Teorija Sistema i Informacija- Praktikum

8/18/2019 Teorija Sistema i Informacija- Praktikum

1/80

AIDA HABUL

TEORIJA SISTEMA I

INFORMACIJA

- PRAKTIKUM -

Sarajevo 2015. godina


2/80

2

IMPRESUM

Naziv djela:Teorija sistema i informacija

- praktikum -

Autor:Aida Habul

Saradnici:Sabahudin Brkan

Dario FrimelNedim Kuldija

Izdavač:

Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Naslovna strana i DTP:Anesa Vilić

Lektor i korektor:Narcis Saračević

Godina izdanja:2015.

Štampa: Štamparija Fojnica

Tiraž: 150

------------------------------------------------

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka

Bosne i Hercegovine, Sarajevo

004.42:005.7](075.8)(076)

HABUL, Aida

Teorija sistema i informacija : praktikum /

Aida Habul. - Sarajevo : Ekonomski fakultet

Univerziteta, 2015. - 80 str. : ilustr. ; 30 cm

ISBN 978-9958-25-100-9

COBISS.BH-ID 22140166

------------------------------------------------


3/80

3

PREDGOVOR

Ovaj praktikum je izrađen za potrebe nastave iz predmeta Teorijasistema i informacija na Ekonomskom Fakultetu u Sarajevu. Osnovnanamjena mu je da pomogne studentima pri izradi programompredviđenih vježbi za vrijeme izučavanja predmeta u toku semestralnenastave. Praktikum je dopuna predavanjima koja se održavaju u tokuredovnih aktivnosti u vrijeme nastave na navedenom predmetu.

Prikazani modeli su kreirani upotrebom dva softverska alata – Vensim i ArisExpress – i zasnivaju se na relativno jednostavnim (pojednostavljenim)šemama kako bi studentima bila jasna ideja modelarnih i procesnihsimulacija. Prije kreiranja primjera data su uputstva studentima oinstalaciji i rukovanju sa navedenim alatima u cilju što boljegosposobljavanja studenata za budući praktični rad. Uprkospojednostavljenom pristupu, uz zadovoljavanje određenih uslova,

prikazani modeli odnosno primjeri mogu poslužiti i za modeliranjeslučajeva koji itekako mogu poslužiti u realnom životu.

Autor iskazuje zahvalnost saradnicima na knjizi Sabahudinu Brkanu,Dariu Frimelu, Nedimu Kuldiji, te posebnu zahvalnost recenzentimaprof. dr. Nijazu Bajgoriću i prof. dr. Dženani Đonko na primjedbama,prijedlozima i sugestijama koje su doprinijele kvaliteti knjige.

Ovo je radna verzija praktikuma, te se studenti pozivaju da iznesu svojeopaske i zapažanja kako bi iduća verzija bila bolja i kvalitetnija.

U Sarajevu, juli 2014. Autor


4/80

4


5/80

5

SADRŽAJ

Praktični rad 1 – Upoznavanje sa Vensim PLE softverom ........................................................... 7UVOD ................................................................................................................................................. 7

Vensim PLE softver ...................................................................................................................... 7

Tipični koraci izgradnje i upotrebe Vensim modela ............................................................. 10

Kod izgradnje i upotrebe Vensim modela tipično je nekoliko sljedećih koraka: .............. 10

Veza Vensim softvera sa teorijom sistema i modeliranjem .................................................. 10

Praktična vježba – analiza postojećeg modela ........................................................................ 11

Praktični rad 2 – Analiza modela zapošljavanja ......................................................................... 17SISTEM ............................................................................................................................................. 17

Pokretanje simulacije ................................................................................................................. 18

Pokretanje pojedinačne simulaci je ........................................................................................... 18Praktični rad 3 – Kreiranje modela Vensim PLE softverom ...................................................... 24Rječnik ................................................................................................................................................. 34ARIS EXPRESS .................................................................................................................................. 36

OSNOVNE INFORMACIJE O PROGRAMU ............................................................................. 36

ARIS Strategy Platform .............................................................................................................. 37

ARIS Design Platform ................................................................................................................ 37

ARIS Implementation Platform ................................................................................................ 37

ARIS Controlling Platform ........................................................................................................ 38

POSLOVNI PROCES I RAZLOZI MODELIRANJA .................................................................. 38

Šta je dizajniranje poslovnih procesa? ..................................................................................... 38

Zašto kompanije trebaju dizajniranje poslovnih procesa ?................................................... 39

Kako se implementira dizajniranje poslovnih procesa ? ...................................................... 39

Šta kompanije trebaju za dizajniranje poslovnih procesa ? .................................................. 40

KAKO INSTALIRATI ARIS EXPRESS? ...................................................................................... 40

KORIŠTENJE PROGRAMA ARIS EXPRESS .............................................................................. 42

ARIS ekran i kontrola pogleda ................................................................................................. 42Naslov i traka menija ................................................................................................................. 43

Traka alata ................................................................................................................................... 43

Kreiranje objekata ....................................................................................................................... 45

Kako modelirati proces landscape? ............................................................................................. 50

KREIRANJE BUSINESS PROCESS MODELA ........................................................................... 51

Data model ...................................................................................................................................... 56

IT infrastruktura ......................................................................................................................... 58

System landscape........................................................................................................................ 60


6/80

6

Whiteboard .................................................................................................................................. 61

PRIMJER 1. MIKROKREDITNA FONDACIJA – MKF ............................................................ 63Opis problema ................................................................................................................................. 63

Korištena metoda............................................................................................................................ 63

Opis trenutnog stanja IS-a ............................................................................................................. 64

Opis trenutnog procesa odobravanja kredita ............................................................................. 65

Praćenje otplate kredita ................................................................................................................. 67

Poboljšanje procesa odobravanja kredita .................................................................................... 69

Zaključak ............................................................................................................................................ 73PRIMJER 2. PREDUZEĆE ZA PROIZVODNJU MOPEDA – BH-MOPED D.O.O. ............. 74OPIS KOMPANIJE BH-MOPED D.O.O. ..................................................................................... 74

Organizacija kompanije ............................................................................................................. 74

IT sistem u kompaniji ................................................................................................................. 75

Infrastruktura IT ......................................................................................................................... 76

Dijagram podataka kompanije ..................................................................................................... 78

Dizajn Business process modela firme predstavljen u Aris Expressu: ................................... 79


7/80

7

Praktični rad 1 – Upoznavanje sa Vensim PLE softverom

UVOD

Vensim je softver za vizuelno modeliranje koji olakšava stvaranje modelasistema, dokumentovanje sistema, simulaciju dešavanja u sistemima, analizu ioptimiziranje sistema. Jednostavan i intuitivan interfejs omogućava lako stvaranjesimulacionih modela na principu uzročno-posljedičnih (kauzalnih) veza ili naprincipu rezervoara i protoka (odnosno nivoa i promjene; engl. Stock and Flow or Level and Rate).

Kauzalna veza, predstavljena u vidu strelice na dijagramu, povezuju dvijetačke A i B, a smjer strelice pokazuje uzročno-posljedični redoslijed. Npr. ako jeusmjerena od A ka B onda to znači da A uzrokuje B.

Rezervoar (nivo) je osnovni element za generisanje ponašanja, odnosno prikazstanja sistema. Protok (promjena) dovodi do promjene nivoa rezervoara.

Model se u Vensimu gradi povezivanjem pojmova (varijabli) strelicama kojepredstavljaju kauzalne veze. Varijabla A koja je uzrok promjene neke druge varijableB (postoji veza A → B) može se upotrijebiti kao parametar formule te varijableB=f(A), koristeći editor formula (engl. equation editor ).

Vensim PLE softver

Slika V-1.1. pokazuje osnovne elemente korisničkog interfejsa Vensima: Naslovna linija sadrži informacije o fajlu u kome je sadržan model i o

nazivu varijable sa kojom se trenutno radi. Mnoge operacije koje omogućava Vensim alat mogu se izvršiti putem

menija u kome se nalaze sljedeće opcije:o File – sadrži standardne funkcije za rad sa fajlovima, kao što su: Open

Model (otvori model), Save (pohrani model), Print (ispis) itd.o Edit – omogućava kopiranje (copy) i ubacivanje (paste) odabranih

dijelova modela. Osim toga, omogućava i pretraživanje modela – traženje određene varijable.

o

View – sadržava opcije za manipulaciju crtežom. o Layout – omogućava manipulaciju pozicijom i veličinom elemenata na

crtežu. o Model – daje pristup dijalozima za kontrolu simulacije i definisanje

vremenskih granica simulacije, sadrži mogućnost provjere modela imogućnosti eksporta i importa skupova podataka.

o Options – omogućava manipulaciju opcijama vezanim za raspoložive alate.o Windows – omogućava prelazak sa prozora na prozor (sa modela na

model), ukoliko ih je više otvoreno. o

Help – pristup raspoloživoj dokumentaciji o Vensimu koja služi kaopomoć korisniku.


8/80

8

Naslovna linija Izbornik (meni) Osnovni skup alata Alati za crtanje

Alati za analizu Statusna linija Prostor za crtanje

Slika V-1.1. Osnovni elementi korisničkog interfejsa Vensima

Osnovni skup alata omogućava da se obave osnovne funkcije:

o

New Model (kreiraj novi model, ).

o Open Model (otvori postojeći model, ).

o Save (pohrani model, ).

o Print (ispiši, ).

o Cut (isijeci označeni dio, ).

o Copy (kopiraj označeni dio, ).

o Paste (ubaci kopirani ili isječeni dio, ).

Pored osnovnih alata nalaze se i alati za simulaciju:o Setup a Simulation (podešavanje simulacije – mijenjanje parametara

modela, ).

o Runname (naziv konfiguracije – postavke parametara, ).o Simulate (pokreni simulaciju, batch način: podesi parametre => pokreni

simulaciju => posmatraj rezultate, ).


9/80

9

o SyntheSim (pokreni simulaciju koja je sinteza strukture modela i

ponašanja, automatska simulacija, ).o Reality Check (provjera modela u odnosu na realnost, provjera uslova

kojima potvrđujemo validnost modela u odnosu na posmatrani

problem, ).

