TEME RADIONICA - doing-business-together.com i teorija... · Visoka škola Nikola Šubić Zrinski Selska cesta 119 0800 442 442 [email protected] TEME RADIONICA 1. a) povijest i

Visoka škola Nikola Šubić Zrinski

Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org [email protected]

TEME RADIONICA

1.

a) povijest i teorija poduzetništva

b) poduzetničko obrazovanje

2. a) poduzetnički inkubator

b) studentska poduzeća

3. a) prednosti i nedostaci poduzetništva

b) poduzetničke osobine

c) područja implementacije poduzetništva

d) poduzetničko planiranje



4. a) kreativnost i inovativnost

b) digitalna tehnologija i poduzetništvo

c) poduzetnička ideja

d) poduzetničke strategije

5. a) poduzetništvo kao među predmetna tema

b) mini inkubator učeničkih zadruga



POJMOVNO ODREĐENJE

Poduzetništvo;

engl.- ENTREPRENEURSIP

franc.- L’ ESPRIT D’ ENTREPRISE

njem.- Unternehmertum

tal.- IMPRENDITORIALITA

rus. – PREDPRINIMATELJSTVA

slov.- PODJETNIŠTVO

port.- EMPREENDEDORISMO

španj.- EL ESPIRITU EMPRESARIAL

bug.- предприемачеството



Što znači:

• Poduzimač, odnosno sposobnost pokretanja, vođenja i razvijanja

poslovnog pothvata s dostatnim kapitalom, a što je povezano s

većom ili

manjom neizvjesnošću i rizikom.

• To je i splet poslovnih aktivnosti u sklopu kojih poduzetnik ima

ideju koju drži dobrom poslovnom prilikom, ulaže vlastiti ili tuđi

kapital, nabavlja sredstva, zapošljava ljude, s ciljem ostvarenja

profita



- EU gledište razvoja poduzetništva/poduzetnosti

( globalni gospodarski okviri)

- Poduzetnička kompetencija: skup znanja (kognitivno, knowledge),

vještina(psihomotorično, skills, i stavova (afektivno , atitudes) kojima je

cilj:

a) u širem smislu: aktivan i kreativan razvoj osobnosti

b) užem smislu: osnivanje i uspješno vođenje poslovnog subjekta

(STVARANJE NOVE VRIJEDNOSTI !!! !!)



Pojam poduzetništva – 1

Poduzetništvo je proces stvaranja vrijednosti

ujedinjavanjem jedinstvene kombinacije resursa u svrhu

iskorištavanja prigode

Uključuje sve djelatnosti poduzetnika usmjerene na

ulaganja i kombinaciju potrebnih inputa, širenja na

nova tržišta, stvaranje novih proizvoda, novih potrošača

i novih tehnologija

Naglašeno je vezano za prijelomna vremena, uvjete

neizvjesnosti, krize i promjene u okružju



Pojam poduzetništva – 2

Poduzetništvo je proces u kojem pojedinci

pokušavaju ostvariti ideju, bez obzira na resurse koje

trenutačno posjeduju

Bit poduzetničkog ponašanja jest prepoznavanje

prilika i ostvarivanje ideja

Skupina zadataka, kojom se bave poduzetnici, može

ostvariti pojedinac ili skupina osoba. Ta vrsta

zadataka zahtijeva kreativnost, motivaciju i volju za

preuzimanjem rizika



U svijetu postoji ogromno zanimanje za poduzetništvo

Prema GEM

(Global Entrepreneurship Monitor)

istraživanju iz 2005. godine,

oko 330 milijuna ljudi

ili 14% odraslih u 35 zemalja,

obuhvaćenih istraživanjima,

uključeni su u formiranje

novog poduzeća



POVIJEST PODUZETNIŠTVA

- Ali prije toga:

MULTIDIMENZIONALNOST PODUZETNIŠTVA KAO FENOMENA

- socio-kulturna priroda ( društvene vrijednosti, obitelj, religija, etika, )

- ekonomska priroda ( ekonomski rast, inovacije, rizik, )

- psihološka priroda ( motiviranost, kreativnost, samo aktualizacija)

- politička priroda ( vladavina zakona, politički pluralizam, sloboda)

interdisciplinarnost (entreprenology)



Poduzetništvo u malim i srednjim poduzećima u ekonomskoj literaturi poznato je pod nazivom tradicionalno poduzetništvo

Prvi poznati zapisi o malom poduzeću pojavili su se prije 4000 godina. Povijesni razvoj malog poduzetništva pokazuje da je malo poduzeće cvjetalo u gotovo svim starim kulturama

U malom poduzetništvu posebno su se isticali: Arapi, Babilonci, Egipćani, Grci, Feničani, Rimljani...



