Što je obrazovanje za društvenu pravdu?interkulturalno obrazovanje koriste kao sinonime, mi ćemo ih u ovom tekstu razlikovati u svrhu boljeg defi ni-ranja obrazovanja za društvenu

9

Što je obrazovanje za društvenu pravdu?

Prirucnik - Obrazovanje za drustvenu pravdu.indd 9Prirucnik - Obrazovanje za drustvenu pravdu.indd 9 11.02.2015. 11:2611.02.2015. 11:26

10

Prije nego dođu u školu, djeca se razvijaju i uče u svojim obiteljima i zajednicama koje se međusobno razlikuju s obzirom na socioekonomski status, jezik na kojem se u njima govori i kulturološki kontekst. Iz dugogodišnjeg iskustva suradnje s školama izvukli smo pouku da se kao odgojno-obrazovni djelatnici ponekad toliko usmjerimo na vlastiti posao i njegovu važnost, te na unapređenje pristupa usmjerenog na dijete, da povremeno zaboravi-mo kako za neku djecu jednak pristup radu u razredu kao svoj djeci nije dovoljan jer na njihovo učenje osim poučavanja značajno utječu i njihova prethodna isku-stva i uvjeti u kojima su odrastala. Posebno se to odnosi na djecu iz ranjivih skupina kao što su siromašna djeca, djeca koja ne govore hrvatski kao prvi jezik, djeca druge boje kože ili druge nacionalnosti te djeca koja dolaze iz manjinskih kultura. Odgoj za društvenu pravdu znači uvažavanje prethodnih iskustava i okolnosti u kojima djeca žive, te promoviranje različitosti kao njihove sva-kodnevne činjenice.

Djeca često nailaze na nerazumijevanje i omalova-žavanje kroz stereotipe, predrasude i diskriminaciju. Ta se društvena nepravda nesvjesno uvlači u naše učionice kroz djelovanje odgojno-obrazovnih djelatnika i/ili po-našanje drugih učenika, članova njihovih obitelji, pa čak i drugih pripadnika šire zajednice, što djeci onemoguću-je da uče i razvijaju se u skladu sa svojim potencijalima kako bi jednom postali ravnopravni građani zajednice u kojoj žive. To se ne odnosi samo na djecu romske nacio-nalnosti, već i na djecu s razvojnim teškoćama, siromaš-nu djecu, djecu pripadnike različitih religija i sl.

Mnogi odgojno-obrazovni djelatnici, a to se odnosi na sve nas – od ravnatelja, učitelja, stručnih suradnika do kreatora odgojno-obrazovne politike – ponekad šute o problemima društva i o tome kako ti problemi utje-ču na djecu. Mnogi će reći: ‘Tko se potrudi, uspjet će.’ Time kod djece razvijamo uvjerenje da je svijet prave-dan, a ukoliko netko u tom svijetu nije uspješan, znači

Želimo li kreirati odgovarajuće okruženje za učenje za djecu iz ranjivih skupina, tema kojom se trebamo baviti nije kultura nego društvena pravda.

Gorski, 2013.


11

da je manje vrijedan. Također, većina nas misli kako ne-mamo utjecaja na ono što se događa izvan zidova škola u kojima radimo. Zaboravljamo da smo upravo mi oni koji imaju značajan utjecaj na društvene promjene jer mi učitelji obrazujemo buduće građane koji će izgrađivati neka buduća društva. U kojoj će mjeri ta društva biti pravedna, ovisit će u velikoj mjeri o tome koliko će naši današnji učenici biti senzibilizirani za uočavanje razlika, njihovo poštivanje, uočavanje nepravde i spremnost da se na nju reagira. Postavlja se pitanje obrazujemo li i u kojoj mjeri djecu kako bi postali odrasli ljudi koji poštu-ju različitosti, primjećuju nepravdu i reagiraju na nju čak i kad se ona na njih ne odnosi? Mi koji radimo u obra-zovanju imamo posebnu odgovornost. Naš rad izravno utječe na živote mnogih mladih ljudi, a mi smo u poziciji da možemo činiti značajnu razliku u njihovim životima. Ovaj priručnik namijenjen je onima koji su spremni ini-cirati promjene u tom smjeru.

