Tematsko izvješće Kakvoća vode u dunavskom slijevu: ostvaren je napredak u provedbi Okvirne direktive o vodama, ali potrebni su dodatni napori

HR 2015 BR. 23

EUROPSKIREVIZORSKISUD

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel. +352 4398-1

E-pošta: eca-info@eca.europa.eu Internet: http://eca.europa.eu

Twitter: @EUAuditorsECA YouTube: EUAuditorsECA

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016.

Print ISBN 978-92-872-3727-9 ISSN 2315-0548 doi:10.2865/197544 QJ-AB-15-023-HR-CPDF ISBN 978-92-872-3735-4 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/53337 QJ-AB-15-023-HR-NEPUB ISBN 978-92-872-3752-1 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/6059 QJ-AB-15-023-HR-E

© Europska unija, 2016.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.

Za svaku uporabu ili umnožavanje karte na str. 65. dopuštenje treba zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

Printed in Luxembourg

Kakvoća vode u dunavskom slijevu: ostvaren je napredak u provedbi Okvirne direktive o vodama, ali potrebni su dodatni napori

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU a)

Tematsko izvješće

HR 2015 BR. 23

02Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija uspješnosti i usklađenosti koje su provedene za posebna prora-čunska područja ili teme povezane s upravljanjem. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstoje-će razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je II. revizijsko vijeće, kojem je na čelu član Suda Henri Grethen, a specijalizirano je za rashodovna područja strukturnih politika, prometa i energije. Reviziju je predvodio član Suda George Pufan, a na njoj su radili i voditelj njegova ureda Patrick Weldon, ataše u uredu Mircea Radulescu, voditelj odjela Alain Vansilliette, vodite-ljica tima Marion Colonerus te revizori Zuzana Gullova, Daniela Jinaru, Maria del Carmen Jimenez, Attila Horvay-Kovacs, Dana Moraru, Radka Papouskova i Ildiko Preiss.

Slijeva nadesno: A. Vansilliette, M. Radulescu, M. d. C. Jimenez, G. Pufan, Z. Gullova, P. Weldon, A. Horvay-Kovacs.

03Sadržaj

Odlomak

Pojmovnik

I.–X. Sažetak

1.–15. Uvod

16.–21. Opseg revizije i revizijski pristup

22.–165. Opažanja

22.–50. Planovi upravljanja slijevom kao instrument za postizanje dobre kakvoće vode do 2015. godine

26.–27. Nedovoljan napredak u pogledu ekološkog i kemijskog stanja vodenih tokova

28.–32. Nije bilo dovoljno sveobuhvatnih podataka za utvrđivanje izvora onečišćenja na razini vodenih tokova

33.–44. Mjere utvrđene u planovima upravljanja slijevom nisu dostatne za odgovarajuće suzbijanje onečišćenja iz različitih izvora

45.–46. Velik broj vodenih tokova izuzet je iz rokova za 2015. i 2021. godinu

47.–50. Komisija pomno prati stanje, ali napredak ovisi o spremnosti država članica na poduzimanje koraka

51.–98. Mjere i instrumenti koje države članice primjenjuju kako bi smanjile onečišćenje iz otpadnih voda

52.–82. Onečišćenje iz aglomeracija: postignut je napredak u pročišćavanju otpadnih voda, ali dostupnim instrumentima mogao bi se postići veći učinak

83.–98. Onečišćenje iz industrijskih postrojenja: poteškoće u određivanju graničnih vrijednosti emisija i nedostatci u jamčenju njihove primjene

99.–165. Mjere i instrumenti koje države članice primjenjuju radi suzbijanja raspršenog onečišćenja uzrokovanog poljoprivrednim djelatnostima

101.–122. Države članice ne iskorištavaju sve mogućnosti koje im pruža Direktiva o nitratima

123.–132. Postoje nedostatci u akcijskim planovima za pesticide

133.–144. Mehanizam višestruke sukladnosti ima učinak, ali ne iskorištava se u cijelosti

145.–157. Potencijal mjera ruralnog razvoja za rješavanje pitanja u vezi s kakvoćom vode nije u cijelosti iskorišten

158.–165. Načelo da onečišćivač plaća primjenjuje se samo se u određenoj mjeri na raspršeno onečišćenje uzrokovano poljoprivrednim djelatnostima

04Sadržaj

166.–191. Zaključci i preporuke

Prilog I. — Pregled vodnog područja rijeke Dunav

Prilog II. — Onečišćenje površinskih voda

Prilog III. — Granične vrijednosti emisija predviđene Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda

Prilog IV. — Naknada za onečišćenje vode: iznosi po onečišćujućim tvarima (u eurima po toni)

Prilog V. — Granične vrijednosti emisija određene u nacionalnim zakonskim odredbama

Odgovori Komisije

05Pojmovnik

Aglomeracija: područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ili do krajnje točke na kojoj se ispuštaju.

Biokemijska potrošnja kisika (BPK5): količina kisika koju mikroorganizmi potroše za uklanjanje biorazgradivih organskih i mineralnih tvari sadržanih u vodi. BKP5 ustaljena je mjera za količinu kisika u miligramima po litri (mg O2/l) potrošenu tijekom pet dana. Vrijednost BPK5 raste proporcionalno količini kisika koju troše mikroorganizmi, a time i onečišćenje.

Dozvola za ispuštanje otpadnih voda: dozvola izdana subjektima odgovornima za ispuštanje otpadnih voda u skladu sa zakonskim odredbama država članica. Sadržaj dozvole uključuje, između ostaloga, obvezne granične vrijednosti emisija za niz parametara i onečišćujućih tvari.

Drugi stupanj pročišćavanja: biološka faza u kojoj se otpadne vode obrađuju tako da se iz njih uklone biorazgradive organske onečišćujuće tvari.

Ekološko stanje/potencijal površinskih voda: opis kakvoće strukture i funkcioniranja vodenih ekosustava. Stanje se procjenjuje na temelju sljedećih elemenata kakvoće: biološki elementi (fauna i flora), hidromorfološki elementi, kemijski i fizičko-kemijski elementi, posebne onečišćujuće tvari i neki općeniti elementi (salinitet, uvjeti u pogledu hranjivih tvari itd.). Potencijal se pak procjenjuje za vodene tokove čija je fizička struktura uvelike izmijenjena kako bi se koristili u razne svrhe, kao što su plovidba, zaštita od poplava, hidroenergija i poljoprivreda. Razlog je tomu činjenica da, u mnogim slučajevima, s gospodarskog stajališta nije ni izvedivo ni poželjno prestati s uporabom u takve svrhe i ukloniti fizičke izmjene.

Ekvivalent u broju stanovnika (ES): opterećenje otpadne vode onečišćenjem količinski izraženo u „ekvivalentnom” broju pojedinaca koji bi uzrokovali onečišćenje u jednakoj mjeri. Ekvivalent u broju stanovnika u vrijednosti 1 odgovara opterećenju otpadne vode onečišćenjem za koje je odgovoran jedan stanovnik, odnosno organskom biorazgradivom opterećenju čija petodnevna biokemijska potrošnja kisika iznosi 60 grama na dan.

Europski fond za regionalni razvoj: cilj je Europskog fonda za regionalni razvoj unaprijediti gospodarsku i socijalnu koheziju u Europskoj uniji ispravljanjem glavnih regionalnih neravnoteža s pomoću financijske potpore izgradnji infrastrukture i ulaganju u proizvodnju koje pridonosi otvaranju radnih mjesta, namijenjene prvenstveno poduzećima.

Eutrofikacija: povećanje količine hranjivih tvari u vodi, osobito spojeva dušika i fosfora, koje uzrokuju ubrzan rast algi, zbog čega dolazi do smanjenja razine kisika u vodi i nestajanja autohtonog vodenog bilja, riba i drugih životinja u vodi.

Ex ante uvjeti: pri pripremi programa ruralnog razvoja i operativnih programa koji se sufinanciraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u programskom razdoblju 2014.–2020. države članice moraju procijeniti jesu li ispunjeni unaprijed utvrđeni ex ante uvjeti. Ako nisu ispunjeni, moraju se pripremiti akcijski planovi kojima će se zajamčiti da će se ti uvjeti ispuniti do 31. prosinca 2016.

Granične vrijednosti emisija: koncentracija i/ili razina emisija koja se ne smije premašiti ni u jednom vremenskom razdoblju. Emisija je izravno ili neizravno ispuštanje tvari iz određenog postrojenja u vodu.

Istjecaj: u kontekstu ovog izvješća označuje pročišćene otpadne vode koje se ispuštaju u vodene tokove.

06Pojmovnik

Izravna plaćanja: plaćanja koja se dodjeljuju izravno poljoprivrednicima u okviru programa potpore dohotku. Primjere takvih programa čine program jedinstvenih plaćanja i program jedinstvenih plaćanja po površini.

Kanalizacijska mreža: fizička infrastruktura sastavljena od cijevi, crpki, rešetki, kanala itd. kojom se otpadne vode prenose od izljevnog mjesta do mjesta na kojem se po potrebi pročišćavaju ili zbrinjavaju.

Kemijska potrošnja kisika (KPK): količina kisika koja se potroši za oksidaciju organskih i mineralnih tvari u vodi nekim kemijskim sredstvom. KPK tako obuhvaća i biorazgradive tvari koje se mjere BPK5-om i oksidativne tvari koje nisu biološki razgradive.

Kemijsko stanje površinskih voda: opis kakvoće voda u kojem se odražava koncentracija onečišćujućih tvari koja ne bi smjela premašivati standarde kakvoće okoliša određene u Okvirnoj direktivi o vodama (Prilog IX.). U Direktivi je zasad utvrđeno 45 onečišćujućih tvari (kao što su olovo, nikal, kadmij, živa, benzen).

Kohezijski fond: cilj je kohezijskog fonda unaprijediti gospodarsku i socijalnu koheziju u Europskoj uniji financiranjem projekata povezanih s okolišem i prometom u državama članicama čiji je BNP po stanovniku manji od 90 % prosjeka u EU-u.

Načelo da onečišćivač plaća: načelo utvrđeno Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (članak 191. stavak 2.). Na primjer, u kontekstu otpadnih voda ono podrazumijeva da bi subjekt koji je odgovoran za ispuštanje otpadne vode trebao snositi troškove nastale zbog izazvanog onečišćenja (tj. kućanstvo plaća iznos naknade za otpadne vode za uslugu pročišćavanja, a uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naknadu zbog onečišćenja vode itd.).

Operativni program: operativnim programom utvrđuju se prioriteti i posebni ciljevi država članica te način na koji će se sredstva (sufinancirana iz EU-a i javnih i privatnih nacionalnih resursa) u određenom razdoblju (obično sedam godina) upotrijebiti za financiranje projekata. Ti projekti moraju pridonijeti postizanju određenog broja ciljeva prema prioritetnim osima operativnog programa. Programi se mogu sufinancirati iz svakog fonda u području kohezije (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond). Operativni program priprema država članica, a da bi mogao dobiti sredstva iz proračuna EU-a, mora ga odobriti Komisija. Tijekom razdoblja u kojem se provodi može se mijenjati samo ako se obje strane usuglase oko toga.

Osjetljivo područje: države članice moraju proglasiti vodeni tok osjetljivim područjem ako se ubraja u jednu od sljedećih skupina: i. vodeni tok ili dio vodenog toka kojem prijeti rizik od eutrofikacije; ii. vodeni tok namijenjen zahvaćanju vode za piće koji bi mogao imati preveliku koncentraciju nitrata; i iii. područje koje bi se trebalo podvrgnuti strožem postupku pročišćavanja prema zahtjevima iz direktiva Vijeća. Odgovarajuće određenje osjetljivih područja od ključne je važnosti jer o tome ovisi vrsta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji bi se trebao postaviti radi smanjenja čimbenika koji uzrokuju eutrofikaciju.

Otpadna voda: voda narušene kakvoće. Obično se odvodi kanalizacijskom mrežom i pročišćava u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. Pročišćena otpadna voda odvodnim se kanalom ispušta u recipijent. Otpadne vode nastale u područjima koja nisu priključena na kanalizacijsku mrežu zbrinjavaju se u zasebnim sustavima, kao što su septičke jame.

