TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

• o

žuja

k •

2017

.

3

BROJ 3.ožujak 2017.

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

Kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornosti

Načini isplate fi zičkim osobama

Računovodstvo korištenja EU sredstava

PRAVNA ZAŠTITA U SUSTAVU

JAVNE NABAVE

Aktualna izdanja

Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme:

Autori:

Izdanje

Teme:

Autori:

Izdanje

EU projekti

Teme:

Autori:

Izdanje

PRETPLATA ZA 2017. GODINUU TIJEKU

POLUGODIŠNJA PRETPLATA

GODIŠNJA PRETPLATA

Ocjena prihvatljivosti projektnih

Cijena PDV 600,00 kn 1.100,00 kn

Više pogodnosti, cijena nepromijenjena!

20% POPUSTA ZA 5 I VIŠE PRETPLATA

Poklon svim pretplatnicima:

2017.

Specijalizirane rubrike po djelatnostima: komunalno gospodarstvo, kultura,

SANJA VICULIN

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775, 099/ 303 7677, 099/ 303 7678 E-pošta: centar@tim4pin.hrOIB 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hr

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Maja Butorac, mag.oec.

Glavni urednik: izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Mila Copić, mag.oec.,Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Tajnica uredništva: Antonija Havidić, mag. oec.

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; Saša Buko-vac, dr.vet.med.; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja, mag.iur.; mr. sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; Desanka Sarvan, mag.iur.; Iva Šuler, dipl.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice: DIBS

Slike: Javna ustanova “Nacionalni park Krka”

Grafi čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Dani, mjeseci i godine zaista lete. Kao da je bilo jučer kad sam vam pisao uvodno obraća-nje u prošlogodišnjem, a evo pred nama je već i ovogodišnji broj 3. Mnogo toga ponavlja se, pa evo koristim svoje riječi stare godinu dana koje su jednako aktualne i danas. Zako-račili smo u ožujak. Mjesec u kojemu kalendarski stiže proljeće. Da zaista proljeće stiže ne samo kalendarski, možemo se uvjeriti, ako samo nakratko svoje poglede okrenemo prirodi i odmaknemo se od računalnih ekrana i silnih papira na radnim stolovima. Ožu-jak je i mjesec u kojemu bi se trebalo i bar malo opustiti od »pospremanja« prethodne poslovne godine. Financijski izvještaji, porezne prijave, Izjave o fi skalnoj odgovornosti i druga izvješća za većinu računovođa i fi nancijskih djelatnika su završeni i predani.

Ove, za razliku od prethodne godine u našemu okruženju ipak imamo nešto drugačiju situaciju. Ne djelujemo u uvjetima privremenog fi nanciranja, a na našim se granicama ne osjeća pritisak izbjegličkog vala. Ali smo zato dobili nemirnog istočnog susjeda i oso-benog američkog predsjednika čije riječi uznemiruju burze, europsku administraciju, te vojne analitičare i diplomate diljem svijeta.

Na domaćoj političkoj sceni opet smo u izbornom ciklusu. Ovaj puta lokalno. I pomalo padaju mnoge maske. One fašničke skinute su neki dan, a sada su na redu one političke kojima su pokriveni kompromisi, uljuđena rivalstva, prikriveni animoziteti i skrivane ambicije u mnogim sredinama. Ovo je vrijeme kada će mnogi samo „misliti globalno, a djelovati lokalno“. Dobro je što se dio predizborne utrke podudara s Korizmom, pa je to eto prilika da se mnogi takmaci, deklarirani vjernici u njoj odreknu neprimjerenih riječi i misli o svojim suparnicima, umjesto slatkiša, cigareta, kava ili nečega inače drugoga jednako štetnoga.

Mlade vjerujemo raduje najava nove akcije vladajućih simpatičnog naziva „Od mjere do karijere“. Njeni bi se učinci trebali osjetiti na zapošljivost i smanjeno zanimanje za odlazak iz Hrvatske. Zato navijajmo da tako i bude. Ipak, sigurno je da najbolju „mjeru“ mogu osigurati jedino poduzetnici koji će uskoro tražiti radnu snagu i pritom je dobro plaćati. Već sada se u nekim djelatnostima osjeća nedostatak radnika, a nastavi li se trend odlaska mladih ovaj će problem sve više rasti.

Sve bolji rezultati našega gospodarstva daju nam pravo na optimizam i zato u nadola-zeće proljeće uđimo uspravni i nasmijani. Osmijeh svi imamo, ništa ne košta i ništa ne može pokvariti.

Na kraju, zahvaljujemo svima koji su i ove godine pretplatom podržali naše nastojanje da budemo još bolji nego prethodnih godina.

Do sljedećeg broja srdačno vas i s poštovanjem pozdravljam!

Glavni urednik

Dr. sc. Davor Vašiček, izv. prof.

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

9.3. Novine u sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornosti - za ministarstva, JLP(R)S, trgovačka društva i druge pravne osobe

9.3. Priprema i provedba projekata iz programa Erasmus+

20.3. Porez na nekretnine i lokalni porezi

24.3. Razvijanje INTERREG projekata i ispunjavanje elektronske prijavnice

27.3. Prijava poreza na dobit

31.3. Novine u objavama javne nabave i e-Nabava (e-predaja ponuda, e-otvaranje ponuda) - rad na novoj demo verziji!

3.4. KOMUNALNA NAKNADA - aktualna pravna i fi nancijska pitanja utvrđivanja, namjene i naplate

6.4. Financijsko izvještavanje, računovodstveno evidentiranje i porezni aspekti EU projekata

7.4. Ekonomski najpovoljnija ponuda u teoriji i praksi; Zelena javna nabava

10.4. Obračun drugog dohotka u 2017.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

9

Potencijalne obveze države i utjecaj na državni dugDavor Galinec

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

13

Izjava o fi skalnoj odgovornosti za JLP(R)S, te ministarstva i druga državna tijela Ivana Jakir-Bajo Ana Zorić

23

Izjava o fi skalnoj odgovornosti novosti za trgovačka društva i druge pravne osobeIvana Jakir-BajoAna Zorić

28

Provođenje formalnih i suštinskih kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornosti za 2016. godinuHana ZoričićIva Matijević

RAČUNOVODSTVO

34

Knjiženje prihoda i rashoda projekata fi nanciranih iz EU izvora na razini središnje državeTamara Kelković BenkoHana Zoričić

POREZI I DOPRINOSI

39Načini isplate fi zičkim osobamaMaja Butorac

42

Raspodjela osobnog odbitka u slučaju rada kod više poslodavacaMirjana Mahović Komljenović

50

Porezni tretman viška prihoda (dobiti) ustanovaGordana Muraja

RADNO PRAVO

53

Prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju s aspekta mirovinskog osiguranjaSanja Rotim

JAVNA NABAVA

58Pravna zaštita u sustavu javne nabave Zoran Vuić

64

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Praksa DKOM-a

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

66

Mjera 7 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima – otvoren natječaj za operaciju 7.4.1Kristina Kosor

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

74

Ugovor o radu kao instrument reguliranja radnog odnosa u udrugamaSuzana Šop

LOKALNA SAMOUPRAVA

80

Cijena javne usluge prikupljanja komunalnog otpadaDesanka Sarvan

ZDRAVSTVO

86

Struktura cijena lijekova na recept u Republici HrvatskojVatroslav Zovko

TIM4PIN INFO

90Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

91 Naknade korisnika državnog proračuna92 Plaće

95Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

96 Drugi dohodak97 Primici izuzeti od ovrhe97 Financijske obavijesti98 Ostale informacije

Sadržaj

promotivna cijena:300,00 kn

CIJENA: 390,00 kn

4 godine poslovanja Više od 300 seminara Više od 8000 polaznika

01/5531-755 01/5531-335

Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova,

s prethodnom zakonskom

Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi

Autori:

Urednica:

NOVO IZDANJE!

4 godine poslovanja 3 ekspertna podru ja: EU fondovi, javna nabava, nancije i ra unovodstvo

300 stru nih seminara Više od 6000 polaznika 11 stru nih izdanja

Vaše narudžbe možete poslati: prijave@tim4pin.hr www.tim4pin.hr 01/5531-755 01/5531-335

EU PROJEKTI– od ideje do realizacije –

Prakti an priru nik za pripremu i provedbu EU projekata

Kome je priru nik namijenjen?U nancijskom razdoblju 2014. – 2020. Republika Hrvatska na raspolaganju ima 10,7 milijardi eura. Prijavljivati projekte mogu korisnici državnog, lokalnog/regionalnog prora una, javne ustanove, javna trgova ka društva, nevladine i ne-pro tne organizacije, privatne obrazovne institucije, mi-kro, mali i srednji poduzetnici, start-upovi, poljoprivrednici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, vjerske zajednice, zadruge, udruge i dr. Korisnici koji su do sada uspješno apli-cirali i povla ili sredstva kažu da je klju u pravovremenoj pripremi projekta i dokumentacije.

Što dobivam kupnjom priru nika?Sve na jednom mjestu o EU projektima od A do Ž: • Strateški dokumenti za korištenje ESI fondova (Europa 2020,

Partnerski sporazum, Operativni programi) • Pregled svih izvora nanciranja (EFRR, ESF, EPFRR, EFPR, ETS) • Sažeti prikaz usvojenih operativnih programa za ESI fondove

(prihvatljivi korisnici, aktivnosti, nancijske alokacije) • Pregled otvorenih natje aja i natje aja u najavi • Kako napisati projekt i pripremiti projektnu dokumentaciju? • Kako planirati i pripremiti prora un projekta (od aktivnosti do

kategorije troška u prora unu)? • Osiguravanje revizorskog traga • Javna nabava i podugovaranje u EU projektima • Pra enje projekata u sustavu prora una • Izvještavanje i pra enje provedbe.

Autori: Ivana Maleti , Kristina Kosor, Matilda Copi , Katarina Ivankovi Kneževi , Nada Zrinuši , Božana Bešli , Saša Bukovac, Nataša Kulakowski, Mladenka Kara i , Marija Rajakovi , Marija Tufek i , Ivana Petri ko, Sabina Vali ;Urednica: Ivana Maleti

Cijena: 300,00 kn

Pripremite se na vrijeme uz prakti an priru nik za pripremu i provedbu EU projekata!

20% popusta CIJENA:

4 godine poslovanja Više od 300 seminara Više od 7000 polaznika

01/5531-755 01/5531-335

ERASMUS+

Autori:

NOVO IZDANJE!

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

Oporezivanje nekretnina i lokalni porezi područja u kojima je pore-zna reforma unosi niz značajnih novina. Osnovni cilj radionice je na jednostavan način upoznati polaznike s poreznim statusom i oporezivanjem prometa nekret-nina u kontekstu PDV-a i Zakona o porezu na promet nekretnina.

Radionica je namijenjena fi nancij-skoj i pravnoj stručnoj javnosti te posebice odgovornim osobama u jedinicama lokalne samouprave zaduženima za sustav poreza na nekretnine i uopće lokalnih poreza.