U srednjem vijeku Rimska katolička crkva držala je

male poduzetnike na marginama gospodarskog života

Trgovce se često spaljivalo kao grješnike jer nisu

unapređivali proizvod, već samo podizali cijene koje je

odredio proizvođač

Sve do devetnaestog stoljeća Crkva je naglašeno

govorila i protiv prakse zaračunavanja kamata na

zajmove (Islam i danas ne dozvoljava lihvarstvo)





- “Rađanje poduzetništva”

* korijeni pojma Poduzetništvo se mogu potražiti (i) u semantičkom razvoju pojma

* Poduzetništvo (franc. glagol = entreprender ( već u 12.st.)= poduzimati, nešto činiti (bez ekonomske konotacije)

* u Engleskoj se poduzetnicima nazivaju avanturisti, osvajači,

* u 14. st. pojam se širi na izvršitelje velikih stvaralačkih projekata

* u srednjem vijeku tipičan poduzetnik je osoba koja gradi

velika arhitektonska djela (dvorce, katedrale i sl.)

* od 18.st. pa nadalje koncept Poduzetništva izvire iz razvoja

industrijalizacije ( uključuje: rizik, izume, inovativnost )



Benedikt Kotruljević (oko 1400.-1468.)

U djelu O trgovanju i savršenom trgovcu (Della mercatura et del

mercante perfetto, napisanom 1458.) daje naznake poduzetničkih

karakteristika (trgovaca)

http://hr.wikipedia.org/wiki/1458



Pojam PODUZETNIŠTVO koristi i i Sebastian Vauban (1633-1707.) koji

se bavio proučavanjem različitih područja ekonomije i ekonomskih

pitanja; od novca, javnih financija, poljoprivrede, i kolonizacije te

je tvorac velikog broj novih ekonomskih ideja i pristupa

progresivnih za ono vrijeme



Pioniri poduzetništva

- Austrijanac Joseph A. Schumpeter –najznačajniji teoretičar koncepta poduzetništva, začetnik suvremenog stajališta . . . Da je Poduzetništvo usko vezano uz dinamiku, promjene i inovacije kao uvjet ekonomskog razvitka

NO

- Cantillon je prvi ponudio jasnu koncepciju poduzetničke funkcije u cijelosti

POĐIMO REDOM:

- Daniel Defoe (1659. – 1731.) prvi teorijski koncept Poduzetništva

Opisuje ljude koji preuzimaju rizik očekujući velike dobitke.

Poduzetnik ima negativnu društvenu konotaciju koju Daniel Defoe želi

promijeniti.

Kreativne poduzetnike naziva poštenim poduzetnicima.



- Bernard Mandeville (1670.-1733.)

Priklonio se negativnom javnom mnijenju o poduzetnicima

Opisuje ih kao nepoštene i pokvarene trgovce.

Povezuje ljudsku poročnost s poduzetničkim aktivnostima ( duhanska

industrija i sl.)

Malo je poštenih poduzetnika

Industrija poročnih roba kao poduzetnički projekt daje korist državi (porezi)



- Richard Cantillon (1680.-1734.)

Dominantna osoba povijesti razvoja teorijskih koncepata o poduzetništvu

Prvi je ponudio sustavni tretman poduzetnika s dobro definiranog funkcionalnog gledišta

Bavi se opisivanjem poduzetnikove poduzetničke funkcije u ekonomiji

Prvi je opisao Poduzetništvo i poduzetnika ekonomskim pojmovima

Poduzetnik je centar ekonomskih aktivnosti koji donosi poslovne odluke

Definira rizik kao dio poduzetničke okolnosti

Poduzetnik kupuje po izvjesnim cijenama a prodaje po neizvjesnim



Adam Smith (1713-1790.)