07Pojmovnik

Poljoprivredno zemljište: zemljište pojedine zemlje sastoji se od poljoprivrednog zemljišta, šumskog zemljišta i ostalog zemljišta. Poljoprivredno zemljište može se podijeliti na obradivo zemljište, zemljište sa stalnim nasadima, trajne travnjake i livade te ostala područja koja uključuju povrtnjake.

Program mjera: dio plana upravljanja slijevom u kojem se utvrđuju mjere potrebne da bi vodeni tokovi postigli dobro ekološko i kemijsko stanje uzimajući u obzir značajke vodnog područja.

Programsko razdoblje: višegodišnji okvir u kojem se planira i provodi dodjela sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda.

Propisani zahtjevi upravljanja: zakonski standardi EU-a u području okoliša, sigurnosti hrane, zdravlja životinja i bilja te dobrobiti životinja.

Raspršeni izvori onečišćenja: onečišćenje uzrokovano nizom aktivnosti bez posebne točke ispuštanja (vidjeti „točkasti izvori onečišćenja”). Poljoprivreda je, na primjer, glavni izvor raspršenog onečišćenja.

Slijev: kopnena površina s koje se cijelo površinsko otjecanje preko niza potoka, rijeka i, katkad, jezera ulijeva u more u istom ušću, estuariju ili delti.

Sredstva za zaštitu bilja: sredstva koja se upotrebljavaju za zaštitu bilja i usjeva od štetnih utjecaja kao što su korov, bolesti ili kukci.

Standardi za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete (DPEU): obveza održavanja dobrih poljoprivrednih i ekoloških uvjeta na poljoprivrednim zemljištima odnosi se na niz standarda u vezi sa zaštitom tla, održavanjem organskih tvari u tlu i strukture tla, sprečavanjem uništavanja staništa i gospodarenjem vodama.

Stroži postupak pročišćavanja/treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda: u skladu sa zahtjevima iz Direktive, riječ je o biološkoj/kemijskoj fazi koja se po potrebi provodi radi smanjenja koncentracije hranjivih tvari (dušika i fosfora) u pročišćenim otpadnim vodama prije njihova ispuštanja u recipijente kojima prijeti rizik od eutrofikacije.

Točkasti izvori onečišćenja: onečišćenje uzrokovano nizom aktivnosti do čijeg ispuštanja dolazi u određenoj točci (kao što je ispuštanje iz uređaja za pročišćavanje komunalnih ili industrijskih otpadnih voda).

Ugroženo područje: kopnene površine s kojih otpadne vode otječu u vode u kojima dolazi (ili u kojima bi moglo doći) do onečišćenja uzrokovanog ili potaknutog nitratima iz poljoprivrednih izvora. Ta područja pridonose onečišćenju te države članice za njih moraju utvrditi akcijske programe.

08Pojmovnik

Ukupne suspendirane tvari: količina mineralnih i organskih čestica raspršenih u vodi koje se zadržavaju na poroznom filtaru.

Unutarnja provjera: u ovom izvješću i. kontrola koju operater provodi u okviru svakodnevnog rada uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda radi praćenja kakvoće otpadnih voda koje se ispuštaju i sadržaja mulja; i ii. kontrola koju industrijsko postrojenje provodi radi praćenja kakvoće otpadnih voda koje se ispuštaju u kanalizacijsku mrežu.

Uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda: infrastruktura u kojoj se provodi niz postupaka pročišćavanja kako bi se onečišćenje komunalnih otpadnih voda aglomeracije smanjilo na prihvatljivu razinu prije nego što se one ispuste u recipijente.

Višestruka sukladnost: mehanizam u okviru zajedničke poljoprivredne politike EU-a kojim se izravna plaćanja poljoprivrednicima i određena plaćanja za ruralni razvoj povezuju s uvjetom sukladnosti nizom pravila koja se odnose na okoliš, sigurnost hrane, zdravlje životinja i bilja te dobrobit životinja, kao i na održavanje dobrih poljoprivrednih i ekoloških uvjeta na poljoprivrednim zemljištima. Pravila o višestrukoj sukladnosti u programskom razdoblju 2007.–2013. odnose se na 18 propisanih zahtjeva upravljanja (SMR) i 15 standarda za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete (DPEU). Nepoštovanje tih standarda i zahtjeva može dovesti do umanjenja plaćanja poljoprivredniku u okviru zajedničke poljoprivredne politike.

Vodeni tok: tijelo površinske vode jasno je određen i znatan element površinske vode, kao što je jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazna voda ili pojas obalne vode. Tijelo podzemne vode označava određen obujam podzemnih voda u vodonosniku ili vodonosnicima.

09Sažetak

IEuropske vode pogođene su organskim onečišće-njem i onečišćenjem hranjivim tvarima te onečišće-njem kemijskim tvarima. Onečišćenje voda dolazi iz različitih izvora, kao što su kućanstva, industrijska postrojenja i poljoprivreda. Postojeće zakonodav-stvo EU-a u području vodne politike usklađeno je Okvirnom direktivom o vodama iz 2000. godine. Direktivom je kao ključni alat provedbe uveden plan upravljanja slijevom. Rok za izradu prvih pla-nova bila je 2009. godina, a za njihova ažuriranja prosinac 2015. godine.

IITim se planovima moraju pružati informacije o kakvoći vode raznih vodenih tokova, razlozima nepostizanja dobrog ekološkog i kemijskog stanja te svim potreb-nim korektivnim mjerama. Te se mjere klasificiraju u „osnovne mjere”, „ostale osnovne mjere” i „dopunske mjere”.

IIIEU izdvaja veliku količinu financijskih sredstava za postizanje ciljeva vodne politike, posebno za ulaganja u području komunalnih otpadnih voda (6,35 mili-jardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj/Kohezijskog fonda u programskom razdoblju 2007.–2013. za devet država članica1 u dunavskom slijevu) i nadoknađivanje sredstava poljoprivrednicima koji preuzmu agroekološke obveze (6,39 milijardi eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u programskom razdoblju 2007.–2013. za istih devet država članica).

IVU središtu revizije koju je proveo Sud bile su četiri države članice u dunavskom slijevu (Češka, Mađar-ska, Rumunjska i Slovačka). Sud je revizijom nastojao odgovoriti na pitanje jesu li države članice provedbom Okvirne direktive o vodama poboljšale kakvoću vode.

1 Bugarska, Češka, Njemačka, Hrvatska, Mađarska, Austrija, Rumunjska, Slovenija i Slovačka.

VSud zaključuje da je provedba mjera rezultirala nedo-voljnim napretkom u pogledu kakvoće vode. Države članice izuzele su znatan broj vodenih tokova iz rokova za postizanje dobrog stanja do 2015. i 2021. godine. Međutim, napredak u pogledu pojedinačnih ele-menata koji se procjenjuju u vezi s kakvoćom vode može biti prikriven zbog metodologije procjene. Sud preporučuje da Komisija pruži smjernice za diferenci-rano izvješćivanje o napretku te da države članice daju jasna i valjana obrazloženja za izuzimanjima.

VINedostatci u sustavima praćenja doveli su do nedo-voljnih podataka o vrsti i izvorima onečišćenja zbog kojih za određeni vodeni tok nisu ostvareni zadovolja-vajući rezultati. Planovima upravljanja slijevom iz 2009. ostvarena je mala dodana vrijednost jer države članice nisu bile dovoljno ambiciozne pri određivanju mjera za suzbijanje onečišćenja. Mjere su bile usredotočene na provedbu postojećih direktiva EU-a (dio „osnovnih mjera”). U tom pogledu dolazi do kašnjenja (u slučaju Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda) ili se mogućnosti ponuđene direktivama ne iskorišta-vaju u cijelosti (u slučaju Direktive o nitratima, gdje ima prostora za daljnji napredak u pogledu zahtjeva usmjerenih na smanjenje emisija dušika).

VII„Ostalim osnovnim” i „dopunskim” mjerama ne obu-hvaćaju se na odgovarajući način svi problemi u vezi s onečišćenjem. Nedostaju mjere koje su usmje-rene na vodene tokove nezadovoljavajuće kakvoće. U području komunalnih otpadnih voda osobito nedo-staju informacije o uređajima za pročišćavanje komu-nalnih otpadnih voda i industrijskim postrojenjima za koje je potrebno odrediti posebne granične vrijednosti emisija. Kad je riječ o području poljoprivrede, države članice imaju prostora da postrože neke standarde višestruke sukladnosti. Osim toga, još nije razmotreno ograničavanje uporabe fosfora na zemljištima. Nadalje, poljoprivredne mjere uglavnom su dobrovoljne i neke od njih ne vode do izravnog poboljšanja kakvoće vode.

Sažetak 10

VIIISud preporučuje da države članice poboljšaju svoje sustave praćenja i načine utvrđivanja problema pove-zanih s onečišćenjem voda. Time bi se trebalo omo-gućiti da se mjere bolje usmjere na vodene tokove nezadovoljavajuće kakvoće vode i da se uzmu u obzir problemi u vezi s onečišćenjem koje se dosad nije rješavalo na odgovarajući način. Bolje usredotočivanje trebalo bi također dovesti do učinkovitijih mjera i sma-njenja troškova provedbe.

IXPostojeći mehanizmi izvršenja samo su djelomično djelotvorni zbog toga što je njima obuhvaćeno ogra-ničeno područje ili zbog toga što kazne imaju ograni-čen odvraćajući učinak. Sud preporučuje da Komisija procijeni kako najbolje odrediti obvezujuće kriterije za inspekcije uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i industrijskih postrojenja koje provode države članice. Osim toga, Sud preporučuje da Komi-sija i države članice surađuju u procjenjivanju djelo-tvornosti postojećih mehanizama izvršenja u području poljoprivrede.

XNačelo da onečišćivač plaća samo se djelomično primjenjuje na raspršeno onečišćenje uzrokovano poljoprivrednim djelatnostima. Uređaji za pročišćava-nje komunalnih otpadnih voda i industrijska postro-jenja plaćaju naknadu za onečišćenje vode za svoje emisije, ali samo za ograničen broj onečišćujućih tvari. Iznosi naknada (po ispuštanju u mg/l) znatno se razli-kuju među državama članicama, a ni u jednom planu upravljanja slijevom ne spominje se procjena njihova odvraćajućeg učinka. Sud preporučuje da Komisija pruži smjernice o mogućim metodama za nadoknadu troškova štete nanesene okolišu u području raspr-šenog onečišćenja. Također preporučuje da države članice procijene moguće gospodarske instrumente (naknade i poreze) za sprečavanje emisija onečišćuju-ćih tvari.

11Uvod

Okvirna direktiva o vodama i planovi upravljanja slijevom

01 Glavni je cilj vodne politike EU-a za-jamčiti dovoljnu količinu vode dobre kakvoće za potrebe njegovih stanovni-ka i okoliša.

02 Godine 2000. Europski parlament i Vijeće donijeli su Okvirnu direktivu o vodama2 čiji je glavni cilj postići dobru kakvoću vode3 do 2015. godine. Direktivom se također omogućuju produljenja roka (do 2021. i 2027. godi-ne) te blaži zahtjevi u pogledu kakvoće vode pod određenim uvjetima.

03 Direktiva je sveobuhvatan zakonski akt kojim se uskladilo postojeće zakono-davstvo u području vodne politike. Pristup gospodarenju vodama u okviru ove Direktive temelji se na tome da se slijev smatra ekološkom i hidrološkom jedinicom.

04 Plan upravljanja slijevom ključan je instrument provedbe Direktive. Sve države članice morale su usvojiti takve planove do prosinca 2009. godine, uključujući program mjera za svako vodno područje na svom teritoriju.4 Ažurirane planove upravljanja slijevom bilo je potrebno usvojiti do prosin-ca 2015. U EU-u postoje ukupno 42 me-đunarodna slijeva (kao što su rajnski i dunavski slijev) i 172 nacionalna plana upravljanja slijevom. Planovi upravlja-nja slijevom ne dostavljaju se Komisiji na odobrenje.

05 U program mjera potrebno je uključiti one mjere koje su nužne za postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama za pojedinačne utvrđene vodene tokove. Prema Okvirnoj direktivi o vodama minimalnim se uvjetom smatra pro-vedba 11 direktiva (vidjeti tablicu 1. za one koje su važne za ovo izvješće). Mjere za njihovu provedbu smatraju se „osnovnim mjerama” programa zajedno s drugim obveznim mjerama koje su navedene u Direktivi (vidjeti odlomak 33.). Izvješćivanje u kontekstu Okvirne direktive o vodama (ažuriranje planova upravljanja slijevom i izvje-šćivanje o napretku) nije zamijenilo izvješćivanje propisano pojedinačnim direktivama.

