Teorijsko određenje i osnovni pojmovi medijske pedagogije

Medijska pedagogija

• Medijska pedagogija je relativno samostalna pedagoška disciplina koja se pojavljuje i konstituiše šezdesetih godina 20 vijeka.

• Nastaje kao rezultat razvoja savremene pedagoške nauke, uviđanja značaja djetinjstva za cjelokupan razvoj čovjeka i naglog razvoja inovativnih medija.

Periodizaciju razvoja medijske pedagogije Schrob, B. (1995) je razvrstao u šest faza:

1. Faza Medijska pedagogija: prva polovina XX vijeka,

koja se paralelno razvija s razvojem filmske industrije, ekspanzijom štampanih medija…

2. Faza Indoktrinarna medijska pedagogija: medijska

pedagogija u trećem Reich-u, socijalizmu..

Periodizaciju razvoja medijske pedagogije Schrob, B. (1995) je razvrstao u šest faza:

3. FazaNormativna medijska pedagogija (početak konstituisanja medijske pedagogije kao posebne discipline).

• Ova treća faza je jedna od najbitnih tačaka u istoriji razvoja medijske pedagogije jer u ovoj fazi dolazi do uočavanja dvostruke uloge medija: manipulacija-vaspitanje i/ili komunikacija. U ovoj fazi se počeo formirati zakon o zaštiti mladih naspram manipulativnih mediji.

Periodizaciju razvoja medijske pedagogije Schrob, B. (1995) je razvrstao u šest faza:

4. faza• Kritičko – receptivna i emancipatorska – medijska

pedagogija• Glavna teza ove faze je razvoj medijske

kompetencije s ciljem …”razvijanja kritičkog stava kod spriječavanja manipulativne forme od strane medija…..” (Schrob i Hüther, 2005: 27).

• Bitno je razlikovati vaspitne forme od manipulativnih.

MEDIJSKO- METODIČKE FORME: GLAVNO PITANJE SVAKE FORME:

Odabir sadržaja Od čega? S kojim ciljem?

Redukcija Do koje mjere?

Selektivnost Poslije čega?- Po kojem kriteriju?

Perspektivno Nasuprot čemu?

Interesno Zbog čega i s kojom svrhom? Jesu li interesi intrizično ili ekstrinzično motivisani?

Tehnički sastavljeno Kako i s čime?

Naučno zasnovano Do koje mjere?

U takmičenju S kim?

Ovisnost o korištenju Kako?, Od koga?, Koje djelovanje ima na svijest i ponašanje?

Periodizaciju razvoja medijske pedagogije Schrob, B. (1995) je razvrstao u šest faza:

5. faza• Obrazovno – tehnološka i funkcionalna medijska

pedagogija. • U ovoj fazi razvoja glavno pitanje je bilo uvođenje

novih medija u vaspitno-obrazovnom nastavnom procesu. Počele su se razvijati ostale podiscipline medijske pedagogije: medijska didaktika, obrazovana tehnologija, medijska pismenost..

Periodizaciju razvoja medijske pedagogije Schrob, B. (1995) je razvrstao u šest faza:

6. faza• Refleksivno – praktična medijska pedagogija.• “Nije temeljno pitanje šta mediji s korisnicima

planiraju napraviti, već što će korisnici medija uz pomoć medija na kraju napraviti?” (Schrob i Hüther, 2005: 78).

• U toj fazi naglasak je stavljen na akcijskoj metodi (u sticanju medijske kompetencije).

Pojam aktivnog medijskog rada:1. mediji kao sredstvo refleksije, ponašanja i

komunikacije; 2. prepoznavanje vlastitih interesa vezanih za medije u

skladu s realnošću i sposobnostima; 3. mediji kao sredstvo za proizvodnju informacija,

sticanje prihvatljive pozicije u društvu i znanju; to je pitanje kako svoje interese javno artikulisati;

4. mediji kao sredstvo analize kritičkog aspekta; uočavanje razlike medija kao manipulatora i medija kao transfera komunikacija (Schrob i Hüther, 2005).

Potrebe interdisciplinarnog i multidisciplinarnog pristupa

• odrastanje mladih uz elektronske medije fenomen današnjice koji je sve više zastupljen s razvojem tehnike i tehnologije i samim tim ne tako istražen;

• analiza medija je i analiza društvene stvarnosti.

