vlastitim radom osigurati mirovinu dostojnu čovjeka.

    Okupile su se ispred Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, u Zvonimirovoj ulici, oda-kle su u povorci, krenule put Trga bana Jo-sipa Jelačića, svojeg krajnjeg odredišta. Mjesto polaska nije slučajno, jer ministar rada i mirovinskog sustava tvrdi kako će fleksibilizacija radnoga zakonodavstva sma-njiti broj nezaposlenih. Prosvjednim mar-šom željelo se upozoriti kako će se dogoditi upravo suprotno, a osobito će biti ugrožene žene i osjetljive društvene skupine. Fleksi-bilizacija i deregulacija tržišta rada donose isprekidane radne karijere i povećanje broja razdoblja nezaposlenosti.

    Naime, osim što već danas 92 posto novozaposlenih žena radi s ugovorima na određeno vrijeme, što ih osobito diskrimi-nira u slučaju trudnoće i majčinstva, novi bi zakon, u slučaju donošenja, imao teške po-

    Međunarodni dan žena – 8. mart

    Nećemo zaboraviti 8+8+8!Prijedlog Zakona o radu bio je motiv pokretač i ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana žena – 8. marta.

  • 9

    Europski parlament unazadio borbu za prava žena

    Samo tri dana nakon obilježavanja Međunarodnog dana žena, na plenarnoj sjed-nici Europskog parlamenta u Strasbourgu, odbačen je izvještaj Ines Cristine Zuber o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji. Time je vraćena borba za ženska prava 50-ak godina unazad. U izvješću Zuber navodi kako je jednakost spolova temeljno pravo sadržano u Ugovoru o Europskoj uniji i Povelji o temeljnim pravima, a ciljevi EU su garancija za jednake mogućnosti i postupanja prema muškarcima i ženama i borba protiv svake diskriminacije na temelju spola. Međutim, mnoge nejednakosti između muškaraca i žena i dalje su prisutne, bilo da je riječ o pravima žena kao ljudskim pra-vima, karijeri, mogućnostima zapošljavanja i plaće, pristupu obrazovanju i zdravstvenim uslugama, sudjelovanju u gospodarstvu i u donošenju odluka ili političkoj zastupljenosti. Većina zastupnika/ca Europskog parlamenta glasalo je protiv izvješća, a od hr-vatskih zastupnika/ca izvješće su poduprli/e Tonino Picula, Oleg Valjalo, Marino Bal-dini, Nikola Vuljanić, Biljana Borzan i Sandra Petrović Jakovina. Protiv su bili/e: Zdravka Bušić, Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Ruža Tomašić te Davor Ivo Stier i Andrej Plenković. Tako je konzervativizam u EU, kao i u Hrvatskoj, dosegao novu razinu. Za protiv-nike/ce izvješća, sporan dio je bio onaj o ljudskom pravu na zdravlje, osobito seksual-nom i reproduktivnom zdravlju, koje treba biti dostupno svim ženama, bez obzira na njihov društveni položaj, dob, seksualnu orijentaciju, porijeklo, pravni status ili etnič-ku pripadnost. (libela.org)

    Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, potpredsjednica Ženske sekcije SSSH i koordina-torica ženskih sindikalnih grupa te članica Ženske fronte za radna i socijalna prava:

    …. Ekonomisti u Hrvatskoj su do prije 20 godina ideo-logizirali statistike pa su tako žene i muškarci bili službeno ravnopravni. Sada ekonomisti i statistike funkcioniraju prema mjerilima tržišne ekonomije pa se mjeri tržišni ek-splicitni prihod (novac koji ‘ulazi’ u domaćinstvo), odno-sno potrošnja (novac koji ‘odlazi’ iz kuće). Zaboravljaju sve što se odrađuje unutar domaćinstva, pa se taj implicitni prihod, odnosno doprinos kućnoj potrošnji statistički zanemaruje. A neplaćeni rad žena u i oko domaćinstva je najveći prihod žena ekonomiji.