UPLATE

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR3323400091110546815 s pozivom na broj: OIB, model: 00, svrha uplate: ime i prezime polaznika.

MATERIJAL

Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN Magazin i priručnik: Novine u lokalnim porezima s posebnim osvrtom na porez na nekretnine

PREDAVAČI

Porezni stručnjaci (mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan, Nikolina Pratzer dipl. iur.) i savjetnici TIM4PIN-a

ODRŽAVANJE

MJESTO Hotel Palace, Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb

KOTIZACIJA

960,00 kn (uključen PDV, priručnik i materijal)

VRIJEME 20.3.2017. 10:00 – 15:00 h

Porez na nekretnine i lokalni porezi

PRIPREMITE SE PRAVODOBNO UZ NOVI PRIRUČNIK

Novine u lokalnim porezima s posebnim osvrtom na porez na nekretnine

Iz programa izdvajamo:

1. Nacionalni programi reformi i porez na nekretnine

2. Primjena Zakona o lokalnim porezima

3. Porez na nekretnine

4. Pripreme JLS – fi skalni efekti

5. Evidencija o nekretninama i poreznim obveznicima plaćanja poreza na nekretnine

6. Korištenje instituta iz Općeg poreznog zakona

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

9

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. UvodKrajem siječnja ove godine (30. 1.) Eurostat je objavio informacije o potencijalnim obvezama i nenapla vim kredi ma države za 28 država članica u 2015. godini1. Kao što je spomenuto u uvodnom dijelu, u potenci-jalne obveze države ubrajaju se potencijalne obveze koje mogu proizaći iz ak viranja državnih jamstava, ak viranja zaš tnih klauzula kod javno-privatnih partnerstva (tj. kada privatni partner izlazi iz JPP-a a država mora preuze njegove obveze prema kredito-rima) te obveze javnih poduzeća koja nisu sta s čki klasifi cirana u neki od podsektora sektora države, ali u kojima država ima vlasničke udjele (najčešće tzv. javna poduzeća). Isto tako, država može izravno iz proračuna odobrava kredite nekim poduzećima, no u slučaju da ta poduzeća ne podmiruju pravovreme-no svoje obveze vraćanja kredita prema državnom proračunu kao zajmodavcu, takvi se kredi smatraju nenapla vima i u bi državni proračun ostaje uskra-

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins -tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.)1  Dostupno na engleskom jeziku na: h p://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7847969/2-30012017-AP-EN.pdf/482ede6a-3b02-419b-b4af-ac7a853f2a28.

ćen na prihodnoj strani za iznos kredita koji joj nije vraćen, te ga knjiži kao potraživanje (iako je neizvje-sno kada će ga i u kolikom iznosu napla ).

Kako u Hrvatskoj ne postoji praksa izravnog kredi- ranja javnih poduzeća iz državnog proračuna (a u

drugim državama članicama je isto tako prisutna u gotovo zanemarivoj mjeri, izuzev Slovenije, gdje su nenapla vi kredi javnim poduzećima iz državnog proračuna iznosili krajem 2015. godine vrlo visokih 7,5 % BDP-a), daljnji fokus ovog prikaza bi će isključi-vo na potencijalnim obvezama države. Pri tome treba naglasi da je sta s čki obuhvat pojedinih kategorija potencijalnih obveza vrlo različit između država čla-nica, prikazani rezulta nisu u potpunos jednoznač-no usporedivi i treba ih interpre ra s određenom rezervom. Sta s ka potencijalnih obveza je novijeg datuma i njena se kvaliteta kon nuirano poboljšava, ali posebnu pozornost treba pri interpretaciji posve- i činjenici da podaci o obvezama javnih poduzeća

nisu međusobno konsolidirani unutar te skupine, kao i činjenici da se ne uzima u obzir vrijednost imovine h poduzeća (koja može bi mnogo veća od obveza

koje imaju).

To se posebno odnosi na javne fi nancijske ins tucije (najčešće banke u državnom vlasništvu) koje u svo-jim bilancama bilježe vrlo visoke vrijednos i imovine i obveza, a k tome na svojim računima često imaju

Potencijalne obveze države i utjecaj na državni dugDavor Galinec *

Potencijalne obveze neke države u normalnim okolnos ma nisu predmet obuhvata sta s ke duga opće dr-žave, ali pod određenim uvje ma mogu to posta (npr. kada država preuzme na teret državnog proračuna otplatu duga nekog javnog poduzeća koje više ne može vraća kredit inozemnoj banci i za koji je prethodno dala garanciju inozemnom kreditoru). Osim obveza koje mogu proizaći iz ak viranja državnih jamstava, u potencijalne obveze države ubrajaju se još i potencijalne obveze po osnovi mogućih ak viranja zaš tnih klauzula kod javno-privatnih partnerstva (tj. kada privatni partner izlazi iz JPP-a, a država mora preuze njegove obveze prema kreditorima) te obveze javnih poduzeća koja nisu sta s čki klasifi cirana u neki od podsektora sektora države, ali u kojima država ima vlasničke udjele (najčešće tzv. javna poduzeća). Praćenje potencijalnih obveza države uvedeno je u vrijeme krize europodručja, kada su mnoge države članice bilježile vrlo visoke razine državnog duga (iznad granice od 60 % BDP-a defi nirane Ugovorom iz Maastrichta) i kada je uočeno da postoji visoka razina izdanih državnih jamstava, čijim ak viranjem bi se državni dug mogao u kratkom roku dodatno poveća . Propisane podatke o potencijalnim obvezama države članice dostavljaju Eurostatu na temelju odredbi Proširenog paketa ekonomskog upravljanja paketa (tzv. six pack), koji je stupio na snagu krajem 2011. godine. U nastavku slijedi prikaz Eurostatovog izvješća o potencijalnim obvezama i nenapla vim kredi ma države za 28 država članica u 2015. godini.

10

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

pohranjene i visoke iznose državnih depozita. Unatoč svim m nedostacima (koji se mogu djelomično iden- fi cira pažljivim čitanjem metodoloških napomena

za svaku državu članicu), objava podataka o potenci-jalnim obvezama i nenapla vim kredi ma država čla-nica predstavlja velik korak u smislu po canja tran-sparentnos u javnim fi nancijama, nacionalnim krea-torima ekonomske i fi skalne poli ke daje se informa-cija o veličini i strukturi potencijalnih obveza koje bi pod određenim uvje ma mogle posta sastavnim dijelom obu-hvata sta s ke duga opće drža-ve i utjeca na njegov porast (koji pri tome nije rezultat povećanja proračunskog defi cita kao u udž-beničkim teorijama), a utječe i na stvaranje potpunije i cjelovite slike fi nancijskog položaja pojedi-nih država članica. U daljnjem di-jelu teksta slijedi prikaz kretanja i strukture potencijalnih obveza država članica u 2015. godini i njihov potencijalni utjecaj na dug opće države u ekstremnim sluča-jevima kada bi one postale stvarne obveze.

2. Visina potencijalnih obveza država članica EU na kraju 2015.

Promatramo li ukupne potencijalne obveze sektora države u pojedinim državama članicama EU jekom 2015. godine, vidljivo je da je najviša razina (iznad 100 % BDP-a) zabilježena u Njemačkoj (125,8 % BDP-a), Grčkoj (119,3 % BDP-a) i Nizozemskoj (112,5 % BDP-a, grafi kon 1). Prvih jedanaest mjesta na ljestvici za-uzimaju države članice Europodručja, a Švedska je na dvanaestom mjestu (55,8 % BDP-a). S udjelom potencijalnih obveza od 13 % BDP-a Hrvatska je pri dnu ljestvice, konkretnije na 22. mjestu, neposredno ispred Bugarske i Češke (koje imaju udio potencijalnih obveza u iznosu od po 12,5 % BDP-a). Najniža razina potencijalnih obveza od 2,8 % BDP-a zabilježena je u Slovačkoj.

Za razliku od drugih ljestvica kojima se rangiraju eko-nomski pokazatelji i na kojima niži plasman na ljestvi-ci znači i realno lošiju poziciju, na ljestvici rangiranja po visini potencijalnih obveza niže mjesto na ljestvici ukazuje na realno bolju poziciju države. Što je manji iznos potencijalnih obveza, manji je i rizik da će one u određenim ekstremnim okolnos ma bi uključene u obuhvat duga opće države i tako ga dodatno po-veća . Isključimo li iz obuhvata potencijalnih obveza država članica dio koji se odnosi na obveze jedinica u državnom sektoru koje nisu sta s čki klasifi cirane u sektor države u dijelu koji se odnosi na obveze jedi-

nica koje pripadaju fi nancijskom sektoru (uglavnom se to radi o bankama u državnom vlasništvu), slika o potencijalnim obvezama dras čno se mijenja. Na-ime, za pretpostavi je da su obveze banaka uglav-nom adekvatno pokrivene imovinom, te da postoje sustavi nadzora banaka i osiguranja depozita i da je u normalnim okolnos ma smanjena mogućnost da država mora sanira i dokapitalizira banke u svom vlasništvu kako ne bi propale.

Isto tako, na računima takvih banaka i sama država u većini slučajeva drži vrlo visoke iznose svojih vlas h depozita. Među m, u slučajevima pojave fi nancijskih i bankovnih kriza te pretpostavke postaju labavije i tada pokazatelj obveza jedinica fi nancijskog sektora u državnom vlasništvu može ukaziva i na nekakvu hi-potetsku gornju granicu troškova potencijalne sana-cije banaka (u % BDP-a). Promatramo li na grafi konu 1. narančastu krivulju ukupnih potencijalnih obveza država članica bez obveza jedinica koje pripadaju fi -nancijskom sektoru, vrlo je uočljivo da su one mno-go niže u odnosu na ukupne potencijalne obveze kod država u kojima je država poprilično zastupljena kao vlasnik banaka.

U slučaju Njemačke koja ima najveći iznos ukupnih potencijalnih obveza (125,8 % BDP-a), na udio obveza jedinica u fi nancijskom sektoru otpada čak 105,8 % BDP-a, tako da korigirani iznos potencijalnih obveza iznosi 20 % BDP-a (pri čemu udio državnih jamsta-va u ukupnim potencijalnim obvezama iznosi 15,4 % BDP-a). Slična opažanja vrijede i za druge države članice u kojima je država značajan vlasnik najvećih banaka, kao što su Grčka, Nizozemska, Luksemburg, Portugal, Irska, Slovenija, Francuska, Belgija i Velika Britanija. Što se če Republike Hrvatske, većina naših banaka je u vlasništvu privatnog (inozemnog) sek-tora, a potencijalne obveze (dugovi) naših banaka u kojima je država vlasnik iznose svega 4,9 % BDP-a. Is-ključimo li ih iz ukupnih potencijalnih obveza države, korigirani pokazatelj za Hrvatsku smanjuje se s razine

Grafi kon 1. Ukupne potencijalne obveze država članica EU u 2015. godini (u % BDP-a)

Izvor: Eurostat Newsrelease 19/2017 i Eurostat Database.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

11

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

od 13 % BDP-a na razinu od 8,1 % BDP-a. Nešto niži udio obveza jedinica u fi nancijskom sektoru kojima je država vlasnik zabilježen je u Rumunjskoj, Sloveniji i na Mal .