2 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

3 Odnosi se na površinske vode, podzemne vode i zaštićena područja. Kakvoća vode izražava se ekološkim i kemijskim stanjem vodenih tokova.

4 Države članice na čijem se teritoriju prostire više sljevova (npr. dijelovi teritorija Češke nalaze se na sljevovima Dunava, Odre i Elbe) morale su izraditi plan za svaki od tih dijelova (vodnih područja).

12Uvod

06 Komisija je od 2001. godine u suradnji s državama članicama izradila 34 doku-menta sa smjernicama kojima je obu-hvaćeno nekoliko aspekata provedbe Direktive.

07 Iako se ne spominju u Okvirnoj direk-tivi o vodama, u zakonodavstvu EU-a postoje dodatni zakonski akti koji su povezani s kakvoćom vode (vidjeti tablicu 2.).

Tabl

ica 

1. Direktive EU-a čija se provedba smatra minimalnim uvjetom

Pravna osnova Važnost za kakvoću vode

Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda1

Sve aglomeracije s ekvivalentom u broju stanovnika (ES) većim od 2000 moraju imati sustave za prikupljanje otpadnih voda ili druge odgovarajuće sustave kojima se ostvaruje jednaka razina zaštite okoliša.Aglomeracije veće od 2000 ES moraju se pridržavati graničnih vrijednosti emisija za biokemijsku potrošnju kisika (BPK

5) i kemijsku potrošnju kisika (KPK).

Aglomeracije veće od 10 000 ES na osjetljivim područjima moraju se pridržavati i graničnih vrijednosti emisija za ukupni dušik i/ili ukupni fosfor, osim ako je na razini cijelog osjetljivog područja ostvarena minimalna stopa smanjenja ukupnog dušika i ukupnog fosfora.U aglomeracijama manjima od 2000 ES koje imaju sustav prikupljanja mora se provoditi odgovarajući postupak pročišćavanja vode koja se ispušta u slatke vode i estuarije.

Direktiva o nitratima2

Države članice moraju pratiti površinske i podzemne vode te određivati područja ugrožena nitratima. Kako bi se smanjilo onečišćenje voda uzrokovano nitratima, države članice moraju donijeti akcijske programe čija je provedba obvezna u područjima ugroženima nitratima. Nadalje, države članice moraju izraditi kodeks dobre poljoprivredne prakse koji će se dobrovoljno primjenjivati na cijelom teritoriju.

Direktiva o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja zamijenjena Direk-tivom o industrijskim emisijama3

Granične vrijednosti emisija navedene u dozvolama industrijskih postrojenja trebaju se temeljiti na primjeni najboljih raspoloživih tehnika koje su najdjelotvornije u postizanju visoke razine zaštite okoliša.

1 Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).

2 Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).

3 Direktiva 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (SL L 24, 29.1.2008., str. 8.), koja je zamijenjena Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrira-no sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).

13Uvod

Suradnja u dunavskom slijevu

08 Dunavski slijev nalazi se na području 19 različitih zemalja, među kojima je 11 država članica EU-a (vidjeti kartu u prilogu I.). S površinom od 807 827 km2 dunavski slijev čini drugi najveći slijev u Europi.

09 Suradnja u dunavskom slijevu počela je 1985. godine, a 1998. stupila je na snagu Konvencija o zaštiti rijeke Du-nav5. Jedan od ciljeva Konvencije bio je postizanje „ciljeva održivog i praved-nog gospodarenja vodama, uključujući očuvanje, poboljšanje i racionalnu uporabu površinskih i podzemnih voda u slivu koliko god je to moguće”.

10 Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav osnovana je 1998. godine radi provedbe Konvencije o zaštiti rijeke Dunav. Stupanjem na snagu Okvirne direktive o vodama Međunarodna ko-misija također je dobila ulogu platfor-me za provedbu svih prekograničnih aspekata Direktive.

11 Komisija je Vijeću na zahtjev predstavi-la strategiju EU-a za regiju Podunavlja koju je ono podržalo 2011. godine. Strategija je, između ostaloga, usmje-rena na poboljšanje kakvoće vode.

5 Područja slijeva u četrnaest su zemalja veća od 2000 km2 (devet država članica i pet zemalja koje nisu države članice). Te zemlje, kao i Europska unija, čine ugovorne strane Konvencije.

Tabl

ica 

2. Ostale direktive i uredbe EU-a koje su povezane s kakvoćom vode

Pravna osnova Važnost za kakvoću vode

Uredba o deterdžentima1

Deterdženti sadrže jednu važnu onečišćujuću tvar: fosfor. Deterdženti koji se koriste u kućanstvu u kojima udio fosfora premašuje određenu količinu ne smiju se stavljati na tržište od 30. lipnja 2013. u slučaju deterdženata za pranje rublja i od 1. srpnja 2017. u slučaju deterdženata za strojno pranje posuđa.

Direktiva o pesticidima2 Države članice morale su do 26. studenoga 2012. donijeti akcijske planove i obavijestiti Komisiju o njima te u njih uključiti mjere za smanjenje rizika od pesticida i njihova utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš.

1 Uredba (EU) br. 259/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 648/2004 u vezi s uporabom fosfata i drugih spojeva fosfora u deterdžentima za pranje rublja i deterdžentima za strojno pranje posuđa koji se koriste u kućanstvu (SL L 94, 30.3.2012., str. 16.).

2 Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive uporabe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.).

14Uvod

Glavni oblici i izvori onečišćenja u dunavskom slijevu

12 Osim nacionalnih planova upravljanja slijevom koje su donijele države člani-ce, Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav objavila je 2009. godine plan upravljanja slijevom za cijeli dunavski slijev6. U tom planu i Ažuri-ranom izvješću o analizi slijeva rijeke Dunav iz 2013. godine7 utvrđeni su razni oblici onečišćenja od međuna-rodne važnosti koji utječu na kakvoću vode (vidjeti tablicu 3.).

6 Plan upravljanja vodnim područjem rijeke Dunav, završna verzija od 14. prosinca 2009.

7 Ažurirano izvješće o analizi slijeva rijeke Dunav iz 2013. godine, završna verzija od 18. listopada 2014.

Tabl

ica 

3. Oblici i izvori onečišćenja u dunavskom slijevu

Oblici onečišćenja Izvori onečišćenja

Organsko onečišćenje (netoksične organske tvari)

Ključni su uzročnici organskog onečišćenja točkasti izvori: otpadne vode iz aglomeracija (kućanstva) i industrijskih postrojenja, a pogotovo prikupljene, ali nepročišćene otpadne vode i otpadne vode koje nisu pročišćene na odgovarajući način.

Onečišćenje hranjivim tvarima (dušik i fosfor)

Većina emisija hranjivih tvari dolazi iz raspršenih izvora (89 % za ukupni dušik i 78 % za ukupni fosfor2), kao što su emisije nastale poljoprivrednim djelatnostima (uporabom gnojiva ili stajskog gnojiva3 i atmosferskim taloženje), erozijom tla i površinskim otjecanjem.

Onečišćenje opasnim tvarima1 Toksične tvari mogu se ispuštati iz točkastih izvora (komunalne i industrijske otpadne vode) i raspršenih izvora (kao što su površinsko otjecanje, uporaba pesticida u poljoprivredi, onečišćene površine i rudnici).

Hidromorfološke promjeneTe promjene dovode do prekida u protoku rijeke i u prohodnosti staništa, razdvajanja od susjednih močvarnih područja ili poplavnih područja te izmjene količine i uvjeta toka. Uglavnom su uzrokovane hidroenergetskim postrojenjima, plovidbenom infrastrukturom i infrastrukturom za zaštitu od poplava.

1 Okvirna direktiva o vodama sadržava popis takozvanih prioritetnih tvari i ostalih onečišćujućih tvari (prvotno ih je bilo 33, a zatim je brojka porasla na 45 tvari ili skupina tvari), od kojih se neke smatraju prioritetnim opasnim tvarima. Opasne tvari uključuju, primjerice, pesticide, metale i farmaceutske proizvode.

2 Na temelju procjene dugoročnih prosječnih (2000.–2008.) hidroloških uvjeta u dunavskom slijevu.

3 Onečišćujuće tvari (kao što su gnojiva) izlužuju se u površinske ili podzemne vode kao rezultat padalina, infiltracije tla i površinskog otjecanja.

Izvor: Ažurirano izvješće o analizi slijeva rijeke Dunav iz 2013. godine.

15Uvod

Instrumenti EU-a dostupni za provedbu vodne politike EU-a

13 EU podupire svoju vodnu politiku pružanjem financijskih sredstava te pravnim i regulatornim instrumentima. Glavne izvore financiranja iz proračuna EU-a čine:

– Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond: u programskom razdoblju 2007.–2013. najveći dio financijskih sredstava dodijeljen je infrastrukturnim projektima u području otpadnih voda. Ostala područja intervencija u kojima je moguć pozitivan učinak čine integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja te sanacija industrij-skih i onečišćenih površina,

– Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: niz mjera u progra-mima ruralnog razvoja može imati izravan ili neizravan učinak na ka-kvoću vode. Agroekološka plaćanja primjer su mjere koja može imati izravan učinak. Ona se dodjeljuju poljoprivrednicima koji dobrovolj-no preuzmu agroekološke obveze koje nadilaze okvir obveznog zakonodavstva.

14 U tablici 4. prikazana su sredstva EU-a dodijeljena državama članicama čiji se teritorij djelomično ili u cijelosti nalazi na dunavskom slijevu.

15 Osim direktiva i uredbi spomenu-tih u tablicama 1. i 2., glavni pravni instrument koji se upotrebljava čini mehanizam višestruke sukladnosti. Njime se izravna plaćanja poljoprivred-nicima u okviru zajedničke poljopri-vredne politike i niz plaćanja u okviru programa ruralnog razvoja povezuju s i. poštovanjem niza pravila koja se odnose na okoliš, sigurnost hrane, zdravlje životinja i bilja te dobrobit životinja, takozvanih propisanih zahtje-va upravljanja; i ii. održavanjem dobrih poljoprivrednih i ekoloških uvjeta na poljoprivrednim zemljištima, takozva-nih standarda za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete8. Nepridržavanje tih standarda i zahtjeva može dovesti do umanjenja iznosa potpore dodijeljene poljoprivredniku.

8 U okviru programskog razdoblja 2007.–2013. bilo je 18 propisanih zahtjeva upravljanja i 15 standarda za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete.

Tabl

ica 

4. Sredstva EU-a dodijeljena u okviru programskog razdoblja 2007.–2014. (stanje na dan 31. prosinca 2013.)1

Izvor sredstava Područje intervencije Iznos u milijardama eura

Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond Otpadne vode 6,35

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj Agroekološka plaćanja 6,392

1 Iznosi se odnose na devet država članica čiji teritorij na dunavskom slijevu zauzima površinu veću od 2000 km2.

2 Iznos koji se uzima u obzir za Njemačku odnosi se na dvije savezne zemlje koje se nalaze na dunavskom slijevu (Baden-Württemberg i Bavarska).

Izvor: baza podataka Komisije „Infoview” za Europski fond za regionalni razvoj/Kohezijski fond i financijska izvješća o provedbi za 2014. godinu za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

16Opseg revizije i revizijski pristup

16 Sud je u okviru ove revizije procije-nio jesu li države članice provedbom Okvirne direktive o vodama poboljšale kakvoću vode.

17 Revizija je bila usmjerena na kakvoću površinskih voda u četirima državama članicama u dunavskom slijevu: Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, čime se obuhvatio gornji, središnji i donji dio slijeva9. Njome su obuhva-ćena tri glavna aspekta: onečišćenje iz aglomeracija, industrijskih postrojenja i poljoprivrede.

18 Sud je razmotrio sljedeća tri pitanja:

(a) Jesu li mjere u planovima upravlja-nja slijevom iz 2009. bile odgova-rajuće usmjerene te je li se njiho-vom vrstom i opsegom zajamčilo postizanje dobre kakvoće vode do 2015.?