    …Trenutno se hvalimo statistikama kako je kod nas prosječna plaća žena samo 10 posto niža od prosječne plaće muškaraca, što je doista gotovo upola niži ‘rodni jaz’ od prosječnoga u EU. S mirovinama stojimo nešto malo lošije jer je prosječna mirovina žene za 23 posto niža od prosječne mirovine muškarca.

    …U europskim zemljama još se prije nekoliko godina nitko nije bavio izračunom mirovinskoga rodnoga jaza, niti se procjenjivalo koji mirovinski modeli vode ka većim razlikama između muškaraca i žena u starosti, te višim stopama siromaštva za žene. Sad je posve znano kako u dobi od 65 godina postoji velika vjerojatnost da će žena biti dvostruko izloženija siromaštvu od muškarca. Posljedica je to fleksibiliziranih for-mi rada koje su deklarativno uvođene kako bi se zadovoljilo partikularne potrebe žena za usklađivanjem njihovih obveza iz rada i obitelji.

    …Tako je vjerojatnije da će žene raditi part-time (nepuno radno vrijeme) jer ih radi čak 32 posto prema 8 posto muškaraca, odnosno 60 posto majki prema 4 posto očeva. No, to više nije stvar izbora, već dominantnog neoliberalnog smjera društve-nog razvoja, fokusiranog na jeftinog/u radnika/cu i profit, pa time fleksibilizirani, toč-nije, deregulirani, prekarni oblici rada više nisu stvar ničijeg izbora - ni žena niti muš-karaca. Osim što žene plaćaju višu cijenu…

    (iz intervjua za portal Libela, 11. ožujka 2014.)

    sljedice za žene i zbog nemogućnosti uskla-đivanja njihova privatnog života, rada i obi-teljskih obveza, te neplaćenog rada koji obavljaju zbog nepokrivenosti potrebnim društvenim servisima skrbi (za djecu, inva-lide, stare…).

    Novi ZOR mora pasti! Previše je mladih ljudi nezaposleno, previše žena diskrimini-rano, previše starih siromašno i poniženo!

    Ženska fronta za radna i socijalna prava (Autonomna ženska kuća Zagreb, BRID (Ba-za za radničku inicijativu i demokratizaciju), Centar za ženske studije, CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje, istraživanje), Inici-jativa za rad spremne, Kontra, Žene HURS-a, Odbor žena NHS-a, Roda (Roditelji u akciji), ROSA (Centar za žene žrtve rata), Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat umirovljeni-ka Hrvatske, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Ženska mreža Hrvatske (30 ženskih grupa), Ženska sekcija SSSH) predlaže Zakon koji će:

    • uslijediti nakon provedene ozbiljne rod-ne analize, uzimajući u obzir specifične radno-socijalne probleme radnica

    • jasno regulirati rad na određeno i ugraditi zaštitne mehanizme protiv njegove zlou-porabe

    • definirati u kojim je slučajevima outsour-cing (prijenos ugovora o radu) potreban i osigurati njegovo ograničavanje u djelat-nostima od javnog interesa

    • definirati agencijski rad kao rad ograni-čen na izvanredne slučajeve povećanog opsega rada, određene sezonske poslove, slučajeve zamjene privremeno odsutnog/e radnika/ice

    • utvrditi maksimalni četrdesetosatni rad-ni tjedan, a prekovremeni rad ograničiti na osam sati tjedno, uz poštovanje rad-nog dana od 0 do 24 sata

    • zabraniti otkaz za vrijeme trudnoće ili korištenja rodiljnih/roditeljskih prava.