Savremeni mediji i dječiji razvoj, učenje i vaspitanje

Teorija medijske pedagogije:

uticaj medija na dječiji razvoj i učenje

Medijska pedagogija • svoju teoriju gradi na pedagoškim, psihološkim,

sociopedagoškim, sociopolitičkim, sociokulturnim, neurološkim, komunikološkim analizama koje u vezu dovode uticaje medija na vaspitanje, obrazovanje, razvoj i učenje djece, mladih i ljudi treće dobi, te na njihove kulturne interese u odrastanju, radu, slobodnom vremenu i porodičnom životu.

• po svojoj epistemološkoj genezi je integrativna naučna disciplina jer u svoju jedinstvenu i novu epistemološku kvalitetu o vaspitanju i obrazovanju djece putem medija pored pedagoške, povezuje i dijelove psihološke nauke, neurologije, sociologije, antropologije, ekonomije, politike, mediologije, komunikologije i sl.

Medijska pedagogija

je jedna od relativno samostalnih integrativnih naučnih pedagoških disciplina koja ima svoj predmet (područje) izučavanja, specifičnost istraživačke metodologije i sistem naučnih saznanja o uticajima medija na dječiji razvoj, učenje i saznanje.

Medijska pedagogija

kritički razmatra negativne i pozitivne strane medija, bavi se sticanjem medijskih kompetencija, medijske pismenosti, medijskim vaspitanjem i obrazovanjem ali s druge strane i sprečavanjem medijske manipulacije, ovisnosti, indoktrinacije, predrasuda i stereotipa.

Uloga medijske pedagogije je proučavanje inovativnih medija, metode

uvjeravanja i indoktrinacije, analiza simboličkog djelovanja kako bi se razvile odgovarajuće kompetencije i spriječila manipulacija.

Uloga medijske pedagogije je u (raz)otkrivanju

skrivenih simbola simboličnih poruka preko medija.

Problem medijske pedagogije - bazični zahtjevi odrastanja djece i mladih u svijetu

medija i informaciono-komunikacijskih tehnologija, -mogućnost korištenja informacija za obrazovanje,

razvijanje kompetencija za upotrebu (edukativnih) medija - izbjegavanje manipulacije, indoktrinacije, stereotipa,

medijskih predrasuda i dezinformacija te medijske ovisnosti.

Područje istraživanja medijske pedagogije

• medijsko vaspitanje, (medijsko obrazovanje, medijska pismenost i medijske kompetencije),

• medijska kultura, • medijska didaktika (proučavanje i medijske metodike), • medijsko-naučno istraživanje, • medijska socijalizacija • medijska etika.

• Konvergencija i distinkcija područja istraživanja podrazumijeva kooperativno djelovanje i ostvarenje cilja, tzv. refleksno-kritičko djelovanje.

• Pitanja koja pred sebe postavlja medijska pedagogija odnose se i na mijenjanje komunikacije kod mladih u porodici i širem društvu, koje su posljedice trivijalnih medijskih ponuda.

Medijska pedagogija u užem smislu

• primarni pristupi praktičnim pedagoškim zahtjevima,• koncentracija na pedagoške odnose u nastavničkim

dimenzijama,• koncentracija na djecu i mlade,• pedagoška praksa,• individualizacija,• uže (sub) kulturne perspektive,• transfer informacija,• nacionalni okviri.

Medijska pedagogija u širem smislu

• teorija djelovanja i teorijske analize,• masovna komunikacija, političke i društvene

dimenzije,• pedagogija kao putokaz kroz život,• favoriziranje interdisciplinarnih i multidisciplinarnih

pristupa,• antropološka koncepcija i sociopedagoška

koncepcija,• globalne i interkulturalne perspektive.

Medijsko vaspitanje• Suština je u pronalaženju i savladavanju principa

kako (pre)živjeti s medijima. • medijska pedagogija nastoji biti vaspitačica i

voditeljica kroz život u savremenom medijskom okruženju.

• Vaspitanje je mnogo širi pojam i od medijske pismenosti i od medijskog obrazovanja.

Medijska

pismenost

Medijske kompetencije

Medijsko

obrazovanje

Medijsko vaspitanje

Medijsko vaspitanje• Da bi medijsko vaspitanje bilo uspješno treba da se

razvijaju sva područja istraživanja medijske pedagogije, počevši od medijske pismenosti, medijskih kompetencija, medijske didaktike i metodike, obrazovanja, medijske socijalizacije, kulture i medijske etike.