Alati za crtanje modela su:

o Lock (zaključan crtež, ). Pokazivač može odabrati (selektovati)varijablu ili strelicu, ali ih ne može pomjerati.

o Move/Size (pomijeranje, razvlačenje i selektovanje varijabli i strelica,

).o Variable (kreiranje varijabli različitih tipova: konstante - Constants,

pomoćne - Auxiliaries i podaci - Data, ).o Box Variable (kreiranje varijable tipa rezervoara u obliku pravougaonika,

namijenjene za prikaz nivoa i stanja, ).

o Arrow (crtanje prave ili krive strelice, ).o Rate (kreiranje protoka ili promjene, koja se sastoji od paralelnih linija,

simbola ventila i, po potrebi, izvorišta i odredišta u obliku oblaka,).

o

Shadow Variable (dodavanje postojeće varijable modela na crtež, kaosjene prave varijable, bez dodavanja i njenih uticaja, ).

o Input Output Object (dodavanje ulaznih klizača, izlaznih grafova ili

tabela na crtež, ).

o Sketch Comment (komentar, ).

o Delete (brisanje selektovanih elemenata crteža, ).

o Equations (kreiranje i mijenjanje formula modela, ).

o

Reference Modes (definisanje raspon vremena u kome se neštoposmatra, ).

Statusna linija pokazuje trenutno stanje objekata na crtežu i omogućavamijenjanje atributa vezanih za izgled (font, veličina slova, i sl.).

Alati za analizu modela su:o Causes Tree (prikazuje, za izabranu varijablu u modelu, stablo varijabli

koje su uzročnici promjena posmatrane varijable, ).o Uses Tree (prikazuje, za izabranu varijablu u modelu, stablo varijabli na

koje ona ima uticaja, ).


10/80

10

o Loops (prikazuje, za izabranu varijablu, listu svih kružnih tokova koji

prolaze kroz posmatranu varijablu, ).o Document (prikaz formula, definicija, mjera i odabranih vrijednosti za

posmatranu varijablu, ).o

Document All (prikaz formula, definicija, mjera i odabranih vrijednosti

za sve varijable, ).o Causes Strip Graph (prikazuje jednostavne grafike u nizu, što

omogućava da se prate grafički uzroci posmatrane varijable, ).

o Graph (prikaz odabranih varijabli na istom, većem grafu, ).

o Table (generisanje tabele vrijednosti za posmatranu varijablu, ).o Table Running Down (generisanje tabele vrijednosti za posmatranu

varijablu sa vremenskom dimenzijom okrenutom prema dole, ).o Runs Compare (poredi sve u prvom i drugom učitanom skupu

podataka, ).

Tipični koraci izgradnje i upotrebe Vensim modela

Kod izgradnje i upotrebe Vensim modela tipično je nekoliko sljedećih koraka: 1. Konstruisati model ili otvoriti postojeći model. 2.

Pregledati strukturu koristeći alate za analizu modela (stabla varijabli). 3. Simulirati model krećući se kroz parametre modela da bi se vidjelo kako

reaguje.4.

Detaljnije istražiti interesantna ponašanja koristeći alate za analizu modela(tabelarni i grafički prikaz skupova podataka).

5. Izvesti kontrolisanu simulaciju – eksperiment, i poboljšati model (podesitiparametre).

6.

Prikazati/predstaviti model i njegovo ponašanje upotrebom SyntheSim,Graph i Tables alata.

Veza Vensim softvera sa teorijom sistema i modeliranjem

Teorija sistema definiše metode i pristupe proučavanja sistema kojiomogućavaju sagledavanje kompleksnih pojava na pojednostavljen i unificiran način.Sagledavanje pojave na pojednostavljen način nazivamo modeliranje. Model jepojednostavljena predstava stvarne pojave koja sadrži samo elemente značajne zasagledavanje te pojave, dok se elementi koji nemaju velikog uticaja na posmatranupojavu zanemaruju. Vensim softver olakšava modeliranje odnosno kreiranje modelapojava koje proučavamo.

Proučavanje nekog sistema ili pojave uvijek radimo s određenim ciljem. Ciljmože biti unapređenje sistema, otklanjanje njegovih nedostataka, itd. Proučavanjesistema, kroz posmatranje modela, treba da rezultira određenim zaključcima onjegovom stanju i ponašanju (načinu funkcionisanja).


11/80

11

U zavisnosti od cilja proučavanja sistema odabiremo nivo apstrakcije (sistemsku razinu) na kojem ga posmatramo. Svaki nivo apstrakcije ima svoje bitnekarakteristike ko je se uzimaju u obzir prilikom modeliranja. Koristeći apstrakcijusavladavamo kompleksnost pojave koju posmatramo.

Pored apstrakcije koristimo se i principom dekompozicije s ciljem dubljeg idetaljnijeg sagledavanja pojave. Dekompozicijom pojedinih elemenata na jednomnivou apstrakcije se spuštamo na sljedeći nivo apstrakcije. Koristeći ovih nekoliko

jednostavnih principa mogu se izučavati i najkompleksnije pojave.

Na svakom nivou apstrakcije možemo uočiti elemente i način funkcionisanjatakvog sistema, te isti predstaviti u obliku modela.

Nekoliko je važnih atributa kompleksnih sistema koje treba imati na umu primodeliranju:

Kompleksni sistemi imaju određenu hijerarhijsku strukturu, mada jeponekad ta struktura teško uočljiva. To nam omogućava da isteposmatramo na različitim nivoima apstrakcije. Za svaki nivo apstrakcijemožemo napraviti jedan model.

Nivo apstrakcije na kojem sagledavamo sistem određuje šta su njegovielementi.

Veze unutar elemenata sistema su generalno jače od veza između

elemenata. Isto važi i za sisteme – veze između elemenata sistema sugeneralno jače od veza sistema sa drugim sistemima.

Hijerarhijski sistemi se uglavnom sastoje od samo nekoliko vrstapodsistema u različitim kombinacijama i aranžmanima.

Kompleksni sistemi uglavnom evoluiraju od jednostavnih sistema. Skoro jenemoguće osmisliti kompleksan sistem u startu i istog izgraditi, nego seuvijek polazi od jednostavnog oblika sistema i postepeno se povećavanjegova kompleksnost.

Praktična vježba – analiza postojećeg modela

Praktično upoznavanje sa Vensim softverom možemo početi kroz analizupostojećeg modela. Za početak je potrebno pokrenuti Vensim softver (Start → AllPrograms → Vensim → Vensim PLE). Zatim trebamo učitati model koji je smješten ufajlu Zaposljavanje.mdl, pripremljenom za ovu vježbu (putem menija File/OpenModel... → pronaći fajl Zaposljavanje.mdl → kliknuti na Open dugme). Nakonotvaranja modela dobit ćemo prikaz kao na slici V-1.2.


12/80

12

Slika V-1.2. Model zapošljavanja

Ovaj model nam omogućava da proučavamo uticaj zapošljavanja/otpuštanjazaposlenih, prekovremenog rada i sl. na ostvarivanje planirane proizvodnje.Možemo ga nazvati i drugačije jer omogućava posmatranje različitih promjena usistemu.

Na prikazanom modelu možemo uočiti varijable modela i veze među njima. Naosnovu prikaza varijabli i veza možemo primijetiti sljedeće:

o

Dvije varijable su prikazane u obliku pravougaonika i te varijablepredstavljaju rezervoare ili nivoe. U matematičkom smislu je to integral.

o Ostale varijable su prikazane u vidu naziva koji opisuju predstavljenepojmove. Te varijable su konstante ili formule.

o Veza prikazana duplom linijom je protok i predstavlja promjenu nivoarezervoara.

o Sivo obojene veze predstavljaju početne vrijednosti varijabli nivoa.

o Plavo i crveno obojene veze povezuju varijable. Boja veze se može mijenjati pasu u ovom modelu crvenom bojom obojene one veze koje utiču na varijabluostvarena proizvodnja jer je to varijabla koja nas najviše zanima, u zavisnostiod zapošljavanja, prekovremenih sati i sl.


13/80

13

Nakon uočavanja elemenata modela i veza među njima možemo razmotriti kakvisu međusobni uticaji pojedinih varijabli. Jedan od načina je posmatranjem formula

preko editora formula. U tu svrhu možemo uključiti Equations dugme ( ). Kada jeuključeno, klikom na neku od varijabli dobijamo dijalog za promjenu ili pregled

formule. Pregledom formula varijabli modela možemo uočiti nekoliko različitihvrsta:

o Varijabla tipa rezervoara (nivoa) ima formulu u vidu integrala (npr. Brojzaposlenih, slika V-1.3). Možemo uočiti da na lijevoj strani piše INTEG, a da jetip varijable (Type) Level (nivo). Također, ova varijabla ima i početnuvrijednost koja je određena formulom: ciljna proizvodnja/normalna proizvodnja.

Slika V-1.3. Varijabla tipa rezervoara (nivoa)

o Varijabla određena formulom (npr. željeni broj zaposlenih, slika V-1.4). Formula je: ZIDZ (ciljna proizvodnja, produktivnost). NAPOMENA: ZIDZ(A,B) jeekvivalentno A/B za B različito od nule, dok za B jednako nuli vraća nulu, tj.ZIDZ(A,0) je nula.

o Varijabla određena funkcijom u tabelarnom obliku (lookup table). Primjer jadat na slici V-1.5, za varijablu zavisnost stimuliranosti od broja prekovremenih satirad. Za pregled i mijenjanje tabelarne funkcije se koristi dugme As Graph

(slika V-1.5). Klikom na to dugme se otvara novi dijalog za tabelarni i grafičkipregled funkcije (slika V-1.6)


14/80

14

Slika V-1.4. Varijabla određena formulom

Slika V-1.5. Varijabla predstavljena funkcijom u tabelarnom obliku


15/80

15

Slika V-1.6. Tabelarni i grafički oblik funkcije

Poslije analize matematičkih zakonitosti iskazanih kroz formule, možemoizvršiti analizu međuzavisnosti varijabli modela pregledom stabala međuzavisnosti.Ako odaberemo jedno od varijabli modela, npr. ostvarena proizvodnja, a zatim

kliknemo na dugme za prikaz stabla uzročnih veza ( ) dobit ćemo prikaz kao naslici V-1.7. Na ovaj način možemo analizirati koje varijable uzrokuju promjene naposmatranoj varijabli.

Zatim možemo, koristeći alat Uses Tree ( ), pregledati na koje varijable imauticaja posmatrana varijabla. Ako npr. odaberemo varijablu produktivnost, a zatimkliknemo na spomenuto dugme, dobit ćemo prikaz ka na slici V-1.8.

Klikom na dugme Loops ( ) možemo za neku varijabu dobiti kružne tokovekoji prolaze kroz nju. Na slici V-1.9. je dat primjer za varijablu Broj zaposlenih.