  • Naši sindikalni povjerenici

    10

    Nina je sindikalna povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske u turističkome kompleksu na Ja-dranu Novi Resort d.o.o. Novi Vinodolski koji sadrži niz apartmana i soba u hotelu „The View”. U hotelu je trenutno 89 stalno zaposlenih radnika. Kroz sezo-nu taj broj se poveća i na 150 do 200 zaposlenih. Novi Resort d.o.o. je operativna kompanija. To znači da Novi Resort d.o.o. obavlja djelatnost i ima radni-ke, ali nije vlasnik nekretnine. Nina je počela od re-cepcionarke, preko žurnalistice, voditeljice smjene na recepciji, zamjenice room division managera do voditeljice recepcijskog poslovanja, radnoga mjesta na kojemu sada radi. Sindikalnim radom bavi se već sedam godina.

    Problemi žena Nina je i predsjednica Ženske sekcije STUH-a. Na pitanje o problemima s kojima se žene susreću prili-kom natjecanja za zapošljavanje u djelatnosti ugo-stiteljstva i turizma, a potom i na radnome mjestu, odgovara kako su to često, na žalost, problemi koji spadaju u kategoriju diskriminacijskih.

    - Ženama se često postavljaju pitanja u stilu: Je-ste li udati? Imate li djece? Planirate li imati djecu? Na radnome mjestu su, za isti rad, manje plaćene od svojih muških kolega. Češće su žrtve uznemiravanja

    mjestu, diskriminacije i sl. Žene su, naža-lost, vrlo rijetko spremne naučeno primi-jeniti u praksi. Jedan od razloga je i taj što to gotovo uvijek znači konflikt, bilo s kolegama, bilo s nadređenima. Trenutna situacija u zemlji, i općenito, ne ide im na ruku. Vrlo lako mogu ostati bez svojega radnoga mjesta, a to ugrožava njihovu egzistenciju.

    U Novom Resortu prekovremeni rad ide u preraspodjelu i s obzirom na proble-me koje su imali prijašnjih godina, kroz sporazum s poslodavcem ti sati su bili kroz preraspodjelu i iskorišteni (plaćeni). Kolektivni ugovor na razini tvtke postoji i do nedavno se poštovao. Nažalost, na-kon prekida predstečajne nagodbe došlo je do poremećaja u isplati plaća, porezna uprava je blokirala račun, a time je uslije-dilo i nepoštivanje kolektivnog ugovora.

    Teška situacija Tvrtka, vlasnici i sami radnici prošli su teško razdoblje posljednjih godina. Kako kaže Nina, bilo je svega, zakulisnih igara, političkih pogodovanja..., baš svega... Ka-ko sada stvari stoje, Novi Resort d.o.o. ide u stečaj, radnici će dobiti otkaze i idu na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Oče-kuju svoje tri minimalne plaće plus pri-padajući dio otpremnine. Poslovanje pre-uzima tvrtka Hoteli Novi d.o.o. koja će svim radnicima ponuditi nove ugovore. Postoji obećanje vlasnika da će napraviti sve u zakonskim okvirima kako bi radnici, što je moguće manje, bili oštećeni. Već su započeti neki dogovori / pregovori ka-ko za radnike isposlovati najbolje mogu-će uvjete.

    - Nadam se da ćemo nastaviti raditi na svojim radnim mjestima, u istim uvje-tima kao i dosada, za što također imamo obećanja ...., ali vidjet ćemo. Teško je bilo što sa sigurnošću reći ili tvrditi. Situacija je teška, jer radnici u „staroj” tvrtki nisu dobili već šest plaća. U takvoj poziciji teško imaju razumijevanja za situaciju u kojoj se svi skupa nalazimo, zaključuje Nina.

    Diskriminacija žena i u turizmu

    Nina Vitas, sindikalna povjerenica STUH-a u Novom Resortu d.o.o. Novi Vinodolski

    na radnome mjestu i često se događa da se na ponuđeno mjesto prime kolege, bez obzira na to što je stručnost i isku-stvo na strani žene, koja se također javila na natječaj, upozorava Nina, te dodaje kako se od radnica često zahtijeva odra-đivanje poslova koje je, realno gledajući, nemoguće odraditi u redovno radno vri-jeme, te ostaju duže na poslu, pa obitelj, djeca i bračni život postaju kolateralne žrtve njihova posla.