• Elementi ovih polja grade usvojene kompetencije u medijskom vaspitanju.

Medijsko vaspitanje

Medijsko obrazovanje

Medijske kompetencije

Medijska pismenost

Medijska kulturamedijska etike

medijske socijalizacije

medijske didaktika i metodika

• Cilj medijskog vaspitanja podrazumijeva osposobljavanje za kritičko mišljenje i djelovanje u svijetu medija.

Medijsko obrazovanje

• Pojam počeo se upotrebljavati šezdesetih godina dvadesetog vijeka u međunarodnim krugovima koji su se bavili istraživanjem problema obrazovanja, posebno u krugovima vezanim za UNESCO.

• U tom periodu stručnjaci su predviđali ekspanziju savremenih medija posebno televizije. Razmatrali su medijsku manipulaciju, ali i mogućnosti koje pruža za opismenjavanje širokih narodnih masa, nedostatak stručnjaka te neiskustvo i oklijevanje nastavnika za primjenu tv kao legitimnog izvora i sredstva saznanja.

Medijsko obrazovanje• Razvoj medijskog obrazovanja potiče razvoj

komunikacija. • Ono podrazumijeva usvajanje znanja o medijima i

kritičkog sagledavanja tema i sadržaja medija, tj. kritičko iščitavanje medija.

• Obrazovanje putem medija podrazumijeva i studiranje, podučavanje putem modernih sredstava komunikacije i izražavanja kao specifičnog i autonomnog područja procesa saznavanja u pedagoškoj teoriji i praksi.

• Medijski obrazovana osoba posjeduje znanja o medijima, dobro je medijski informisana te je svjesna uticaja medija na njen stil života i vrijednosti.

Medijska pismenost• Medijska pismenost je uži pojam od medijskog

vaspitanja i obrazovanja, kao i od medijskih kompetencija i odnosi se na nivo sticanja vještina. Medijski pismena osoba je sposobna da razumije, sporazumi se i izmjenjuje jezične simbole putem medija.

• 1992. godine na konferenciji o medijskoj pismenosti definisan je pojam medijske pismenosti kao sposobnosti pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija, tj. sposobnost primjene savremene informacijske tehnologije.

Medijska pismenost:• Funkcionalna pismenost podrazumijeva znati

koristiti medije i medijske proizvode, kritički sagledati medijske sadržaje i razumjeti ono što prenose mediji i njihova primjena.

• Vizuelna pismenost razumijevanja vizuelnih detalja kao što je čitanje plakata bez teksta, uočavanje skrivenih značenja.

• Računarska pismenost podrazumijeva snalaženje i rad na računaru.

Didaktičko-metodički aspekt medijske pismenosti podrazumijeva više komponenti:

• Tehnička kompetentnost (čitanje, pisanje i rad na računaru, tj. usvajanje tehnika u medijima)

• Znakovna kompetentnost (razumijevanje i kombinovanje pojedinih podataka kao što su tekst i slika, slika i zvuk i sl.) omogućava razumijevanje posebnih simboličkih jezika pojedinih medija koji su novi jezici u sastavu nacionalnog jezika tj. jezik filma, radija, tv-a.

• Kulturna kompetentnost (sposobnost da se tehnički stečene informacije smisleno spajaju sa komunikacijskim procesima društvene sredine).

Načela medijske pismenosti:

• Potrebno je uključiti i najnovije ali i druge medije u proces učenja.

• Mediji nisu ni štetni ni korisni• Roditeljima i učiteljima treba medijska pismenost

kako bi bolje razumjeli i odgojili djecu. • Djeci treba omogućiti sticanje znanja u praktičnoj i

produktivnoj sferi. • Poštovanje Konvencije UNa o pravima djece i drugih

najboljih zakonskih rješenja vezana za medijsko opismenjavanje.

Istraživanje o samostalnom medijskom opismenjavanju djece

Sugata Mitra

Medijske kompetencije

• Medijske kompetencije su veoma važni pojmovi u medijskoj pedagogiji. • One uključuju sve sposobnosti i vještine koje

pojedinac unutar medijskog informacijskog društva mora usvojiti od upotrebe medijskih proizvoda, razmjene medijskih poruka, medijske refleksije (kritike).