Detaljna struktura ukupnih potencijalnih obveza dr-žava članica EU prikazana je u tablici 1. Državna jam-stva odobrena pojedinim tvrtkama (najčešće javnim poduzećima u vlasništvu središnje ili lokalne države) vrlo lako mogu ući u obuhvat sta s ke duga opće dr-žave ako takva poduzeća ne mogu podmiriva svoje obveze prema vjerovnicima, te ako na temelju izdanih jamstava država preuzme tu obvezu na sebe. Praksa izdavanja državnih jamstava vrlo je raznolika na po-dručju EU. Ukupni iznosi državnih jamstava na kraju 2015. godine kreću se u rasponu od 0 % u Slovačkoj (čije ukupne potencijalne obveze po svim osnovama iznose 2,8 % BDP-a) do čak 28,3 % u Finskoj (čije uku-pne potencijalne obveze iznose 71,5 % BDP-a).

Vrlo visoka razina državnih jamstava zabilježena je i u Grčkoj (27,8 % BDP-a, uz zabilježenu razinu uku-

pnih potencijalnih obveza od 119,3 % BDP-a), tako da je u toj zemlji u velikoj mjeri prisutan rizik naglog povećanja duga u slučajevima pretvaranja nekog oblika potencijalnih obveza u stvarne dužničke ob-veze, pri čemu najveći skriveni potencijal predstav-ljaju upravo državna jamstva. Ta jamstva mogu se ak vira djelomično ili u najcrnjem scenariju – u potpunos , a k tome u Eurostatovom priopćenju se nalazi i bilješka za Grčku da nije obuhvaćen jedan dio garancija koje je odobrila lokalna država. Visoki iznosi državnih jamstava zabilježeni su još i u Austriji (22,9 % BDP-a), Mal (16 % BDP-a), Njemačkoj i Ci-pru (po 15,4 % BDP-a), Švedskoj (11,1 % BDP-a) te Sloveniji (10,7 % BDP-a). Iako se u hrvatskoj javnos često govori o visokim iznosima državnih jamstava i mogućem povećanju duga opće države u sluča-ju njihovog ak viranja, iz Eurostatovog priopćenja možemo zaključi da u usporedbi s većinom država članica Hrvatska ima rela vno nizak iznos državnih jamstava (2,2 % BDP-a, koliko bilježe i Italija i Ru-munjska).

Tablica 1. Struktura ukupnih potencijalnih obveza država članica 2015. (u % BDP-a)

Država članica

Ukupne potencijalne

obveze

Ukupne potencijalne obveze bez jedinica fi nancijskog sektora

Državna jamstva

JPP obveze izvan bilance

države

Obveze jedinica u državnom vlasništvu koje

nisu u sektoru države

Od toga: obveze jedinica u

fi nancijskom sektoruBE 61,4 24,1 9,9 0,1 51,4 37,3BG 12,6 9,0 0,5 0,0 12,1 3,6CZ 12,5 12,5 0,3 0,0 12,2 0,0DK 40,9 30,2 9,6 0,2 31,1 10,7DE 125,8 20,0 15,4 0,0 110,4 105,8EE 10,4 10,4 1,5 0,2 8,7 0,0IE 56,0 11,8 4,9 0,9 50,2 44,2EL 119,3 35,8 27,8 0,1 91,4 83,5ES 39,5 13,3 9,6 0,3 29,6 26,2FR 66,9 22,8 4,2 0,0 62,7 44,1HR 13,0 8,1 2,2 0,1 10,7 4,9IT 49,6 22,8 2,2 0,0 47,4 26,8CY 16,3 16,3 15,4 0,9 0,0 0,0LV 22,4 22,4 1,6 0,0 20,8 0,0LT 7,7 7,5 0,8 0,0 6,9 0,2LU 85,9 10,6 5,2 0,0 80,7 75,3HU 31,5 16,1 9,2 1,8 20,5 15,4MT 38,4 34,7 16,0 0,1 22,3 3,7NL 112,5 22,2 4,0 0,4 108,1 90,3AT 56,1 37,6 22,9 0,1 33,1 18,5PL 37,9 18,4 6,6 0,0 31,3 19,5PT 82,9 14,1 6,7 3,4 72,8 68,8RO 10,5 6,5 2,2 0,0 8,3 4,0SI 78,4 30,7 10,7 0,0 67,7 47,7SK 2,8 2,5 0,0 1,2 1,6 0,3FI 71,5 51,3 28,3 0,0 43,2 20,2SE 55,8 36,6 11,1 0,0 44,7 19,2UK 55,6 15,5 8,7 1,7 45,2 40,1

Izvor: Eurostat Newsrelease 19/2017 i Eurostat Database.

12

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

Potencijalne obveze države po osnovi sudjelovanja u projek ma javno-privatnog partnerstva (JPP) koje se bilježe izvanbilančno za vrijeme uspješnog odvi-janja projekta dio su ukupnih potencijalnih obveza država članica. U slučajevima propas JPP projekata i ak viranja zaš tnih klauzula, postoji mogućnost da država mora u skladu s odredbama ugovora o JPP-u preuze na sebe dugove privatnih partnera prema njihovim vjerovnicima, što se onda počinje bilježi bilančno i ulazi u obuhvat duga opće države. Najve-ći iznosi potencijalnih obveza po osnovi JPP-ova (u % BDP-a) zabilježeni su u Portugalu (3,4 %), Mađarskoj (1,8 %) te Velikoj Britaniji (1,7 %). Iako u Njemačkoj postoji mnoštvo projekata JPP, njihovi sta s čari iz predostrožnos ne bilježe uopće izvanbilančne po-tencijalne obveze države po osnovi JPP-ova (službeni podatak iznosi 0 % BDP-a), već ih od početka projekta preven vno bilježe na računima države (s pripadnim utjecajima na defi cit i dug države). Što se če Hrvat-ske, potencijalne obveze države po osnovi JPP-ova iznosile su krajem 2015. godine 0,1 % BDP-a.

3. ZaključakIako je Eurostatova sta s ka potencijalnih obveza dr-žava članica novijeg datuma i njena se kvaliteta kon -nuirano poboljšava, njene pokazatelje treba oprezno interpre ra prije donošenja bilo kakvih ozbiljnijih zaključaka koji bi mogli ima implikacije po vođenje fi skalne poli ke zemlje. Sta s čki obuhvat pojedinih kategorija potencijalnih obveza države vrlo je razli-čit između država članica, podaci o obvezama javnih poduzeća nisu međusobno konsolidirani unutar te skupine te se pri tome ne uzima u obzir vrijednost imovine h poduzeća (koja može bi mnogo veća od

obveza koje imaju, pogotovo kod fi nancijskih ins tu-cija u vlasništvu države, u kojima država često drži i vlas te depozite).

Promatramo li rezultate na razini ukupnih potencijal-nih obveza države, kao i korigirane rezultate nakon is-ključivanja obveza fi nancijskih ins tucija u državnom vlasništvu, možemo konsta ra da Hrvatska ima jednu umjerenu razinu potencijalnih obveza države u usporedbi s drugim državama članicama. Čak i kada bi u najcrnjem scenariju istovremeno došlo do ak -viranja svih potencijalnih obveza koje ima naša drža-va, dug opće države u tom bi se slučaju povećao za 13 % BDP-a (prema podacima s kraja 2015. godine). Kod iden čnog scenarija u mnogim članicama Euro-područja, porast duga bio bi mnogo veći. U svakom slučaju, kreatori naše ekonomske poli ke trebaju bi dobro upozna s kretanjima svih oblika potencijalnih obveza (čak i češće nego jednom godišnje), a trebaju poduzima i odgovarajuće mjere kako ne bi dolazilo do nekontroliranog rasta potencijalnih obveza države.

Država (središnja i lokalna) treba bi vrlo oprezna pri donošenju odluka o odobravanju jamstava poslovnim subjek ma (poglavito onima u njihovom vlasništvu) i dobro treba procijeni jesu li subjek u stanju re-dovito podmiriva svoje dužničke obveze prema kre-ditorima (kako to ne bi država morala u slučaju ak -viranja garancije podmiriva umjesto njih samih). Pri sklapanju ugovorima o JPP-ovima država treba vodi računa o tome koje potencijalne rizike preuzima na sebe, a i redovno treba pra poslovanje (a posebno zaduživanje) javnih poduzeća kojima je vlasnik, a koje se (trenutno) ne nalaze u sta s čkom obuhvatu sek-tora države.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

13

UDK 336.2 – 657.1 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

1. UvodMinistarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije, kao i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave predaju Izjavu o fi -skalnoj odgovornos za 2016. godinu (dalje u tekstu: Izjava), zajedno sa prilozima do kraja do 31. ožujka 2017. Izgled i sadržaj Izjave, postupak i rokovi sastav-ljanja i predaje Izjave, te način i rokovi izvještavanja Ministarstva fi nancija o uočenim nepravilnos ma po provedenim provjerama sadržaja, sadržaj Upitnika, ali i druga pitanja bitna za davanje Izjave utvrđena su u Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj od-govornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15).

Zakonodavni okvir za davanje Izjave o fi skalnoj od-govornos nije se mijenjao u odnosu na prethodnu godinu, pa se Izjava za 2016. godinu daje na temelju Upitnika o fi skalnoj odgovornos koji je posljednji put izmijenjen kada je krajem 2015. godine1 navedena Uredba mijenjana i dopunjavana. Posljednje izmjene i dopune Uredbe objavljene su u Narodnim novinama 119/15, a stupile su na snagu 31. listopada 2015. Sve upute, ali i obrasci potrebni za davanje Izjave o fi skal-noj odgovornos dostupni su u word-formatu na in-ternetskoj stranici Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi skalnoj-odgovornos ).

Davanje Izjave za 2016. godinu na državnoj razini obi-lježeno je činjenicom da smo jekom 2016. godine imali dva proračunska procesa, i to zbog parlamentar-

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pra-vila (NN, br. 119/15).

nih izbora u 2015., odnosno zbog izvanrednih parla-mentarnih izbora u rujnu 2016. Naime, do 25. ožujka 2016. na snazi je bila Odluka o privremenom fi nancira-nju poslova, funkcija i programa državnih jela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine (NN, br. 109/15 i 130/15). Od 25. ožujka 2016. na snazi su bili Državni proračun Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu (NN, br. 26/16) i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (NN, br. 26/2016). Nakon održavanja izvanrednih parlamentarnih izbora, Hrvatski sabor je tek na sjednici 15. prosinca 2016. usvojio Državni pro-račun Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu (NN, br. 119/16). Navedene su okolnos ponajviše utjecale na područje planiranja, stoga se na navedeno posebno osvrćemo u nastavku.