    Unatoč tome, napominje kako žene u djelatnosti nisu pretjerano zainteresira-ne za dnevno uključivanje u rad Sekcije, no kada su edukacije u pitanju rado se odazovu i aktivno sudjeluju. STUH je, kao i Sekcija žena STUH-a, uz pomoć vanj-skih suradnika, pokrenuo akciju organi-zacije edukativnih seminara o temi žena, mobbinga i položaja žena na radnome

  • Udruženi sindikati

    11

    Deveta izvještajna skupština Sindika-ta inženjera i tehničara šumarstva održa-na je 7. ožujka u našičkome hotelu Park. Kako se moglo čuti iz izvješća za prošlu godinu, 2013. godina bila je vrlo turbu-lentna. Socijalni dijalog bio je na vrlo ni-skoj razini, što se ponajprije odnosi na Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Za-ključeno je kako i dalje nedostaje pisani plan restrukturiranja Hrvatskih šuma te se i dalje restrukturiranje provodi u hodu što je dovelo do velikoga straha radnika za neizvjesnu budućnost, posebice onih od kojih tvrtka ima izravnu korist, a to su tehničari (poslovođe, lugari) i revirnici. Posredno u tu skupinu spadaju i stručni suradnici u UŠ podružnicama. Institut „savjetovanja” s radničkim vijećem je sve drugo osim unaprjeđenja socijalnoga dijaloga i uvažavanja kolektivnog uprav-ljanja kod bezbrojnih izmjena i dopuna općih akata.

    Napomenuto je kako je prema svim knjigovodstvenim pokazateljima radnik Hrvatskih šuma učinkovit, štedljiv i racio-

    nalan. Dvojbeno je pitanje idu li Hrvatske šume u odr-živi razvoj. Napomenuto je i kako je, nažalost, sindikalno zajed-ništvo u Hrvatskim šumama na niskoj razini, a kao razlog navodi se nelojalna konku-rencija i veliki strah radnika te neizvjesnost uvjetovana manjkom informacija o provedbi restrukturiranja.

    - Unatoč tomu, štrajk solidarnosti, održan 25. veljače, je uspio, a odazvalo mu se 61 posto ukupnoga broja članova SITŠ-a. Sindikati su, još jedanput se po-kazalo, jedna, ako ne i jedina, društvena snaga u Hrvatskoj koja može mijenjati svijest građana prema solidarnosti, poš-

    I Sekcija mladih SITŠ-a održala je sjed-nicu u našičkome hotelu Park na kojoj je pod-neseno izvješće o aktivnostima u razdo-blju od prošle sjednice, održane početkom rujna 2013. godine, u Cerni. Među ostalim, u tome je razdoblju tajnik Sekcije SITŠ-a Nikola Pavičić izabran za člana Izvršnog od-bora Sekcije mladih SSSH, a upravo će se po-raditi na daljnjoj i boljoj suradnji sa Sekci-jom mladih SSSH. Planira se i veća aktivnost u podružnicama radi animiranja mladih za veće sudjelovanje u sindikalnom radu.

    tenju i pravednosti, zaključio je predsjed-nik SITŠ-a Tomislav Užarević.

    Na sjednici je izglasan novi Statut SI-TŠ-a, za kojeg se smatra, da će, uz napore ljudi na terenu, dovesti do dvostrukog učinka: povećanja broja članova i zaštitu budućih novih članova Sindikata. Članovi Skupštine su izglasali i Izjavu o pristupa-nju novopotpisanom Kolektivnom ugo-voru za radnike Hrvatskih šuma, a prihva-ćen je i financijski plan te program rada i plan aktivnosti za 2014. godinu. Tradici-onalni šumarsko-sportski i sindikalni su-sreti održat će se u jesen.

