Upload
bekric-becks-husein
View
57
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Tehnologija rezanja 1
Citation preview
1Odvajanje Spajanje Deformisanje
(oduzimanje) (sastavljanje) (premjetanje)
- + 0
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Nove tehnologije izrade proizvodaitav niz novih tehnologija koje se obino javljaju pod zajednikim nazivom Rapid prototyping ili Layered manufacturing ili Generic manufacturing.
Jo uvijek se preteito koriste za izradu prototipova, ali postepeno poinje primjena za manje serije. Nedostatak im je visoka cijena opreme, ogranien broj materijala koji se mogu uspjeno koristiti, mehanika svojstva, ...
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
2MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Znaajan udio proizvoda ukljuuje povrine dobivene obradom odvajanjem estica(60-80%)
U USA je godinja vrijednost obrade odvajanjem 70 -100 milijardi USD
U razvijenim zemljama ini 20% bruto proizvoda 15-20% radnih mjesta je u tom sektoru Na svako radno mjesto mjesto u proizvodnji dolaze
jo 2-2.5 radna mjesta u ostalim djelatnostima
Znaaj proizvodnje i tehnologije obrade odvajanjem estica
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Prednosti obrade odvajanjem estica su: Omoguava postizanje tonosti, uskih tolerancija i dobrog kvaliteta obraene povrine,
esto bez potrebe za naknadnim zavrnim obradama.
Najbolji (jedini) nain da se formiraju otri rubovi, ravne povrine, te unutaranji i vanjski profili.
Moe se primjeniti kod gotovo svih poznatih materijala. Najbolji (jedini) nain oblikovanja otvrdnutih (kaljenih) i krtih materijala. Mogue je obraivati i najsloenije oblike povrina. Mogue su obrade u irokom rasponu dimenzija (od turbina i aviona do micro obrada). Uzrokuje vrlo male promjene u materijalu obratka (samo tanki sloj). Jednostavno se moe automatizovati. Ekonominost i produktivnost (jeftinija i bra) kod maloserijske i pojedinane
proizvodnje.
3MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Obrada tvrdih materijala
Obrada sloenih povrina
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
4Obrada velikih pozicija
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Obrada micro dijelova
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
5Nedostatci obrade odvajanjem estica su:
Generisanje odvojene estice (strugotine). Ponekad je za formiranje jednog elementa obradka (tolerisani otvoti,
utori, ...) potrebno primjeniti vie postupaka obrade i vie alatnih maina.
Neki dijelovi zahtijevaju primjenu CNC maina i sloenog programiranja. Alatne maine i potreba za rukovanjem alatima i obracima zahtijevaju
velik prostor.
Mikroklima je pod jakim utjecajem obradnih procesa (toplota, buka, rashladna sredstva, ulja, ...).
Veliki udio pomonih i pripremnih vremena (vrijeme zahvata alata i obratka je esto manje od 2% ukupnog vremena protoka pozicije).
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
30% u zahvatu
95% transport i ekanje5% na maini
70% postavljanje, stezanje, otputanje, mjerenje, ...
6MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Nacrti, CAD model, tolerancije, kvalitet povrine, program
Pripremak(Polazni komad)
Proizvod(Obraeni dio)
A L A T N A M A I N A
O B R A D A K
SHIP
Proces rezanja definisan je kontaktom alata i obradka
A L A T
Obrada odvajanjem estica kao sistem:
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
RUNI
-runim alatima,-turpijanje,-buenje,-piljenje,-glodanje
MAINSKI
Rezni alat s otricom
Rezni alat bezotrice
Postupci obrade odvajanjem estica(DIN8580)
7MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Geometrijskidefinisana otrica
Geometrijskinedefinisana otrica
Bruenje Superfini Honovanje Lepovanje
Struganje Glodanje Buenje, uputanje,
razvrtavanje Blanjanje, dubljenje Testerisanje Provlaenje
MAINSKI
Rezni alat s otricom
Rezni alat bezotrice
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Hemijski postupci Hemijska obrada Termohemijska obrada
Elektrohemijski postupci Elektrohemijska obrada Elektrohemijsko bruenje
Mehaniki postupci Ultrazvuna obrada Obrada vodenim mlazom
Toplinski postupci Elektroeroziona obrada EDM Obrada elektronskim mlazom Obrada laserom
Alat bez otrice Nekonvencionalni postupci oo
8MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Osnovni princip konvencionalnih postupaka oo
REZNI KLIN
Osnove postupaka s reznim alatom s otricom
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Alat je sredstvo za obradu odvajanjem estica, tj. sredstvo za preoblikovanje polaznog komada (obradka).