.... Bio je relativno rezerviran prema poduzetniku, obilježavajući

njegove motive poslovanja isključivo profitom.

.... Smith izjednačuje poduzetnika s kapitalistom, a bogatstvo kao cilj

poslovne aktivnosti za Smitha nije pohvalan motiv jer bogatstvo ne

osigurava individualnu sreću i sigurnost.

.... Iako nije direktno zaslužan za razvoj poduzetništva, zasluga je

Smitha što je kao poduzetničko svojstvo uvrstio interes i

motivaciju, a kao preduvjet poduzetničkog uspjeh istaknuo tržišne

slobode i razvijeni sustav tzv. "nevidljive ruke" tržišta.



Jean Baptiste Say (1767-1832.)

Sayu pripadaju zasluge za definiranje uloge i funkcije poduzetnika.

Say definira poduzetnika kao posrednika između vlasnika kapitala i najamnog radnika.

Prvi je dao širi opis poduzetničkog posla definirajući poduzetničke funkcije u

kombiniranju različitih proizvodnih faktora u poduzeću.

Say naglašava sposobnost poduzetnika da usmjerava poslovne pothvate, nadzire ih te da njima uspješno upravlja.

Time on ukazuje na mogućnost odvajanja funkcije vlasništva od poduzetničke funkcije, što će se kasnije u praksi i dogoditi.



John Stuart Mill (1806-1873)

Prvi je u Engleskoj uveo pojam poduzetnika; tj. pojam "undertaker" zamijenio s francuskim pojmom "entrepreneur".

Prema njegovom viđenju to preuzimanje rizika bila je prva karakteristika koja je poduzetnika diferencirala od menadžera.

Engleska tradicija do tada nikad nije pravila jasnu razliku između poslodavaca, kapitalista i menadžera s jedne strane i poduzetnika s druge strane.



- Joseph A. Schumpeter ( 1883.-1950.)

Profesor na Harvard University, Cambridge, Massachusetts, U S A

Otac suvremenog koncepta poduzetništva

Poduzetnik je “kreativni destruktor”, razara staro i gradi novo

Poduzetnici su u službi ekonomskog razvitka

Inovacije pokreću razvoj i nova tržišta

Promjene u ekonomiji iniciraju proizvođači a ne kupci te na taj

način induciraju potražnju ( što se s rastom konkurentnosti mijenja)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cambridge,_Massachusetts

http://hr.wikipedia.org/wiki/Massachusetts



Proizvoditi nove proizvode znači kombinirati već postojeće čimbenike proizvodnje na drugi način

Poduzetnici su ne samo nezavisni vlasnici poduzeća već i zaposleni manageri, članovi upravnih odbora, itd. koji prakticiraju srž poduzetničke funkcije INOVACIJE

Poduzetnik ne mora biti vlasnik kapitala i ne mora snositi rizik; rizik snosi vlasnik kapitala a ne manager

Poduzetnici ( u društvu) ne formiraju nikakvu društvenu klasu

Poduzetnik je vođa, jer kombinira promjene i rizike s ciljem razvitka

Poduzetniku dodjeljuje funkciju lidera

Novac je dio ali ne ultimativni ekonomski cilj



Teorijski pristup poduzetništvu

U okviru metodoloških pristupa proučavanju teorije poduzetništva mogu

se izdvojiti tri značajna teorijska pristupa u izučavanju poduzetnika i

poduzetništva:

1. Personalna psihološka teorija

2. Neoklasična ekonomska teorija

3. Sociokulturni teorijski pristup



Prva dva proučavaju poduzetnike kao slobodne tržišne subjekte koji

djeluju prema svojim vlastitim predodžbama i ekonomskim motivima,

dok treći pristup definira odnos poduzetnika i šire društvene

zajednice



1. Personalna psihološka teorija

Polazi od psiholoških karakteristika relevantnih za poduzetništvo i to:

kreativnost, sposobnost

predviđanja, prilagodljivost, karizmatična ličnost, sklonost riziku i

neizvjesnosti i sl.

U literaturi se ovaj pristup naziva još i generičkim poduzetništvom.