    Skupštini je prisustvovao i predsjed-nik SSSH Mladen Novosel koji je prisutne upoznao s aktivnostima vezanim uz spre-čavanje donošenja Prijedloga Zakona o radu.

    Sjednica Sekcije mladih SITŠ-a

    Deveta izvještajna skupština Sindikata inženjera i tehničara šumarstva

    Turbulentna 2013. godina

  • Udruženi sindikati

    12

    Novi Kolektivni ugovor za Inu potpisan je 27. veljače 2014. godine. U ime Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima energetike, ke-mije i nemetala Hrvatske – EKN potpisao ga je Zvonimir Mikloš iz po-družnice Rafinerija nafte Sisak. Kolektivni se primjenjuje od 1. ožujka 2014. godine, a do 31. prosinca 2015. godine. Dogovoreno je da će sin-dikati, potpisnici Kolektivnog ugovora, i Poslodavac, prije donošenja poslovnoga plana za 2015. godinu pristupiti pregovorima o mogućim izmjenama plaće i materijalnih prava. Sva materijalna prava ostala su na razini prethodnog ugovora, a izdvajamo novo:

    • Ugovoreno je novo poglavlje - Radni učinak i nagrađivanje radnika - temeljem kojeg će se Internim aktom Poslodavca urediti sustav praćenja, ocjenjivanja i nagrađivanja radnog učinka svih radnika svrs-tanih u platne razrede od E 02 do E 14. Slijedom toga, ukupni iznos sredstava za nagrađivanje radnog učinka Poslodavac će odrediti ovis-no o ostvarenju planirane vrijednosti EBITDA INA Grupe za godinu u kojoj je učinak ostvaren i ocijenjen. Za 100 postotno ostvarenje in-dividualnog radnog učinka, radnik razvrstan u platne razrede od E02 do E14 može ostvariti nagradu u visini od 6 posto do 10 posto uku-pne godišnje isplaćene osnovne mjesečne plaće za godinu za koju je ocjenjivanje izvršeno. Sukladno navedenom, ta bi se nagrada osno-vom ostvarenog učinka isplatila radnicima koji su ostvarili pravo na nju do 31. srpnja 2015. godine, za prethodnu godinu. Uvođenjem sustava nagrađivanja na osnovi individualnog radnog učinka, ukida se dosadašnji sustav stimulacija.

    • Dogovoreno je osnivanje zajedničke radne grupe poslodavca i sindi-kata, koja će sudjelovati u postupku vrednovanja radnih mjesta. Sva-ki sindikat potpisnik ovoga Kolektivnog ugovora u radnoj grupi bit će zastupljen s najmanje jednim predstavnikom.

    • Prilikom, pak, prestanka radnog odnosa zbog odlaska u mirovinu radnik će umjesto dosadašnjih 16.000,00 kuna, ostvarivati pravo na iznos od 20.000,00 kuna.

    • Ugovorena je i promjena vezano uz troškove prijevoza koji će se od 1. ožujka 2014. nadoknađivati u punom, 100 postotnom iznosu (do sada 90 posto), ali do maksimalnog iznosa od 1.600,00 kuna.

    (Izvor: www.ekn.hr)

    Ožujak je mjesec u kojemu se provode redovni iz-bori za radnička vijeća. Radnici imaju pravo na slobod-nim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, iza-brati jednog ili više svojih predstavnika (broj se utvrđuje prema broju radnika) koji će ih zastupati kod poslodav-ca. Pravo sudjelovanja u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i intere-sima, na način i u uvjetima propisanim Zakonom o radu, imaju radnici zaposleni kod poslodavca koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, osim radnika zaposlenih u tijelima državne uprave. Postupak utemeljenja radnič-koga vijeća pokreće se na prijedlog sindikata ili najma-nje deset posto radnika zaposlenih kod određenog po-slodavca.