Slika V-1.7. Stablo uzročnika

ostvarena proizvodnja

Broj zaposlenih

ciljna proizvodnja

normalna produktivnost

prirast zaposlenih

normalna radna sedmica

potreban broj sati rada

(Broj zaposlenih)

(ciljna proizvodnja)

(normalna radna sedmica)

(produktivnost)

produktivnost

(normalna produktivnost)

stimuliranost za rad

zavisnost produktivnosti od stimuliranosti za rad


16/80

16

Slika V-1.8. Stablo uticaja

Slika V-1.9. Kružni tok uticaja (povratna sprega)

produktivnost

ostvarena proizvodnja

potreban broj sati rada(ostvarena proizvodnja)

promjena broja radnih sati

željeni broj zaposlenih prirast zaposlenih

Loop Number 1 of length 1Broj zaposlenih

prirast zaposlenihLoop Number 2 of length 7Broj zaposlenih

potreban broj sati radapromjena broja radnih satiProsječan broj radnih sati

sedmično stimuliranost za radproduktivnostželjeni broj zaposlenih prirast zaposlenih


17/80

17

Praktični rad 2 – Analiza modela zapošljavanja

SISTEM

Da bi nastavili upoznavanje sa postojećim modelom potrebno je da se podsjetimokako teorija sistema gleda na sistem, odnosno da prepoznamo karakteristike sistemaprikazane na modelu.

Slika V-2.1. Karakteristike sistema

Struktura sistema, odnosno njegovi elementi i relacije su na modelupredstavljeni kroz varijable i veze među njima. Model smo nazvali Zapošljavanje jerkroz njega posmatramo aspekt zapošljavanja ili sistem zapošljavanja u nekomproizvodnom preduzeću. Kroz to nam je određena svrha postojanja sistema – zapošljavanje. Granice sistema se mogu odrediti na način da one varijable koje suvezane za zapošljavanje su unutrašnje, a one koje su vezane za interakciju sa drugimsistemima kao što su Prodaja, Planiranje proizvodnje itd. su vanjske, odnosno ulazi iizlazi sistema. Pravila sistema se mogu sagledati kroz formule definisane u

pojedinim varijablama. Isto tako i procesi transformacija se mogu sagledati krozposmatranje više formula u međusobno povezanim varijablama.

Osnovne karakteristike

Struktura

Sistem

1. Elementi

2. Relacije (veze)

3. Granice

4. Pravila

5. Svrha postojanja

6. Dimenzionalnost(varijable koje ga određuju)

7. Prostor stanja

(skup svih stanja sistema)8. Proces transformacije

(Y = f(X))

9. Ulazi/ izlazi

10. Vezanost za ulaze

Karakteristike

. . .


18/80

18

Obično se na osnovu postojećeg sistema ili pojave gradi model, odnosno vršimodeliranje, ali mi želimo da kroz postojeći model pokušamo shvatiti kakav je sistemopisan modelom. Ovaj obrnuti postupak nas ne treba zbunjivati jer na ovaj načinmožemo lakše savladati terminologiju i načela teorije sistema.

Pokretanje simulacije

Model se gradi da bi se simulacijom događanja u modelu moglo vršitiposmatranje promjena i utvrđivanje zakonitosti koje vladaju u sistemu. Vensimsoftver omogućava izvršavanje simulacije na dva načina:

Pokretanje pojedinačne simulacije za određenu postavku parametara. Pokretanje automatske simulacije i mijenjanje parametara tokom

simulacije.

Pokretanje pojedinačne simulacije

Klikom na dugme Simulate ( ) pokrećemo simulaciju. Pri tome nam se postavipitanje da li želimo postojeći skup postavki modela prepisati novim (slika V-2.2).Naziv skupa postavki je prikazan u tekstualnom polju ispred dugmeta za simulaciju.

Slika V-2.2. Upit za prepisivanje postojećih postavki

Ako na pitanje odgovorimo potvrdno izvršit će se simulacija (preračunavanjesvih formula u zavisnosti od postavki parametara). Da bi vidjeli rezultate simulacijetrebamo na meniju uključiti View/Show Behavior i dobit ćemo prikaz stanja varijablimodela putem umanjenih grafikona prikazanih na modelu (slika V-2.3).

Ukoliko se mišem pozicioniramo iznad neke od varijabli dobit ćemo uvećanprikaz njenog dijagrama (slika V-2.4). Ako pak želimo da vidimo pravi dijagramonda trebamo koristiti dugme za prikaz dijagrama sadržano u skupu alata za

analizu. Dakle, odaberemo varijablu i kliknemo na dugme Graph ( ). Dobit ćemopotpuni dijagram kao na slici V-2.5.


19/80

19

Slika V-2.3. Upit za prepisivanje postojećih postavki

Slika V-2.4. Uvećani prikaz dijagrama neke varijable


20/80


21/80


22/80

22

4. Taj naziv ostaje u prikazu kao naziv trenutne postavke. Nakon toga

pokrenemo postavku parametara klikom na dugme Set ( ) ipromijenimo neki od parametara, npr. vrijeme prijema/otkazapromijenimo sa 4 na 1 (slika V-2.9).

5.

Slika V-2.9. Promjena parametara

6.

Ponovnim pokretanjem simulacije vidimo da se mijenja izgled grafikonavezanih za pojedine varijable i da su prikazani rezultati obje simulacije.Npr. na slici V-2.10. prikazana je varijabla Broj zaposlenih na kojoj vidimoobje linije promjena.

Analizom rezultata prethodnih simulacija možemo zaključiti npr. da jesmanjenjem vremena prijema/otkaza postignut bolji i stabilniji rad sistema i manje

oscilacije varijabli. Posmatranjem svih varijabli možemo uočiti da je smanjenjevremena prijema/otkaza pozitivno uticala na sve varijable sistema (slika V-2.10).


23/80

23

Slika V-2.10. Varijabla Broj zaposlenih u dvije simulacije

Slika V-2.11. Poređenje dvije simulacije

Broj zaposlenih

20

17

14

11

8

2 2 2 2 2 2

2

22

2

2 2

22

2

1 1 1 1 1 1

1

1

1 1 1 1 1 1 1

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50Time (Sedmica)

O s o b a

Broj zaposlenih : current1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Broj zaposlenih : current 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2


24/80

24

Praktični rad 3 – Kreiranje modela Vensim PLE softverom

Do sada smo posmatrali postojeći model i uočavali na njemu određenekarakteristike, te analizirali njegovo ponašanja pri promjeni određenih parametara.

Sada možemo preći na kreiranje vlastitog modela: 1)

Pokrenemo Vensim softver (Start → All Programs → Vensim → Vensim PLE).Ukoliko je softver već pokrenut i u njemu otvoren neki postojeći modeltrebamo ga zatvoriti (na meniju File/Close).

2)

Zatim kreiramo novi model (na meniju File/New Model). Pojavit će nam sedijalog za podešavanje parametara modela (slika V-3.1).

3) Promijenimo parametar 'Units for Time' (vremenske jedinice) i unesimo svoju(npr. Sedmica) ili odaberimo postojeću (npr. Week). Zatim kliknemo na OK dapotvrdimo promjene i nastavimo dalje.

Slika V-3.1. Parametri modela

4)

Dobili smo praznu radnu površinu i prvo ćemo na toj radnoj površini kreirati jednu varijablu, tipa rezervoara, koju ćemo nazvati „Broj zaposlenih“. Klikom

na odabiremo crtanje takvih varijabli. Zatim kliknemo na radnu površinu,na mjesto gdje želimo postaviti tu varijablu. Pojavit će se polje u oblikupravougaonika u koje trebamo unijeti naziv – Broj zaposlenih. Nakon unosanaziva pritisnemo Enter da potvrdimo promjene. Naš model sada izgleda kaona slici V-3.2.


25/80

25

Slika V-3.2. Model nakon dodavanja prve varijable

5)

Nakon toga trebamo dodati tok koji ćemo nazvati „zaposljavanje“. Odabiromalata uključujemo mogućnost crtanja toka. Zatim kliknemo na praznupovršinu lijevo od rezervoara „Broj zaposlenih“. Pojavit će se mali oblačić.Kako pomjeramo miša tako se pomjera vrh strelice toka. Potrebno je miša,odnosno vrh strelice toka, pomjeriti na sredinu rezervoara „Broj zaposlenih“(na sredinu pravougaonika) i ponovno kliknuti. Nakon toga će se pojavitipolje za unošenje naziva toka, u obliku pravougaonika. U to polje unesimo„zaposljavanje“. Na kraju treba pritisnuti Enter da se potvrde promjene.Nakon ovoga nam model izgleda kao na slici V-3.3.

6)

Sada na model trebamo dodati parametar „ciljni broj zaposlenih“. Odabirom

alata uključujemo crtanje varijable. Kliknemo na radnu površinu (ispodvarijable „Broj zaposlenih“). Pojavit će se polja za unošenje naziva. Unesimonaziv „ciljni broj zaposlenih“ i potvrdimo promjene pritiskom na tipku Enter.

7) Ključni parametar upravljanja nam je razlika između stvarnog i ciljnog brojazaposlenih pa je potrebno i taj parametar dodati na model. Kliknemo na radnupovršinu, negdje između varijabli „Broj zaposlenih“ i „ciljni broj zaposlenih“.Pri tome nam je i dalje ukl jučen alat za crtanje varijable iz prethodnog koraka.U polje za unošenje naziva unesemo naziv „razlika“ i potvrdimo unospritiskom na Enter. Nakon ovoga model izgleda kao na slici V-3.4.


26/80

26

Slika V-3.3. Model nakon dodavanja toka „zaposljavanje“

Slika V-3.4. Model nakon koraka 7)

8) Sada trebamo uspostaviti veze između varijabli, odnosno odrediti njihove

međusobne uticaje. Odabirom alata uključujemo crtanje strelica. Strelicu


27/80

27

crtamo tako da kliknemo na varijablu od koje počinje, a zatim kliknemo navarijablu na kojoj završava. Ukoliko želimo da dobi jemo zakrivljeni oblikstrelice onda prvo kliknemo na varijablu od koje počinje, zatim kliknemo naprazan prostor, na mjesto kroz koje želimo da prolazi linija strelice, a potomkliknemo na varijablu na kojoj završava. Mi na model trebamo dodati vezeizmeđu varijabli „Broj zaposlenih“ i „razlika“, zatim između varijabli „ciljnibroj zaposlenih“ i „razlika“, i na kraju između varijable „razlika“ i toka„zaposljavanje“.


9) S obzirom na to da dostizanje ciljnog broja zaposlenih nije trenutno, negopredstavlja proces koji se odvija u nekom vremenu, potrebna nam je i varijablakoja bi predstavljala vrijeme prilagođavanja. Dakle, na model ćemo dodati još

jednu varijablu – „vrijeme prilagodavanja“ (vidjeti korake 6 do 8). Postavitćemo je iznad toka „zaposljavanje“ i povezati s njim strelicom, kao na slici V-3.5.