• Pojedinac, naročito učenik mora znati vladati medijima, a ne mediji s njim.

• Medijske kompetencije iz konstruktivističkog pristupa podrazumijevaju spoj sposobnosti između dva temeljna glagola šta (pojedinac mora usvojiti) i znati (upotrijebiti usvojene kompetencije).

Medijske kompetencije• Cilj je stvaranje adekvatnih dimenzija medijskih

kompetencija koje vode zadacima: zaštita privatne sfere života, samokritičnost, interkulturalnom dijalogu, usvajanje analitičkih, refleksivnih i etičkih dimenzija u (novim) medijima.

• integrisanja medijskih kompetencija i s aspekta potreba učenika (a ne samo učitelja) u školski sistem jer ona vodi cjelovitom razvoju medijskog vaspitanja u savremenoj pedagogiji.

Medijska kompetencija sadrži sljedeće elemente:

a) individualna orijentacija primaoca,b) dekodiranje medijskih simbola,c) aktivno korištenje medija: informacijska funkcija,d) kritička refleksija,e) razvoj kritičkog medijskog okruženja,f) emancipacija i motivisanost medijskog korisnika,g) svjesnost pojedinca.

Pet područja - dimenzija medijske kompetencije

Pet područja - dimenzija medijske kompetencije

1. Kognitivna dimenzija - odnosi se na znanje, dekodiranje simboličnih medijskih poruka, razumijevanje i analizu sadržaja u medijima.

2. Moralna dimenzija sagledava sadržaje medija kroz etički aspekt(interakcija i osobnost individuuma).

3. Socijalna dimenzija odnosi se na ljudska prava, medijsku politiku i socijalno djelovanje.

Pet područja - dimenzija medijske kompetencije

4. Estetska dimenzija ukazuje da su mediji nosioci izraza i informacija preko estetskih pokazatelja (npr. slike, boje, tonovi). Dobra muzika, na primjer daje vizualni doživljaj, a dobra slika stvara „muziku“ sa svojim izraženim simbolima.

Pet područja - dimenzija medijske kompetencije

Tom dimenzijom koriste se i medijski manipulatori preko estetskog sadržaja, poput poželjnog izgleda modela i manekena, koriste adrenalin koji stvara agresija i sve to

koriste da bi prodali npr. muzičku numeru.

Pet područja - dimenzija medijske kompetencije

5. Dimenzija djelovanja ističe da se pomoću medija ne samo informativno nego i izražajno. Omogućava uključivanje pasivnog pojedinca prema aktivnom učesniku. Ona ne bi trebala razviti samo sposobnosti da se mediji znaju konzumirati, nego takođe da se pojedinac aktivno uključi u interpretaciju sadržaja medija. Zasniva se na dekodiranju manipulativnih medijskih sadržaja. Ta dimenzija je jako važna u decoding procesu.

Smatra da je proces kompetencije uspješan ako se u pojedinca razviju sve dimenzije.

Kompetencija o spoznaji objekta/stvar-i

Metodička kompetencija Socijalna kompetencija

RAZINA KOMPETENCIJE: 1.Koristi medije kao pomagala u procesima učenja i razvijanja kreativnosti.

Optimizira osnovne funkcije medijskog prostora.

Doživljava medije kao podršku u promicanju interaktivne matode

RAZINA KOMPETENCIJE: 2

Prepoznaje sadržaje medija i prosuđuje.

Postavlja medije ka pedagoškom diskursu.

Koristi medije za kooperaciju i socijalnu komunikaciju.

RAZINA KOMPETENCIJE: 3.

Prepoznaje određu vrstu medija među ostalim medijima, te ga odabire za ciljnu upotrebu.

Prepoznaje određu vrstu medija među ostalim medijima.

Postavlja određenu vrst medija kao sredstvo za analizu procesa kooperacije svih aktera.

RAZINA KOMPETENCIJE: 4.

Koristi medije na temelju diferencijalnog (stečenog) znanja te ih upotrebljava za učenje i rad.

Postavlja medije kao koristan aparat za razvoj kreativnosti učenika i učitelja.

Odnosi se na socijalno učenje uz uporabu medija – učenje vještinama komuniciranja.

Tablica: 1. Područje djelovanja: Upotreba i oblikovanje medijskih proizvoda

Kompetencija o spoznaji objekta/stvar-i

Metodička kompetencija Socijalna kompetencija

RAZINA KOMPETENCIJE:1.