    Radničko vijeće štiti i promiče interese radnika za-poslenih kod određenog poslodavca, savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom, o pitanjima važnima za položaj radnika. Radničko vijeće pazi na poštivanje Zakona o radu, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora te drugih propisa. Pazi ispunjava li poslodavac uredno i točno obveze glede obračunavanja i uplaćivanja dopri-nosa sukladno posebnom propisu, te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju. Radničko vijeće u punom povjerenju surađuje sa svim sindikati-ma koji imaju svoje članove kod određenog poslodav-ca, ali ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju štrajka, isključenju s rada ili druge industrijske akcije, niti se smije na bilo koji način miješati u kolektivni rad-ni spor koji može dovesti do takve akcije.

    Izbori za radnička vijeća

    Proteklih tjedana, mnogi su sindikati udruženi u SSSH, poput Sindikata graditeljstva Hrvatske i Sindika-ta metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata, organi-zirali niz seminara za članove radničkih vijeća i sindi-kalne povjerenike u funkciji radničkoga vijeća.

    Novi kolektivni ugovor za Inu d.d.

    Zadržana sva materijalna prava

  • Događaji

    13

    Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisni hr-vatski sindikati uputili su 12. ožujka gradonačelniku Gra-da Zagreba Milanu Bandiću i predsjedniku Uprave Za-grebačkoga holdinga Slobodanu Ljubičiću javni apel za povlačenjem naloga da podružnica Čistoća sve svoje ovršne i sudske predmete, koje pravna služba vodi u toj podružnici, preda Odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri radi njihova preuzimanja svih spisa Podružnice, kao i apel za raskidanjem sporazuma s tim Odvjetnič-kim društvom. Razlog: usluge Odvjetničkoga društva uve-like će povećati troškove ovrha građanima Zagreba.

    U sklopu projekta Društveni putokazi: smjer – nezaposlenost mla-dih, Mreža mladih Hrvatske organizirala je 7. ožujka u Novinarskome domu tribinu o nezaposlenosti mladih pod nazivom Što garantiramo mladima?

    Cilj javne tribine bilo je podizanje svijesti o problemu nezaposleno-sti mladih i osiguranje relevantnoga javnoga prostora s mjerodavnim dionicima za raspravu o tom problemu. Jedan od panelista bio je Darko Šeperić, stručni suradnik za europske integracije / savjetnik za socijal-nu politiku SSSH.

    Među ostalim, zaključeno je kako postoje veliki problemi u obra-zovnome sustavu te kako treba poboljšati kvalitetu obrazovanja na svim razinama, od osnovnoga školstva do obrazovanja odraslih. Zapos-lenost treba biti jedan od bitnih ciljeva obrazovnoga sustava.

    Sindikalne središnjice – SSSH, MHS, HURS i URSH uputile su pismo potpore Sindikatu hrvatskih učitelja koji je 5. ožujka organizirao prosvjed ispred Ministar-stva znanosti, obrazovanja i športa zbog Nacrta Pravilni-ka o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih surad-nika u osnovnoj školi čije će donošenje u predloženome obliku promijeniti sudbine tisuća zaposlenih u hrvat-skih školama. Mnogi poslovi koji su dosad bili sadržaji-ma za određivanje radnoga vremena to više neće biti. Među njima su izbačeni i poslovi sindikalnoga povjere-nika, povjerenika radnika za zaštitu na radu, osoba za zaštitu dostojanstva radnika… !?

    Sve hrvatske središnjice uputile su pismo potpore Sindikatu željezničara Hrvatske i Sindikatu hrvatskih željezničara, čiji su članovi, radnici HŽ Carga 27. veljače prosvjedovali na Markovu trgu iskazujući nezadovolj-stvo lažnim prikazom uštede u poduzeću kroz otpušta-nje 804 radnika na krajnje diskriminirajući način uz dvojbeno potpisivanje Kolektivnog ugovora s jednim, strukovnim sindikatom.