(b) Primjenjuju li države članice odgo-varajuće mjere i instrumente kako bi smanjile onečišćenje uzrokova-no otpadnim vodama?

(c) Primjenjuju li države članice odgo-varajuće mjere i instrumente kako bi smanjile raspršeno onečišće-nje uzrokovano poljoprivrednim djelatnostima?

19 Posjeti državama članicama obavljeni su od ožujka 2013. do siječnja 2014. go-dine. Razdoblja na koja se odnose razni prikupljeni dokazi spominju se u razli-čitim odjeljcima ovog izvješća. Provjera i analiza dokumentacije nastavili su se obavljati nakon siječnja 2014., posebno kako bi se uzeli u obzir ažurirani plano-vi upravljanja slijevom (objavljeni radi savjetovanja10 od prosinca 2014. nada-lje) te nove programe ruralnog razvoja (programsko razdoblje 2014.–2020.) odobrene 2015. godine.

20 Na vodene tokove mogu utjecati i hi-drološke i/ili morfološke promjene kao i druge vrste onečišćenja zbog kojih ne mogu postići dobru kakvoću vode. Oni nisu obuhvaćeni opsegom ove revizije.

21 Sud je već objavio tematska izvješća11 u povezanim područjima.

9 Dunavski slijev nalazi se na dijelu teritorija Češke, većem dijelu teritorija Slovačke te cijelom teritoriju Rumunjske i Mađarske. Ukupna površina ovih država članica (izražena u km2) čini otprilike polovicu (49,4 %) dunavskog slijeva.

10 Države članice morale su donijeti ažurirane planove upravljanja slijevom do prosinca 2015. Prema Okvirnoj direktivi o vodama, nacrti planova upravljanja slijevom predmet su savjetodavnog postupka sa stranama zainteresiranima za provedbu Direktive.

11 Tematsko izvješće br. 8/2008 „Je li višestruka sukladnost djelotvorna politika?”, tematsko izvješće br. 7/2011 „Je li agroekološka potpora dobro osmišljena i upravlja li se njome dobro?”, tematsko izvješće br. 5/2011 „Program jedinstvenih plaćanja (SPS): što se treba poduzeti kako bi se poboljšalo dobro financijsko upravljanje”, tematsko izvješće br. 4/2014 „Uključivanje ciljeva vodne politike EU-a u zajedničku poljoprivrednu politiku tek je djelomično uspješno” i tematsko izvješće br. 2/2015 „Financijska potpora EU-a uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u dunavskom slijevu: nužnost dodatnih napora u pomoći državama članicama da ostvare ciljeve politike otpadnih voda EU-a” (http://eca.europa.eu).

17Opažanja

Planovi upravljanja slijevom kao instrument za postizanje dobre kakvoće vode do 2015. godine

22 Prema Okvirnoj direktivi o vodama dr-žave članice moraju procijeniti kakvo-ću vode koristeći se rezultatima svoje nacionalne mreže za praćenje voda. Procjena se obavlja na razini vodenog toka12 na temelju sustava i metoda koje je država članica odredila u okviru pravila određenih Okvirnom direkti-vom o vodama. Procjena kakvoće vode obuhvaća dva sastavna dijela:

– ekološko stanje/potencijal13: države članice moraju obaviti procjenu uzimajući u obzir razne čimbenike, takozvane „elemente kakvoće”: biološke elemente (kao što su vodena flora i riblja fauna), hidro-morfološke elemente te kemijske i fizičko-kemijske elemente14. Fizičko-kemijski elementi uključu-ju organsko onečišćenje (mjeri se s pomoću parametara biokemijske potrošnje kisika (BKP5) i kemijske potrošnje kisika (KPK)), uvjete u pogledu hranjivih tvari i odabra-ne kemijske tvari15. Klasifikacija je obavljena u pet kategorija: visoko, dobro, umjereno, slabo i loše,

– kemijsko stanje: države članice moraju procijeniti jesu li se pošto-vali standardi kakvoće okoliša16 za tvari određene zakonodavstvom EU-a (tj. za planove upravljanja slijevom iz 2009. trebalo je ocije-niti 41 prioritetnu tvari ili skupinu tvari). Rezultati se klasificiraju kao „dobro” ili „nezadovoljavajuće”.

23 Ukupnu klasifikaciju ekološkog stanja određuje pojedinačni element kakvo-će koji je ostvario najslabiji rezultat. Jednako tako, kemijsko stanje može se ocijeniti kao „dobro” samo ako su ispunjeni standardi za sve tvari. Ovo je pravilo poznato kao pravilo „one out all out” prema kojem je ukupna ocjena zadovoljavajuća samo ako zadovolja-vaju svi njezini pojedinačni elementi. Primjenom takvog pravila može se prikriti napredak ostvaren u pogledu pojedinačnih elemenata kakvoće.

24 Plan upravljanja slijevom mora uklju-čivati informacije o izvorima onečišće-nja kojima su izloženi vodeni tokovi, o procjeni stanja i o mjerama koje je potrebno provesti kako bi se postigla dobra kakvoća vode te o njihovu uku-pnom trošku. U planovima je također potrebno pružiti obrazloženje za izuzimanje vodenog toka iz rokova za postizanje dobre kakvoće vode (prvi je rok 2015. godina, vidjeti odlomak 2.).

12 U skladu s Prilogom II. Okvirnoj direktivi o vodama države članice moraju odrediti površinske i podzemne vode.

13 Kad je riječ o vodenim tokovima čija je fizička struktura uvelike izmijenjena kako bi se upotrebljavali u više svrha, primjerice za plovidbu, zaštitu od poplava, hidroenergiju i poljoprivredu, u mnogim slučajevima s gospodarskog stajališta nije ni izvedivo ni poželjno prestati s uporabom u takve svrhe i ukloniti fizičke izmjene. Stoga se za vodene tokove koji su znatno izmijenjeni u skladu s Direktivom ne procjenjuje stanje, nego potencijal.

14 Za prioritetne tvari navedene u Prilogu X. Okvirne direktive o vodama standardi kakvoće okoliša određuju se na razini EU-a. Za ostale tvari države članice određuju standarde kakvoće okoliša.

15 Države članice morale su odabrati onečišćujuće tvari za koje se smatra da su posebno važne za predmetni slijev.

16 Koncentracija određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti koja se ne smije premašiti kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje i okoliš.

18Opažanja

25 Sud je ispitao sljedeće:

– je li se kakvoća površinskih voda poboljšala zahvaljujući mjerama koje su provele države članice,

– jesu li u okviru planova upravljanja slijevom iz 2009. utvrđeni izvori onečišćenja za svaki vodeni tok,

– suzbija li se mjerama utvrđenima u planovima upravljanja slijevom iz 2009. na odgovarajući način onečišćenje iz utvrđenih izvora,

– jesu li države članice nastojale is-puniti rok za 2015. za većinu svojih vodenih tokova,

– je li Komisija poduzela mjere u slučajevima u kojima je smatrala da planovi upravljanja slijevom iz 2009. nisu prikladni.

Nedovoljan napredak u pogledu ekološkog i kemijskog stanja vodenih tokova

26 Na slikama 1. i 2. prikazane su razli-ke u planovima upravljanja slijevom iz 2009.17 i nacrtima planova iz 2015. u pogledu ekološkog i kemijskog sta-nja površinskih vodenih tokova u četi-rima posjećenim državama članicama.

17 U slučaju Češke, čiji se teritorij nalazi samo djelomično na dunavskom slijevu, upućuje se na plan upravljanja slijevom za Dunav (te planove za podsljevove rijeka Dyje i Morava).

Slik

a 1. Ekološko stanje/potencijal u planovima upravljanja slijevom iz 2009. i nacrtima

planova iz 2015. (izraženo u % ukupnog broja površinskih vodenih tokova)

Izvor: informacije koje su države članice dostavile preko Europskog informacijskog sustava za vode (WISE) i nacrti planova upravljanja slijevom iz 2015.

1 WISE (Europski informacijski sustav za vode) nudi širok spektar podataka i informacija o problemima s vodom koje su prikupile institucije EU-a.

0 %

20 %

40 %

60 %

80 %

100 %

Češka2009. 2009.2009.2015. 2015.2015.

Mađarska Rumunjska2009. 2015.

Slovačka

Nije klasificirano

Slabo i loše

Umjereno

Dobro i visoko

2 %

12 %

62 %

24 %

2 %

26 %

32 %

40 %

39 %

9 %

22 %

30 %

22 %

13 %

26 %

38 %

2 % 1 %2 %

59 %

39 % 33 %

64 % 63 % 55 %

34 %36 %

3 % 9 %

19Opažanja

27 Podatci navedeni u planovima uprav-ljanja slijevom ne pokazuju da je došlo do znatnih promjena u kakvoći vode i nije ispunjen rok za postizanje do-brog stanja do 2015. Broj vodenih toko-va čije ekološko stanje/potencijal ima ocjenu „dobro” ili „visoko” porastao je samo za mali postotak, pri čemu je najveći porast zabilježen u Češkoj. Kad je riječ o kemijskom stanju, u Češkoj se stanje pogoršalo. Mađarska je uspjela znatno smanjiti broj vodenih tokova s nepoznatim stanjem, što opravdava povećanje broja vodenih tokova čije je kemijsko stanje ocjenjeno kao „dobro” ili „nezadovoljavajuće”.

Nije bilo dovoljno sveobuhvatnih podataka za utvrđivanje izvora onečišćenja na razini vodenih tokova

28 Zbog nedovoljnih podataka o praćenju države članice djelomično su temeljile svoje procjene stanja na neizravnim metodama kao što su analiza i procje-na rizika, što utječe na razinu pouzda-nosti klasifikacije stanja. Iako Rumunj-ska i Slovačka u planovima iz 2009. imaju velik broj vodenih tokova čije je stanje klasificirano kao „dobro” i „visoko” (vidjeti slike 1. i 2.), za velik broj vodenih tokova pouzdanost klasi-fikacije bila je niska. Što je niži stupanj pouzdanosti klasifikacije stanja, to je teže odrediti mjere koje su prikladne za njegovo poboljšanje.

Slik

a 2. Kemijsko stanje u planovima upravljanja slijevom iz 2009. i nacrtima planova iz 2015.

(izraženo u % ukupnog broja površinskih vodenih tokova)

Izvor: informacije koje su države članice dostavile preko Europskog informacijskog sustava za vode (WISE) i nacrti planova upravljanja slijevom iz 2015.

0 %

20 %

40 %

60 %

80 %

100 %

Nepoznato

Nezdaovoljavajuće

Dobro

2009. 2009.2009.2015. 2015.2015.Mađarska Rumunjska

2009. 2015.SlovačkaČeška

67 %

2 %

31 %

94 %

49 %

51 %

3 %3 %25 %

29 %

46 %

7 %

93 %

6 %2 %

95 %92 % 97 %

5 % 3 %

20Opažanja

29 Osim toga, broj posebnih fizičko-ke-mijskih tvari koje se procjenjuju u pogledu ekološkog stanja (vidjeti odlomak 22.) znatno se razlikuje među državama članicama (od četiri u Ma-đarskoj do više od 80 u Češkoj), što je ponekad uzrokovano neodgovaraju-ćem utvrđivanjem. To može dovesti do preoptimistične klasifikacije vodenih tokova.

30 U prilogu II. navodi se postotak vode-nih tokova koji su bili izloženi oneči-šćenju iz točkastih i raspršenih izvora te postotak vodenih tokova izloženih povećanju količine organskih tvari i hranjivih tvari te onih koji su oneči-šćeni prioritetnim tvarima ili ostalim posebnim onečišćujućim tvarima.

31 Analizom koju je proveo Sud utvrđeno je da su postojali nedostatci u pogle-du informacija o vodenim tokovima navedenima u planovima upravljanja slijevom iz 2009.18: u njima nije uvijek naznačeno predstavljaju li onečišće-nje organskim tvarima (BKP5 i KPK), hranjivim tvarima (dušik i fosfor), fizič-ko-kemijskim i prioritetnim tvarima te pesticidima problem za kakvoću vode u predmetnom vodenom toku.