10) Ovim smo završili kreiranje strukture modela i možemo preći na sljedećikorak, a to je unošenje formula u model. Za unošenje formula u model

uključimo alat . Sve varijable na modelu će promijeniti boju. Kliknemo navarijablu „Broj zaposlenih“ da bi joj postavili početnu vrijednost. Pojavit će sedijalog za podešavanje formule. Neka je početna vrijednost 100. Unijeti tuvrijednost u polje „Initail Value“, kao na slici V-3.6. i potvrditi promjenu

klikom na OK dugme. Nakon toga ćemo primijetiti da je varijabla „Broj


28/80


29/80

29

Slika V-3.6. Dijalog za formulu varijable „Broj zaposlenih“



30/80

30

Slika V-3.8. Dijalog za formulu varijable „razlika“

13) Sada možemo unijeti i konstantu „vrijeme prilagodavanja“ koja predstavlja

vrijeme zapošljavanja. Neka je to vrijeme četiri sedmice. Dakle, trebamo uformulu za tu varijablu unijeti 4.

14)

Na kraju nam ostaje da definišemo formulu za tok „zaposljavanje“. Ona jeomjer „razlike“ i „vremena prilagodavanja“. Dakle, formulu kreiramo tako dakliknemo na varijablu „razlika“, zatim unesemo znak dijeljenja „/“ i na krajukliknemo na „vrijeme prilagodavanja“ (slika V-3.9). Na kraju potvrdimoformulu klikom na OK. Time smo unijeli sve formule i možemo vidjeti da susve varijable promijenile boju, što znači da su ispravne (slika V-3.10).


31/80

31

Slika V-3.9. Dijalog za formulu toka „zaposljavanje“


15) Nakon što smo unijeli sve formule možemo model snimiti. Odaberemo nameniju File/Save. Otvorit će se dijalog za snimanje modela. Odaberemo

lokaciju i damo mu naziv (npr. „zap“) te isti snimimo potvrđivanjem (klikomna Save dugme). Naziv fajla će se pojaviti u naslovnoj liniji prozora. Ukoliko


32/80

32

se radi model i ta izrada traje duže, preporučuje se da se model snimi odmahna početku, te da se povremeno tokom rada snimaju promjene (klik na dugme

za snimanje ) da se cjelokupan rad ne izgubi.

16)

Nakon što smo kreirali model možemo vršiti simulacije kao što smo to ranijepokazali na gotovom modelu (slika V-3.11).

Slika V-3.11. Simulacija

17) Da bi omogućili bolje eksperimentisanje s vrijednostima parametara bilo bipoželjno da možemo i početnu vrijednost varijable „Broj zaposlenih“ mijenjatitokom simulacije. Zbog toga ćemo u model dodati još jednu varijablu „pocetnibroj zaposlenih“ i povezati je sa varijablom „Broj zaposlenih“, na način kako je

to ranije objašnjeno. Dobit ćemo novi izgled modela kao na slici V-3.12.


33/80

33

Slika V-3.12. Novi izgled modela

18) Kada smo dodali novu varijablu, trebamo promijeniti i formule da bi se njenuticaj u modelu ostvario. Dakle, uključimo alat za formule i postavimo

„pocetni broj zaposlenih“ na 100, a promijenimo i formulu za „Brojzaposlenih“ na način da se umjesto vrijednost 100 u polju „Initial Value“ gledavrijednost varijable „pocetni broj zaposlenih“ (slika V-3.13).

Slika V-3.13. Izmjena formule varijable „Broj zaposlenih“


34/80

34

Rječnik

Dekompozicija – razlaganje nečega na manje dijelove; dijeljenju pojave nakarakteristične dijelove.

Elementi sistema – dijelovi posmatranog sistema ili pojave unutar njega koje neraščlanjujemo. To mogu biti i podsistemi. Mogu biti materijalnog karaktera,ideje, funkcije, živa bića ili kombinacija. Elementi sistema su uzajamno povezanii ne djeluju nezavisno jedan od drugog nego međusobnom interakcijom utičuna svoje ponašanje i svojstva, kao i na ponašanje i svojstva sistema kao cjeline.

Funkcija – način djelovanja odnosno ponašanja, ali i tok promjena odnosnooperacija.

Granica sistema – određuje ko ji elementi pripadaju sistemu, a koji ne. Postoje triosnovna uslova koja određuju da li je neki element sistema unutar ili izvangranica sistema. Ti uslovi su:

• povezanost sa drugim elementima koji su već određeni kao dijelovisistema,• uticaj funkcionalnosti elementa na funkcionalnost sistema kao

cjeline, i• uticaj postojanja i funkcionisanja zamišljenog sistema na

funkcionisanje posmatranog elementa.Kompleksnost sistema – veže se za nešto vrlo složeno, što nije moguće do kraja

opisati. Kompleksnost je vezana za mnogobrojnost pojava i relacija. Teorijasistema koristi sistemski pristup i metodu crne kutije za rješavanje kompleksnihproblema. Haos i kompleksnost nisu obilježja stvarnosti, nego naše percepcije i

razumijevanja.Model – pojednostavljena predstava stvarne pojave.Modeliranje – stvaranje modela posmatrane pojave.Nauka – sakupljeno i sistematizovano znanje (naučne informacije). Naučna disciplina – dio sveukupne nauke koji pokriva određeno područje

istraživanja, odnosno proizvodi znanje za to područje. Naučna metoda – postupak pomoću kojeg se u nauci znanje stvara, sakuplja,

upotrebljava i prenosi na druge.Nivo apstrakcije – perspektiva iz koje se posmatra pojava; sistemska razina.Rezervoar – element za generisanje ponašanja sistema.

Produktivnost – mjera izlaza iz proizvodnog procesa po jedinici ulaza. Radnaproduktivnost je obično omjer proizvedenih proizvoda po radnom satu.Protok – mijenjanje nivoa rezervoara.Sistem – skup elemenata povezanih relacijama, sa zajedničkom svrhom postojanja

(zajedničkim ciljem) i pravilima ponašanja. Svaki sistem je podsistem većegsistema. Sistem je više od proste sume svojih elemenata. S = {E,R,F}, Elementi,Relacije, Funkcije. Koncept: "Sve je sistem i podsistem".

Struka – dio naučne discipline, orijentisana rješavanju konkretnih problema; koristiproizvedena znanja za rješavanje konkretnih problema.

Struktura – skup svih veza i elemenata svojstvenih sistemu kao integralnoj cjelini,

nevezano za svojstva samih elemenata, koji imaju relativno stabilan rasporeduloga odnosno relativno stabilan poredak.


35/80

35

Svojstva složenog sistema – nisu određena samo pojedinačnim svojstvima njegovihdijelova nego i karakterom njihovih međusobnih veza i uticaja. Svo jstva sistemasu promjenjiva u zavisnosti od rada sistema i interakcije sa okolinom sistema.

Teorija sistema – multidisciplinarna studija apstraktnog fenomena "sistem",nezavisna od njegove supstance, tipa, vremenske ili prostorne skale postojanja.

Bavi se istraživanjem principa zajedničkih za sve entitete koje identifikujemokao sistem, kao i opisivanjem istih putem modela (obično matematičkih). Sastojise iz sljedećih ključnih naučnih disciplina: opća teorija sistema, kibernetika,teorija informacija, semiotika, informatika, i matematička teorija sistema.

Vensim – softver za vizuelno modeliranje.Veze – drže elemente sistema na okupu i omogućavaju da sistem funkcioniše kao

jedna cjelina. Veze postoje između elemenata posmatranog sistema, ali i izmeđuelemenata posmatranog sistema sa elementima iz okoline sistema.

Ulazi i izlazi – sve veza elemenata sistema, odnosno sistema kao cjeline sa okolinompredstavljaju ulaze ili izlaze sistema. Ukoliko putem takve veze sistem primainformaciju, materiju ili energiju onda je to ulaz, a ukoliko sistem putem takveveze predaje okolini informaciju, materiju ili energiju onda je to izlaz iz sistema.Sistem onda možemo (matematički) posmatrati kao preslikavanje (funkcijuY=f(X)) ulaza u izlaze ili (tehnički) kao proces transformacije informacija,materije ili energije sa ulaza u izlaze.


36/80

36

ARIS EXPRESS

OSNOVNE INFORMACIJE O PROGRAMU

Učinkoviti procesi omogućavaju kompanijama da se približe i dohvate kupce sasvojim proizvodima i uslugama brže od konkurencije i omogućuju brze reakcije napromjene koje se događaju na tržištu.

Sve kompanije imaju poslovne procese u zavisnosti od veličine same kompanije idjelatnosti kojom se bave. Unutrašnji procesi kompanije i procesi između pojedinihkompanija su uporedivi sa centralnim živčanim sistemom samog tijela čovjeka; kadasu održavani i optimizirani oni osiguravaju konkurentnost na tržištu.

ARIS je softverski alat kreiran od strane IDS Scheer koji prvi omogućuje besplatno

modeliranje poslovnih procesa. ARIS predstavlja skraćenicu od Architecture ofIntegrated Information System i savršen je alat za pokretanje BPM-a (BusinessProcess Management) u vašoj kompaniji.

Jednostavan je za instaliranje i omogućava vam intuitivno i brzo modeliranjeprocesa. Prednost korištenja ovog softvera jeste jednostavnost korištenja i mogućnostmodeliranja bez prethodnog potrebnog znanja.

ARIS Express u potpunosti podržava sve poslovne procese koji se pojavljuju ukompanijama, kao što su, naprimjer: menadžment i organizacija, IT odjel, finansijskakontrola itd.

Ova vodeća svjetska platforma za upravljanje poslovnim procesima kompanijamanudi integrisani i potpuni portfolijo za strategiju, dizajn, implementaciju i kontroluposlovnih procesa. IDS Scheerovi strateški partneri i saradnici SAP, Oracle, Fujitsu-Siemens, Microsoft, IBM i BEA ističu ARIS kao globalni standard za softverskekonfiguracije utemeljene na poslovnim procesima.

ARIS Platform se sastoji od:


37/80

37

ARIS (Architecture of Integrated Systems – metodologija i alat razvijeni od straneIDS Scheer-a) je vodeća svjetska platforma za upravljanje poslovnim procesima koja,osim alata za dizajniranje i modeliranje poslovnih procesa, nudi i metodologijuupravljanja poslovnim procesima. Metodologija se sastoji od većeg broja vlastitih imetoda koje su razvili ARIS partneri. ARIS platforma nudi integrisane softverske

proizvode koji pomažu da kompanije neprestano poboljšavaju svoje poslovneprocese. Ti proizvodi pokrivaju svaku fazu BPM projekata – od definisanja ciljeva istrategije, te dizajniranja poslovnih procesa, do poslovno orijentisane implementacijeIT sistema i nadgledanje izvršenja procesa.