    U Termama Tuhelj, 27. veljače, održan je sastanak Regionalnoga sindikalnoga vijeća „Solidarnost”, neformalnoga tijela koje okuplja de-set reprezentativnih sindikalnih središnjica država bivše Jugoslavije, među kojima je i SSSH. Govorilo se o akcijskoj sposobnosti sindikata u kontekstu izmjena radnoga i socijalnoga zakonodavstva, imidžu i ulozi sindikata u društvu, te suradnji s organizacijama civilnoga društva. Pa-ralelno je istoga dana održan i sastanak Odbora mladih toga Vijeća, a dan kasnije su zajednički raspravljali o mladima u sindikatu.

    … i sindikatima Hrvatskih željeznica

    Pismo potpore Hrvatskome

    sindikatu učitelja…

    Usluge Odvjetničkoga

    društva Hanžeković & partneri nisu

    potrebne Čistoći!

    Regionalno sindikalno vijeće „Solidarnost”

    Tribina o nezaposlenosti mladih

  • 14

    Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slati na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,

    Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb

    PITANJE:

    Radeći na svojemu radnome mjestu često, na zah-tjev, poslodavca radim prekovremeno. Međutim, taj rad duži od punoga radnoga vremena poslodavac mi ne plaća kao prekovremeni rad, već me upućuje na kori-štenje slobodnih dana. Imam li pravo tražiti plaćanje prekovremenoga rada, ili je pravo mojega poslodavca da mi i dalje daje slobodne dane?

    (S.P., Opatija)

    ODGOVOR:

    Sukladno odredbama Zakona o radu („Narodne novi-ne”, 149/09., 61/11., 82/12., 73/13.), puno radno vrijeme radnika može iznositi najviše četrdeset sati tjedno. Rad duži od punoga radnoga vremena je prekovremeni rad. Prekovremeni rad se može koristiti u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sluča-jevima prijeke potrebe, kada je radnik na zahtjev poslo-davca dužan raditi duže od punoga radnoga vremena, ali najviše do osam sati tjedno. Dakle, poslodavac može ko-ristiti uvođenje prekovremenoga rada u iznimnim i ne-predvidivim situacijama koje nije mogao izbjeći, te se prekovremeni rad ne bi mogao koristiti na način da se nji-me poslodavac svakodnevno koristi u svojem poslovanju kako bi nadoknadio nedovoljan broj radnika. Radnik je u slučaju opravdanoga zahtjeva poslodavca dužan raditi prekovremeno, pri čemu smije imati maksimalno osam sati prekovremenog rada tjedno, odnosno prekovremeni rad pojedinoga radnika ne smije trajati duže od sto osam-deset sati godišnje. Prilikom određivanja prekovremeno-ga rada pojedinoga radnika, poslodavac je dužan voditi računa o činjenici da prilikom određivanja prekovreme-noga rada omogući radniku korištenje dnevnog odmora između dva radna dana od najmanje dvanaest sati nepre-kidno i tjednog odmora između dva radna tjedna u ne-prekidnom trajanju od najmanje trideset šest sati. Radnik koji radi prekovremeno ima pravo na povećanu plaću, te ZOR ne propisuje iznos povećanja plaće na ime prekovre-menoga rada, već se to određuje ugovorom o radu, pra-vilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca. Slijedom toga, zakonskim propisima nije predviđena mogućnost dobivanja slobodnoga dana umjesto isplate povećane plaće za prekovremeni rad. Međutim, u praksi se događa da je kolektivnim ugovo-rom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu predviđena mogućnost korištenja slobodnoga dana umjesto isplate povećane plaće za prekovremeni rad. Kako ZOR-om nije predviđena mogućnost korištenja slobodnoga dana umjesto plaćanja prekovremenoga rada, radnik može slo-bodni dan koristiti jedino ako on na to pristane.