2. Napomene o važnijim pitanjima davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos

2.1. Rokovi i dostava Izjava

I ove će godine Ministarstvo fi nancija nastavi dobru praksu i prikuplja Izjave i propisane akte od ministar-stava i drugih jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije, te jedinica lokalne područne (regional-ne) samouprave elektroničkim putem. Elektroničko prikupljanje Izjava za 2016. godinu vršit će se prija-vama na link (kreiran aplikacijom LimeSurvey, kojoj je Carnet administrator, a sunositelj sustava Ministar-stvo uprave), koji će bi dostupan i objavljen u ožujku na h p://www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi skalnoj-odgo-vornos , pod naslovom Sastavljanje i predaja Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu. Pritom se datum unosa u aplikaciju smatra datumom predaje.

Izjava o fi skalnoj odgovornos za JLP(R)S, te ministarstva i druga državna jela Ivana Jakir-Bajo *

Ana Zorić **

U tekstu autorice daju pregled najzanimljivijih tema u vezi s Izjavom o fi skalnoj odgovornos koju ministar-stva, odnosno druga jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije te jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave predaju Ministarstvu fi nancija do kraja 31. ožujka 2017.

14

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 – 657.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

U vezi s dostavom napominjemo kako su iznimka oni čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvat-skom saboru, a koji Izjavu za 2016. godinu i priloge, kao i prethodne godine, dostavljaju Hrvatskom sabo-ru uz svoje godišnje izvješće o radu.

Vrijeme koje je na raspolaganju ministarstvima i osta-lim razdjelima državnog proračuna te jedinicama lokal-ne i područne (regionalne) samouprave za elektronič-ko popunjavanje Upitnika ograničeno je na 45 minuta. Dakle, Upitnik je ak van 45 minuta od otvaranja, te je u navedenom vremenu potrebno popuni i posla- Upitnik. Po izvršenom popunjavanju elektroničkog

Upitnika mogu se ispisa dani odgovori, kako bi se provjerila istovjetnost unesenog s izvornim Upitnikom. Upitnik se također može spremi u PDF formatu, kao dokaz o dostavi podataka Ministarstvu fi nancija.

2.2. Predaja Izjava za ministarstva i druga jela na razini razdjela

Ministarstva i druga jela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifi kacije koja nisu imala primopredaju ili promjenu djelokruga/nadležnos u 2016., do 31. ožujka 2017. elektronički dostavljaju Ministarstvu fi nancija:

• Izjavu na obrascu 1.a (ako nisu uočene slabos i nepravilnos ) ili obrascu 1.b (ako su uočene slabo-s i nepravilnos ).

• Upitnik o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu – Prilog 2.a.

• Plan otklanjanja slabos i nepravilnos – Prilog 3 (samo ako se daje Izjava 1.b tj. ako su uočene sla-bos i nepravilnos ).

• Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos -ma – Prilog 4 (ako su u 2016. godini trebale bi otklonjene slabos ili nepravilnos za koje je bio sastavljen Plan otklanjanja slabos i nepravilnos uz Izjavu za 2015. godinu).

• Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u 2016. godini – Prilog 5 (ako obveznik ima uspostavljenu unutarnju reviziju).

U slučaju kada nije bilo primopredaje ili promjene djelokruga/nadležnos u 2016. Upitnik o fi skalnoj odgovornos za 2016. dostavlja se popunjavanjem elektroničkog Upitnika prijavom korisnika na link:

h ps://e-upitnik.gov.hr/index.php/853358/lang-hr

Popunjenom Upitniku potrebno je priloži potpisani i ovjereni te skenirani obrazac Izjave (obrazac 1.a ili 1.b), te prethodno navedene priloge u PDF formatu.

Ministarstva i druga jela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifi kacije koja su imala pri-mopredaju ili uslijed zakonodavnih promjena, pro-

mjenu djelokruga ili nadležnos nakon 31. kolovoza 2016., do 31. ožujka 2017. elektronički dostavljaju Mi-nistarstvu fi nancija:

• Dvije Izjave o fi skalnoj odgovornos (Izjavu o fi -skalnoj odgovornos za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopredaje ili promjene djelo-kruga ili nadležnos , na obrascu 1.a ili 1.b, i Izjavu o fi skalnoj odgovornos za razdoblje od datuma primopredaje ili promjene djelokruga/nadležnos do 31. prosinca 2016., na obrascu 1.a ili 1.b).

• Dva Upitnika o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu – Prilog 2.a (Upitnik sastavljen za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopredaje ili promjene djelokruga ili nadležnos (a koji je nastu-pio nakon 31. kolovoza 2016.) i Upitnik sastavljen za razdoblje od datuma primopredaje ili promjene djelokruga ili nadležnos do 31. prosinca 2016.).

• Plan otklanjanja slabos i nepravilnos – Prilog 3 (ako su obje Izjave za 2016. dane kao obrazac Izja-ve 1.b, odnosno uočene su slabos i nepravilnos koje su sastavljene u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos uz svaki obrazac Izjave 1.b).

• Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos -ma – Prilog 4 (ako su utvrđene slabos i nepravil-nos u 2015. godini, a koje su trebale bi otklo-njene u razdobljima za koje se Izjave o fi skalnoj odgovornos predaju).

• Dva Mišljenja unutarnje revizije o sustavu unutar-njih kontrola za područja koja su bila revidirana u 2016. godini – Prilog 5 (ako obveznik ima uspo-stavljenu unutarnju reviziju – Mišljenje sastavljeno za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primo-predaje ili promjene djelokruga/nadležnos i Mi-šljenje sastavljeno za razdoblje od datuma primo-predaje ili promjene djelokruga/nadležnos do 31. prosinca 2016. godine.)

U slučaju kada je bila primopredaja ili je, uslijed zakonodavnih promjena, došlo do promjene djelo-kruga/nadležnos u 2016. Upitnik o fi skalnoj odgo-vornos za 2016. dostavlja se popunjavanjem elek-troničkog Upitnika prijavom korisnika na link:

h ps://e-upitnik.gov.hr/index.php/323659/lang-hr

Navedeni elektronički Upitnik prilagođen je unosu odgovora iz dva popunjena Upitnika (Upitnik sa-stavljen za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopredaje ili promjene djelokruga/nadležnos i Upitnik sastavljen za razdoblje od datuma primo-predaje ili promjene djelokruga/nadležnos do 31. prosinca 2016.). Popunjenom Upitniku potrebno je priloži potpisane i ovjerene te skenirane obrasce Izjava (obrazac 1.a i/ili 1.b), te prethodno navede-ne priloge u PDF formatu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

15

UDK 336.2 – 657.1 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

2.3. Predaja Izjava za JLP(R)S

Načelnici, gradonačelnici odnosno župani koji nisu imali primopredaju u 2016. do 31. ožujka 2017. elek-tronički dostavljaju Ministarstvu fi nancija:

• Izjavu na obrascu 1.a (ako nisu uočene slabos i nepravilnos ) ili obrascu 1.b (ako su uočene slabo-s i nepravilnos ).

• Upitnik o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu – Prilog 2.a.

• Plan otklanjanja slabos i nepravilnos – Prilog 3 (samo ako se daje Izjava 1.b tj. ako su uočene sla-bos i nepravilnos ).

• Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilno-s ma – Prilog 4 (ako su u 2016. godini trebale bi otklonjene slabos ili nepravilnos za koje je bio sastavljen Plan otklanjanja slabos i nepravilnos uz Izjavu za 2015. godinu).

• Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutar-njih kontrola za područja koja su bila revidirana u 2016. godini – Prilog 5 (ako obveznik ima uspo-stavljenu unutarnju reviziju).

U slučaju kada nije bilo primopredaje u 2016. Upit-nik o fi skalnoj odgovornos za 2016. dostavlja se popunjavanjem elektroničkog Upitnika prijavom ko-risnika na link:

h ps://e-upitnik.gov.hr/index.php/148687/lang-hr.

Popunjenom Upitniku potrebno je priloži potpisani i ovjereni te skenirani obrazac Izjave (obrazac 1.a ili 1.b), te prethodno navedene priloge u PDF formatu.

Načelnici, gradonačelnici odnosno župani koji su ima-li primopredaju u 2016. do 31. ožujka 2017. Elektro-nički dostavljaju Ministarstvu fi nancija:

• Dvije Izjave o fi skalnoj odgovornos (Izjavu o fi -skalnoj odgovornos za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopredaje, na obrascu 1.a ili 1.b, i Izjavu o fi skalnoj odgovornos za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca 2016., na obrascu 1.a ili 1.b).

• Dva Upitnika o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu – Prilog 2.a (Upitnik sastavljen za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopredaje (a koji je nastupio nakon 31. kolovoza 2016.) i Upitnik sa-stavljen za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca 2016.).

• Plan otklanjanja slabos i nepravilnos – Prilog 3 (ako su obje Izjave za 2016. dane na obrascu Izja-ve 1.b, odnosno uočene su slabos i nepravilnos koje su sastavljene u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos uz svaki obrazac Izjave 1.b)

• Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos -ma – Prilog 4 (ako su utvrđene slabos i nepravil-

nos u 2015. godini, a koje su trebale bi otklonje-ne u razdobljima za koje se Izjave predaju).

• Dva Mišljenja unutarnje revizije o sustavu unutar-njih kontrola za područja koja su bila revidirana u 2016. godini – Prilog 5 (ako obveznik ima uspostav-ljenu unutarnju reviziju), Mišljenje sastavljeno za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopre-daje i Mišljenje sastavljeno za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca 2016. godine.

U slučaju kada je bila primopredaja Upitnik za 2016. dostavlja se popunjavanjem elektroničkog Upitnika prijavom korisnika na link:

h ps://e-upitnik.gov.hr/index.php/229193/lang-hr.

Navedeni elektronički Upitnik prilagođen je unosu odgovora iz dva popunjena Upitnika (Upitnik sa-stavljen za razdoblje od 1. siječnja 2016. do datuma primopredaje i Upitnik sastavljen za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca 2016.). Po-punjenom Upitniku potrebno je priloži potpisa-ne i ovjerene te skenirane obrasce Izjava (obrazac 1.a i/ili 1.b), te prethodno navedene priloge u PDF formatu.

2.4. Uputa za rukovoditelje unutarnje revizije

Ove godine, Ministarstvo fi nancija je prvi put uvelo dodatnu obvezu elektroničke predaje Mišljenja unu-tarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola. Rukovo-ditelji unutarnje revizije dostavljaju Mišljenje unutar-nje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u 2016. godini (Prilog 5) pri-javom korisnika na link: h ps://e-upitnik.gov.hr/in-dex.php/746145/lang-hr. Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u 2016. godini rukovoditelj unutarnje re-vizije dostavlja navedenim elektroničkim Upitnikom bez obzira na to je li obveznik imao ili nije imao pri-mopredaju ili promjenu djelokruga ili nadležnos u 2016. godini. Napominjemo da slanje Mišljenja elek-troničkim Upitnikom ne isključuje obvezu prilaganja Mišljenja uz Izjavu o fi skalnoj odgovornos u redov-nom postupku.