Osnovni oblik svih reznih alata s otricom je klin.
Obzirom na smjer kretanja klina u odnosu na obradak razlikujemo: razdvajanje (sjeenje) i odvajanje (rezanje).
9MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Razdvajanje(sjeenje)
Odvajanje(rezanje)
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Kretanja uopteno (nain kretanja)
KRETANJA
TRANSLATORNA
(PRAVOLINIJSKA)
ROTACIONA
(KRUNA)
Kontinuirana
DiskontinuiranaDiskontinuirana
Kontinuirana
10
Kretanja kod obrade odvajanjem estica, odnosno kod alatnih maina za oo
KRETANJA
GLAVNA POMONA
RadijalnaAksijalna vf pomona brzina stalnost (kontinuitet)
procesa obrade odvajanjem estica
vc brzina rezanja stvara se odvojena estica
najvei dio snage se troi za to kretanje
ap dubina rezanja kretanja izvan obrade
primicanje i odmicanje, zauzimanje dubine rezanja
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Kretanja kod obrade odvajanjem estica
11
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Struganje
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Rendisanje
12
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Glodanje
Buenje Provlaenje
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
13
Bruenje
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Osnovni elementi alata - prikaz na nou- drka- rezni dio
Rezni dio
Pomona lena povrina, A
Glavna otrica, S
Lena povrina, AVrh alata
Pomona otrica, S
Grudna povrina, A
14
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Drka slui za prihvat alata na alatnu mainu i za prenos sila (otpora) rezanja.
Osnova alata je povrina koja osigurava pravilan prihvat alata na mainu.
Rezni dio alata obavlja proces rezanja.
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Rezni dio alata definisan je sa tri povrine:
A - grudna povrina; povrina koja je u kontaktu s odlazeom esticom (povrina po kojoj klizi odvojena estica)
A - lena (slobodna) povrina; povrina koja je u nepoeljnom kontaktu s povrinom obrade
A- pomona lena povrinaGlavna otrica, S, je presjecite povrina A i A.Pomona otrica, S, je presjecite povrina A i A.Vrha alata je spoj glavne i pomone otrice, S i S.
15
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Mjesto spajanja glavne i pomone otrice, S i S, je vrh alata, a moe biti: zaobljen, skoen i otar.
SS
S SS S
r r ra) zaobljen vrh b) skoen vrh c) otar vrh
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Geometrija reznog dijela alataOpisana je standardima ISO 3002/1 i DIN6581.
Za definisanje uglova alata uvode se referentni sistemi ravnina:
Tehnoloki (geometrijski) referentni sistem ravninaodreuje statiku geometriju reznoga dijela alata, tj. definie geometriju alata vanu za izradu i mjerenje (ALAT U IZRADI)
Radni (kinematski) referentni sistem ravninaodreuje geometriju reznoga dijela alata u kretanju, tj. definie geometriju alata tokom obrade (ALAT U OBRADI)
Mainski referentni sistem ravninaPotreban za orjentaciju alata obzirom na alatnu mainu. Definisan je posebnim standardom ISO841.
16
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Tehnoloki (geometrijski) sistem ravnina
Sve ravnine sistema prolaze odabranom tokom na glavnoj otrici alata.