Po ovoj teoriji poduzetnici se definiraju kao izuzetni ljudi s posebnim

(karakterističnim)

psihološkim svojstvima.

Personalno – psihološka teorija također tvrdi da se poduzetništvu čovjek ne

može naučiti !?

Međutim, nijedna psihološka analiza dosada nije ponudila signifikantne

empirijske dokaze da je to upravo tako.



2. Neo klasična ekonomska teorija

Dominantna ekonomska teorija prve polovice 20. stoljeća.

Proučava poduzetništvo sa resursnog aspekta.

Neoklasični pristup poduzetništvu uči nas da poduzetnici teže

maksimalizaciji profita najefikasnijim korištenjem i kombiniranjem

faktora proizvodnje.

U konceptu se daje naglasak na racionalnom ponašanju i potpunoj

informiranosti o tržišnim uvjetima i prilikama, a izostaje aspekt

neizvjesnosti.



3. Sociokulturni teorijski pristup

.... Tumači da je sklonost ka poduzetništvu rezultat ispreplitanja

socijalnih, kulturnih, ideoloških, religijskih, etičkih i društvenih

odnosa.

.... Ovaj pristup analizira eksterno okruženje poduzetništva

objašnjavajući poduzetništvo kao ekonomsku djelatnost ljudi u

okviru zadanih sociokulturnih institucija



Moderne teorije Poduzetništva i poduzetnika

Frank Knight, - rizik i neizvjesnost su konstituirajući elementi poduzetničke

funkcije

Friedrich August von Hayek – rast dohotka ograničen je nedostatkom znanja

Harvey Leibenstein , Israel M. Kirzner, Marc Casson, Ronald H. Coase, Wiliam

J. Baumol

Bihevioristički koncept poduzetništva – psiholozi; uspostavlja se veza

između Poduzetništva i razine motivacije, osobnih karakteristika i

spremnosti na inicijativu u okviru ekonomskih aktivnosti (David

McClleland)

- Pojedinci s visokom potrebom za uspjehom (n-Ach)



Max Weber (1864.-1920.) sociolog

Vodeći u ispitivanju ne-ekonomskih čimbenika u polju poduzetništva

Religijska motivacija (kalvinistička, protestantska) jedino odgovara

zahtjevima kapitalizma

Poduzetnik je inovator s neobično jakim karakterom, i jasnom vizijom

djelovanja,

Čovjek postoji radi posla



Interdisciplinarni pristup teoriji poduzetništva

• ima zadatak okupiti ljude iz različitih područja (znanstvenike,privatnike, državne službenike, itd.) i različitih specijalizacija(ekonomiste, psihologe, sociologe, antropologe, itd.) koji bimeđusobnom interakcijom i razmjenom metodologija, teorija ipraksi, izgradili novu teoriju Poduzetništva

• primijeniti interdisciplinarni pristup na problematikuPoduzetništva značilo bi sinergijsko stvaranje teorijskogkorpusa o Poduzetništvu sastavljenog od

konvergentnih spoznaja (o Poduzetništvu) iz različitihznanstvenih i

disciplinarnih polja



- entreprenology - poduzetništvo kao znanstvena disciplina

Poduzetništvo je jedna od najmlađih paradigmi u znanosti o upravljanju



Najznačajnije škole koje su definirale poduzetništvo su:

I. KLASIČNA ŠKOLA

i. Američka

• poduzetnik je kreator bogatstva

• profit je rezultat uloženih vještina, sposobnosti i talenta

• posao se odvija u uvjetima neizvjesnosti (rizika)



ii. Njemačka

- poduzetnik snosi rizik i ujedno je inovator

- profit je nagrada za preuzimanje rizika i inovatorstvo



II. NEOKLASIČNA ŠKOLA

- vođenje poduzeća sjedinjuje elemente: organiziranje i primjenu

novih

metoda i preuzimanje rizika

- poduzetnik bira samozapošljavanje ako će mu to donijeti veću

zaradu

- zadaća poduzetnika je remećenje „status quo“ - inoviranje

- poduzetništvo je izvor promjena

- profit je cijena i plaća za pružene usluge poduzetnika

- profit nije nagrada za preuzimanje rizika



ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ TEORIJE PODUZETNIŠTVA

Cilj je: uspostavljanje Poduzetništva kao zasebnog znanstvenog područja

Znanje o Poduzetništvu se može najbolje razviti ako se poznavanje fenomena Poduzetništva

