Zatita ljudskih prava u koli

Svi ljudi roeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima" tako poinje lan 1 "Ope deklaracije o ljudskim pravima". To znai da svi mi od trenutka roenja posjedujemo odreena prava koja se nazivaju ljudskim pravima.

Ljudska prava su zajamena svakom ovjeku na temelju njegova postojanja kao ovjeka i ona su neotuiva, to znai da ne mogu nikome biti oduzeta.

Ljudskim pravima smatraju se zagarantovana prava pojedinca na zatitu od drave, prava koja mu pripadaju na temelju njegova postojanja kao ovjeka, prava koja u svakom sluaju ostaju odriva i drava ih ne moe ograniavati.

Jezgri ljudskih, odnosno osnovnih, prava pripadaju: dostojanstvo ovjeka, pravo na razvoj linosti, jednakost pred zakonom i ravnopravnost, sloboda religije i rasuivanja, sloboda miljenja, sloboda tampe i informacija, sloboda uenja, sloboda okupljanja, sloboda ujedinjavanja, sloboda kretanja, sloboda izbora zanimanja i sloboda rada, nepovredivost stana, garant privatnog vlasnitva, garancija prava na nasljedstvo, pravo na azil i peticiju, kao i zakonska prava poput zatite od neopravdanog hapenja (...)."

Kako su se razvila ljudska prava? Ideja o ljudskim pravima ima svoje korijene u grkoj filozofiji antike i u religiji: Svi ljudi su pred Bogom jednaki. Razvoj ove ideje moe se podijeliti u tri koraka: 1. korak: Filozofski korijeni (univerzalno pravo) 2. korak: Politiko ostvarenje u sklopu nacionalnih drava Vodeu ulogu u takvom razvoju imala je Engleska. Ve su 1215., s Magna Charta Libertatum, od kralja iznuena odreena prava, nepovredivost graana 1628. 1679 po prvi put se u zakonu prepoznaju prava (tim zakonom je uhapenik nije mogao biti uhapen bez razloga i imao je pravo braniti se pred sudom)

(filozof,John Locke )

3 korak: Politiko ostvarenje s univerzalnim pravom u Ujedinjenim narodima Za Johna Lockea nepromjenjiva uroena prava ovjeka su ivot, sloboda i privatno vlasnitvo. Svrha svake drave je da titi ta prirodna ljudska prava.

Naime, "Virginia Bill of Rights" iz 1776., dokument je koji se, uz " Ameriko proglaenje nezavisnosti" iz iste godine, ubraja u najvanije dokumente u povijesti ljudskih prava. sljedea prava proglaena su neotuivim ljudskim pravima i otada sainjavaju jezgru ljudskih prava: Pravo na ivot, slobodu i privatno vlasnitvo Sloboda okupljanja i sloboda tampe Sloboda kretanja i pravo na peticiju Pravo na pravnu zatitu Glasako pravo

3. Korak: Univerzalno politiko ostvarenje (Ujedinjeni narodi)

Strani zloini tokom Drugog svjetskog rata potaknuli su ljude na razmiljanje kako bi se moglo osigurati vaenje ljudskih prava diljem svijeta. Ono to se dogodilo nije se smjelo vie ponoviti. Trebalo je osigurati da svi ljudi na svijetu imaju osnovna prava i slobode. Trebalo je osigurati da svi ljudi na svijetu imaju osnovna prava i slobode.

Opa deklaracija o ljudskim pravima", koja je usvojena 10. prosinca 1948. Ona predstavlja listu ljudskih prava, koja se mogu podijeliti u vie grupa,

Ljudska prava obuhvaaju mnogo razliitih podruja ljudskog suivota. Zato ih se moe podijeliti u vie grupa: Grupa 1: Osobna/lina prava (zatita od napada,dostojanstvo, pravo na ivot, npr.tjelesno kanjavanje u kolama i sl. )

Grupa 2: Politika i civilna prava (odnose se na politika icivilna,odnosno graanska prava,sloboda miljenja )

Grupa 3: Socijalna i ekonomska prava (pravo na sigurnost,rad ,obrazovanje i sl.

Grupa 4: Prava tree generacije (pravo na razvoj tehnikinapredak i razvoj,zatita okolia ). Dokaz da se i sama prava razvijaju i da se proiruje spektar istih.

Da bi sagledali neke aspekte budunosti ne trebaju nam predvianja superraunala. Dosta se o sljedeem milenijumu moe vidjeti u nainu nae brige za djecu danas. Na svijet sutranjice moe utjecati nauka i tehnologija, ali vie od svega, on ve poprima oblik u tijelima i razumu nae djece. Kofi Annan, Secretary-General of the United Nations

"Prava djeteta"Djeca posebno trebaju zatitu. U ophoenju s njima tako se kae - pokazujemo svoje pravo lice. Nema razdoblja u kojemu djeca nisu bila zlostavljana i iskoritavana, a to je oblik posebno teke povrede ljudskih prava. Generalna skuptina Ujedinjenih naroda, 11. prosinca 1946. osnovala je organizaciju za pomo djeci UNICEF.

Iskustvo, na alost, pokazuje da su upravo djeca, iako neduna, izloena tekim situacijama i sudbinama. Vie od 2 milijuna djece je u zadnjih 10 godina poginulo u ratovima. 10 milijuna djece u svijetu ima teka psihika oteenja kao posljedice rata. 30 milijuna djece ivi u ratnim podrujima. U 26 zemalja svijeta djeca mlada od 15 godina koriste se kao vojnici na zadatku

Konvencija o pravima djeteta Generalna skuptina Ujedinjenih naroda usvojila je 1989 god. "Konvenciju o pravima djeteta" sa 54 lana. Konvenciju, koju je dosad potpisalo vie od 180 zemalja Konvencija o pravima djeteta" je u svijetu najvie puta ratificiran dokument o ljudskim pravima, no uprkos tome njena je provedba jo uvijek u "djejim cipelama".

to propisuje "Konvencija o pravima djeteta" Ujedinjenih naroda