32 U planovima upravljanja slijevom također se javljaju nedostatci i poteš-koće u vezi s dostupnim informacijama o onečišćenju po izvorima:

– u slučaju točkastih izvora onečišće-nja (kao što su uređaji za pročišća-vanje komunalnih otpadnih voda i industrijska postrojenja) posebno su nedostajali podatci o ispušta-nju fizičko-kemijskih i prioritetnih tvari. Većina informacija odnosila se na emisije organskih i hranjivih tvari iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda,

– kad je riječ o raspršenom onečišće-nju, izračun udjela različitih izvora (uporaba gnojiva, erozija, atmos-fersko odlaganje itd.) otežan je te su se procjene stoga uglavnom temeljile na statističkim modelima,

– za onečišćene površine i odlaga-lišta otpada nisu bile dostupne kvantificirane informacije o važ-nosti izvora.

Mjere utvrđene u planovima upravljanja slijevom nisu dostatne za odgovarajuće suzbijanje onečišćenja iz različitih izvora

33 Prema dokumentu sa smjernicama br. 21 iz 2009. godine za izvješćiva-nje u skladu s Okvirnom direktivom o vodama države članice morale su razvrstati mjere u svojim planovima upravljanja slijevom u tri kategorije: „osnovne mjere” (mjere potrebne za provedbu direktiva EU-a), „ostale osnovne mjere” (mjere koje su na-knadno uvedene Okvirnom direktivom o vodama19) i „dopunske mjere”.

18 To ne isključuje mogućnost da su ostale informacije dostupne na razini država članica, ali nisu iznesene u planovima upravljanja slijevom.

19 Te mjere uključuju i. uvjet prethodnog utvrđivanja propisa/prethodnog odobrenja ili registraciju temeljenu na općim obvezujućim pravilima u slučaju ispuštanja iz točkastih izvora; ii. mjere za sprečavanje ili nadzor unosa onečišćujućih tvari u slučaju raspršenih izvora; i iii. mjere koje se smatraju prikladnima za nadoknadu troškova za pružanje vodnih usluga.

21Opažanja

34 Planovi upravljanja slijevom iz 2009. predmetnih četiriju država članica općenito nisu pružali dovoljno infor-macija o postignućima koja se očekuju od provedbe „osnovnih mjera” i nasta-loj potrebi da se dobro stanje postigne dopunskim mjerama.

Onečišćenje iz aglomeracija: mjere kojima se nadopunjuje Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda ne obuhvaćaju neke važne aspekte

35 „Osnovnu mjeru” za rješavanje pro-blema onečišćenja iz aglomeracija čini provedba Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (vidjeti tablicu 1.).

36 Sud je u pogledu „ostalih osnovnih” i „dopunskih” mjera u četirima dr-žavama članicama utvrdio sljedeće nedostatke u planovima upravljanja slijevom iz 2009.:

– za aglomeracije manje od 2000 ES u planovima upravljanja slijevom za Češku, Mađarsku i Slovačku nije navedeno koliko takvih aglomera-cija utječe na kakvoću vode za koje bi bile potrebne posebne mjere,

– zbog stanja vodenih tokova u pogledu kakvoće vode može biti potrebno da se odrede granične vrijednosti emisija koja nadilaze zahtjeve Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (vidjeti prilog III.). U slučaju Mađarske i Rumunjske spominje se provjera prikladnosti graničnih vrijednosti emisija koje su određene u naci-onalnim zakonskim odredbama. Češka nije uključila takvu mjeru jer su zakonski predviđene granične vrijednosti ažurirane 2007. godi-ne, netom prije odobrenja plana upravljanja slijevom. Za Mađarsku nije naveden opseg mjere. Za Rumunjsku se u planu navodilo da su u manjem broju aglomeracija potrebne strože granične vrijed-nosti, ali nije jasno je li to dovoljno kako bi se obuhvatili svi vodeni tokovi izloženih velikom onečišće-nju organskim i hranjivim tvarima,

– države članice tek su djelomično obuhvatile pitanje upravljanja oborinskim vodama. Prelijevanje tijekom obilnih padalina u slučaje-vima kada kapacitet kanalizacijske mreže i/ili uređaja za pročišćavanje nije dovoljan i površinsko otjecanje u gradskim područjima20 mogu do-vesti do onečišćenja vode. Mađar-ska je uključila posebnu mjeru koja u prvom redu obuhvaća osmišlja-vanje nacionalnog plana upravlja-nja oborinskim vodama, a Rumunj-ska je navela aglomeracije kojima su potrebni sustavi za prikupljanje oborinske vode. Ni u jedan plan nisu uključene posebne mjere za rješavanje problema prelijevanja21,

20 Zbog činjenice da u gradskim područjima postoji mnogo nepropusnih površina, kiša i voda nastala otapanjem snijega ne mogu prodrijeti u tlo te voda otječe odnoseći sa sobom razne onečišćujuće tvari.

21 U tematskom izvješću br. 2/2015 (odlomci od 53. do 55.) Sud je napomenuo da općenito nedostaje informacija o prelijevanjima, o parametrima njihove količine i onečišćenju koje uzrokuju. Nadalje, u Češkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj ne postoje pravne obveze u pogledu dopuštenog broja i količine prelijevanja ili brzine razrjeđivanja. U Slovačkoj takve obveze postoje te je njima određena veličina spremnika za oborinsku vodu. Međutim, ne zahtijeva se praćenje količine i brzine razrjeđivanja prelijevanja.

22Opažanja

– od kasnih 90-ih prisutnost mi-kro-onečišćujućih tvari sve se više prepoznavala kao problem za kakvoću vode. Mikro-onečišćujuće tvari obično se nalaze u farmace-utskim proizvodima, proizvodima za osobnu njegu i dodatcima hrani. Unatoč njegovoj sve većoj važnosti, četiri države članice nisu uspjele riješiti problem mikro-one-čišćujućih tvari u svojim planovima upravljanja slijevom iz 2009. Mjere dostupe za rješavanje tog proble-ma obuhvaćaju: i. sprečavanje/smanjenje onečišćenja u mjestu njegova nastanka („na izvoru”); i ii. pročišćavanje onečišćenih voda (mjere „na kraju proizvodnog procesa”).

Onečišćenje iz industrijskih postrojenja: nedostatak usmjerenih mjera

37 „Osnovnu mjeru” za rješavanje proble-ma onečišćenja uzrokovanog indu-strijskim postrojenjima čini provedba Direktive o industrijskim emisijama (vidjeti tablicu 1.).

38 Sud je u pogledu „ostalih osnovnih” i „dopunskih” mjera u četirima dr-žavama članicama utvrdio sljedeće nedostatke u planovima upravljanja slijevom iz 2009.:

– kako bi se smanjilo onečišćenje opasnim tvarima potrebne su mje-re koje su usmjerene na one tvari koje onemogućuju vodenim toko-vima da postignu dobro ekološko i kemijsko stanje. Međutim, nijedna od četiriju država članica nije imala mjere usmjerene na posebne tvari,

– iako su sve četiri države članice uključile mjere za sanaciju one-čišćenih područja i/ili mjesta za odlaganje otpada, samo su u pla-novima Češke i Slovačke određe-na mjesta za koja se smatra da ugrožavaju kakvoću vode. Unatoč tomu, Sud je utvrdio da odabrana područja nisu nužno odgovara-la onim područjima kojima su nacionalna tijela odgovorna za strategiju dekontaminacije dala prednost22.

Onečišćenje uzrokovano poljoprivrednim djelatnostima: mjere kojima se nadopunjuje Direktiva o nitratima uglavnom su dobrovoljne

39 „Osnovnu mjeru” za rješavanje pro-blema onečišćenja uzrokovanog poljoprivrednim djelatnostima čini provedba Direktive o nitratima (vidjeti tablicu 1.).

40 Kad je riječ o „ostalim osnovnim” i „dopunskim” mjerama, u planovima upravljanja slijevom četiriju država članica uglavnom se upućivalo na mjere u okviru programa ruralnog razvoja, u kojima se poljoprivrednici mogu uključiti u aktivnosti koje nadi-laze okvir obveznog zakonodavstva (npr. propisi o gnojenju stroži od onih u Direktivi o nitratima). Međutim, te su mjere isključivo dobrovoljne i stoga moraju nužno obuhvaćati područja u kojima je onečišćenost voda na naj-većoj razini (vidjeti također odlomke od 145. do 157.)23.

22 U tematskom izvješću br. 23/2012 „Jesu li strukturne mjere EU-a uspješno pridonijele obnovi napuštenih vojnih i industrijskih zona?” Sud je naveo niz prepreka kojima se otežava određivanje prioriteta u pogledu obnove područja (kao što je nedostatak potpunih i odgovarajućih registara o onečišćenim površinama) (vidjeti odlomke od 37. do 44.) (http://eca.europa.eu).

23 U ovom se kontekstu u dokumentu OECD-a pod nazivom „Kakvoća vode i poljoprivreda: odgovor na izazove politike” objavljenom 2012. godine spominje da odgovor na izazove održivog upravljanja kakvoćom vode u poljoprivredi zahtijeva visoku razinu predanosti u području politika.

23Opažanja

41 Sud je u planovima upravljanja sli-jevom iz 2009. u četirima državama članicama također utvrdio sljedeće nedostatke:

– iako fosfor iz raspršenih izvora onečišćenja ima važnu ulogu u onečišćenju vodenih tokova hranjivim tvarima, ni u jednom programu nisu navedene mjere izravno usmjerene na ograničava-nje količine fosfora koji se primje-njuje na zemljištima (kg/ha)24,

– mjere usmjerene na smanjenje erozija, koje znatno pridonose onečišćenju fosforom, navedene su u programima mjera Češke, Mađarske i Rumunjske. Međutim, u Mađarskoj se ta mjera odnosi na primjenu relevantnih standarda za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete (vidjeti okvir 3.), a u progra-mima Češke i Rumunjske nedostaju pojedinosti o tome na koji je način potrebno provesti mjere,

– mjere usmjerene na smanjenje uporabe pesticida navode su u programima mjera svih četiriju država članica. Međutim, mjere su bile nejasne ili su se odnosile na akcijske planove za pesticide koji su trebali stupiti na snagu i o kojima je Komisiju bilo potrebno obavijestiti do 26. studenoga 2012. u skladu s Direktivom o pesticidi-ma (vidjeti tablicu 2.).

Nedostaju korisne informacije o financiranju mjera

42 Sud je utvrdio da nije navedena procjena troškova za sve mjere pred-viđene planovima upravljanja slijevom iz 2009. Informacije o izvorima i dostu-pnosti sredstava za predmetne četiri države članice nisu bile potpune.

43 Izostanak informacija o troškovima i očekivanim rezultatima mjera (vidje-ti odlomak 34.) otežava određivanje najisplativijih mjera.

44 Financijska sredstva rijetko se pružaju izvan okvira programa EU-a. Glavni su izvori financiranja programi koje sufinancira EU preko Europskog fonda za regionalni razvoj/Kohezijskog fonda te Europskog poljoprivrednog fon-da za ruralni razvoj. Stoga prioriteti i dodjeljivanje financijskih sredstava određeni u okviru tih programa utječu na napredak u području kakvoće vode. Međutim, nije u svim slučajevima ostvarena koordinacija između tijela koja odobravaju prioritete i projekte i tijela koja odobravaju program mjera u okviru planova upravljanja slijevom (vidjeti također odlomak 38.).

24 Kao aktivne tvari, gnojiva posebno uključuju jednu ili više vrsta dušika, fosfata i kalijeva karbonata.

24Opažanja

Komisija pomno prati stanje, ali napredak ovisi o spremnosti država članica na poduzimanje koraka

47 Komisija nije odgovorna za odobrava-nje planova upravljanja slijevom koje su donijele države članice. Međutim, ako se država članica ne uskladi sa

zakonodavstvom EU-a, Komisija može pokrenuti postupak radi utvrđivanja povrede obveze i naposljetku uputiti predmet Sudu Europske unije. Komi-sija je 2008. uvela postupak u okviru platforme „EU Pilot” koji se primjenjuje kao prvi korak u rješavanju problema kako bi se, ako to bude moguće, izbje-gli službeni postupci zbog povrede obveze.

Velik broj vodenih tokova izuzet je iz rokova za 2015. i 2021. godinu

45 Prema planovima upravljanja slijevom iz 2009. predmetne četiri države člani-ce izuzele su velik broj vodenih tokova iz roka za 2015. godinu (vidjeti tabli-cu 5.), ali nisu pružile jasna obrazlože-nja za odgodu roka.