poveže sa znanjima i standardima određenih znanstvenih disciplina što se može postići na tri

načina:

i. istraživači koji svoje istraživanje usmjere isključivo na Poduzetništvo , trebaju znati više

teorije i metodologije iz drugih disciplina

ii istraživači u znanstvenim disciplinama koji povremeno primjenjuju svoje znanje na

Poduzetništvo trebaju pročitati puno radova iz područja Poduzetništva prije nego provedu

svoje istraživanje

iii moguća je izravna suradnja stručnjaka iz Poduzetništva i stručnjaka iz priznatih znanstvenih

disciplina



Empirijsko istraživanje u poduzetništvu

Polje istraživanja Poduzetništva je u začetku

Poduzetništvo nije sazrelo niti (još) prihvaćeno akademsko polje ( kao npr.

marketing, financije)

Poduzetništvo mora postići kritičnu masu prihvaćenog i uvaženog

istraživanja prije nego li dobije znanstveni legitimitet

Poduzetništvo je izuzetno važna ekonomska i društvena sila te u skladu s

značajem zaslužuje i ozbiljno istraživanje teorije i prakse te razvoj

kvalitete spoznaje

u Poduzetništvu je nužno razvijati empirijsko istraživanje

Osnova istraživanja je uvijek teorija



u poznatom zborniku Frontiers of Entrepreneurship Reseach (2001.)

objavljeno je istraživanje o start-up poduzećima (zašto i kako nastaju, koja

su očekivanja, itd.)

Buduća empirijska istraživanja Poduzetništva bi se trebala bazirati na planu

istraživanja, identificiranju uzoraka, prikupljanju podataka, analiziranju

odnosno mjerenju podataka, zaključivanju s ciljem razvoja segmenata

poduzetništva kao teorije

U Poduzetništvu su značajne teorije:

a) proizvodnje – pretpostavke o tehnološkim mogućnostima kombiniranja

inputa u novi proizvod

b) upravljanja – biranje različitih putova organiziranja proizvodnje i

marketinga



- samo ispreplitanjem ekonomskih i ne-ekonomskih čimbenika se stvara

teorijsko-empirijska slika poduzetnika/Poduzetništva i Poduzetništva kao

potencijalne znanstvene discipline

- u konceptualizaciji Poduzetništva se javljaju četiri moguća koncepta

promišljanja:

a) poduzetnik kao individualni subjekt na tržištu

b) poduzetnički duh kao način ponašanja na tržištu

c) poduzetništvo kao kombinacija subjekata i ponašanja na tržištu

d) poduzetnički proces i događaj kao kombinacija vremenske dimenzije

i ponašanja na

tržištu ( stvaranje organizacije za realizaciju poduzetničkih ciljeva)

Zanimljiva je definicija Ronstadta: Poduzetništvo je dinamični proces

stvaranja uvećane vrijednosti



SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO

«Postoji mnogo kreativnih, altruističnih, etičnih ljudi s inovativnim idejama. No samo jedan od tisuću posjeduje i poduzetničku kvalitetu potrebnu za pokretanje velikih društvenih promjena» William Drayton ASHOKA

Socijalni poduzetnik ne daje nekome ribu ili kruh, niti uči nekoga kako se riba lovi ili kruh peče, nego mijenja i unapređuje ribolov i pečenje kruha, nadilazeći tako sve ranije pristupe poslovanju

Ne zadovoljava se trenutačnim rješenjem problema nego pokušava promijeniti svoje okružje: lokalnu zajednicu, društvo i čitav svijet