Uviđa medije kao sredstvo u procesu razmjene informacije kod komunikacije.

Upotrebljava pojedine medije kao sredstvo za kooperaciju i komparaciju.

Razmjena iskustava putem medija – učenje na daljinu- tzv. E – Learning, upoznavanja…itd.

RAZINA KOMPETENCIJE: 2.

Raspolaže određeno znanje za upotrebu medija pri razmjeni informacije.

Komunicira i kooperira s odabranim medijima; (svi akteri u obrazovnom procesu).

Uočava da se putem medija stvara kvalitetniju komunikaciju i za razvoj socijalnih standrada ponašanja.

RAZINA KOMPETENCIJE: 3.

Raspolaže određeno znanje o socijalnim uvjetima (putem medija) kod procesa komunikacije i kooperacije

Koriste ciljano medije u artikulaciji nastavnog sata.

Koristi određene medije za analizu sadržaja u različitim medijima – komparacija sadržaja i ponuda.

RAZINA KOMPETECIJE: 4.

Upotrebljava određeno stečeno znanje o medijima za mogućnost medijske komunikacije i koperacije pri rješavanje socijalnih i radnih problema.

Organizira zmjene informacija putem novih medija –učenje na daljinu, tzv. E-Learning.

Preuzima iz određenog medija informacije pri razmjeni informacije u uspoređuje stavove i ponašanja.

Tablica: 2. Područje djelovanja: Razmjena i interveniranje medijskih poruka

Kompetencija o spoznaji objekta/stvar-i

Metodička kompetencija Socijalna kompetencija

RAZINA KOMPETENCIJE:1Razmišlja o prednostima i posljedicima pri korištenu medija.

Upotrebljava određene kriterije za osuđivanje inforamacije od strane medija (a koji su neprimjereni za mlade, npr. senzacionalistički).

Upotrebljava medije kao sredstvo za analizu socijalnih radnji. Razvijanje kritičkog dijaloga o otuđenju kroz tzv. nove medije.

RAZINA KOMPETENCIJE: 2. Procjenjuje medijski prozvod na temelju funkcija i djelovanja.

Donosi kriterije za osuđivanje medija koji manipuliraju.

Korsiti kriterije (nakon što ih je ocjenio-la) u socijalnim procesima.

RAZINA KOMPETENCIJE: 3.Spoznaje utjecaje medija na pojedince i društvo i (ne) vrijednosti koje promovira

Intepretira i procjenjuje informacije.

Koristi medije i spoznaju o njima za određeni socijalni proces uspostavljanja dijaloga.

RAZINA KOMPTENCIJE: 4. Osuđuje razmjene djelovanje informacija između društva i pojedinca.

Prepoznaje i vrednuje interese profita i oglasivača, reklamera- kritička dimenzija.

Djeluje aktivno i odgovorno pri upotrebi medijski dobivenih infomacija, referira se na svaku informaciju u medijima.

Tablica: 3. Područje djelovanja: Refleksija i medijska kritika .

Kompetencija o spoznaji objekta/stvar-i

Metodička kompetencija Socijalna kompetencija

Medije može koristiti na temelju stečene kompetencije pri upotrebi stjecanje vlastitih ciljnih intencija.

Upotrebljava medije ciljno za određeni uzrast. Početi s usporedbom školskih listova i listova za tinejdžere.

Koristi medije za podizanje suradnje među djecom i djece s odraslima.

Oblikuje medije za rješavanje zadataka.

Upotrebljava medije pri rješavanju problema vezano za procese učenja

Medijske proizvode oblikuje i prezentira ovisno o socijalnom okruženju

Mediji služe pojedincu kao alat pri rješavanju radnih zadataka u procesu učenja.

Određene medije koristi u formuliranju zadataka i planiranju radnji pri procesu učenja.

Upotreba medije za zajedničko učenje i pri rješavanju zadataka za razvoj prosocijalnih vrijednosti.

Ciljno orijentira medija pri zadatku učenja te ih oblikuje s obzirom na dane medijske informaciije- sadržaje.

Prosuđuje medijske produkte i rješava probleme pri zadanim postupcima.

Na temelju stečenih kompetencija medije ciljno orijentira za život u zajednici – poticanje interkulturalnosti.