Neprestano unapređenje poslovnih procesa kao dio BPM (Business ProcessManagement) projekta nije samo jednokratna aktivnost. Samo kontinuirani BPMmože dovesti do održive konkurentske prednosti, kod čega je ključna podrška ARISplatforme.

Bazirano na IDS Scheer pristupu za BPM projekte, ARIS platforma sastoji se od četirispecijalizirana modula:

ARIS Strategy Platform

Za definisanje strategije poslovanja, implementacije strategije u procese i definisanjeključnih parametara neprestanog monitoringa sistema, ARIS Strategy Platformuključuje sljedeće aktivnosti:

Konzistentna implementacija korporativne strategije

Integrisano rješenje za strateški korporativni menadžment

Brza implementacija i komunikacija korporativne strategije

Podržava sve faze strateškog procesa (dizajn, implementacija, monitoring,repozicioniranje)

ARIS Design Platform

Koristi se za modeliranje, simulacije, optimiziranje i objavljivanje poslovnih procesa,te upravljanje IT arhitekturom. Obuhvata sljedeće komponente:

Jedinstven repozitorij poslovnih procesa

Decentralizirani dizajn poslovnih procesa i IT arhitekture Mnoštvo mogućnosti analiza i evaluacije s predefinisanim i prilagođenim

izvještajima Visoka produktivnost i ponovna iskoristivost (reusability) zahvaljujući ARIS

repozitoriju.

ARIS Implementation Platform

Za izvršavanje procesa u IT sistemima, konfiguraciju ERP (SAP i sl.) sistema,upravljanje poslovnim pravilima te kreiranje servisno orijentisanih arhitektura,

koristi se ARIS Implementation Platform. Obuhvata: SOA, Upravljanje pravilima, UML


38/80

38

Automatizovano generisanje izvršnog procesnog jezika BPEL-a, nezavisnog oplatformi, iz modela procesa

Uspostavljanje sveobuhvatnog SOA repozitorija za sve poslovne i tehničkeelemente

Transparentna poslovna logika zahvaljujući integrisanim procesima iposlovnim pravilima temeljeno na centralnom ARIS repozitoriju

Ušteda vremena i troškova u razvoju softvera i implementaciji integracijskihinterfejsa „middleware“ (EAI, .NET, J2EE)

Orkestracija organizacijskih i web servisa pomoću standarda kao što su BPEL,BPML, XML, XMI, itd.

ARIS Controlling Platform

ARIS Controlling Platform služi za dinamičko praćenje trenutnih poslovnih procesa,implementaciju korporativnih performansi menedžment sistema i uspostavuusklađenosti (compliance management system) za cijelu kompaniju. Uključuje:

Mjerenje i optimizacija poslovnih performansi

Menadžerska upravljačka ploča „cockpit“ za top nivo pregleda poslovanja AUTO vizualizacija efikasnosti aktuelnih procesa u organizaciji

Patentirana tehnologija rudarenja procesa

Automatizovana analiza organizacije

Procesni „add-on“ za BI softvere

U toku rada na ovom predmetu koristit ćemo ARIS Express. Razlozi korištenja su

navedeni u nastavku: ARIS Express se ne naplaćuje Odličan je alat za povremene korisnike i početnike u BPM-u Jednostavan korisnički interface – modelari mogu raditi produktivno od

početka Modeli za organizacijske strukture, procese, aplikacioni sistemi, podaci i još

više Studija s besplatnim trening materijalom – dostupan u okviru ARIS zajednice

POSLOVNI PROCES I RAZLOZI MODELIRANJA

Prije nego krenemo sa praktičnim dijelom i primjenom ARIS Expressa naučit ćemošta je to dizajniranje poslovnih procesa i zašto kompanije trebaju dizajnirati poslovneprocese, te kako ih implementirati.

Šta je dizajniranje poslovnih procesa?

Dizajniranje poslovnih procesa se odnosi na usklađenje procesa koji se odvijaju ukompanijama sa potrebama i zahtjevima tržišta, uključujući diza jniranje-projektiranje, analize i optimizaciju procesa kao dio kontinuiranog ciklusa

unapređenja.


39/80

39

Svrha faze dizajniranja je kreiranje transparentnosti gledajući postojeću kvalitetuprocesa.

Faza dizajniranja daje odgovore na sljedeća pitanja: Ko radi šta?; sa kojim posljedicama?;koje usluge se pružaju?; i koji softverski sistemi se koriste za procese? Analize procesa

uključuju organizacijske, strukturne i tehnološke slabosti u procesima i identifikacijipotencijalna poboljšanja.

Rezultati analiza, u kombinaciji sa korporacijskim smjernicama, koriste se zadefinisanje cilja procesa (Procesi ŠTO – KADA implementirani u IT sistemima ćepomoći firmi da kreira vrijednosti u budućnosti).

Zašto kompanije trebaju dizajniranje poslovnih procesa ?

Jedna od vodećih njemačkih kompanija uštedila je više od 50 miliona dolara u samo

jednoj godini zahvaljujući upotrebi ARIS softvera u usklađivanju IT procesa.

Ostale uspješne kompanije postavljajući namjenski Process Competence Centeruspijevaju rukovoditi desetinama hiljada poslovnih procesa.

Razlozi organizacija da prihvate profesionalni pristup u dizajniranju poslovnihprocesa su raznovrsni i neophodni.

Konstantno mijenjaju vanjski uslov i na tržištu zahtijevaju kontinuiranu evaluaciju(vrednovanje) i adaptaciju (promjenu) unutrašnjih i među-kompanijskih poslovnihprocesa, za kasniji rast poslovanja i zadržavanje prednosti pred konkurencijom usamoj srži našeg poslovanja (core bussiness).

Interni pritisak u kompanijama, zahtijevajući maksimalnu troškovnu učinkovitost iinovativna povećanja, dok održavajući visoke standarde kvalitete zahtijevaju snažanfokus na poslovnim procesima, dok su oni uvjerljivo operacijski vođeni profitom,prodajom i troškovima. Kompanije mogu samo prepoznati takve unutarnje i vanjskezahtjeve uz osnivanje korporativnih struktura koje omogućuju svakome unutarkompanije da odgovori brzo i fleksibilno.

Da bi postigli takav načina rada kompanije trebaju jedinstvenu podršku zaupravljanje poslovnim procesima – (BPM) u obliku alata koji poslovne procese bilježii može ih prikazati pomoću teksta, tablica ili dijagramskih prikaza.

Bez spoznaje o procesnim vremenima, procesnim troškovima i procesnimfrekvencijama nemoguće je identifikovati troškove procesa, dinamička vremenačekanja i klasična uska grla procesa.

Kako se implementira dizajniranje poslovnih procesa ?

Prvi korak prema profesionalnom upravljanju poslovnim procesima – (BPM)ukl jučuje odgovarajuća područja dizajniranja, analize i optimizacije.


40/80

40

Dizajniranje elementa uključuje snimanje postojećih poslovnih procesa. Faza analizedaje vitalne informacije oko istinske efikasnosti poslovnih procesa.

ARIS je posebno efikasan u naglašavanju snaga i slabosti procesa, razotkrivajućiinformacije kao što su mjesto troška i upotrebe nivoa radne snage, te usporavanjeprocesa prouzrokovano zbog manjka nositelja – IT radne snage.

Konačno, proces optimizacije omogućava kompanijama da reaguju mnogo brže itroškovno efikasnije bez negativnih uticaja na kvalitetu usluge ili proizvoda.

Zbog poboljšanja korištenja raspoloživih resursa poslovni procesi se mogukvantificirati, te se ekonomski pokazatelji dizajniranja poslovnih procesa počinjupojavljivati.

ARIS Design Platform omogućava kompanijama rad sa alatima koji su potrebni zarješavan je svih gore spomenutih zadataka i poteškoća.

Nadalje, kompanije mogu demonstrirati kako njihovi poslovni procesi utiču ipridonose unapređenju što se tiče kvaliteta i zadovoljenja potreba kupaca.

Ovdje je važno naglasiti i prisjetiti se da kompanijski IT sistemi mogu biti samo dobrii kvalitetni ukoliko su i poslovni procesi dobri i kvalitetni, koji ih koriste kaopodršku.

Drugim riječima, kompanije najprije trebaju biti fokusirane na poslovne procese kojiće biti implementirani a tek onda na samu implementaciju istih. IT sistemi donoseorganizaciji mogućnost optimizacije procesa kroz vremena i troškove, zato se inajveća unapređenja i poboljšanja procesa ne mogu realizovati bez podrške ITsistema.

Šta kompanije trebaju za dizajniranje poslovnih procesa ?

ARIS Platform je izrađen kao specifičan softver, a sve u skladu sa zahtjevima kupaca,što objašnjava značajan porast ARIS Web strategije. Nova generacija ARIS BPM-abazirana na Webu, čiji alati čine upravljanje procesima čak još i učinkovitijima,zahvaljujući ˝user-friendly˝ sučelju i funkcijama izvještavanja koji su vrlo razumljivi,sa visokim performansama i jednostavnom web administracijom.

KAKO INSTALIRATI ARIS EXPRESS?

Prije nego što počnemo sa prikazom samog programa i učenjem korištenjaistog, pokazat ćemo ukratko i način instalacije.

Da biste pristupili instalaciji programa na Internet pretraživaču unesite webstranicu: http://www.ariscommunity.com/aris-express. Time ste pristupili ARIS

community stranici na kojoj možete pronaći korisne informacije o upotrebi samogprograma. Instalaciju možete započeti ukoliko kliknete na dugme download.

http://www.ariscommunity.com/aris-expresshttp://www.ariscommunity.com/aris-expresshttp://www.ariscommunity.com/aris-express


41/80

41

Odabrat ćete besplatnu verziju za Microsoft Windows ili neki drugi operativni sistemkoji koristite.

Sačuvajte instalacioni file na Vaš računar klikom na dugme Save.


42/80

42

Pokrenite sačuvani file i klasičnim načinom završite instalaciju programa.

KORIŠTENJE PROGRAMA ARIS EXPRESS

Krenut ćemo sa prvom lekcijom u kojoj ćete se upoznati sa osnovama modeliranja uaplikaciji ARIS Express. Zašto baš ovaj program? ARIS Express prije svegaomogućava besplatno korištenje, ali je u konkretnom slučaju pogodan iz razloga što

je njegov korisnički interface jednostavan za korištenje. Prilikom kreiranja ovogpriručnika za studente korištena je verzija ARIS Express 2.2, ali odmah da na početku

napomenemo da su načini rada sa drugim verzijama vrlo slični tako da nećete imatiproblema ukoliko koristite stariju ili noviju verziju programa.