Tradicionalno i socijalno poduzetništvo;

organizacijska odgovornost

Maksimalan profit

Klasična politička ekonomija

Tradicionalno poduzetništvo

Predatorski kapitalizam

Socijalno poduzetništvo

Moralni kapitalizam

Korporativna društvena odgovornost

Cilj

Održiv profitCilj

Levels of Entrepreneurial responsibility Wickham,P.A.,

Strategic Entrepreneurship, FT Prentice Hall, Harlow, 2006, pp 199

Diskrecijska odgovornost

Moralna odgovornost

Zakonska

odgovornost

Ekonomska

odgovornost

Dodana odgovornost vidljiva kroz

indivudualne poduzetnikova

mjerila ili kao razlika spram

drugih poduzeća

Pridržavanje moralnih i etičkih

načela

Poslovanje u skladu sa zakonom

Profitabilna proizvodnja dobara i

usluga

Sastavnice socijalnog poduzetništva

Naglašena društvena odgovornost u odabiru

poslovne djelatnosti (socijalne djelatnosti!?)

Povećana odgovornost spram društvene

zajednice i pojedinca u tijeku obavljanja

poduzetničke djelatnosti (pojedinačan ili opći

interes; odricanje od dijela profita;

trenutačan ili dugoročan uspjeh!?)

Socijalni poduzetnici 1

prilagođavaju misiju stvaranju i održavanju društvene vrijednosti (ne samo privatne vrijednosti)

prepoznaju i prepuštaju se novim prilikama koje služe navedenoj misiji

objedinjuju procese kontinuirane inovacije, adaptacije i učenja

nisu ograničeni trenutno raspoloživim resursima

teže ostvarivanju maksimalnog outputa uz dane uvjete

Willim Drayton naglašava ove značajke: snažnu, novu ideju koja može promijeniti sustav

kreativnost

«revolucionarski» potencijal

poduzetničku kvalitetu

moral

Socijalni poduzetnici 2

Socijalni poduzetnici posjeduju isti temperament kao njihovi «tradicionalni» kolege, no razlika je u tome što oni svoje talente koriste za rješavanje društvenih problema, kao što su obrazovanje, nejednaka pristupačnost tehnologije, zagađenje okoliša, itd.

Oni istovremeno djeluju kao agenti društva sagledavajući propuštene prilike za unapređenjem sustava, uvođenjem novih pristupa i rješenja s ciljem kreiranja društvene vrijednosti

primarno teže generiranju «društvene vrijednosti», a ne profita

Uspješno i održivo poslovanjeStephen Young: Moralni kapitalizam, CROMA, Zagreb, 2006.

UL

AG

AN

JA

Društveni

kapital

Kapital

poslovnog

ugleda

Financijski

kapital

Fizički

kapital

Ljudski

kapital

Proces

prerade

Izlazni

rezultat

Roba/Usluge

Klijenti

Održivi

profit

Maksimalna

vrijednost

Povrat na kapital zadržava primjerenost ulaganja kapitala

Vanjski utjecaji na poduzetništvo

Političko okružje

Gospodarsko okružje

Pravno okružje

Kulturno okružje

Političko okružje

Kolektivizam ili individualizam: razlike u društvenim odnosima spram uloge pojedinca (sloboda, vlasništvo, djelovanje)

Demokracija ili totalitarizam: razlike u mogućnostima političkog djelovanja pojedinaca ili društvenih skupina

Socijalizam ili kapitalizam: društveno i političko okružje koje određuje stupanj demokracije i tržišne slobode

Liberalan pristup

J. S. Mill:

Svako ljudsko biće slobodno je u djelovanju,

dok drugima ne nanosi štetu

Gospodarska sloboda jest temelj političke

slobode i demokracije

Gospodarstvo se mora osloboditi svakog

utjecaja države i njezinih tijela (prihvaća ipak,

progresivno oporezivanje, na pr. alkohola

Gospodarsko okružje

Tržišno gospodarstvo (privatno vlasništvo)

Plansko gospodarstvo (državno vlasništvo)

Mješovito gospodarstvo (tržišno-plansko)

Gospodarstvo upravljano od strane države

(država planira i usmjerava investicije)

Pravno okružje

Skup pravila (zakona) kojima država regulira

gospodarsko djelovanje (poticanje i zaštita poslovnih

ulaganja, porezi, integracija):