Zato je svrha ovog priručnika da kroz primjenu obrazovanja za društvenu pravdu (eng. social justice education) pomogne odgojno-obrazovnim djelatnicima da realiziraju nacionalni kurikulum na način koji će sva-kom pojedinom djetetu omogućiti da dosegne svoj puni potencijal bez obzira na kulturu iz koje dolazi, kojeg je spola, kojim jezikom govori, koje je boje kože i druge razlike u odnosu na druge ljude i djecu.

Obrazovanje za društvenu pravdu ima mnoge slič-nosti i poveznice s različitim drugim konceptima ob-razovanja koji se temelje na različitostima: multikultu-ralnim obrazovanjem, interkulturalnim obrazovanjem i obrazovanjem protiv predrasuda, transformativnim obrazovanjem, obrazovanjem za različitost i dr., ali ima i neke specifi čne ciljeve. Iako mnogi multikulturalno i

interkulturalno obrazovanje koriste kao sinonime, mi ćemo ih u ovom tekstu razlikovati u svrhu boljeg defi ni-ranja obrazovanja za društvenu pravdu.

Multikulturalno obrazovanje je pristup koji uče-nicima omogućuje da uočavaju, razumiju, poštuju i cije-ne kulturološke razlike, kao i da prepoznaju dostignuća različitih etničkih, rasnih i društveno-ekonomskih gru-pa. Pripadnici različitih kultura prikazuju se realistično i iz više perspektiva s ciljem izjednačavanja odnosa među kulturama. Multikulturalno obrazovanje može se odvi-jati na više razina, počevši od organiziranja zabava po-svećenih u cijelosti određenim kulturnim zajednicama, pa do ‘transformacijskog’ pristupa koji vodi školskom kurikulumu koji uvažava kulturološke obrasce sve djece i njihovih roditelja. Kurikulum koji uvažava multikul-turalnost, od učenika očekuje da prepoznaju sličnosti i razlike među ljudima te da upoznaju različite kulture.

Interkulturalno obrazovanje, koje je sadržano i u modelu obrazovanja za društvenu pravdu, podrazumi-jeva da učenici ne samo prepoznaju i cijene sličnosti i različitosti koje postoje među učenicima i u svijetu op-ćenito, već da razviju vještine koje su potrebne za život u svijetu prepunom različitosti. Interkulturalno obrazova-nje podrazumijeva razvoj kulturološki osjetljivog razre-da, odnosno razreda u kojem se kroz kurikulum repre-zentira, cijeni i uvažava kultura iz koje dolaze djeca, u kojem se cijeni njihova obiteljska kultura.

Obrazovanje za društvenu pravdu temelji se na uvjerenju da razvoj pravednog društva mora biti inte-griran u samu srž svake aktivnosti koja se odvija u školi te u cjelokupni posao svih odgojno-obrazovnih djelat-nika. Iako će čitatelji primijetiti da je sadržaj ove knjige, ali i obrazovanje za društvenu pravdu, blisko povezano



12

s nekim aspektima kurikuluma koji je na snazi u Hrvat-skoj, te s nekim predmetnim i međupredmetnim po-dručjima, naglašavamo da je obrazovanje za društvenu pravdu više od predmeta. Ono je opredjeljenje svakog profesionalca i/ili cijelog odgojno-obrazovnog sustava da će djelovati na način koji će svoj djeci omogućiti jed-nake šanse za visoka odgojno-obrazovna postignuća.

Cilj obrazovanja za društvenu pravdu jest učeni-ke poučiti kako da u društvu prepoznaju one grupe lju-di koje su zbog svojih razlika u odnosu na većinu ljudi obespravljene te kako da reagiraju da bi se ta nepravda ispravila. Kako bismo to postigli, učenicima trebamo, osim što ćemo ih upoznavati s različitim kulturama i

Osobine pristupa Kako se učitelje priprema za rad s djecom?

MO

NO

KULT

URA

LNI

PRIS

TUP

U odgojno-obrazovnom procesu uglavnom postoje točni i netočni odgovori, a odgojno-obrazovne teme uvijek se gleda iz jedne perspektive, one dominantne kulture. Često se govori o tome što je ‘normalno’ a što ‘nije normalno’. Strategije poučavanja iste su za svu dje-cu bez obzira na njihova prethodna obrazovna i druga iskustva. Od učenika se očekuje da svojim zalaganjem postigne uspjeh. Od učenika i njihovih obitelji očekuje se da se prilagode odgojno-obrazovnom sustavu na način da se asimiliraju (što se često naziva ‘socijalizaci-jom’).