Osnovni sistem odreen je s tri ravnine:
Pr osnovna referentna ravnina prolazi kroz posmatranu toku na S, paralelna je s osnovom alata i okomita na pretpostavljeni smjer glavnoga kretanja vc.
Pf uslovna ravnina pomonog kretanja, prolazi posmatranom takom na S, okomita je na osnovnu ravninu Pr i paralelna s pretpostavljenim pravcem pomonog kretanja vf.
Pp prolazi posmatranom tokom na S, a okomita je na osnovnu i uslovnu ravninu pomonog kretanja Pr i Pf
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
T 90
90
90
Pretpostavljeni pravacglavnog kretanja
Pretpostavljeni pravacpomonog kretanja
Pf
Pp
Pr
Osnova alata
Odabrana toka (T) na reznoj otrici S
17
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Radni (kinematski) sistem ravnina
Slino prethodnom referentnom sistemu ravnina, moe
se formirati i radni sistem ravnina, pomou kojeg se
odreuje geometrija alata za vrijeme trajanja procesa
obrade, kada zbog relativnog kretanja alata u odnosu
na obradak nastaju drugaiji odnosi, komparirano sa
statikim sistemom.
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Uglovi alataUglovi alata su neophodni za odreivanje poloaja rezne otrice, grudne i lene povrine reznoga dijela alata.
Uglovi se uvijek odnose na odreenu taku na reznoj otrici. Kada su rezna otrica, grudna i lena povrina zakrivljene, za odreivanje uglova su mjerodavne tangente, odnosno tangencijalne ravnine kroz odabranu taku.
Svaki ugao je oznaen slovom grkog alfabeta i sufiksom koji odgovara ravnini u kojoj se ugao mjeri. (Primjer n grudni ugao u normalnoj ravnini . ) Za radne (kinematske) uglove dodaje se jo i sufiks e.
Ako su grudna i lena povrina sastavljene od veeg broja povrina nagnutih pod raznim uglovima numerisani su brojevima 1, 2, 3, ...poevi od otrice.
18
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Ovi uglovi se definiu pomou tehnolokog referentnog sistema ravnina.
Za orjentaciju rezne otrice mjere se u osnovnoj ravnini Pr:
r glavni napadni ugaor pomoni napadni ugaor ugao vrha alataZa navedene uglove alata vrijede pravilo: r + r + r = 180;
Tehnoloki (geometrijski) uglovi
Poloaj otrice alata odreuje jo i ugao nagiba glavne otrice, s , koji se mjeri u ravnini Ps.
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Uglovi za orjentaciju grudne povrine:
grudni ugao (ugao grudne povrine); moe se mjeriti u vie ravnina te se oznaava kao n, f, p, o i g.
r ugao orjentacije ortogonalne ravnine grudne povrine; to je ugao to ga zatvaraju ravnine Pf i Pg, a mjeri se u ravnini Pr.
ugao klina; moe se mjeriti u vie ravnina te se oznaava kao n, f, p i o.
leni ugao (ugao lene povrine); ugao izmeu lene povrine A i ravnine rezanja Ps mjeren u raznim ravninama te se oznaava kao n, f, p, o i b.
19
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
P0Ps i Aleni ugao 0
P0A i Augao klina 0
P0A i Prgrudni ugao 0
PsPr i sugao nagiba otrice s
PrPs i Psugao vrha alata r
PrPs i Pfglavni napadni ugao r
u ravninimjeri se izmeu
Ugao
Vaniji uglovi alata
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Alat i obradak u kretanju strugarski no
ve
vc
vf
Pfe
Pravac rezultirajueg kretanja Pravac glavnog kretanja
Pravac pomonog kretanja
20
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA
Alat i obradak u kretanju strugarski no
Obraena povrina
Povrina obrade
Obraivana povrina
MAINSKI FAKULTET U TUZLIKATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJETEORIJA REZANJA