Imovinsko pravo (privatna zaštita ili zaštita državnom

akcijom) surogati, patvorine, falsifikati, …

Intelektualno vlasništvo (Pariška konvencija koju je

potpisalo 96 zemalja) zaštita od piratskih proizvoda

Sigurnost proizvoda i odgovornost za proizvode

Ugovorni zakon

Kulturno okružje

Svekoliko postignuće ljudskog društva:

materijalna i nematerijalna dobra

Znanje, vjerovanja, umjetnost, moral, zakoni,

običaji i druge sposobnosti koje su čovjeku

potrebne kao članu zajednice

Vrijednosti i norme (postupci, običaji, tabui)

Korporacijska kultura i menadžerski stilovi

PODUZETNIŠTVO U SUVREMENIM UVJETIMA

Snaga mozga nadjačava manualni rad - ZNANJE

Komunikacijska tehnologija stvara globalnu konkurenciju

Inovacija je važnija od masovne proizvodnje

Brze promjene su konstantne

Internet- globalni laboratorij informacija

Sigurno je da ništa nije sigurno

Poduzetništvo postaje posljedica i uvjet suvremenog razdoblja

Fragmentirana tržišta zamjenjuju masovna tržišta

Dizajn, kvaliteta i servis postaju važniji od cijene

Projektni pristup rješavanju poslovnih problema

Internacionalizacija/globalizacija zahvaća sve ekonomske procese

Globalnost tržišta

Uvjet razvoja Poduzetništva je sloboda (tržišta)

Novi poslovni uspjeh=f(karakteristike poduzetnika, industrijska

struktura),

Što

Kako

Zašto

Posljedice/korelacije



OD KOMPETENCIJE DO TEORIJE I OBRATNO

EU komisija definira ( u dokumentu: Europski referentni okvir – ključne kompetencije za

cjeloživotno učenje) osam ključnih kompetencija:

1) Komunikaciju na materinskom jeziku,

2) Komunikaciju na stranom jeziku,

3) Matematičku kompetenciju i temeljne kompetencije u prirodnim znanostima

i tehnologiji,

4) Digitalnu kompetenciju,

5) Kompetenciju učenja, (učiti kako učiti)

6) Društvene i građanske kompetencije,

7) Smisao za inicijativu i poduzetništvo i

8) Kulturološku senzibilizaciju i izražavanje.



Ključne kompetencije su prenosivi multifunkcionalni sklop znanja, vještina, nadarenosti i

stavova koji su potrebni svim pojedincima za njihovu osobnu realizaciju i razvitak,

uključivanje u društvo i zapošljavanje

Prenosive – primjenjuju se u mnogim situacijama

Multifunkcionalne – upotrebljavaju se za postizanje nekoliko ciljeva kod rješavanja različitih

problema

Poduzetnička kompetencija: skup znanja, vještina i stavova kojima je cilj:

a) u širem smislu: aktivan i kreativan razvoj osobnosti

b) užem smislu: osnivanje i uspješno vođenje poslovnog subjekta



ZAŠTO je to važno?

- globalno-ekonomski uzroci ( gospodarska konkurentnost EU u svjetskim razmjerima)

- Poduzetništvo potpomaže otvaranju radnih mjesta

- od presudnog je značaja za konkurentnost

- razvija osobne potencijale

- Poduzetništvo je opći društveni interes

- ZELENA KNJIGA O PODUZETNIŠTVU: Europa mora učinkovitije poticati poduzetnički duh.

Potreban joj je veći broj uspješnih poduzeća koja su voljna ubirati plodove otvorenog

tržišta i u većoj mjeri se upustiti u ispitivanje komercijalnih mogućnosti kreativnih ili

inovativnih poduhvata.



I u tom smislu . . .

Nacionalni okvirni kurikulum (MZOS 2010. god.) potiče uvođenje poduzetništva u sve

obrazovne razine

provode se različiti programi osposobljavanja za učenje poduzetništva ( od dječjih vrtića do

visokoškolskog obrazovanja)

osnovan SEECEL - Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje

Jugoistočne Europe

a je li obrazovno-gospodarstveni sustav spreman za provedbu učenja/usvajanja

poduzetničke kompetencije?

koncepcijski, metodičko-didaktički, zakonski, psihološki, kulturološki, tehnološki,

financijski??????