3. Područje planiranja Upitnik na temelju kojega će se dava Izjava za 2016. godinu, kao i prethodne godine obuhvaća 75 pitanja iz područja planiranja proračuna/fi nancijskog plana, izvršavanja proračuna/fi nancijskog plana, javne na-bave, računovodstva, izvještavanja i ostalog na teme-lju propisanoga zakonodavnog okvira. Kako je 2016. godina bila specifi čna, Ministarstvo fi nancija je dalo tri upute kojima se obveznicima pojašnjavanju odre-đena pitanja, odnosno postupak davanja Izjave:

16

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 – 657.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

• Dana 13. listopada 2016. Ministarstvo fi nanci-ja je dalo uputu u vezi s postupkom primopre-daje za ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije (KLA-SA:400-01/15-01/154, URBROJ: 513-05-02-16-3).

• Dana 15. veljače 2017. Ministarstvo fi nancija je dalo Uputu o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu (KLASA: 400-01/15-01/154, URBROJ: 513-05-02-17-4).

• Dana 20. veljače 2017. Ministarstvo fi nancija je dalo dopunu Upute o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu (KLASA: 400-01/15-01/154, URBROJ: 513-05-02-17-5).

Navedene su upute, kao i svi drugi dokumen u vezi s davanjem Izjave, dostupne na internetskim strani-cama Ministarstva fi nancija www.mfi n.hr/hr/izja-va-o-fi skalnoj-odgovornos .

3.1. Planiranje za ministarstva i druga jela na razini razdjela

Ministarstva i druga jela na razini razdjela organi-zacijske klasifi kacije odgovaraju na pitanja 1., 2., 3., 5. (ako imaju PK), 6., 8.,10. (ako imaju proračunske korisnike), 11., 15. i 16. Specifi čne okolnos u 2016. godini uvelike će utjeca na odgovaranje na pitanja iz područja planiranja za korisnike na državnoj razini, na što se daje poseban osvrt u nastavku teksta, a suklad-no ranije spomenu m uputama Ministarstva fi nanci-ja. Prilikom odgovaranja na pitanja 1., 2. i 3. tes ra-nje se provodi na strateškom planu za razdoblje 2017. – 2019. koji je, sukladno Upu za izradu prijedloga državnog proračuna za razdoblje 2017. – 2019., tre-bao bi izrađen i dostavljen Ministarstvu fi nancija i Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije najkasnije do 31. prosinca 2016.

Prilikom davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu, ministarstva i druga jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije pra t će obveze iz Upute za izradu strateških planova za razdoblje 2017. – 2019., koja je izrađena u srpnju 2016. U toj je Upu bilo navedeno da će nakon održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora u rujnu 2016. Godine, te nakon formiranja Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvat-ske, a prije izrade državnog proračuna za 2017. godi-nu, bi dane daljnje upute i rokovi za izradu i dostavu strateških planova za razdoblje 2017. – 2019., koje će bi potrebno dostavi ovjerene od strane čelnika.

Takva uputa je i dana, ali ne zasebno, već u okviru Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Re-publike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2019., Strateški planovi za razdoblje 2017. – 2019. trebali su bi izra-đeni u skladu s provedenim statusnim promjenama. Postojeće načine ostvarenja u strateškom planu nije

bilo potrebno detaljnije opisiva već ih je dovoljno is-ključivo nabroja i za svakoga utvrdi pokazatelje re-zultata s ciljanim vrijednos ma te povezanost s fi nan-cijskim planom. Naime, načini ostvarenja iz strateš-kog plana povezani su s ak vnos ma/projek ma iz državnog proračuna i detaljno se opisuju u web-apli-kaciji za unos obrazloženja fi nancijskog plana.

Među m, pokazatelji uspješnos i pripadajuće cilja-ne vrijednos utvrđene za načine ostvarenja (koji su direktno povezani sa ak vnos ma/projek ma iz dr-žavnog proračuna) moraju bi iden čni i u strateškim planovima i u obrazloženju fi nancijskih planova. Svi strateški planovi morali su bi potpisani od čelnika i izrađeni u formatu zadanom Uputom za razdoblje 2017. – 2019., odnosno pojedini dijelovi u obliku pri-loga koji su bili sastavni dio Upute i koji su dostupni na službenim web-stranicama Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/stratesko-planiranje.

Potpisani strateški plan trebao je bi dostavljen Mini-starstvu fi nancija u pisanom obliku na adresu Katan-čićeva 5, 10000 Zagreb te u elektroničkom obliku na e-mail: stratesko.planiranje@mfi n.hr, kao i Ministar-stvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u pisanom obliku na adresu Račkoga 6, 10000 Zagreb te u elektroničkom obliku na e-mail: europski.seme-star@mrrfeu.hr, najkasnije do 31. prosinca 2016. Ako je postupljeno u skladu s navedenim može se da po-tvrdan odgovor na ova pitanja.

Pitanja 5., 6., 8., 10. i 15.: Za korisnike državnog pro-računa, tes ranje se provodi na procesima poveza-nim s izradom Državnog proračuna Republike Hrvat-ske za 2016. i projekcija za 2017. i 2018. i Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. i projekcija za 2018. i 2019. Primjerice kod pitanja 5. potrebno je uze u obzir kako su ministarstva, nakon što je Ministarstvo fi nancija u veljači 2016. objavilo Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2016.–2018., trebala izradi i dostavi proračunskim korisnicima iz svoje nadležno-s upute s dvojnim limi ma za navedeno razdoblje. Nakon što je Ministarstvo fi nancija u studenom 2016. objavilo Upute za izradu prijedloga državnog prora-čuna Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2019., ministarstva su trebala izradi upute s dvojnim limi -ma za navedeno razdoblje i dostavi ih proračunskim korisnicima iz svoje nadležnos .

Kako bi se mogao da potvrdan odgovor na ovo pita-nje potrebno je utvrdi je li ministarstvo nakon pri-mitka navedenih uputa:

• U 2016. godini izradilo upute za razdoblje 2016. – 2018. s dvojnim limi ma (u apsolutnim ili rela v-nim iznosima) i proslijedila ih proračunskim korisni-cima iz svoje nadležnos .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

17

UDK 336.2 – 657.1 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

• I u 2016. godini izradilo upute za razdoblje 2017. – 2019. s dvojnim limi ma (u apsolutnim ili rela v-nim iznosima) i proslijedila ih proračunskim korisni-cima iz svoje nadležnos .

Samo ako su svi prethodno navedeni elemen zado-voljeni može se da potvrdan odgovor na ovo pita-nje. Kod odgovaranja na pitanje 6. dokaz o obavlje-nom tes ranju ovog pitanja za proračunske korisnike državnog proračuna prve razine organizacijske klasi-fi kacije, dakle za ministarstva i druga takva državna jela, predstavljaju brojevi Narodnih novina u kojem

su objavljeni:

• Državni proračun Republike Hrvatske za 2016. i projekcije za 2017. i 2018.

• Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. i projekcije za 2018. i 2019.,

jer su svi prihodi i primici, rashodi i izdaci ovih korisni-ka obuhvaćeni navedenim dokumen ma.

Kod odgovora na pitanje 8. razmatra se obrazloženje fi nancijskog plana, odnosno dijela državnog proraču-na Republike Hrvatske za 2016. i projekcija za 2017. i 2018., ali i državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. Kod davanja odgo-vora na pitanje 10. potrebno je sagleda proceduru izrade:

• Usklađenog fi nancijskog plana za 2016. i projekcija za 2017. i 2018.

• I usklađenog fi nancijskog plana za 2017. i projekcija za 2018. i 2019.

Tes ranja se provode tako da se zbroje prihodi i ras-hodi iz fi nancijskih planova proračunskih korisnika za razdoblje 2016. – 2018., odnosno za razdoblje 2017. – 2019., te prihodi i rashodi fi nancijskog plana nad-ležnog ministarstva bez proračunskih korisnika te usporede s podacima u usklađenom konsolidiranom fi nancijskom planu za razdoblje 2016. – 2018., odno-sno za razdoblje 2017. – 2019. Pitanjem 11. tes ra se je li godišnji plan rada za 2017. godinu sastavljen u skladu sa strateškim i fi nancijskim planom te objav-ljen na web-stranici.

Pitanjem 16. tes ra se je li donesena Odluka o pri-jenosu ovlas i odgovornos za provedbu strateškog plana i upravljanje proračunskim sredstvima osigu-ranim u fi nancijskom planu za 2016. godinu, koja je trebala bi donesena u travnju 2016. godine i dostav-ljena na znanje Ministarstvu fi nancija do 25. travnja 2016. Odluka o prijenosu ovlas i odgovornos za provedbu strateškog plana i upravljanje proračunskim sredstvima osiguranim u fi nancijskom planu za 2017. godinu tes rat će se prilikom davanja Izjave za 2017. godinu, jer se ista trebala dostavi u 2017. godini.

3.2. Uputa za odgovaranje na pitanja iz područja planiranja za jedinice lokalne samouprave u kojima nije donesen proračun za 2017. i projekcije za 2018. i 2019.

U vezi s privremenim fi nanciranjem, određeni broj jedinica lokalne samouprave nije donio proračun za 2017. godini i projekcije za 2018. i 2019., a u nekima nije do kraja 2016. godine donesena ni odluka o pri-vremenom fi nanciranju. Stoga se kod odgovaranja na pojedina pitanja iz područja planiranja u Upitni-ku, iznimno na određeni broj pitanja daju odgovori koji su drugačiji nego u uobičajenim okolnos ma, i to kako za jedinice lokalne samouprave, tako i za nji-hove proračunske i izvanproračunske korisnike. To je posebno razrađeno u prethodno navedenoj Dopuni upute Ministarstva fi nancija od 20. veljače 2017., koja je posebno razradila odgovaranje na pitanja iz pod-ručja planiranja za one jedinice u kojima nije donesen proračun, a ni odluka o privremenom fi nanciranju.

U području planiranja jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave odgovaraju na pitanja 4. (ako imaju proračunske korisnike), 12., 13., 14., 15., 17. i 18. Kod pitanja 4., jedinice lokalne samouprave su u re-dovnom proračunskom procesu za izradu proračuna za 2017. i projekcija za 2018. i 2019. trebale izradi i dostavi upute korisnicima s limi ma za naredno sred-njoročno razdoblje. Dostava navedenih uputa se tes -ra prilikom davanja Izjave za 2016. godinu. Među m, ako je do kraja godine izrađivana i odluka o privreme-nom fi nanciranju, uz prethodno navedenu uputu, te-s ra se i uputa koja je dana korisnicima za izradu fi nan-cijskog plana za prva tri mjeseca proračunske godine.

Na pitanje 12. jedinice lokalne samouprave koje nisu usvojile proračun 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019., iznimno prilikom davanje Izjave za 2016. daju odgovor nije primjenjivo, jer u takvim okolnos ma nije trebao bi usvojen plan razvojnih programa. Kod pita-nja 13. Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave upu o je prijedlog proračuna i projekcija predstavničkom jelu na donošenje u zakonom pred-viđenom roku – odgovara se na uobičajen način, bez obzira na to što u konačnici predloženi proračun i pro-jekcije nisu usvojeni od strane predstavničkog jela.