    PITANJE:

    Nalazim se na kori-štenju bolovanja zbog komplikacija u vezi s trudnoćom. Molim vas da mi odgovorite kada imam pravo na rodiljni dopust i koja je razlika toga dopusta u odnosu na roditeljski dopust?

    (M.M., Rijeka)

    ODGOVOR:

    Prema Zakonu o ro-diljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine”, br. 85/08., 34/11., 54/13.), obvezni rodiljni do-pust ostvaruje se u neprekidnom trajanju od 98 dana (28 dana prije planiranog datuma poroda i 70 dana nakon ro-đenja djeteta), a obvezno ga koristi trudnica, odnosno majka djeteta. Iznimno, obvezni rodiljni dopust može za-početi i 45 dana prije očekivanog poroda ovisno o stanju trudnoće i zdravstvenom stanju trudnice, a što utvrđuje izabrani doktor ginekolog iz obveznog zdravstvenog osi-guranja koji je ovlašten i da izdaje izvješće o bolovanju. Dodatni rodiljni dopust koristi se od 71. dana nakon po-roda do navršenih šest mjeseci djetetova života, te se ro-ditelji mogu dogovoriti o tome tko će nastaviti koristiti rodiljni dopust, budući da ga otac može koristiti u istim uvjetima kao i majka. Roditeljski dopust koristi se od na-vršenih šest mjeseci djetetova života i traje osam mjese-ci, te se može koristiti u bilo kojem trenutku do navršene osme godine djetetova života. I otac i majka imaju pravo koristiti roditeljski dopust, svako od njih po četiri mjese-ca. Ako se dogovore da samo jedan roditelj koristi rodi-teljski dopust, tada on traje šest mjeseci. To de facto zna-či da otac može „prepustiti” majci svoj roditeljski dopust čime majka ostaje kod kuće s djetetom godinu dana, a obitelj gubi dva mjeseca roditeljskog dopusta. U pravilu, na korištenje roditeljskog dopusta odlaze očevi ako zara-đuju manje u odnosu na majku djeteta. Naknada plaće za prvih šest mjeseci (rodiljni dopust) iznosi 100 posto osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa propisi-ma o obveznom zdravstvenom osiguranju plaće, a za drugih osam mjeseci, ako dopust koriste oba roditelja, ili šest mjeseci ako dopust koristi samo jedan roditelj (rodi-teljski dopust) iznosi najviše 2.660,80 kuna.

    Pravni savjeti

    Odgovara:

    Nada Barišić,

    pravna zastupnica u Uredu SSSH Primorsko-goranske županije

  • 15

    Nakladnik:

    Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

    Predsjednik:Mladen Novosel

    Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

    Novinarka:Marijana Tomić

    Lektorica:Đurđica Pavlović

    Tajnica:Branislava Krasić

    Godišnja pretplata 108,00 kn

    Uplate na račun SSSHHR6324840081102644193s naznakom „za pretplatu na Sindikalnu akciju”

    Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn1/2 str. 1.000,00 kn1/4 str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

    Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

    Telefon:(01) 46 55 111 46 55 052

    Telefax:(01) 46 55 053

    E-mail:[email protected] [email protected]

    Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

    Grafičko uređenje i priprema:Tangir, Samobor

    Tisak:Tiskara Petravić

    ISSN 1330-1640

    Nagradna križaljka

    RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: AKORD

    DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:

    1. MARIO URLIĆ, K. P. Krešimira IV/20, 21300 Makarska

    2. MIRA CRLJIĆ, K. Š. Đalskog 64, Borongaj, 10000 Zagreb

    3. JOSIP ČIZMIĆ, Baburičina 17, 10020 Zagreb

    Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

    Kupon br. 428

    Ime i prezime:

    Adresa:

    Rješenje nagradne križaljke:

    Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu: „SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),

    10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, najkasnije do 15. travnja 2014.