Učitelji nemaju znanja niti stručna usavr-šavanja o temama koje se bave različito-stima i kulturom. Ukoliko učitelji rade s djecom iz ranjivih skupina, naglašava im se kako je taj rad izuzetno naporan i time se opravdava neuspjeh sustava da učenike uspješno integrira.

MU

LTIK

ULT

URA

LNI

PRIS

TUP

Prisutnost drugih kultura smatra se društvenom stvar-nošću. Nastoji se prihvatiti / tolerirati različitost bez zauzimanja perspektiva onih koji su drukčiji u društvu.

Učenike se poučava o karakteristikama drugih kultura, često o onima s kojima se učenici ne sreću u svojoj neposrednoj okolini, na razini davanja informacija o ka-rakteristikama kultura. Te su informacije često površne i/ili stereotipne (tzv. pristup ‘kauboja i Indijanaca’).

Učitelje se poučava što je multikulturalno poučavanje te im se predlažu gotovi ma-terijali i aktivnosti koje mogu primijeniti u svojim razredima. Ti materijali su općeniti i pokazuju različitost među djecom na površnoj razini. Učitelje koji rade s djecom iz ranjivih skupina nastoji se pripremiti za rad s ‘drukčijom‘ djecom tako da ih se poučava njihovoj kulturi, vrijednostima i načinu života, čime se sugerira da su svi pripadnici te kulture isti.

sličnostima i razlikama među njima, omogućiti da po-stanu svjesni vlastitog identiteta i njegove višestrukosti, da prepoznaju nepravdu, stereotipe i predrasude kojima su izloženi pripadnici pojedinih kultura, grupa ljudi i pojedinaca, te im također omogućiti da kritički promiš-ljaju i kreiraju moguća rješenja za sprječavanje nepravde koja postoji u društvu. Obrazovanje za društvenu prav-du odnosi se na razvijanje navika, sposobnosti, osjećaja i razumijevanja koje će učenici, kad budu odrasli građani, moći primijeniti aktivno sudjelujući u stvaranju demo-kratskog društva.

Obrazovanje protiv predrasuda i od učitelja očeku-je aktivistički odnosno transformativan pristup: samo-


13


INTE

RKU

LTU

RALN

A

PERS

PEKT

IVA

Na kulturološke razlike se ne gleda samo kao na nešto što je prihvatljivo, nego kao na nešto poželjno što unapređuje cjelokupnu zajednicu. U školama se radi na vidljivosti i pozitivnoj prezentaciji osobnih i grupnih identiteta s posebnim naglaskom na identitete ma-njinske zajednice. Od učenika se očekuje da slobodno izražavaju svoja različita mišljenja i govore o svojim iskustvima.

Učitelje se nastoji senzibilizirati za različi-tosti među djecom, pogotovo tako da se suoče s vlastitim uvjerenjima, stereotipi-ma i predrasudama onih koji su drukčiji.

PRIS

TUP

OBR

AZO

VAN

JA Z

A

DRU

ŠTVE

NU

PRA

VDU

Očekuje se stalno propitivanje odgojno-obrazovnog procesa kako bi se unaprijedili njegovi ishodi. To je kri-tičko promišljanje posebno usmjereno na kritičko pro-pitivanje utjecaja sustava moći, opresije, dominacije, nepravde i svih drugih aspekata obrazovanja iz pozicije iskustava svih odgojno-obrazovnih djelatnika. Učenike se također potiče da kritički promišljaju društvene odnose, da prepoznaju nepravdu i na nju reagiraju.

Učitelje se osposobljava za prepoznavanje nepravde na razini sustava, za prepozna-vanje diskriminacije i opresije. Od svih, a pogotovo od učitelja, se očekuje da budu ‘agenti promjena’. Osposobljava ih se i ohrabruje da sudjeluju u raspravama i timskom odlučivanju o akcijama unapre-đenja odgojno-obrazovnog sustava bilo da se radi o razini rada u njihovoj učionici ili šire.

propitivanje, preispitivanje vlastite odgojno-obrazovne prakse, preispitivanje odgojno-obrazovne politike, za-uzimanje za djecu koja se ne nalaze u ravnopravnom položaju i traganje za ravnopravnijim rješenjima koja će svoj djeci omogućiti jednake šanse.