Neke pojmove u području medijskog korištenja razlučuje, razumije, odbacuje i sastavlja kao strukturu i pripremu pri rješavanju nekog problema.

Nove funkcije inovativnih medija sistematično analizira, prevenstveno najsofosticiranije manipulativne emisije-reality show, talk-show…itd.

Kod zajedničkog učenja koristi inovativne medije kao pomoćni alat pri prikupljanju korisnih informacija u analizama socijalnih odnosa u različitim kulturama.

Tablica: 3.1. Upotreba i oblikovanje medijskih proizvoda: standardi s indikatorima

Medijski sadržaji• posebno organizovani zvukovi i slike, primjereni

tehnološkim karakteristikama i institucionalizovanim okvirima medija, a počivaju na ekonomskim uslovima proizvodnje.

• edukativni (vaspitno-obrazovni) sadržaji (uzrokuju prijatne emocije, pozitivnu akciju , pružaju znanja )

• sadržaji nasilja, pornografija, tračevi, senzacionalizam, stereotipi, dezinformacije, reklame koji mogu negativno uticati na dječiji razvoj.

Medijska i komunikacijska prava djece

Konvencija UN-a o pravima djeteta iz 1989. godine zahtijeva da se u medijskim politikama, kao i obrazovnim i kulturnim, posveti nužna pažnja medijskim i komunikacijskim pravima djece.

I pored izričite formulacije o etičkim pravima djece mediji ih svakodnevno krše pa se pitanje i problem etičnosti medija svakodnevno moraju uzeti u obzir.

Nasilje

• fizičko i/ili psihičko, • racionalno i/ili iracionalno, • aktivno i/ili pasivno. • To je namjerno fizičko i/ili psihičko nanošenje štete

osobi, živom biću i neživim objektima od strane druge osobe.

• Količina nasilja na tv je golema, izvan kontrole i u stalnom porastu.

• Problem je veći jer je čin nasilja usmjeren na dokidanje ljudskog dostojanstva.

• Nasilje i erotika su sastavni dio masovne industrije muzike i muzičkih spotova.

• Koriste se povišen adrenalin i nagon za produženjem vrste kao razlog povećanja interesa za muzičke zvijezde.

• Muzički spotovi imaju veliki uticaj na socijalizaciju (mit o mladosti, ljepoti, privlačnosti, polu, seksualnosti, nasilju, modi).

Pornografija

• je negativna jer je uvijek usmerena protiv nekoga, vrlo često iskorištava žene i djecu kao objekte, degradira ljudska osjećanja i dostojanstvo.

• Za djecu štetna jer su emocionalno i socijalno nezrela, pa su sadržaji još neprimjereniji.

Stereotipi

• su grupa generalizovanih i široko prihvaćenih vjerovanja o karakteristikama članova druge grupe.

• Koristi se indoktrinacija i dezinformacija u ekonomske ili političke svrhe.

• Svojim neistinama i djelimičnim istinama utiču na stvaranje predrasuda ili zabluda.

Reklame

• Oglašavanje ili reklamiranje je plaćena ili lična poruka koja dolazi iz izvora koji se može identifikovati, upućena javnosti kanalima masovnih medija, a kreirana tako da uvjeri.

Reklame

• One nude proizvod prodajući san o sreći, ljubavi, toplim porodičnim odnosima, zdravlju...

Reklame• Postale su jako zanimljiv kulturološki proizvod,

jednako važne proizvođačima kao i potrošačima.

Reklame• Uzimajući u obzir činjenicu da je jedna od osnovnih

potreba koju ljudi žele zadovoljiti korištenjem medija osjećaj pripadanja nekoj grupi ili zajednici reklamna je industrija posvetila posebnu pažnju djeci i tinejdžerima i oglašavanju kao dijelu dječije medijske kulture.

Reklame• Snaga kojom reklame djeluju na djecu je ogromna,

čak i kad reklama nije usmjerena posebno na njih.• Pritisak reklama na djecu je svakim danom sve

izraženiji jer medijsko tržište polaže sve veće nade u mlade potrošače.

Reklame koriste tehnike zavođenja, ulagivanja, podilaženja, stereotipima, prodajući ne proizvode nego snove i čežnje za srećom, ljubavlju, ljepotom, porodicom. Zvučne su, zabavne, duhovite, opojne, maštovite, odlične u tehnološkom smislu i svakim danom sve savršenije i suptilnije.