Kod pitanja 14. koje glasi: Doneseni proračun objav-ljen je u službenom glasilu jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, kod jedinica lokalne sa-mouprave, kod kojih nije donesen proračun za 2017. godinu, provjerava se je li odluka o privremenom fi nanciranju objavljena u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave kojima predstavnička jela u 2016. godini nisu usvoji-la ni odluku o privremenom fi nanciranju na ovo pi-tanje odgovaraju nije primjenjivo.

18

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 – 657.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

Pitanje 15. kod jedinica lokalne samouprave i njiho-vih korisnika, kada nije donesen proračun za 2017. i projekcije za 2018. i 2019., na ovo pitanje iznimno se daje odgovor nije primjenjivo, jer kada se usvaja fi nancijski plana samo za prva tri mjeseca, tom se pri-likom ne usvajaju projekcije za naredne dvije godine. Kod pitanja 17. koje glasi: Proračun te izmjene i do-pune i odluka o izvršavanju dostavljeni su Ministar-stvu fi nancija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu, jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave odgovaraju na uobičajen način, jer se pitanje odnosi na dostavu proračuna za 2016., njegovih izmjena i dopuna te odluke o izvršavanju za 2016. Navedeni su dokumen trebali bi dostavljeni u siječnju 2016. godine, dakle u godini za koje se daje Izjava. Dostava proračuna za 2017. godinu tes rat će se prilikom davanja Izjave za 2017. godinu.

Na pitanje 18. također se odgovara na uobičajen na-čin, jer se odnosi na eventualno zaduživanje, odno-sno davanje jamstava jekom 2016. godine.

4. Područje izvršavanja Područje izvršavanja sada sadržava 15 pitanja. Jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovaraju na pitanja 19., 21., 22., 23., 24., 25. (ako u svojoj nadležnos imaju proračunske korisnike), 26. (ako u svojoj nadležnos imaju proračunske ko-risnike), pitanja 27.-32. te pitanje 33. Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije odgovaraju na pitanja 19., 20., 21., 23., 24., 26. (ako u svojoj nadležnos imaju proračunske korisnike) pitanja 27. – 32., te pitanje 33.

U ovom području skrećemo pozornost na nekoliko pi-tanja oko kojih postoje određene dvojbe.

Pitanje 21. glasi: Obveze po inves cijskim projek- ma preuzimaju se isključivo ako su predviđene u

proračunu i projekcijama, fi nancijskom planu i po provedenom stručnom vrednovanju i ocjeni oprav-danos te učinkovitos inves cijskog projekta. Uz ovo pitanje napominjemo kako, bez obzira na činje-nicu da nije donesen podzakonski propis kojim bi ovo pitanje bilo sustavno uređeno, obveznici su ipak duž-ni proves stručno vrednovanje te ocijeni opravda-nost i učinkovitost inves cijskog projekta.

Pitanje 23. koje glasi: Postoji jasna procedura napla-te prihoda; i na njega odgovaraju svi obveznici da-vanja Izjave, a provjerava postoji li pisana procedura naplate prihoda. Potvrdan odgovor na ovo pitanje pretpostavlja da je u proceduri jasno navedeno:

• Koje su vrste prihoda koje se naplaćuju. • Mjere naplate koje će poduzima .• Vremensko razdoblje nakon kojeg se pokreće poje-

dina mjera naplate.

• Slučajevi u kojima treba pribavi instrumente osi-guranja plaćanja, praćenje naplate po poduze m mjerama.

• Osobe koje će obavlja navedene poslove. • I drugi podaci koji su od značaja za naplatu prihoda

obveznika.

Upravo zbog činjenice da je Državni ured za reviziju opetovano u svojim dokumen ma upozoravao na mogućnost i potrebu veće učinkovitos u napla svojih prihoda, pokazala se potreba obra pozor-nost upravo na navedeno, što je ujedno bio po caj za dodavanje ovog pitanja u Upitnik. Kao i druge pro-cedure koje se zah jevaju Upitnikom, proceduru nije potrebno donosi svake godine, već se nakon što je donesena mijenja samo kada se promjene okolnos koje se odnose na sadržaj procedure.

Pitanje 24. odnosi se na sve obveznike i glasi: Poduze-te su sve potrebne mjere za potpunu naplatu prihoda i primitaka iz nadležnos i uplatu u proračun prema važećim propisima. Naime, ovdje je samim pitanjem u Upitniku prepoznata činjenica da prema važećim propi-sima određeni prihodi i primici mogu bi izuze od ob-veze uplate u proračun. U Državnom proračunu Repu-blike Hrvatske za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. prvi put su bili iskazani vlas i namjenski prihodi i primici ustanova u zdravstvu, nacionalnih parkova i parkova prirode te Državnog zavoda za zaš tu prirode, kao i javnih ustanova u sustavu visokog obrazovanja. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcijama za 2017. i 2018. (NN, br. 26/16 i 111/16), bilo je popisano izuzeće od uplate vlas h i namjenskih prihoda i primitaka za proračun-ske korisnike u znanos , visokom obrazovanju, pravosu-đu – sustavu izvršenja sankcija, socijalnoj skrbi kao i za ustanove u kulturi, nacionalne parkove, parkove priro-de, zdravstvene ustanove te za Agenciju za elektroničke medije i Agenciju za civilno zrakoplovstvo.

Dakle, svi njihovi vlas i namjenski prihodi i primici dio su državnog proračuna za iduće srednjoročno razdoblje, ali nisu dio novčanog toka sustava državne riznice. Ove ustanove i nadalje na svojim računima ostvaruju te pri-hode, te sa svojih računa podmiruju obveze/rashode koji se fi nanciraju iz ovih izvora. Na temelju mjesečnih izvještaja ovih ustanova o korištenju navedenih priho-da provode se evidencije u sustavu državne riznice. Po-trebno je istaknu kako Državni ured za reviziju u svojim preporukama (pogleda Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Re-publike Hrvatske za 2014. godinu koje je dostupno na internetskoj stranici Državnog ureda za reviziju: www.revizija.hr), navodi kako ovako postupanje mora bi pri-jelazno rješenje do trenutka kada će se poslovanje svih proračunskih korisnika državnog proračuna obavlja po jedinstvenom računu državnog proračuna.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

19

UDK 336.2 – 657.1 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Prema mišljenju Državnog ureda za reviziju, kod ova-kvog postupanja postoji rizik da se u izvještajnom su-stavu ne eviden raju potpuni i točni podaci, jer ne postoje kontrole sveobuhvatnos i točnos , a isto-dobno je takvo postupanje iznimno zahtjevno. Pita-nje 29. odnosi se na sve obveznike i glasi: Pra lo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, po-moći, subvencija do krajnjeg korisnika te korištenje is h koje se odnosi na obvezu praćenja i kontrolira-nja namjenskog isplaćivanja donacija, pomoći, sub-vencija do krajnjeg korisnika, te korištenje is h.

Provjera namjenskog korištenja sredstava isplaćenih krajnjim korisnicima predstavlja jedan od elemenata učinkovitog i djelotvornog sustava fi nancijskog upravlja-nja i kontrola. Riječ je o ex post kontrolama koje su se počele intenzivnije provodi potaknute ovim pitanjem iz Upitnika. Pitanje je od prvih inačica Upitnika sadržava-lo i tri potpitanja kojima se provjeravalo jesu li davatelji sredstava na odgovarajući način i u dovoljnoj mjeri imali saznanja o tome za što su korištena sredstva isplaćena iz njihovih proračuna i fi nancijskih planova.

Potpitanjima se od početaka provjerava postojanje tri elementa:

• Postoji li podloga za isplatu? • Postoji li izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku

sredstava? • Je li se kod određenog broja krajnjih korisnika o š-

lo u kontrole na licu mjesta?

Slijedom prethodno navedenoga, jasno su vidljiva tri koraka provedbe kontrola nakon isplate sredstava. Prvi korak tj. korak koji prethodi samoj ispla sredstava jest postojanje dokumenta, isprave ili akta na temelju koje-ga se sredstva isplaćuju krajnjem korisniku. Takvi doku-men su temelj za isplatu, a ujedno je to i vjerodostoj-na knjigovodstvena isprava kojom se dokazuje obveza plaćanja u smislu članka 54. Zakona o proračunu. Iako je vrlo česta praksa da proračuni i proračunski korisnici sredstva krajnjim korisnicima isplaćuju na temelju odlu-ka ili rješenja, preporuka je, bez obzira na postojanje od-luke ili rješenja, sklopi s krajnjim korisnikom i ugovor.

Naime, ugovor kao dvostranoobvezni pravni posao obvezuje obje strane, dakle ispla telja (davatelja) sredstava obvezuje na isplatu (iako ta obveza u ovom slučaju ima deklaratornu narav), a krajnjeg korisnika, kao primatelja sredstava obvezivat će na dostavu iz-vješća o utrošku sredstava i dostavu dokumentacije kojom se potvrđuje za što su sredstva utrošena. Isto-dobno, u ugovoru se može odmah utvrdi mogućnost dolaska u kontrole na licu mjesta, a svakako se treba naves i obveza vraćanja sredstava u slučaju da sred-stva ne budu utrošena za ono za što su dana ili ako sredstva ne budu utrošena pravovremeno tj. do roka koji također može bi naveden u samom ugovoru.

Drugi korak u procesu isplate transfera krajnjim ko-risnicima provjerava se potpitanjem 29.3. koje gla-si: Postoji izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta. Do posljednjih izmje-na Upitnika o fi skalnoj odgovornos s kraja 2015. go-dine, izvješće od krajnjeg korisnika bilo je potrebno ima samo u slučajevima kada su sredstva isplaće-na u iznosu od 10.000,00 kuna ili većem. Među m, posljednjim izmjenama uvedena je zakonska obveza prema kojoj je u svim slučajevima, kada se sredstva isplaćuju iz javnih izvora, potrebno dobi izvješće od krajnjeg korisnika. Forma izvješća o utrošku sredsta-va ovisit će o tome kome su sredstva isplaćena. Nai-me, ako su sredstva isplaćena neprofi tnim organiza-cijama za formu izvješća bit će mjerodavan Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija i njegovi podzakonski propisi, dok za dru-ge krajnje korisnike forma izvješća nije propisana.

• Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava za neprofi tne organizacije

Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu ne-profi tnih organizacija koji je stupio na snagu 1. siječ-nja 2015., a gotovo istodobno i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 15/15) iz 2015. godine prvi put su za jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanpro-računske korisnike na državnoj, ali i lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) razini, propisale obvezu kontrole ko-rištenja namjenski isplaćenih proračunskih sredstava neprofi tnim organizacijama. Osnovni element praće-nja korištenja isplaćenih sredstava utvrđen je u obve-zi dostave Izvještaja o potrošnji proračunskih sred-stava koji moraju dostavlja neprofi tne organizacije, ako ostvaruju sredstva iz javnih izvora, uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave.