U tablici 1 možemo vidjeti kako se s promjenom pristupa odnosno perspektiva obrazovanja mijenjaju za-htjevi i očekivanja od učitelja.

Razmislite o osobinama današnjeg odgojno-obrazov-nog sustava kojeg ste dio i o zahtjevima koji se postav-ljaju pred učitelje. Koja perspektiva najbolje opisuje odgojno-obrazovni sustav na nacionalnoj razini? Koja perspektiva najbolje opisuje pristup poučavanju u vašoj školi?

Obrazovanje za društvenu pravdu naziva se i tran-sformativnim obrazovanjem jer zahtijeva stalne promje-ne u cilju razvijanja pravednijeg društva. Na obrazovanje za društvenu pravdu tako se može gledati kao na tran-sformaciju odgojno-obrazovnih djelatnika, podržavanje transformacije u životima učenika i transformaciju na institucionalnoj razini (razini škole) te na razini društva u cjelini.

Zbog toga se uvođenje obrazovanja za društvenu pravdu provodi na barem tri razine:

a. na razini odgojno-obrazovnih djelatnika

b. na institucionalnoj razini odnosno na razini škole

c. na razini učenika.

Tablica 1. Odnos promjene pristupu obrazovanju i zahtjevi i očekivanja od učitelja.


14

Razina odgojno-obrazovnih djelatnika. Kako bismo svakom djetetu omogućili jednake šanse, kao odgojno-obrazovni djelatnici moramo aktivno raditi na promjenama aktualnih društvenih nepravdi koje se odražavaju u našim učionicama i koje negativno utječu na rezultate našega rada kad se pojedinu djecu stavlja u drugi plan. Kako bismo to postigli, moramo imati ja-sno razumijevanje nepravde, odrediti postojeće obrasce društvenog ponašanja koji je (p)održavaju, te osvijestiti kako se to odražava na rad školske ustanove i naš vlasti-ti rad te na razvoj i učenje djece. Na primjer, učitelji su svjesni činjenice da djeca koja kod kuće nemaju računa-lo i/ili internet nemaju jednake šanse u ispunjavanju po-jedinih školskih zahtjeva kao druga djeca. Može li škola ispraviti tu nepravdu?

U svrhu implementacije obrazovanja za društvenu pravdu neophodno je da svi odrasli, pa tako i svi odgoj-no-obrazovni djelatnici, preispitaju svoja uvjerenja i vri-jednosti kako bi se uvjerili da se oni doista zasnivaju na činjenicama, a ne na zabludama i stereotipima te tradiciji institucija u kojima radimo i očekivanjima šire zajednice – a koje pojedinu djecu stavljaju u neravnopravan polo-žaj. Na primjer, nakon jedne od edukacija prišla nam je kolegica koja nam je rekla kako je tek sada shvatila da je ona uvijek smatrala da su romska djeca sniženih intelek-tualnih sposobnosti jer nisu znala u razredu odgovoriti na postavljena pitanja. Tek tijekom edukacije je shvatila da ta djeca ne razumiju hrvatski jezik i da je to jedan od razloga zbog kojih ne razumiju pitanja i/ili ne znaju na njih odgovoriti. To je saznanje značajno utjecalo na njezin daljnji rad s djecom.

Obrazovanje za društvenu pravdu nije moguće provoditi kao predmet ili samo na pojedinim satovima.

Ono mora biti ugrađeno u svakodnevni obrazovni pro-ces – baš kao što i posvećenost pravdi ili posvećenost zaštiti životinja ili održivom razvoju jest ili nije naše ži-votno opredjeljenje, i obrazovanje za društvenu pravdu je opredjeljenje, koje se zasniva na našem uvjerenju a ne nešto što se svodi na pojedinačne i sporadične aktivno-sti koje provodimo u razredu. Njezin smisao je da bude ugrađena u svaki trenutak učiteljeva djelovanja, i to i jest razlog što ovaj pristup u prvom redu zahtijeva promjene od strane učitelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatni-ka koje će dovesti do promjena na razini škole.