ARIS ekran i kontrola pogleda

Pokrenite program ARIS Express 2.2 i dobit ćete ekran sličan ovome:

1. Tipovi modela

2. Prethodno korišteni

dokumenti


43/80

43

Ovako izgleda ARIS ekran. To je prozor kao i svi drugi i na njemu su mogućestandardne operacije: restoriranjem veličine možete dobiti ARIS na ekranu tako da nezauzima cijeli ekran, maksimiziranjem možete dobiti ARIS preko cijelog ekrana, aminimiziranjem ga možete privremeno „skloniti“ sa ekrana, ali tako da ostaneaktivan. Šta vidimo na ovom ekranu?

Naslov i traka menija

Na samom vrhu prozora nalazi se naslovni dio prozora u kojem piše „ARIS Express2.2“. Na naslovnom dijelu nalaze se i tri standardna dugmeta kojima se ostvarujuoperacije minimiziranja, restoriranja i zatvaranja programa.

Ispod naslova se nalazi traka menija. Svaka od pobrojanih riječi na toj tracipredstavlja grupu komandi koje možete koristiti. Do grupe komandi se dolazi takošto jednostavno kliknete na jednu od riječi nakon čega se otvori meni koji sadržikomande. Izlaz iz nekog od menija postižete tako što kliknete negdje u dokument iliponovo na riječ kojom ste i otvorili taj meni. Koje je značenje konkretnih komandi ikako se one koriste naučit ćemo postepeno. Nije potrebno da odmah znate svekomande.

Traka alata

Ispod trake menija nalaze se trake alata. Alati su predstavljeni „dugmadima“ na kojatreba da kliknete ukoliko hoćete da pokrenete neki od alata. Neki alati nisu ništadrugo nego skraćeni put da dođete do neke od komandi iz menija.

Pored navedenog, a u okviru ARIS programa, vidljive su dvije stvari:- Tipovi modela- Prethodno korišteni dokumenti

Prilikom korištenja programa moći ćete odabrati tip modela koji najviše odgovaraprocesu koji želite da modelirate u okviru vašeg plana. Detaljno pojašnjenje značenjasvih modela je dato u tabeli u nastavku.

Ukoliko ste već radili na nekom modelu u sekciji „Recent documents“ (prethodnokorišteni dokumenti) imate priliku da ih uređujete i nastavite rad na njima, kao usvakom drugom programu.


44/80

44

Slika: Prikaz tipova modela iz ARIS Expressa

Tabela: Tipovi modela (kratak opis)

BPMN dijagram (Busines Process Modeling Notation diagram) – ovajdijagram uglavnom služi u modeliranju interakcija između učesnika,npr. u B2B kontekstu. Sudionici su uključeni u proces i predstavljeniputem „pools“. Interakcija između tih pool-ova su predstavljeni kaotokovi poruka (poruke razmjene).

Data model – ovaj model ilustruje strukturu podataka pomoćupodatkovnih jedinica (entiteta) uključujući njihove relacije i atribute.Data model predstavlja pregled podataka kompanije na semantičkomnivou.

Organizacijski grafikon – prikazuje organizacijsku strukturu.Omogućava vam da ilustrujete veze između organizacijskih jedinica,uloga i osoba.

Process landscape – primarni cilj ovog modela jeste da specifikujeprocese u kompaniji koji su direktno vezani za povećanje vrijednostikompanije – pregled bitnih procesa u organizaciji/kompaniji.

IT infrastructure – ovaj model ilustruje strukturu informacionih

tehnologija u kompaniji. Omogućava prikazivanje mreže koja uključujehardver i IT sisteme. Mrežne komponente mogu biti dodane na svakumrežu. Ovo vam omogućava da blagovremeno identifikujete tehnološkerestrikcije koje mogu nastati odabirom određene mreže za kompaniju.Hardver može biti mreža hardvera za implementaciju definisane mrežnestrukture (ili hardver povezan na mrežu).

Whiteboard – omogućava snimanje aktivnosti i njihovo grupisanje uklastere. Koristi se sjedinjavanje ideja i zadataka (npr. nakon brainstorming sastanka)


45/80

45

Business process – ovaj model možete koristiti prilikom objašnjavanjaprocesno orijentisanih kompanija/organizacija u okruženju. Možetemodelirati početak i kraj događaja za svaku aktivnost u tom procesu.Događaji su pokretači aktivnosti i rezultata aktivnosti. Bitno je naglasitida su događaji ti koji se nalaze na početku i na kraju poslovnog procesa.

System landscape – koristi se prilikom prikazivanja modularnestrukture informacionog sistema koji koristi vaša kompanija/ organizacija (operativni sistem, korisnički interface, DBMS) i područjimana koji može biti podijeljen.

General diagram – omogućava selekciju grafičkih elemenata kojimamožete pridružiti bilo kakvo značenje. Omogućava vam kreiranjemodela i njihovo povezivanje sa drugima više puta.

Kreiranje objekata

U ARIS Expressu modeli se najčešće kreiraju stavljanjem modela u prozor zakreiranje. Da bismo pokazali proces kreiranja objekata u panelu modela odaberite tip

modela Organizational chart.

Kada Vam se otvorio prazan prozor s desne strane odaberite iz panela SymbolOrganizational unit (Organizacijska jedinica). U našem primjeru zamislit ćemo da jeorganizacijska jedinica Univerziteta u Sarajevu naš Ekonomski fakultet, pa ćemo to iunijeti u polje predviđeno za naziv jedinice. Ukoliko želimo da damo dodatneinformacije o organizacijskoj jedinici ili bilo kojem drugom simbolu možemo touraditi ukoliko kliknemo dvostrukim klikom na željeni objekat.

U novootvorenom prozoru možemo objektu dodijeliti ili promijenitineke od postojećih informacija. Bitno je zapamtiti da što više informaci ja

dodijelimo trenutnom objektu krajnji ishod u vidu izvještaja će bitikompletniji i razumljiviji. Objektu možemo dodijeliti neke od sljedećih karakteristika:ime, tip objekta (u konkretnom slučaj tip objekta je organizacijska jedinica), opis iautor. Zatim, možemo mu pridružiti link na određeni file ili web stranicu i slično.


46/80

46

Slika: Pregled detalja vezanih za određeni objekat

Nakon što smo dodali početni objekat dodat ćemo ostale na isti način. Ono što namnedostaje sada kada pogledamo narednu sliku jesu veze među objektima.

Slika: Pregled dodanih objekata

Klikom na polje u kojem smo unijeli opis objekta ili na sam objekat otvorit će nam se

mini alatna traka, a sljedeća ikona će nam omogućitipovezivanje objekata. Primijenit ćemo naučeno i povezati ostale objekte. Sada našalika izgleda ovako:


47/80

47

Slika: Pregled veza i objekata u organizacijskom modelu

S obzirom na to da nam objekti ne stoje u istoj liniji i da djeluju neuredno naučit ćemokako da u nekoliko klikova poravnamo sve objekte. Označimo dio koji želimo daporavnamo. U našem slučaju označit ćemo samo nivo rukovodilaca odjela naEkonomskom fakultetu. Nakon što ste označili, kliknite desnim klikom i odaberiteopciju AlignAlign bottom kao što je to prikazano na slici ispod.


48/80

48

Na sličan način možemo naše objekte centrirati horizontalno, ali pri tome ćemoodabrati sljedeću opciju: AlignCenter horizontally.

Kao što je već ranije naglašeno, ovaj tip modela služi za kreiranje hijerarhijskestrukture u organizaciji. Model pokazuje kojem odjelu i organizacijskom nivou

zaposlenik pripada. Pokazat ćemo još jedan primjer organizacijskog modela naprimjeru kompanije „Hasina prodavnica knjiga“. Osnovna djelatnost ove kompanije

jeste prodaja knjiga putem interneta.

Prvi objekat koji ćemo kreirati je Organizacijska jedinica. Možepredstavljati odjel ili lokaciju na hijerarhijskom nivou. Unijet ćemo

Menadžment i time smo kreirali organizacijsku jedinicu kojapredstavlja najviši nivo organizacijske hijerarhije.

Nakon toga ćemo dodijeliti odgovornu osobu ovoj organizacijskoj jedinici. S obzirom na to da je objekat još uvijek označen, mini alatnatraka će se pojaviti pa ga možemo koristiti za postavljanje objektaosoba.

Ispod menadžmenta dodat ćemo četiri odjela: nabavka, logistika, IT i računovodstvo.Naučit ćemo kako da u istom trenutku dodamo sva četiri objekta. Kliknite naorganizational unit i držite tipku CTRL, te odaberite mjesta na kojima želite dapostavite ova četiri odjela.

Kada smo dodali odgovarajuće odjele, trebamo ih povezati. Ukoliko kliknete naobjekat menadžment, pojavit će vam se mini alatna traka. Odaberite opciju zapovezivanje objekata kao što je obrazloženo na prethodnoj stranici. Kako b istepovezali više objekata odjednom držite tipku CTRL i klikajte na odgovarajućeobjekte. Sada naša slika izgleda ovako:

Sada ćemo pridružiti uloge (Roles) svakom od navedenihorganizacijskih odjela.

Dodavanje uloga možemo izvršiti na isti način kao što smododavali organizacijske jedinice ili osobe.


49/80

49

Pridružili smo i osobe odgovarajućim ulogama u organizacijskoj hijerarhiji.

Kompletna hijerarhijska struktura kompanije „Hasina prodavnica knjiga“ sadaizgleda ovako:


50/80

50

Snimit ćemo kreiranu hijerarhijsku strukturu online prodavnice knjiga „Hasinaprodavnica knjiga“. Kada se vratimo na početnu stranicu možemo primijetiti da seona sada nalazi u kategoriji Recently used models kao što je prikazano na sljedećoj slici:Kreiranom modelu sada možemo pristupiti i jednostavnim klikom na naziv modela.

Kako modelirati proces landscape?

U ovom dijelu praktične primjene ARIS metodologije naučit ćemo kako kreirati process landcape koji će prikazati najznačajniji pregled procesa u kompaniji „Hasinaprodavnica knjiga“.

Kreirat ćemo process landscape model koji se nalazi u dijelu

Model types na početnoj stranici. Process landscape objašnjavahijerarhiju i dijelove najznačajnih procesa u kompaniji kojiomogućavaju kompaniji ostvarivanje poslovnih ciljeva.

Kreirat ćemo početni proces klikom na dugme process uprozoru Symbols i nazvat ćemo ga ključni procesi. Ključniprocesi su: nabavka, proces narudžbe, dostava i obradafakture.

Svaki od navedenih ključnih procesa ima svoje podprocese koji će biti obrazloženi umodelu Business process s posebnim fokusom na modeliranje procesa: procesnarudžbe i dostave knjiga.


51/80

51

KREIRANJE BUSINESS PROCESS MODELA

U nastavku ćemo pokazati primjenu Business process modelana postojećem primjeru „Hasina prodavnica knjiga“ koji ćeobjasniti kako kupci postupaju prilikom naručivanja knjige.