Izgled i sadržaj izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava propisani su u Pravilniku o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija (NN, br. 31/15), gdje je utvrđeno da se izvještaj o potrošnji obvezno sastavlja za poslovnu godinu i dostavlja se davatelju sredstava u roku od 60 dana od isteka poslovne godine. Među m, ako to zatraži davatelj sredstava izvještaj o potrošnji se može sastavlja i za razdoblja u jeku poslovne go-dine. Izvještaj o potrošnji može se dostavi davatelju sredstava i u različi m rokovima, ako je rok utvrđen u drugim propisima ili ak ma.

Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava sastavlja se na Obrascu: PROR-POT, koji je objavljen u prilo-gu Pravilnika o izvještavanju u neprofi tnom računo-vodstvu i Registru neprofi tnih organizacija i njegov je sastavni dio. Ako drugim propisima ili ak ma nije

20

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 – 657.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

utvrđen detaljniji sadržaj i izgled obrasca izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava, izvještaj o potrošnji se sastavlja na navedenom obrascu. To znači da da-vatelj sredstava može i sam utvrdi sadržaj izvještaja o potrošnji, ali u tom slučaju takav izvještaj svakako mora sadržava najmanje sljedeće podatke:

I. Opći podaci: 1. primatelj sredstava 2. davatelj sredstava 3. naziv projekta/programa/ostalo 4. razdoblje izvještavanja.II. Financijski podaci.III. Ostali javni izvori fi nanciranja (projekta/progra-

ma/ostalo, za koji se izvještaj o potrošnji prora-čunskih sredstava podnosi).

IV. Bilješke (o provedenim ak vnos ma u vezi s rea-lizacijom projekta/programa/ostalo, pos gnu m rezulta ma i slično).

Uz to, davatelj sredstava može, prilikom donošenja odluke ili drugog akta o odobrenju sredstava neprofi t-noj organizaciji, dopuni obrazac izvještaja o potroš-nji proračunskih sredstava i drugim podacima s obzi-rom na specifi čnos fi nanciranja. Ako je propisom ili drugim aktom na temelju kojeg su proračunska sred-stva dodijeljena defi nirano da sredstva ne moraju bi utrošena u poslovnoj godini u kojoj su doznačena, u Izvještaju o potrošnji proračunskih sredstava navodi se podatak o sredstvima prenesenim iz prethodne poslovne godine i načinu njihove potrošnje. Uz sam izvještaj o potrošnji, davatelj sredstava od neprofi tne organizacije može traži dostavu kopije vjerodostoj-ne dokumentacije na temelju koje je rashod/izdatak iskazan u Obrascu: PROR-POT.

U vezi s navedenim, ako neprofi tna organizacija dobiva sredstva od obveznika davanja Izjave o fi skalnoj odgo-vornos , a u vezi s potpitanjem 29.3. Upitnika, kojim se provjerava postoji li izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta, izvještaj o po-trošnji proračunskih sredstava koji dostavi neprofi t-na organizacija smatra se izvješćem od krajnjeg kori-snika o utrošku sredstava/realizaciji projekta, te nije potrebno traži i dodatno izvješće.

Važno je napomenu da je obveza dostave izvješta-ja o potrošnji proračunskih sredstava prvenstveno obveza neprofi tne organizacije kojoj su sredstva do-dijeljena. To znači da neprofi tna organizacija mora izvještaj o potrošnji dostavi , čak i ako to davatelj sredstava nije od nje zatražio. Navedeno proizlazi iz činjenice da je za neprofi tnu organizaciju koja ne dostavi Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava nadležnom jelu državne uprave, odnosno jedini-ci lokalne i područne (regionalne) samouprave isto utvrđeno kao prekršaj, za koji je propisana novčana

kazna, i to u iznosu od 5000,00 kuna do 200.000,00 kuna za neprofi tne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo, a za neprofi tne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo propisana je novčana ka-zna u iznosu od 1000,00 kuna do 50.000,00 kuna.

Za is prekršaj propisana je i novčana kazna osobama koje su zakonski zastupnici neprofi tnih organizacija, i to novčana kazna u iznosu od 5000,00 kuna do 20.000,00 kuna za osobu koja je zakonski zastupnik neprofi tne organizacije koja vodi dvojno knjigovodstvo i novčana kazna u iznosu od 1000,00 kuna do 10.000,00 kuna za osobu koja je zakonski zastupnik neprofi tne organiza-cije koja vodi jednostavno knjigovodstvo.

• Izvješće o utrošku sredstava od drugih krajnjih korisnika

Svi drugi krajnji korisnici dostavljaju izvješće o utroš-ku sredstava u formi koja u pravilu nije zadana. Ako to smatra potrebnim, davatelj sredstava može odredi formu u kojoj će se dostavi izvješće o utrošku što će ponajprije ovisi o namjeni za koju se isplaćena sredstva trebaju utroši . Ako davatelj sredstava nije odredio formu, krajnji korisnik može izvješće dosta-vi kako želi i kako sam misli da je primjereno, s m da bi u svakom slučaju iz izvješća o utrošku trebalo bi razvidno jesu li sredstva utrošena svrhovito tj. je li pos gnuta svrha za koju su sredstva dana. Izvje-šće o utrošku sredstava mora bi u pisanom obliku. Među m, ako krajnji korisnik dostavi račune iz kojih je vidljivo za što su utrošena isplaćena sredstva, a iz takvih računa je vidljiva i svrha utroška sredstava, ne mora dodatno dostavlja i izvješće u pisanom obliku.

To je bilo često pitanje u praksi zbog činjenice da se određene isplate krajnjim korisnicima vrše radi po-krivanja troškova tzv. hladnog pogona, tj. za plaća-nje režijskih troškova prostora. U takvim slučajevima sredstva se obično doznačuju u jednom iznosu, čiji se utrošak periodično obrazlaže dostavom plaćenih ra-čuna ili se sredstva dostavljaju mjesečno nakon što krajnji korisnik dostavi iznos računa koji je potrebno pla . Uz to, nije potrebno dodatno traži od krajnjeg korisnika izvješće o utrošku sredstva, jer ispla telj (da-vatelj sredstava) u najvećoj mogućoj mjeri kontrolira za što su sredstva utrošena. Dodatno obrazloženje utroš-ka sredstava nije potrebno ni u slučajevima kada kraj-nji korisnici dostavljaju račune, pa ispla telj sredstava plaća izravno dobavljačima. Među m, u svim takvim slučajevima davatelj sredstava svakako mora zna jesu li navedena sredstva utrošena za onu svrhu za koju su dana npr. jesu li održavani treninzi u prostorijama za koje se podmiruju troškovi hladnog pogona, koriste li se prostorije za održavanje radionica i sl.

Samo pravdanje utroška sredstava nije dovoljno, ako se iz toga ne vidi je li utrošak sredstava bio svrhovit.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

21

UDK 336.2 – 657.1 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Dodatno obrazloženje neće bi potrebno, ako su sredstva isplaćena radi primjerice kupnje određenog uređaja pa krajnji korisnik dostavi dokaz da je takav uređaj kupljen (npr. dostavi račun). Pretpostavlja se da je u takvim slučajevima, prije odluke o dodjeli sredstava, davatelj sredstava utvrdio postoji li potre-ba za nabavom takvog uređaja i je li nabava opravda-na, pa je na temelju ocjene opravdanos i dodijelio sredstva potrebna za nabavu.

Uz prethodno navedene odredbe Zakona o fi nancij-skom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organi-zacija, a kako bi se dodatno ojačala odgovornost za upravljanje proračunskim sredstvima, posljednjim iz-mjenama iz 2015. godine, u Zakon o proračunu dodan je članak 54.a, kojim je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i proračunskim i izvan-proračunskim korisnicima, za isplate kojima je unapri-jed utvrđena namjena propisana obveza praćenja da su isplaćena sredstva korištena zakonito i namjenski. Zakonom o proračunu predviđene su i adekvatne novčane kazne za nepoš vanje navedenih odredbi Zakona. Novčana kazna u iznosu od 500.000,00 do 2.000.000,00 kuna predviđena je za pravne osobe ako se za isplate, kojima je u skladu s posebnim pro-pisima unaprijed utvrđena namjena, ne pra da su isplaćena sredstva korištena zakonito i namjenski. U takvim slučajevima predviđena je novčana kazna za čelnika u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna.

Trećim korakom prilikom isplate sredstava krajnjim korisnicima tj. nakon isplate provjerava se potpitanjem 29.2. koje glasi: Obavljene su provjere na licu mjesta na odabranom uzorku od onih krajnjih korisnika kojima su na godišnjoj razini izvršene isplate iznad 20.000,00 kuna. Ovo pitanje se mijenjalo nekoliko puta, a kako bi se izbjegle dvojbe u primjeni promijenjena i referenca, te je pojašnjeno da se kontrole na licu mjesta ne mo-raju vrši za svaku isplatu iznad 20.000,00 kuna. Prili-kom odabira uzorka tj. krajnjih korisnika kod kojih će se o ći u kontrole na licu mjesta, potrebno je od svih kraj-njih korisnika koji su na godišnjoj razini ostvarili iznad 20.000,00 kuna od obveznika davanja Izjave odabra 5 % takvih transfera, a najviše 100, i kod tog određenog broja o ći u kontrolu na licu mjesta.

U uzorak ulaze i neprofi tne organizacije i oni krajnji ko-risnici kojima je primjerice če ri puta godišnje isplaćen iznos od 5.500,00 kuna, jer im je na godišnjoj razini isplaćeno više od 20.000,00 kuna, ali i korisnici kojima je svaki mjesec u godini isplaćeno primjerice 2.000,00 kuna, jer im je na godišnjoj razini isplaćeno 24.000,00 kuna, što je više od 20.000,00 kuna. Kako je i navedeno, uzorak bira sam obveznik, s m da je od ukupnog broja svih transfera krajnjim korisnicima koji su na godišnjoj razini iznosili više od 20.000,00 kuna potrebno o ći u

kontrole na licu mjesta kod najmanje 5 % krajnjih kori-snika kojima je isplaćeno više od 20.000,00 kuna.

Ovim provjerama se kod krajnjeg korisnika kontrolira jesu li odobrena sredstva namjenski i zakonito kori-štena npr.: je li kupljena predviđena oprema, koris li se; je li izgrađeno planirano postrojenje, odgovara li dimenzijama, kvalitetom ugrađenih materijala postro-jenju za čiju su izgradnju sredstva dana; provodi li se edukacija čija je priprema i početak fi nanciran iz dona-cije/subvencije; je li zasađen višegodišnji nasad koji se prema odluci fi nancirao subvencijom, jesu li održavani treninzi, utakmice, kulturne manifestacije i slično.