Institucionalna razina odnosno razina škole. Kako bi se promjena događala na individualnoj razini, odnosno kako bi bila potaknuta radom odgojno-obra-zovnih djelatnika, potrebno je podizanje svijesti svakog pojedinog djelatnika škole o postojanju nejednakih prilika za svu djecu unutar škole i njihovim uzrocima, potrebna je promjena u ponašanju svakog djelatnika u dijelu gdje njegovo ponašanje promiče nepravdu, te je potrebno kolegijalno učenje. Na institucionalnoj razi-ni, promjene zahtijevaju izmjene u strukturi rada, or-ganizaciji, dubljem promišljanju o uzrocima školskog neuspjeha za pojedine učenike i pojedine grupe uče-nika te uvođenje strategija kojima će se svi djelatnici osnažiti u uvođenju promjena. Na primjer, u jednoj školi su odgojno-obrazovni djelatnici odlučili sve ro-diteljske sastanke održavati tijekom međusmjene jer su uvidjeli da je razlog što roditelji ne dolaze na infor-macije i roditeljske sastanke svojoj djeci taj što nema-ju prijevoz. Ovako su roditelji mogli dolaziti i odlaziti školskim autobusom.

Razina učenika. Na razini pojedinog učenika ob-razovanje za društvenu pravdu omogućuje učenicima


15

da njeguju svijest o individualnom i grupnom identite-tu, pozitivnu sliku o sebi, da dolaze u kontakt i razmje-njuju iskustva s ljudima različitog porijekla na ugodan i empatičan način, razvijaju sposobnosti uočavanja i vrednovanja različitosti, prepoznaju pristranosti, ste-reotipe, predrasude i diskriminaciju, razviju sposobnost kritičkog promišljanja pristranosti i diskriminacije, ra-zviju vještine suočavanja s predrasudama ili nepravdom prema sebi ili drugima te razviju asertivnost i vještine potrebne za mirno rješavanje sukoba.

Zbog svega navedenog priručnik se sastoji od teo-retskog i praktičnog dijela. U teoretskom dijelu odgoj-no-obrazovni djelatnici imaju priliku usvojiti osnovne koncepte potrebne za uvođenje obrazovanja za druš-tvenu pravdu u svoje djelovanje. U njemu će se čitatelje kroz različita pitanja nastojati potaknuti da promišljaju vlastite identitete i kulturološko naslijeđe te kako se ono odražava na njihov rad i odnos s učenicima, roditeljima i

zajednicom u kojoj rade. Također, učitelje i druge djelat-nike odgojno-obrazovnog sustava potičemo da kritički promišljaju vlastitu praksu te u kojoj mjeri ta praksa sva-kom djetetu omogućava jednak pristup i jednake šanse. U dijelu koji govori o opresiji potičemo na propitivanje ustaljenih pravila rada škole, kulture škole i ponašanja njezinih djelatnika te u kojoj mjeri ti obrasci funkcioni-ranja škole pridonose nepravdi ili pak promoviraju ob-razovanje za društvenu pravdu.

Dijelovi priručnika u kojima opisujemo praktične aktivnosti u radu s učenicima prepoznatljivi su po dru-goj boji stranica. Ipak, još jednom treba naglasiti da ob-razovanje za društvenu pravdu zahtijeva stalno stručno usavršavanje i profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih djelatnika koji rade s djecom, što se posebno odnosi na kritičko promišljanje vlastite prakse ali i čitavog sustava u cjelini. Ne postoji jednostavan recept za primjenu odgoja za društvenu pravdu u razredima i školama. Zbog toga aktivnosti navedene u priručniku nisu recepti, već ‘alati’ koji učiteljima pomažu da u svojoj praksi implementiraju obrazovanje za društvenu pravdu tako što će ih prilagoditi specifi čnoj sredini u kojoj rade, ugrađujući u njih auten-tična iskustva učenika i drugih osoba koje žive u zajedni-ci. Predviđene aktivnosti ne treba samo kopirati, već ih treba redizajnirati tako da se uklope u lokalni kontekst svake zajednice. Obrazovanje za društvenu pravdu mo-žemo integrirati u postojeći kurikulum kroz adaptaciju aktivnosti i materijala iz postojećeg kurikuluma, uočava-njem ‘poučnih trenutaka’ kako bismo kod djece razvijali ponašanje utemeljeno na principima društvene pravde te kreiranjem inkluzivne razredne i školske sredine u kojoj se prepoznaju i cijene razlike među ljudima i sprječava svaki oblik nepravednog tretmana i diskriminacije.



16


Documents

Što je obrazovanje za društvenu pravdu?interkulturalno obrazovanje koriste kao sinonime, mi ćemo ih u ovom tekstu razlikovati u svrhu boljeg defi ni-ranja obrazovanja za društvenu