Business process model se sastoji od događaja i aktivnosti koji opisuju dati proces.

Kreirat ćemo početni događaj koji je preduslov za dešavanje ostalihaktivnosti i događaja u datom modelu. Nazvat ćemo ga Kupac hoće dakupi knjigu. Kupčeva namjera za kupovinom knjige dovodi nas doaktivnosti: otvoriti internet stranicu online prodavnice knjiga i

pronaći odgovarajuću knjigu.

Ukoliko kupac traži odgovarajuću knjigu ima dvamoguća ishoda: da je pronađe ili ne.

Da bismo dodali ovo pravilo koristit ćemo XORpravilo kao što je prikazano na slici.

Pretraga željene knjige nas može dovesti samo do jednog od dva moguća događaja – rezultata pretrage. Samo jedan od puteva modela može biti korišten u datomtrenutku (npr. ne može se desiti da pronađemo i ne pronađemo knjigu u istomtrenutku prilikom pretrage).


52/80

52

Ukoliko je rezultat pretrage pozitivan (kupac je pronašao traženu knjigu) dodat ćemoaktivnost: dodaj knjigu u korpu. Nakon toga kupac ima mogućnost da nastavipretragu ili završi kupovinu. Ponovo ćemo postaviti XOR pravilo.


53/80

53

Ukoliko kupac nastavi pretragu knjiga imamo zadatak povezati aktivnost nova pretraga knjiga sa XOR pravilom koje smo umetnuli poslije aktivnosti otvoriti internetstranicu.

Za dodavanje prostora između objekata možemo koristiti opciju Insert and removespace do koje dođemo ukoliko desnim klikom kliknemo na radnu površinu.

Za kupce koji odluče da završe pretragu slijede aktivnosti provjere narudžbe iodabira načina plaćanja. Time se proces završava.

Za one kupce koji nisu pronašli odgovarajuću knjigu prilikom pretrage postojetakođer dva moguća ishoda koje kupac sam određuje:

1.

Nastaviti sa pretragom2. Završavanje kupovine i odlazak sa stranice

Kompletan proces prikazan je na slici ispod:


54/80

54


55/80

55


56/80

56

Data model

Sljedeći model koji ćemo primijeniti u našem primjeru jeData model koji nam prikazuje strukturu podataka na

generalnom nivou. Prikazuje kako su podaci korišteni uposlovnom procesu međusobno povezani.

Prvo ćemo postaviti Atribute entiteta izsekcije Fragments. U našem slučajukreirat ćemo dva entiteta. Prvi ćemonazvati Knjiga. Poznato Vam je da seknjiga identifikuje putem ISBN broja(International Standard Book Number)koji će biti naš primarni ključ, te sa

nazivom knjige i cijenom. Četvrtiatribut u ovom slučaju neće bitipotreban, pa ćemo ga obrisati. Drugientitet ćemo nazvati narudžba isadržavat će sl jedeće: primarni ključbroj narudžbe, strane ključeve ID kupcai ISBN broj, te datum narudžbe. Sadamožemo povezati entitete knjiga inarudžba. Kompletan model jepredstavljen na sl jedećoj slici:


57/80

57

Sada ćemo specificirati relacije, tj. koliko se elemenata može pojaviti u relaciji.Kliknut ćemo na vezu između knjiga i narudžbe i odabrati opciju properties desnimklikom.

Knjiga se može pojaviti kao jedna narudžba, višestruka narudžba ili bez narudžbeuopće. U opciji početne relacije (cardinality (source)) odabrat ćemo n.

Što znači da narudžba mora uključiti barem jednu knjigu (gornjeg limita nema).

U opciji ciljne relacije (Cardinality (target)) odaberite opciju cn. Kao što možete

vidjeti ARIS Express je promijenio izgled konekcija na one koje predstavljaju relacije.


58/80

58

IT infrastruktura

Modelirat ćemo IT infrastrukturu kompanije „Hasinaprodavnica knjiga“ koji će ilustrovati međusobnupovezanost mreže, hardvera i strukture.

Za sami početak odaberite opciju iz panela Symbol i napravite većipravougaonik kao što je prikazano na slici, kako bismo mogli dodati potrebnemrežne elemente.

Sada ćemo dodati hardver korišten u našoj centralnoj mreži u kompaniji. Dodat ćemodva Unix servera na kojima je smješten CRM (Customer Relationship Managemt) iSRM (Supply Relationship Management) sistemi. U okviru kompanije „Hasinaprodavnica knjiga“ postoji i podmreža (SUBNET) koja se sastoji od različitih sistema.Dosadašnji prikaz mreže možete pogledati na sljedećoj slici:


59/80

59

Postojećoj IT infrastrukturi ćemo dodati Switch i povezati ga sa prethodno dodanimkomponentama infrastrukture. Nedostaje nam još izlaz na internet koji ćemo zaštitifirewallom.

Kompletan prikaz IT infrastrukture dat je na sljedećoj slici:


60/80

60

System landscape

System landscape pokazuje koji IT sistem pripada kojojdomeni. Ovo je značajno za budžetiranje i dodjeljivanjeodgovornosti.

Za sami početak dodat ćemo domenu iz panela Symobls koja će sadržavati sveaplikacione sisteme. Nazvat ćemo je aplikacioni sistemi.Povećat ćemo objekat i premjestiti njegov naziv na vrh kako bismo imali prostora zakreiranje drugih objekata.Prem ještanje naziva objekata radimo na sljedeći način: desni klik na objekat PropertiesAttribute placement (objects) Placement: Name

Sl jedeći korak je unos domene. Prva domena sadrži sisteme za CustomerRelationship Management: ERP sistem i sistem za provjeru kartica. Druga domenasadrži sistem za narudžbe. Nazvat ćemo je proces narudžbe.


61/80

61

Whiteboard

Whiteboard Vam omogućava da snimite i strukturirateideje koje ste prikupili. Npr. može se iskoristit kaoizvrstan alat za snimanje ideja proisteklih sabrainstorming sastanka.

U koloni Overal goal možete obrazložiti glavne ciljeve koje želite da ostvarite. Nekanam je ARIS Express subjekat modela. Postavit ćemo sada faze ili sekcije koje senalaze na prvom nivou: funkcionalnost, marketing, QM, Community (zajednica).Aktivnosti predstavljaju akcije koje moraju biti urađene tokom ili za konkretnu fazu.Prilikom dodjele aktivnosti ili faze u rubriku koja nije za to predviđena nećete biti u

mogućnosti izvršiti započeto, te će Vam se na ekranu pokazati sljedeće slika: Naš dosadašnji model sa dodijeljenim fazama i aktivnostima je dat na sljedećoj slici.

Ali šta je pored osnovnog cilja potrebno ostvariti? Dodat ćemo opće ciljeve za svakuod navedenih faza: usklađeno sa vremenskim i budžetskim zahtjevima i zadovoljstvokorisnika.

U fazi Funkcionalnosti želimo da je ARIS user friendly tj. jednostavan i pogodan zakorištenje krajnjim korisnicima. Ponekad se kategorija i njihove aktivnosti moraju

opisati sa više detalja. Za to nam koristi Detail objekat iz panela Symbol. Naprimjer,objasnit ćemo fazu Funkcionalnost sa više detalja.


62/80

62

KPI (Key Performance Indicators) nam koriste kod kategorija (faza) QM (QualityManagement) i Community i daju odgovor na pitanje o načinu mjerenja dostignuća.Ovim smo naučili kako se faze, aktivnosti, detalji i KPI indikatori mogu jednostavnopredstaviti korištenjem Whiteboarda. Kompletan model je dat na narednoj slici.

Primjeri primjene ARIS Express-a u Bosni i Hercegovini


63/80

63

PRIMJER 1. MIKROKREDITNA FONDACIJA – MKF

Projekat je usmjeren na opis i pronalaženje adekvatnijih rješenja u procesuodobravanja kredita u jednoj mikrokreditnoj fondaciji koja ima sjedište u Sarajevu, a

posluje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Za potrebe ovog rada u daljem tekstu ćemokoristiti skraćenicu MKF.

Opis problema

Dosadašnji način rada se ogledao u „pronalaženju klijenata“ u terenskim uredima(kancelarijama) od strane kreditnih službenika i njihova procjena je bila osnova zapokretanje procesa odobravanja kredita. Način odobravanja se odvija tako da sepopune propisani obrasci i da se odobravanje kredita, na prijedlog kreditnogslužbenika, obavlja na kreditnom odboru. Cilj ovog rada je da se detaljnije opišuosnovni procesi odobravanja i naplate kredita, te da se predloži moguće poboljšanjekoristeći u jednom dijelu i informacioni sistem sa kojim raspolaže MKF. Poboljšanje ioptimizacija poslovnih poslova je zahtjevan postupak koji se provodi premaodređenoj metodologiji uz primjenu odgovarajućeg programskog alata. Ovdje ćemo predstaviti mogućnost poboljšanja korištenjem besplatnog programskog alata zamodeliranje poslovnih procesa ARIS Express.

Korištena metoda

U ovom radu ćemo se koristiti Event-driven Process Chains - EPC tehnikom zamodeliranja poslovnih procesa koja se uglavnom koristi za analizu procesa u svrhuodgovarajuće implementacije. EPC predstavlja graf događaja i funkcije, pruža raznekonektore koji omogućavaju alternativno i paralelno izvršavanje procesa. Nadalje jespecificirano upotrebom logičkih operatora, kao što su: OR, AND i XOR. Glavnusnagu EPC predstavlja njegova jednostavnost i lako razumljiv zapis. To čini EPCširoko prihvatljivom tehnikom za modeliranje poslovnih procesa. Događaji supasivni elementi u EPC-u. Oni opisuju pod kojim okolnostima funkcija ili proces radiili kakvo je stanje funkcije ili procesa u rezultatu. U EPC grafu događaj se predstavljakao šestougao. U principu, jedan EPC dijagram mora da počne sa događajem izavršava se događajem. Funkcije su aktivni elementi u EPC. One modeliraju zadatkeili aktivnosti unutar kompanije. Funkcije opisuju transformacija od početnih dozavršnih stanja. U slučaju da se pojave različita završna stanja izbor odgovarajućegstan ja može biti eksplicitno modelirano kao funkcija odlučivanja pomoću logičkihkonektora. Funkcije se mogu pretvoriti u drugi EPC. U EPC-u informacije, materijaliili resursi podražavaju objekte u stvarnom svijetu, naprimjer poslovne objekte,subjekte itd, koji mogu biti ulazni podaci i služe kao osnova za funkciju, ili izlaznipodaci proizvedeni od strane funkcije. U EPC grafu takav objekat je prikazan kaopravougaonik.