46 Broj iznimaka u planovima upravljanja slijevom iz 2015. i dalje je visok, izuzev-ši u Rumunjskoj i, za kemijsko stanje, u Slovačkoj. To znači da se za izuzeta vodena tijela postizanje dobre kakvoće vode može očekivati tek u razdoblju 2021.–2027.

Tabl

ica 

5. Izuzete površinske vode (izraženo u % ukupnog broja površinskih voda)

Država članicaPlanovi upravljanja slije-

vom iz 2009.Nacrt planova upravljanja

slijevom iz 2015.Planovi upravljanja slije-

vom iz 2009.Nacrt planova upravljanja

slijevom iz 2015.

Ekološko stanje Kemijsko stanje

Češka 90 % 63 % 31 % 36 %

Mađarska 88 % 84 % 44 %2 75 %

Rumunjska 36 % 14 % 6 % 2 %

Slovačka 1 47 % 1 1 %

1 Vrijednost koju je navela Slovačka (37 %) odnosi se na ekološko i kemijsko stanje zajedno.

2 Postotak je izračunan prema broju vodenih tokova čije je stanje poznato.

Izvor: informacije koje su države članice dostavile preko Europskog informacijskog sustava za vode (WISE) ili koje su navele u svojim planovima upravljanja slijevom.

25Opažanja

48 Komisija je provjerila planove uprav-ljanja slijevom iz 2009. svih država članica i iznijela posebna opažanja i preporuke za svaku državu članicu u dvama izvješćima25 priloženima uz dvije komunikacije Komisije. Komisija je 2013. i 2014. godine organizirala i bilateralne sastanke sa svim četirima državama članicama na kojima je s nji-ma raspravljala o glavnim pitanjima.

49 U kontekstu odobrenja sporazuma o partnerstvu26 i operativnih progra-ma o okolišu za programsko razdoblje 2014.–2020. Komisija je procijenila da je „donošenje plana upravljanja slijevom” kriterij za ispunjavanje ex ante uvjeta27. Zaključeno je da taj kriterij nije bio zadovoljen u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Operativnim programima predviđene su aktivnosti koje je potrebno provesti slijedom neispunjavanja kriterija, no njima nisu u svim slučajevima obuhvaćeni svi nedostatci utvrđeni tijekom bilateral-nih sastanaka za Mađarsku i Slovačku (vidjeti odlomak 48.). Komisija umjesto toga aktivnostima koje države članice trebaju provesti smatra aktivnosti koje su detaljno pojašnjenje u zapisnicima s tih bilateralnih sastanaka. Međutim, ti zapisnici nisu jednako ugovorno obve-zujući kao operativni programi. Jedino se za Češku u operativnom programu28 izričito upućuje na zahtjeve koje je Komisija iznijela tijekom bilateralnog sastanka. Ovakvim se postupanjem op-ćenito umanjuje učinak ex ante uvjeta.

50 U nacrtima planova upravljanja slije-vom iz 2015. i dalje postoji niz nedo-stataka u pogledu utvrđivanja odgo-varajućih mjera koje su Sud i Komisija utvrdili u planovima iz 2009.

Mjere i instrumenti koje države članice primjenjuju kako bi smanjile onečišćenje iz otpadnih voda

51 Sud je ispitao jesu li predmetne četiri države članice primijenile odgovara-juće mjere i instrumente za suzbijanje onečišćenja otpadnim vodama koje ispuštaju aglomeracije i industrijska postrojenja.

Onečišćenje iz aglomeracija: postignut je napredak u pročišćavanju otpadnih voda, ali dostupnim instrumentima mogao bi se postići veći učinak

52 Važan način smanjenja onečišćenja iz aglomeracija u predmetnim četirima državama članicama bilo je povećanje postotka otpadne vode koja se pro-čišćava na odgovarajući način. Stoga je Sud u pogledu predmetnih četiriju država članica ispitao sljedeće:

– jesu li ostvarile napredak u pogle-du količine otpadne vode koja se pročišćuje na odgovarajući način,

25 SWD(2012) 379 završna verzija od 14. studenoga 2012., Izvješća država članica priložena izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi planova upravljanja slijevom u skladu s Okvirnom direktivom o vodama (2000/60/EZ) i SWD(2015) 50 završna verzija od 9. ožujka 2015.: Izvješće o napretku u provedbi programa mjera u skladu s Okvirnom direktivom o vodama priloženo dokumentu „Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću: Okvirna direktiva o vodama i Direktiva o poplavama: Aktivnosti za postizanje „dobrog stanja” voda u EU-u i smanjenje rizika od poplava”.

26 Sporazum o partnerstvu strateški je plan koji su dogovorili Komisija i nacionalna tijela s prioritetima ulaganja koji su obuhvaćeni europskim strukturnim i investicijskim fondovima.

27 Ako ex ante uvjeti predviđeni uredbama EU-a nisu zadovoljeni, potrebno je pripremiti akcijske planove kojima će se zajamčiti njihovo ispunjavanje do 31. prosinca 2016.

28 Operativni program odobren je u travnju 2015.

26Opažanja

– jesu li uspostavile sustav inspekcija kojim će zajamčiti pridržavanje graničnih vrijednosti emisija iz do-zvola o ispuštanju otpadnih voda,

– jesu li se koristile naknadom za onečišćenje voda koju moraju platiti uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda kao instrumentom za suzbijanje emisija onečišćujućih tvari.

Postignut je napredak u pogledu količine otpadne vode koja se pročišćuje

53 Četiri države članice moraju ostvariti ciljeve utvrđene Direktivom o proči-šćavanju komunalnih otpadnih voda (vidjeti tablicu 1.) u rokovima29 dogo-vorenima u ugovorima o pristupanju.

54 U skladu s člankom 5. Direktive o proči-šćavanju komunalnih otpadnih voda države članice morale su odrediti osjetljiva područja, a posebno područ-ja kojima prijeti eutrofikacija. Češka, Rumunjska i Slovačka označile su svoj cijeli teritorij kao osjetljivo područje. Ovo je pozitivan aspekt u kontekstu kakvoće vode jer se u tim područjima zahtijeva stroži postupak pročišća-vanja/treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda za aglomeracije veće od 10 000 ES, tj. smanjenje količine hranjivih tvari koje uzrokuju eutrofi-kaciju (vidjeti prilog III.). Za Mađarsku vidjeti odlomak 64.

55 Kako bi ostvarile napredak, države članice trebale su povećati udio sta-novništva priključenog na uređaje za pročišćavanje te su morale poboljšati tehnologiju pročišćavanja, tj. zajam-čiti pridržavanje graničnih vrijedno-sti emisija za organsko onečišćenje (BKP5 i KPK) primjenom drugog stupnja pročišćavanja i za onečišćenje hranji-vim tvarima (ukupni dušik i ukupni fosfor) primjenom strožeg postupka pročišćavanja/trećeg stupnja pročišća-vanja. Osim toga, u graničnima vrijed-nostima emisija koje su odredili uređaji za pročišćavanje trebala se odražavati kakvoća vode u vodenom toku u koji se ispušta otpadna voda.

Postignut je napredak u pogledu priključenosti na kanalizacijsku mrežu i uređaje za pročišćavanje, ali nedostatci su i dalje posebno prisutni u dvjema državama članicama

56 Na slici 3. prikazan je napredak u po-gledu stope priključenosti ukupnog broja stanovnika na javne kanalizacij-ske mreže i uređaje za pročišćavanje. U svim četirima državama članicama stope priključenosti porasle su u raz-doblju 2008.–2012. Budući da je Ru-munjska pristupila EU-u tri godine na-kon ostalih triju država članica ukupno je imala najniže stope priključenosti.

57 Razlika između postotka ukupnog stanovništva priključenog na javne kanalizacijske mreže i stanovništva pri-ključenog na uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda pokazuje da se dio otpadnih voda koje ispušta stanovništvo s priključcima ne pro-čišćuje u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Ova je razlika najveća u Mađarskoj, a najniža u Slovačkoj.

29 Kao konačni rokovi za provedbu Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda utvrđeni su 31. 12. 2010. za Češku, 31. 12. 2015. za Mađarsku, 31. 12. 2018. za Rumunjsku i 31. 12. 2015. za Slovačku.

27Opažanja

58 Ukupan broj stanovnika koji još nije priključeni na javne kanalizacijske mreže može se razvrstati u sljedeće skupine:

– stanovništvo aglomeracija s ekvi-valentom u broju stanovnika jed-nakim ili većim od 2000 za koje još ne postoji sustav prikupljanja. To je slučaj u Rumunjskoj, gdje do kraja 2012. godine nije bilo prikupljeno 39,8 % opterećenja30. Rumunjska treba ispuniti svoje obveze predvi-đene Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda do 2018. godine,

– stanovništvo aglomeracija s ekvi-valentom u broju stanovnika jed-nakim ili većim od 2000 u kojima se opterećenje prikuplja pojedi-načnim sustavima (kao što su sep-tičke jame)31. U slučaju predmetnih četiriju država članica prikupljeno opterećenje po pojedinačnim sustavima iznosilo je 7 % za Češku, 14 % za Mađarsku, 1 % za Rumunj-sku i 13 % za Slovačku,

– stanovništvo aglomeracija s ekvi-valentom u broju stanovnika manjim od 2000 za koje ne postoji sustav prikupljanja.

30 Opterećenje znači biorazgradivo organsko opterećenje određene aglomeracije izraženo ekvivalentom u broju stanovnika (ES). Ekvivalent u broju stanovnika u vrijednosti 1 odgovara opterećenju otpadne vode onečišćenjem za koje je odgovoran jedan stanovnik, odnosno organskom biorazgradivom opterećenju čija petodnevna biokemijska potrošnja kisika iznosi 60 grama na dan.

31 Vidjeti tematsko izvješće br. 2/2015, odlomci 21. i 22.

Slik

a 3. Postotci ukupnog broja stanovništva priključenog na javne kanalizacijske mreže

i ukupnog broja stanovništva priključenog na uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda: napredak postignut u razdoblju 2008.–2012.

Izvor: Postotak stanovništva priključenog na javne kanalizacijske mreže: statistički uredi Češke, Mađarske i Slovačke te podatci za 2008. godinu iz izvješća za Rumunjsku o provedbi Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda od 30. lipnja 2013. i podatci statističkog ureda za 2012. godinu. Postotak stanovništva priključenog na uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda: statistički uredi Češke, Rumunjske i Slovačke te Eurostat (podatci za 2011. godinu) za Mađarsku.

Češka

100

90 83 %

40

50

60

70

80

10

20

30

0

100

90

40

50

60

70

80

10

20

30

0

100

90

40

50

60

70

80

10

20

30

0

100

90

40

50

60

70

80

10

20

30

0

78 %

85 %

73 %

44 %

41 %

62 %

61 %

Mađarska Rumunjska Slovačka

% stanovništva priključenog na javne kanalizacijske mreže% stanovništva priključenog na uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda

28Opažanja

59 Od pojedinačnih se sustava Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda zahtijeva slična razina zaštite okoliša kao za komunalne otpad-ne vode koje se ispuštaju u sustave prikupljanja. Sud je zaključio da se na temelju informacija koje države članice dostavljaju Komisiji ne može procijeniti jesu li ti sustavi u skladu s odredbama Direktive. Isto tako, planovi upravlja-nja slijevom iz 2009. ne sadržavaju informacije o tome. U drugoj polovici 2014. godine Komisija je zatražila od država članica da objasne kako su postigla usklađenost.

60 Kad je riječ o aglomeracijama manjim od 2000 ES koje imaju sustav prikuplja-nja, odredbama Direktive zahtijeva se da se zajamči provođenje odgovaraju-ćeg postupka pročišćavanja vode koja se ispušta u slatke vode i estuarije. Me-đutim, u planovima upravljanja slije-vom iz 2009. za Češku i Mađarsku nisu navedene nikakve informacije o broju aglomeracija u kojima postoje sustavi prikupljanja, ali ne i uređaji za proči-šćavanje komunalnih otpadnih voda. Osim zahtjeva Direktive o pročišćava-nju komunalnih otpadnih voda, države članice u skladu s odredbama Okvirne direktive o vodama moraju odrediti mjere za one aglomeracije u kojima ispuštanje otpadnih voda narušava kakvoću vode. Međutim, mjere u pla-novima upravljanja slijevom iz 2009. nejasne su (vidjeti odlomak 36.).