Još jednom napominjemo da nije potrebno o ći u kontrolu na licu mjesta kod svakog krajnjeg korisni-ka kojemu je na godišnjoj razini isplaćeno više od 20.000,00 kuna. Ako je takvih isplata bilo primjerice 100, u kontrole na licu mjesta ide se kod 5 % ukupnog broja svih transfera, koji su na godišnjoj razini iznosili više od 20.000,00 kuna, što znači da čak i ako se kod pet krajnjih korisnika ode u kontrole na licu mjesta, to je dovoljno radi ispunjavanja obveza u sustavu fi -skalne odgovornos . Naravno da bi bilo korisno ići u kontrole na licu mjesta kod što većeg broja krajnjih korisnika, među m zbog ograničenih resursa, ali i zbog nedostatka administra vnih kapaciteta, to je za sada uređeno na prethodno opisani način tj. davatelji sredstava mogu sami odabra kod kolikog broja kraj-njih korisnika će o ći u kontrole na licu mjesta.

Praksa je pokazala da čak i ako davatelj sredstava ode u svega nekoliko kontrola na licu mjestu (a najmanje kod 5 % primatelja transfera iznad 20.000,00 kuna na godišnjoj razini) vrlo se brzo među krajnjim korisnici-ma kojima on uobičajeno daje sredstva o tome proširi glas, pa svi krajnji korisnici pozornije postupaju sa svim sredstvima koja su im na raspolaganju. Kako je pret-hodno navedeno, nadležna jela i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave i drugi davatelji sred-stava iz javnih izvora imaju pravo vrši kontrole na licu mjesta. U vezi s neprofi tnim organizacijama to i izrije-kom stoji u članku 6. stavku 2. Zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija.

Radi olakšavanja organizacije i provedbe kontrola na licu mjesta u skladu s najboljom praksom, Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i fi nancijske kontro-le (Središnja harmonizacijska jedinica – SHJ) izradio je Smjernice za obavljanje kontrola na licu mjesta kod primatelja transfera iz proračuna. Navedenim Smjer-nicama uređene su obveze korisnika proračuna, orga-niziranje obavljanja kontrola na licu mjesta, postupak planiranja i obavljanja kontrola, izrada izvješća i postu-panje po provedenim kontrolama. Smjernice su zami-šljene kao dokument informa vnog karaktera za one korisnike koji već imaju uspostavljen sustav obavljanja

22

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 – 657.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

kontrola na licu mjesta, odnosno kao pomoć korisnici-ma, koji još nisu osmislili postupak obavljanja kontrola tj. koji nisu do sada takve kontrole uopće obavljali.

Sve navedeno u Smjernicama je podložno promjeni i to pogotovo radi prilagođavanja potrebama korisnika i specifi čnos ma u njegovom poslovanju. Smjernice za obavljanje kontrola na licu mjesta kod primatelja tran-sfera iz proračuna, kao i primjeri obrazaca koji se mogu koris dostupni su na internetskoj stranici Ministar-stva fi nancija – Središnja harmonizacijska jedinica – Fi-nancijsko upravljanje i kontrole – Regulatorni okvir.

5. Područje javne nabave U području javne nabave sva se pitanja odnose na sve obveznike. To znači da ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije, ali i

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovaraju na pitanja 34. – 47. Podsjećamo obvezni-ke da čak i ako obveznik nije imao postupaka javne nabave u godini za koju se daje Izjava na određena pitanja iz ovoga područja ipak mora odgovori . Na-ime, još je prilikom objave Upitnika za 2014. godinu iz istoga brisana uputa prema kojoj je, ako u godini za koju se davala Izjava o fi skalnoj odgovornos nisu provodili postupci javne nabave odnosno nisu skla-pani takvi ugovori, obveznik mogao na sva pitanja iz ovog područja da odgovor: nije primjenjivo – N/P.

Slijedom toga, svi obveznici, pa tako i proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izvanproračunski korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svakom slu-čaju, pa čak i ako nisu imali postupaka javne naba-ve, moraju odgovori na pitanja 39., 46. i 47. Uz to, podsjećamo da je s 1. siječnja 2017. na snagu stupio novi Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 120/16). Među- m, kako se Izjava o fi skalnoj odgovornos za 2016.

godinu odnosi na ak vnos koje su se odvijale u 2016. godini kada je na snazi bio Zakon o javnoj na-bavi (NN, br. 90/11, 83/11, 143/13 i 13/14) upravo je taj zakon mjerodavan tj. na njemu su utemeljena pitanja kojima se provjeravaju obveze u ovom po-dručju Upitnika.

Obveze iz Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 120/16) provjeravat će se pitanjima iz Upitnika za 2017. go-dinu na temelju kojega će se dava Izjava za 2017. godinu, koja će se predava u 2018. godini.

6. Područje računovodstva Područje računovodstva sadrži 20 pitanja i na sva pita-nja iz ovoga područja odgovaraju svi obveznici. To znači da ministarstva i druga državna jela na razini razdje-

la organizacijske klasifi kacije, ali i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovaraju na pitanja 48. – 67. U ovom području dajemo osvrt na dva pitanja. Pitanje 62. glasi: Povjerenstva za popis osnovao je čelnik proračuna/proračunskog kori-snika. Odredio je datum obavljanja popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanje izvještaja s prilo-ženim popisnim listama. Ovo pitanje odnosi se na povjerenstvo za popis koji je čelnik trebao osnova krajem 2016. godine kako bi provelo popis imovine i obveza za 2016. godinu.

Pitanje 63. glasi: Povjerenstvo za popis obavilo je popis cjelokupne imovine i obveza, sastavilo izvje-štaj na temelju popisnih lista i predalo ga čelniku. Ovo pitanje odnosi se na popis koji je trebao u 2016. godini bi završen, a odnosi se na 2015. godinu. Nai-me, primjenjujući pravilo da se prilikom davanja Izja-ve o fi skalnoj odgovornos tes raju ak vnos i pro-cesi koji su se odvijali u godini za koju se daje Izjava o fi skalnoj odgovornos , s obzirom na to da se izvještaj o obavljenom popisu za 2015. predaje čelniku u 2016. Godinu, ta se ak vnost i tes ra prilikom davanja od-govora na ovo pitanje. Navedeno znači i da se dva pitanja o popisu odnose na popise za dvije različite godine.

Napominjemo i da je Ministarstvo fi nancija u prosin-cu 2015. donijelo Uputu o obavljanju popisa imovine i obveza, kojom je, između ostalog, uređena meto-dologija obavljanja popisa, dokumen , postupci i procedure provedbe popisa. Uputa je dostupna na stranicama Ministarstva fi nancija – Državna riznica – Računovodstvo –– Upute, nalozi i ostalo.

7. ZaključnoU području Izvještavanje i ostalo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovaraju na pitanja 68., 69., 70. (ako su nositelji decentraliziranih funkcija), 71., 72., 73. i 75. (samo one koje imaju pro-računske i izvanproračunske korisnike). Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije odgovaraju na pitanja 68., 73., 74. i 75. (samo ona koja imaju proračunske i izvanproračun-ske korisnike). U vezi s povjerenikom Vlade Republike Hrvatske koji su imenovani sukladno odredbama Za-kona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 i 137/15), Ministarstvo fi nancija će da posebnu uputu prema kojoj će povje-renici Vlade Republike Hrvatske dava Izjavu nakon što im prestane ovlast za obavljanje poslova izvršnog jela. Ministarstvo fi nancija će da i posebnu uputu

za postupak primopredaje uslijed provedbe lokalnih izbora u svibnju 2017. godine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2017.

23

UDK 336.2 – 657.1 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

1. UvodU 2015. godini su čelnici trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima su vlasnici, odnosno osnivači ili Republika Hrvatska ili jedna/više jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave po prvi puta morali da Izjavu o fi skalnoj odgovornos (u daljnjem tek-stu: Izjava). Od početaka uspostave sustava fi skalne odgovornos naglasak je bio u provedbi prethodnih (tzv. ex ante) kontrola provedbom kojih će obvezni-ci davanja Izjave u svojem poslovanju tj. poslovnim procesima koje provode, sami uoči slabos ili ne-pravilnos , a potom sastavi i plan temeljem kojih će tako uočene slabos i nepravilnos otkloni .

Zbog toga je i osmišljeno da se Izjava daje na teme-lju Upitnika o fi skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Upitnik), raspoloživih informacija o radu jela, rezul-tata rada unutarnje i vanjske revizije i vlas te procje-ne. Na temelju pitanja iz Upitnika provodi se samo-procjena procesa, procedura i kontrola po različi m područjima, radi potvrde da se sredstva koriste zako-nito, namjenski i svrhovito te da sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelo-tvorno. Temelj za davanje Izjave je Zakon o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14).

Izgled i sadržaj Izjave, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave te način i rokovi izvještavanja Mini-starstva fi nancija o uočenim nepravilnos ma po pro-vedenim provjerama sadržaja, sadržaj Upitnika, ali i druga pitanja bitna za davanje Izjave, utvrđena su u Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgo-

vornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15). Posljednje izmjene i dopune navedene Uredbe1 objavljene su u Narodnim novinama 119/15 i stupile su na snagu 31. listopada 2015., te se na temelju njih daje Izjava o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu. Važno je napomenu kako se zakonodavni okvir na temelju kojega se daje Izjava nije mijenjao u odnosu na pret-hodnu 2016. godinu, odnosno u odnosu na postu-pak davanja Izjave za 2015. godinu.

Upitnik na temelju kojega Izjavu daju trgovačka druš-tva i pravne osobe razlikuje se od Upitnika na temelju kojega Izjavu daju ministarstva, druga središnja jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te nji-hovi korisnici. Upitnik za trgovačka društva i pravne osobe je dan u Prilogu 2.b i, kao i svi drugi propisani obrasci, u word-formatu dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr/hr/izja-va-o-fi skalnoj-odgovornos ).

2. Obveznici davanja Izjave U prvoj fazi uvođenja obveze davanja Izjave za tr-govačka društva i druge pravne osobe, obveznici su ograničeni. Naime, Izjavu daju samo ona trgovačka društva koja su u stopostotnom vlasništvu Republi-ke Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odno-sno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave. Kako bi se obveznicima primjene

1  Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pra-vila (NN, br. 119/15).

Izjava o fi skalnoj odgovornos novos za trgovačka društva i druge pravne osobeIvana Jakir-Bajo *

Ana Zorić **

U ovom će tekstu autorice skrenu pozornost čelnicima trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koji su obveznici davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos na određena pitanja o kojima trebaju vodi računa u po-stupku koji prethodi predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

24

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 – 657.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

7.

Zakona o fi skalnoj odgovornos olakšalo utvrđivanje jesu li ili nisu obveznici davanja Izjave, na stranica-ma Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi skalnoj-odgovornos objavljen je Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obvezni-ka davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos u kojemu su navedena trgovačka društva i druge pravne osobe koje su obveznici davanja Izjave.

i područne (regionalne) samouprave. Na državnoj ra-zini primjeri za takve pravne osobe su:

1) Financijska agencija (FINA)