Logički operatori koji se koriste: -

“i” – za povezivanje dvaju procesa/funkcija koje će rezultirati novimdogađajem,


64/80

64

- “ili” – za usmjeravanje aktivnosti zavisno o ispunjenju nekog uslova koji ćerezultirati novim događajem,

- “inkluzivno ili” – za usmjeravanje jedne aktivnosti u dvije ili spajanje dvijuaktivnosti u jednu.

Pravila za izradu EPC dijagrama: svaki dijagram mora imati najmanje jedan događaj na početku i kraju, smjer dijagrama pokazuje smjer procesa,

događaji i aktivnosti se uvijek izmjenjuju, događaji i aktivnosti imaju samo jednu poveznicu za ulaz i jednu za izlaz

(složeni operatori “split” i “join”), operatori OR i XOR ne smiju nikada slijediti iza simbola jednog događaja, grane dijagrama spajaju se istim operatorom kojim su razdvojene.

Opis trenutnog stanja IS-a

Putem informacionog sistema i aplikacija koje su na raspolaganju podržane susljedeće poslovne funkcije: odobravanje kredita (evidentiranje odobravanja, isplate ipraćenja naplate kredita) kao osnovne funkcije, naplata kredita, računovodstveno-finansijske funkcije (knjigovodstvo portfolija, troškovno računovodstvo, osnovnasredstva), obračun plata. Organizacija informacionog sistema je centralizovana i ucentralnom uredu se nalazi serverska platforma na kojoj se nalaze baze podataka kaoi serveri neophodni za rad sistema (domen kontrolori, centralne antivirusneinstalacije, WSUS, IIS, backup serveri). Sve terenske kancelarije imaju broadbandinternet konekcije i ostvaruju vezu sa centralnim uredom kako bi kreditni službeniciu svakodnevnom poslu mogli stalno imati pristup i koristiti podatke iz centralnebaze podataka. Blok šema organizacije informacionog sistema izgleda kao na slici:


65/80

65

U centralnom uredu se od lokalne mreže izdvaja jedan segment koji je nazvan DMZ(demilitarizovana zona), kao drugi mrežni segment koji će biti odvojen hardverskim(Cisco) firewallom. U DMZ zoni se nalaze dva servera. Jedan je application serverkoji se replicira sa serverom iz lokalne mreže sa inicijalizacijom replikacije iz lokalnemreže. Drugi server je server na ko jem je instaliran Microsoft Routing and RemoteAccess servis koji obavlja autorizaciju klijenata koji se logiraju sa udaljenih lokacija.Autorizacija se obavlja preko Internet Authentication Servis i Radius Servera naActive Directory domen kontrolera. Također, na drugi server je postavljen softverskifirewall na kome su definisani prava pristupa i portovi koji treba da budu dopušteniza korištenje.

Core business aplikacija za kreditno poslovanje je razvijena interno (web aplikacija) iprilagođena je internim procedurama. Putem ovog modula predviđeno je da sezavrše sve neophodne stvari od popunjavanja zahtjeva, prijedloga odluke, slanjaodluke na odobrenje prema centralnom kreditnom odboru, unos i dopune kolaterala,

popunjavanje i štampa ugovora o kreditu, ugovora o jemstvu i slanje naloga zaisplatu. Ovaj modul je bio koncipiran po principu da svaki korisnik modula uzavisnosti od ovlaštenja može da unosi i ažurira podatke koji su „njegovi“ odnosnokoji se odnose na njegove klijente. Aplikacija je u potpunosti integrisana sapostojećim aplikacijama i bazama podataka, vodeći računa o autorizaciji i zaštitipodataka.

Opis trenutnog procesa odobravanja kredita

Proces odobravanja kredita počinje i dešava se kroz razne marketinške aktivnostikoje se obavljaju na terenu. Ključni momenat je „pronalazak adekvatnog klijenta“potencijalnog korisnika usluga mikrokreditiranja. Način pronalaska se obavlja narazne načine interakcijom kreditnog službenika (početna tačka u sistemu donošenjaodluke o kreditu) ili samostalnim dolaskom klijenta u terensku kancelariju. Kadaklijent želi kreditna sredstva podnosi zahtjev na propisanom obrascu sa neophodnimpodacima, kao i sredstva obezbjeđenja koja može osigurati a koja su dovoljna zaodobravanje kredita.

Po podnošenju zahtjeva kreditni službenik unosi zahtjev kroz aplikaciju u bazupodataka čime otpočinje proces rješavanja zahtjeva. Po obavljenoj procjeni zahtjevakreditni službenik prikuplja dodatne informacije odlaskom na mjesto obavljanjadjelatnosti klijenta. Nakon prikupljenih dodatnih informacija kreditni službenikkreira potrebne procjene (gotovinski tok, procjenu klijenta) i ukoliko smatra daklijent zadovoljava minimum uslova za odobravanje kredita pravi prijedlog odlukeza kredit koji upućuje centralnom kreditnom odboru. Ukoliko prihvati prijedlogodluke za kredit nadležni kreditni odbor šalje informaciju kreditnom službenikuvezano za dati kredit. Nakon pozitivne ocjene od nadležnog kreditnog odbora,kreditni službenik priprema potrebnu dokumentaciju (ugovori). Nakon što buduspremni svi neophodni dokumenti u terensku kancelariju dolazi klijent sa jemcem(jemcima ili sam) i potpisuje potrebne ugovore. Po obavljenom potpisivanju kreditni

službenik formira nalog za isplatu i šalje preko centralnog ureda (sumarni nalog za


66/80

66

isplatu) prema poslovnoj banci nalog, gdje klijent preuzima nova ili prebacuje novacna svoj tekući račun.

Cijeli proces odobravanja kredita predstavljen u Aris Expressu:


67/80

67

Praćenje otplate kredita

Sva plaćanja i isplate jedinstveno evidentira služba za računovodstvo. Dinamikapraćenja plaćanja se obavlja kroz izvještaje kojima svakodnevno pristupa kreditnislužbenik. Proces praćenja otplate kredita se obavlja stalnim praćenjem dospijeća

kredita i praćenja kašnjenja. Proces praćenja otplate kredita se može vidjeti nasljedećoj šemi:


68/80

68


69/80

69

Poboljšanje procesa odobravanja kredita

Ako se analizira proces odobravanja kredita vidimo da je vrijeme koje je potrebno zaodobravanja kredita vrlo bitno naročito za neke klijente i samim tim direktno utiče napoložaj MKF u odnosu na konkurenciju. Način poboljšanja predstavljen je na

sljedećoj šemi:


70/80

70


71/80

71


72/80

72

Prijedlog poboljšanje se odnosi na vrijeme koje je potrebno za odobravanje kredita(zasjedanje kreditnog odbora se obavlja u pravilu jednom sedmično), što znači da

jedan kredit može biti odobren i sa čekanjem od 6-7 dana. Poboljšanje bi bilo upravou tom dijelu, da se krediti za koje je moguće utvrditi određenje pokazatelje izinformacionog sistema sa potrebnom dozom sigurnošću donosi brža odluka odaljnjoj sudbini tog kredita. To bi bilo urađeno da kreditni službenik napraviprijedlog odluke koristeći raspoložive podatke o klijentu i podatke iz informacionogsistema (provjera zaduženosti klijenta) i njegov trenutni rejting na osnovu togaodmah iz kreditne aplikacije dobije „odgovor“ koji nivo odlučivanja može odobriti iliodbiti kredit, odnosno da se neki krediti odmah u tom dijelu odobre ili odbiju ili dase šalju na odlučivanje kreditnom odboru. Poboljšanje u odnosu na dosadašnji načinodobravanja je dato u sljedećem dijelu:

Ovom izmjenom u procesu odobravanja imali bi značajnih ušteda i to u sljedećem: Kreditni službenici bi mogli ranije i brže odobriti “dobre” i neprezadužene

klijente, jer kreditni odbori u pravilu zasjedaju jednom sedmično. Znači sabržim odobravanjem poboljšava se konkurentska prednost.

Kreditni odbori neće “gubiti” vrijeme sa klijentima koji imaju sve urednepokazatelje i bit će efikasniji, te tako mogu više vremena posvetiti klijentimakoji su “sporniji” odnosno neuredniji.

Kreditni odbori neće uopće razmatrati klijente koji su prezaduženi i kojisvakako po važećim politikama ne mogu dobiti kredit, čime se postiže uštedana vremenu i resursima.

Finansijski aspekti ove izmjene su značajni jer se ovim “čiste” situacije mogurješavati u ranijoj fazi, čime se postiže bolja informisanost kako zaposlenih kojirade na odobravanju kredita tako i klijenata koji su aplicirali za kredit.


73/80

73

Zaključak

Analizirajući sve pokazatelje poslovanja MKF vidimo da je efekat ekonomske recesijeuticao značajno na poslovanje ove mikrokreditne fondacije i na cijeli finansijskisektor.

Mjerenjem cijena koštanja pojedinih faza i događaja u okviru poslovnih procesa, a isamim detaljnim definisanjem i opisom, moguće je postići poboljšanja koja se na prvipogled čine malim i beznačajnim. U ovom radu smo koristili jedan od alata ArisExpress koji i vizuelno na prihvatljiv način dočarava odvijanje procesa i daje jasnijusliku pojedinih procesa.

Ovdje smo koristili samo poboljšanje jednog procesa i procjena je da bi se sa ovimpoboljšanjem postigle uštede od minimalno 15% troškova koji se vežu za procesodobravanja kredita i druga teže mjerljiva poboljšanja kao što je poboljšana tržišnapozicija i povećanje konkurentskih prednosti.

Također smo pokušali prikazati na primjeru MKF kako se može, koristećiinformacijsko komunikacijske tehnologije, mijenjati način poslovanja kroz napuštan jestarih načina rada i prodaje. Skraćeno vrijeme odobravanja kredita i uspješnopraćenje otplate kredita i novčane tokove će omogućiti lakše i brže donošenjekritičnih odluka zasnovanih na stvarnim i trenutnim podacima stanja u MKF.

Generalni zaključak bi bio da se upravljanjem poslovnim procesima možemo višeusredotočiti na naše klijente i da rast vrijednosti možemo ostvariti povećanjemproduktivnosti i efikasnosti.


74/80

74

PRIMJER 2. PREDUZEĆE ZA PROIZVODNJU MOPEDA – BH-MOPED D.O.O.

OPIS KOMPANIJE BH-MOPED D.O.O.

BH-Moped d.o.o. je firma osnovana 2008. godine, ispočetka kao mali pogon zaproizvodnju i kao lokalni servis za mopede – male mo

Documents

Teorija Sistema i Informacija- Praktikum