Fotografija 1. – Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u MađarskojIzvor: Europski revizorski sud.

29Opažanja

Značajan napredak postignut je i u pogledu drugog i trećeg stupnja pročišćavanja otpadnih voda u trima državama članica, ali i dalje nijedna od njih nije ispunila rokove

61 U razdoblju od 2007./2008. do 2011./2012. ostvaren je znatan napredak u pogledu drugog stupnja pročišćavanja komunalnih otpadnih voda koje ispuštaju aglomeracije veće od 2000 ES (vidjeti sliku 4.)32. Na kraju 2012. godine u trima od četiriju država članica više od 90 % količine komunal-nih otpadnih voda koje ispuštaju aglo-meracije bilo je u skladu s graničnim vrijednostima emisija koje su Direkti-vom predviđene za BKP5 i KPK.

62 Niži postotak drugog stupnja proči-šćavanja u Rumunjskoj (39 %) djelo-mično je uzrokovan činjenicom da se ta zemlja pridružila EU-u kasnije od drugih država članica. Rumunjska je 2012. kasnila i u pogledu svog među-roka u okviru Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda koji se odnosi na drugi stupanj pročišća-vanja (do 2010. je bilo potrebno na odgovarajući način pročišćavati 51 % opterećenja).

32 Podatci koje su države članice 2010. dostavile Komisiji za razdoblje 2007./2008. te sredinom 2014. za razdoblje 2011./2012.

Slik

a 4. Napredak tijekom razdoblja od 2007./2008. do 2011./2012. godine1 u pogledu drugog

stupnja pročišćavanja komunalnih otpadnih voda u aglomeracijama s ekvivalentom u broju stanovnika jednakim ili većim od 2000 (izraženo u postotcima ukupnog opterećenja tih aglomeracija bez opterećenja koje se ispušta u pojedinačne sustave)

1 Podatci za Mađarsku odnose se na 2007. i 2011. godinu, za Rumunjsku na 2007. i 2012., a podatci za Češku i Slovačku odnose se na 2008. i 2012. godinu.

2 Podatci za Češku odnose se na cijeli teritorij, a ne samo na dio koji se nalazi na dunavskom slijevu.

Izvor: analiza podataka država članica dostavljenih Komisiji koju je proveo Sud.

Češka2 Mađarska Rumunjska Slovačka

2007./2008.

2011./2012.

26 %

56 %

13 %

44 %

99 % 92 % 97 %

39 %

30Opažanja

63 Kad je riječ o trećem stupnju pročišća-vanja komunalnih otpadnih voda, razi-na napretka u koji je ostvaren u raz-doblju od 2007./2008. do 2011./2012. bila je jednako znatna. Na slici 5. prika-zano je stanje u pogledu opterećenja svih aglomeracija većih od 10 000 ES. Naveden je postotak ukupnog optere-ćenja (bez opterećenja koje se ispušta u pojedinačne sustave) koje je u skladu s graničnim vrijednostima emisija iz Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda za ukupni dušik i uku-pni fosfor.

64 Mađarska nije odredila cijeli svoj teri-torij kao osjetljivo područje, ali pri-mjenjuje članak 5. stavak 4. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. To znači da pojedinačni uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ne trebaju primjenjivati granične vrijednosti za ukupni dušik i ukupni fosfor sve dok se može pokazati da minimalni postotak smanjenja uku-pnog opterećenja koje se ispušta u sve uređaje (s ekvivalentom u broju stanovnika jednakim ili većim od 2000) za ukupni dušik i ukupni fosfor iznosi najmanje 75 %. Iako je ukupna stopa pročišćavanja u Mađarskoj bila znat-no niža nego u Češkoj i Slovačkoj33, do kraja 2012. godine bila je gotovo u skladu sa zahtjevom od 75 %34.

33 Prema podatcima za 2012. godinu koje su države članice dostavile Komisiji, opterećenje aglomeracija s ekvivalentom u broju stanovnika jednakim ili većim od 2000 koje je zadovoljavalo granične vrijednosti iz Direktive imalo je sljedeće vrijednosti: i. 83 % u Češkoj, 33 % u Mađarskoj i 60 % u Slovačkoj za ukupni dušik; i ii. 77 % u Češkoj, 39 % u Mađarskoj i 86 % u Slovačkoj za ukupni fosfor.

34 Prema informacijama koje su mađarske vlasti dostavile Komisiji postotak smanjenja opterećenja koje se otpadnim vodama dovodi u uređaje za pročišćavanje za ukupni dušik iznosio je 73,1 %, a za ukupni fosfor 74,4 %.

Slik

a 5. Napredak tijekom razdoblja od 2007./2008. do 2011./2012. godine1 u pogledu trećeg

stupnja pročišćavanja komunalnih otpadnih voda u aglomeracijama s ekvivalentom u broju stanovnika većim od 10 000 (izraženo u postotcima ukupnog opterećenja tih aglomeracija bez opterećenja koje se ispušta u pojedinačne sustave)

1 Za referentna razdoblja vidjeti 1. napomenu uz sliku 4.

2 Uređaj za pročišćavanje u Pragu u Češkoj kojim se pročišćava 15 % ukupnog opterećenja u aglomeracijama s ekvivalentom stanovnika jedna-kim ili većim od 2000 nije ispunjavao zahtjeve iz Direktive 2012. godine. Očekuje se da će se u Pragu uvesti odgovarajući postupak pročišćava-nja do 2018. godine.

3 Za Slovačku nisu bili dostupni zasebni podatci za ukupni dušik i ukupni fosfor. Korišteni podatci odnose se na opterećenje koje zadovoljava granične vrijednosti emisija za jedan ili oba parametra.

Izvor: analiza podataka država članica dostavljenih Komisiji koju je proveo Sud.

Češka2 Mađarska Rumunjska Slovačka3 Češka Mađarska Rumunjska Slovačka

31 %

78 %

32 %10 %

20 %3 %

20 %32 %

67 %

Ukupni dušik Ukupni dušik

96 %

34 %

96 %2007./2008.

2011./2012.

Vidj

eti o

dlom

ak 64

.

Vidj

eti o

dlom

ak 64

.

31Opažanja

65 Unatoč napretku postignutom najve-ćim dijelom zahvaljujući sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda35, Sud napominje da sve četiri države članice kasne s is-punjavanjem zahtjeva do međurokova i/ili konačnih rokova za provedbu Di-rektive36. Sud također napominje da se financijska održivost37 novoizgrađene ili obnovljene infrastrukture ne može zajamčiti, što dugoročno ugrožava kakvoću vode.

U 25 % slučajeva koje je Sud ispitao granične vrijednosti emisija strože su od zahtjeva iz Direktive

66 Stanje u pogledu kakvoće vode u vo-denom toku može biti takvo da je za uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda potrebno odrediti granične vrijednosti strože od onih koje su predviđene Direktivom o pro-čišćavanju komunalnih otpadnih voda. U uzorku od 28 uređaja za pročišća-vanje komunalnih otpadnih voda koje je Sud ispitao, dozvole o ispuštanju otpadnih voda za sedam postrojenja (25 %) uključivale su granične vrijedno-sti koje su bile strože od onih predvi-đenih nacionalnim38 zakonodavstvom, odnosno u trima od četiriju ispitanih slučaja u Češkoj (od kojih se svi odnose na hranjive tvari) i četirima od sedam ispitanih slučajeva u Mađarskoj (od kojih su se dva odnosila na hranjivi fosfor).

67 Međutim, u Mađarskoj su tri uređaja od njih sedam imala tehnički kapacitet za uklanjanje hranjivih tvari (ukupnog dušika i ukupnog fosfora), čime bi se poboljšala kakvoća istjecaja, no dozvola o ispuštanju to od njih nije zahtijevala.

68 Prema podatcima koje su države članice dostavile Komisiji, 2012. godine otprilike 20 %40 količine pročišćenih otpadnih voda iz aglomeracija izme-đu 2000 i 10 000 ES bilo je u skladu s graničnim vrijednostima iz Direktive za ukupni dušik i ukupni fosfor. Ovo nije zahtjev iz Direktive, ali pridonosi poboljšanju kakvoće vode.

69 Nacionalnim zakonskim odredbama u predmetnim četirima državama članicama nisu određene granične vrijednosti emisija za mikro-onečišću-juće tvari. U postojećim postupcima pročišćavanja bila bi potrebna znatna poboljšanja kako bi se uklonile takve tvari (vidjeti odlomak 36.).

70 Inicijativa je na razini EU-a pokrenuta kad je Europski parlament 2013. go-dine izmijenio Okvirnu direktivu o vodama41 te je Vijeće između osta-loga zatražilo od Komisije da do rujna 2015. godine osmisli strateški pristup onečišćenju vode farmaceut-skim tvarima te do rujna 2017. predloži mjere koje je potrebno poduzeti na razini EU-a i/ili država članica kako bi se primijenio takav pristup. Tom je izmjenom uveden i koncept popisa praćenja za tvari u vezi s kojima je potrebno prikupiti podatke o praće-nju na razini cijelog EU-a. Prvi popis praćenja kojim je obuhvaćeno 10 tvari sastavljen je u ožujku 2015. te uključuje farmaceutske tvari i pesticide.

35 Doprinos EU-a rješavanju problema otpadnih voda u proračunu operativnih programa u četirima posjećenim državama članicama iznosio je 5,07 milijardi eura na dan 31. prosinca 2014.

36 Vidjeti tematsko izvješće br. 2/2015, odlomci od 24. do 26.

37 Vidjeti tematsko izvješće br. 2/2015, odlomci od 89. do 105.

38 Za neke su parametre nacionalnim zakonodavstvom u svim četirima državama članicama predviđene strože granične vrijednosti od onih koje su predviđene Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.

39 U zakonodavstvo Češke 2011. godine uveden je niz graničnih vrijednosti emisija koje su rezultat primjene najboljih raspoloživih tehnika. Tijela koja izdaju dozvole trebala bi uzimati u obzir te granične vrijednosti u slučajevima u kojima žele uvesti ograničenja koja su stroža od zakonski određenih standarda. U praksi to znači da su te granične vrijednosti najveće moguće vrijednosti koje predmetna tijela mogu uvesti. Granične vrijednosti emisija za četiri ispitana uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koje su bile strože od onih iz Direktive i standardi određeni nacionalnim zakonodavstvom većinom odgovaraju ovim najvećim mogućim vrijednostima.

40 U Češkoj je opterećenje koje je u skladu s graničnim vrijednostima za ukupni fosfor čak i više te iznosi 97 %.

41 Direktiva 2013/39/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o izmjeni direktiva 2000/60/EZ i 2008/105/EZ u odnosu na prioritetne tvari u području vodne politike (SL L 226, 24.8.2013., str. 1.).

32Opažanja

Sustavi inspekcija imaju odvraćajući učinak tek u ograničenoj mjeri

71 Odgovarajuće utvrđene granične vri-jednosti emisija imaju učinak na kakvo-ću vode samo ako se poštuju. Stoga je važno da je uspostavljen djelotvoran sustava inspekcija42 kako bi se zajam-čilo pridržavanje graničnih vrijednosti određenih u dozvolama o ispuštanju otpadnih voda za uređaje za pročišća-vanje komunalnih otpadnih voda.

72 Usklađenost se osigurava dvama vrsta-ma provjera:

– provjerama koje obavljaju opera-teri uređaja za pročišćavanje na temelju uzoraka vode koje su sami uzeli (u daljnjem tekstu „unutarnje provjere”),

– provjerama koje obavljaju javne inspekcijske službe43.

73 Kad je riječ o unutarnjim provjera-ma, Sud je zaključio da su u uzorku od 28 ispitanih uređaja za pročišća-vanje komunalnih otpadnih voda u pogledu broja obavljenih provjera svi uređaji osim jednog bili u skladu sa zahtjevima Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Povrh toga, 25 od 28 uređaja zadovoljavalo je 2012. godine granične vrijednosti koje su određene u njihovim dozvolama44.