- Karakteristični pojmovi Poduzetništva

- rizik

- poduzetničke mogućnosti i znanja

- inovacije

- kreativnost



PODUZETNIČKO UČENJE

Učenje (pojedinačno, timsko, organizacijsko) – kritičan čimbenik ekonomskog prosperiteta

(često; konkurentska prednost)

Peter Senge, voditelj Centra za organizacijsko učenje na MIT-u ( “The Fifth Discipline”) –

poduzeća su konkurentnija što više uče i znaju

Učenje: formalno, neformalno i informalno

Stjecanje poduzetničkih : znanja, vještina i stavova

POZITIVNA PSIHOLOGIJA



Kolbov ciklus učenja – učenje je proces u kojem se znanje stvara kroz transformaciju

iskustva



PODUZETNIČKO OBRAZOVANJE

Lokacije: dječji vrtići

osnovne škole

srednje škole

visoke škole

poduzeća

-temeljeno na obrazovnim ishodima i kurikularnom pristupu

Kako se mjeri uspješnost poduzetničkog obrazovanja

Potražnja za poduzetničkim obrazovanjem



Obrazovni sustav u svijetu i RH u odnosu na Poduzetništvo

Učiti činjenjem (learning by doing)

PEDAGOGIJA PODUZETNIŠTVA



TRADICIONALNE METODE

a ) Predavačko-prikazivačka nastava

(receptivno učenje)

b ) Prezentacija

( vježbanje komunikacijskih vještina)



AKTIVNE METODE UČENJA I POUČAVANJA

A) metode aktivacije što više polaznika

brain storming

vježbe s „kugličnim ležajevima“

govorni lanac

sjedenje u krugu

rad s partnerom

igra uloga

kreativna primjena filma

radionica budućnosti

polaznik – mentor (Mattes, 2007)

dramske igre i vježbe



B) metode usmjerene na djelovanje

Projektna nastava

P R I M J E R : Integralno upravljanje poduzećem

Timski rad

Odnos obrazovnih ishoda – nastavnih sadržaja - timskog rada – vrjednovanja (taksonomije)

Prepoznate 3 domene

Originalno razradili Bloom, Krathwohl i Masia

Kognitivnu domenu 1956

Afektivnu domenu 1964

Simpson (1964) i Harrow (1972)

Psihomotoričku domenu



UČENIČKA ZADRUGA

Projektna nastava

Kroz učeničke zadruge se ostvaruje veza teorije i prakse

Moguće usvajanje ekonomsko – poduzetničkih kategorija

Moguće poticanje stvaralačkog, divergentnog mišljenja

Moguće je mlade poticati na racionalno korištenje slobodnog vremena

Stvara se pozitivna slika o sebi, drugima, pozitivan stav prema svim vrijednostima

Moguće je ostvariti psihoterapijsku pomoć koristeći rad kao sredstvo odgoja

Kurikulum učeničke zadruge ( tehničko – tehnološki + poduzetničko- ekonomski )



Danas: Oko 250 učeničkih zadruga s oko 18.000 zadrugara i oko 700 mentora

- 24 srednjoškolskih zadruga

- 206 osnovnoškolskih zadruga

- 20 zadruga odgojno-obrazovnih institucija



Metodički pluralizam

Visoka korelacija između obrazovnih ishoda i metodičkog okvira

Značajan za poučavanje poduzetništva ( nužno poznavanje dovoljno metoda učenja ali i

poduzetničko – ekonomskih procesa, aktivnosti, postupaka)

Nužna sveobuhvatna didaktičko-metodička izobrazba nastavnika

Obrazovna-odgojna djelatnost se najsporije tehnološki modernizira od svih važnih društvenih

djelatnosti. Obrazovna je učinkovitost škole već zbog toga ispod potrebne razine (

Pastuović, 1999,)

JESU LI NASTAVNICI U OSNOVNIM ŠKOLAMA ( DIDAKTIČKO – METODIČKI ) SPREMNI

ZA POUČAVANJE PODUZETNIŠTVA?

Documents

TEME RADIONICA - doing-business-together.com i teorija... · Visoka škola Nikola Šubić Zrinski Selska cesta 119 0800 442 442 [email protected] TEME RADIONICA 1. a) povijest i