74 U slučaju provjera koje su obavljaju javne inspekcijske službe ni u jednoj od predmetnih četiriju država članica nije propisana učestalost njihove pro-vedbe45. Stoga dotično nadležno tijelo samo odlučuje o obavljanju takvih provjera uzimajući u obzir ograniče-nja svojih resursa. Stvarna učestalost razlikuje se od države do države (vidjeti tablicu 6.). Slovačka je najrjeđe provodila provjere među državama članicama koje su dostavile podatke Sudu. Mađarska nije dostavila podat-ke o učestalosti. Inspekcijska služba u Slovačkoj rijetko sama uzima uzorke istjecaja te se radije oslanja na unutar-nje provjere operatera koje provode akreditirani laboratoriji.

75 Kad se premaše granične vrijednosti emisija i javne inspekcijske službe to primijete, u svim četirima državama članicama u skladu s nacionalnim zakonskim odredbama potrebno je platiti kaznu46.

76 U Mađarskoj i Rumunjskoj kazne se primjenjuju prema onečišćujućoj tvari za koju je premašena granična vrijed-nost. Iznos po kilogramu onečišćenja koje premašuje granične vrijednosti razlikuje se ovisno o onečišćujućoj tvari47 o kojoj je riječ. U Rumunjskoj se procjenjuje i ozbiljnost prekršaja kako bi se inspekcijska služba mogla izdati upozorenje umjesto kazne. Statistički podatci za Rumunjsku o rezultatima inspekcija za 2012. godinu pokazuju da je izdano pet puta više upozorenja nego kazni.

42 Na razini EU-a donesena je i Preporuka 2001/331/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o određivanju minimalnih kriterija za inspekcije okoliša u državama članicama (SL L 118, 27.4.2001., str. 41.). U njoj se nalaze smjernice za organizaciju (izradu planova inspekcija) i provođenje provjera (terenski posjeti i izvješćivanje).

43 Te su službe sljedeće: u Češkoj Češki inspektorat za zaštitu okoliša, u Mađarskoj Nacionalna glavna uprava za upravljanje katastrofama Ministarstva unutarnjih poslova (od travnja 2014.), u Rumunjskoj Državna uprava „Rumunjske vode”, u Slovačkoj Slovački inspektorat za zaštitu okoliša. Ostala tijela, kao što su tijela koja izdaju dozvole, također mogu obavljati provjere na razini uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Te provjere nisu obuhvaćene procjenom koju je obavio Sud.

44 Vidjeti tematsko izvješće br. 2/2015, odlomci 48. i 50.

45 U zaključcima Vijeća od 11. lipnja 2012. pozivalo se na poboljšanje inspekcija, a u mišljenju Odbora regija istaknuto je da bi se okvirom na razini cijelog EU-a za nacionalne inspekcije zajamčili jednaki uvjeti i dosljednost pravnih radnji. Istaknuta je i vrijednost jasno određene uloge Komisije u pogledu inspekcija.

46 U ovom se izvješću ne obrađuje pitanje sankcija u okviru kaznenog prava (kao što su zatvorske kazne).

47 Primjerice, u Mađarskoj je za kilogram onečišćenja iznos bio 1,11 eura za ukupni dušik i 7,29 eura za ukupni fosfor (315,54, preračunano iz valute HUF prema tečaju od 31. prosinca 2014.). U Rumunjskoj je za kilogram onečišćenja iznos bio 1,71 eura za ukupni dušik i ukupni fosfor (4,4828, preračunano iz valute RON prema tečaju od 31. prosinca 2014.).

33Opažanja

77 U Češkoj i Slovačkoj kazna ne ovisi o onečišćujućoj tvari o kojoj je riječ ili količini onečišćenja koja premašuje granične vrijednosti. Umjesto toga iznos kazne određuje se prema ozbilj-nosti nepoštovanja uvjeta iz dozvole koju procjenjuje javna inspekcijska služba (pri čemu je najveći mogući iznos48 određen nacionalnim zakon-skim odredbama).

78 Ni u jedan od planova upravljanja slijevom iz 2009. nije uključena mjera usmjerena na ocjenjivanje djelotvor-nosti i odvraćajućeg učinka sustava inspekcija.

Naknada za onečišćenje vode upotrebljava se dijelom kao instrument za sprečavanje emisija onečišćujućih tvari

79 Pravnim okvirom svih četiriju država članica predviđeno je da subjekti koji ispuštaju onečišćenu vodu plaćaju naknadu za onečišćenje vode. Ona se temelji na količini i/ili koncentraciji (mg/l) ispuštenih onečišćujućih tvari. Ta je naknada u skladu s načelom da onečišćivač plaća49 prema kojem onečišćivači moraju snositi troškove smanjenja uzrokovanog onečišćenja. Naknada za onečišćenje vode ima tri svrhe: i. prikupljanje sredstava; ii. poticanje na poštovanje graničnih vrijednosti emisija određenih u dozvo-lama za ispuštanje; i/ili iii. poticanje na dodatno smanjenje onečišćenja odre-đivanjem strožih graničnih vrijednosti.

48 U Češkoj kazna za nepoštovanje uvjeta iz dozvole može iznositi do 180 278 eura (27,735, preračunano iz valute CZK prema tečaju od 31. prosinca 2014.). U Slovačkoj kazna za nepoštovanje uvjeta iz dozvole može iznositi od 1000 eura do trostruke godišnje naknade za onečišćenje vode ili 1 euro po m3 ispuštenog onečišćenja tijekom razdoblja od najviše jedne godine.

49 Članak 191. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (pročišćena inačica).

Tabl

ica 

6. Provjere koje obavljaju javne inspekcijske službe

Država članica Stvarna učestalost provjera uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda

ČeškaUređaji s kapacitetom većim od 10 000 ES: jedanput godišnje.Uređaji s kapacitetom između 2000 i 10 000 ES: jedanput svake tri godine.Ostali uređaji: svakih pet godina.

MađarskaNisu dostavljene nikakve informacije.Na temelju učestalosti uočene u uzorku od sedam uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Sud je zaključio da se uređaji ne pregledavaju nužno svake godine.

Rumunjska 2013. godine provjereni su svi uređaji s kapacitetom većim od 2000 ES.

Slovačka Uređaji s kapacitetom većim od 10 000 ES: 2013. godine obuhvaćenost manja od 10 %.Svi uređaji zajedno: 2013. godine obuhvaćenost manja od 12 %.

Izvor: analiza nacionalnog zakonodavstva i podataka koje su primile inspekcijske službe koju je proveo Sud.

34Opažanja

80 Naknadom koju je potrebno platiti za ispuštanje otpadnih voda u površinske vode obuhvaćen je ograničeni broj onečišćujućih tvari (vidjeti prilog IV.). Za organsko onečišćenje nije potrebno platiti nikakvu naknadu za BPK5 u trima od četiriju država članica. Za onečišće-nje hranjivim tvarima u Češkoj i Mađar-skoj naknada nije određena za ukupni dušik, nego za anorganski dušik (koji je element ukupnog dušika). Naknada izražena u eurima po toni za oneči-šćujuću tvar znatno se razlikuje među četirima državama članicama.

81 Općenito svi uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda moraju snositi naknadu za onečišćenje voda, izuzevši manje subjekte koji ispuštaju otpadne vode50 u Slovačkoj (ispušta-nje manje od 10 000 m3 u godini ili 1000 m3 u mjesecu). Međutim:

– u Češkoj51 i Slovačkoj nije obvezno plaćanje naknade po onečišćujućoj tvari ispod određenih pragova52 koji su određeni zakonom,

– u Rumunjskoj nije potrebno platiti naknadu po onečišćujućoj tvari u slučajevima u kojima je istjecaj manje onečišćen od površinske vode u koju se ispušta onečišćuju-ća tvar53. Time se primjerice daje prednost subjektima koji ispuštaju onečišćujuće tvari u vodene toko-ve s visokim stupnjem onečišćenja.

82 U planove upravljanja slijevom iz 2009.54 nisu bile uključene mje-re za procjenu prikladnosti iznosa naknada55.

Onečišćenje iz industrijskih postrojenja: poteškoće u određivanju graničnih vrijednosti emisija i nedostatci u jamčenju njihove primjene

83 Države članice raspolažu dvama važ-nim sredstvima kojima mogu utjecati na emisije onečišćujućih tvari iz indu-strijskih postrojenja: graničnim vrijed-nostima koje se navode u dozvolama56 i naknadom za onečišćenje vode.

84 Industrijska postrojenja svoje otpadne vode mogu ispustiti izravno u vodene tokove ili neizravno preko javne kana-lizacijske mreže kako bi se pročistile u uređaju za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.

85 U skladu s Direktivom o industrijskim emisijama (vidjeti tablicu 1.) industrij-ska postrojenja koja obavljaju utvrđe-ne aktivnosti57 moraju imati dozvolu za rad. U dozvolu moraju biti uključene granične vrijednosti emisija za oneči-šćujuće tvari, ali i zahtjevi u pogledu praćenja emisija. Te granične vrijed-nosti ne bi trebale premašivati razine emisija povezane s „najboljim raspo-loživim tehnikama” koje je odredila Komisija uz pomoć stručnog odbora. Do studenoga 2015. usvojeno je sedam takvih „zaključaka o najboljim raspo-loživim tehnikama”. Uređaji za proči-šćavanje komunalnih otpadnih voda u načelu nisu obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive.

50 U praksi to znači da u Slovačkoj samo otprilike 30 % subjekata koji ispuštaju otpadne vode ima obvezu plaćanja naknade.

51 U Češkoj se plaća naknada i za količinu ispuštenih otpadnih voda u slučajevima u kojima te količine premašuju 100 000 m3 u godini i ta naknada ne ovisi o razini onečišćenja u otpadnim vodama.

52 Pragovi se odnose na i. obujam onečišćenja (u kilogramima po godini); i ii. koncentraciju onečišćujuće tvari u ispuštenoj vodi (u mg/l). Pragovi su takvi da u Češkoj uređaji s kapacitetom većim od 10 000 ES vjerojatno neće platiti naknadu za ukupni fosfor i anorganski dušik, u Slovačkoj uređaji s kapacitetom većim od 2000 ES vjerojatno neće platiti naknadu za ukupne suspendirane tvari, a uređaji s kapacitetom većim od 10 000 ES vjerojatno neće platiti naknadu za ukupni dušik i ukupni fosfor.

53 U slučaju ispuštanja u podzemne vode uvijek je potrebno platiti naknadu.

54 U planovima upravljanja slijevom za Češku navedeno je da se preporučuje provedba evaluacije djelotvornosti sustava naplate.

55 U studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanja pod nazivom „Izvješće o cijeni neujedinjene Europe u području zakonodavstva o vodi” („Water legislation: Cost of Non-Europe Report”) navodi se da su „prepreke dostatnoj uporabi gospodarskih instrumenata uzrokovane neodgovarajućim poznavanjem uporabe tih instrumenata (…)”. Dokument PE 536.369 objavljen u svibnju 2015.

56 U studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanja pod nazivom „Izvješće o cijeni neujedinjene Europe u području zakonodavstva o vodi” („Water legislation: Cost of Non-Europe Report”) navedeno je „da je potrebno uvesti kontrole emisija predviđene Okvirnom direktivom o vodama kako bi se poboljšala kontrola industrijskih kemikalija (…)

35Opažanja

86 Sud je u pogledu četiriju posjećenih država članica ispitao sljedeće:

– je li postojao postupak za određi-vanje graničnih vrijednosti emisija,

– je li postojao sustav inspekcija kako bi se zajamčila primjena gra-ničnih vrijednosti,

– upotrebljava li se naknada za onečišćenje vode koju moraju platiti industrijska postrojenja kao instrument za sprečavanje emisije onečišćujućih tvari.

Tijela koja utvrđuju granične vrijednosti emisija često se oslanjaju na informacije koje su dali sami subjekti odgovorni za ispuštanje

87 Dozvola o ispuštanju obvezna je u svim četirima državama članicama u slučaju izravnog ispuštanja otpadnih voda. Dozvola je važeća od 4 do 10 go-dina, ovisno o državi članici. U svim četirima državama članicama pravnim je okvirom određeno da nadležna tijela u bilo kojem trenutku mogu opozvati ili izmijeniti dozvolu ako to bude po-trebno zbog kakvoće vode recipijenta.

88 Za izravno ispuštanje nacionalnim se zakonodavstvom u četirima državama članicama određuju granične vrijed-nosti za niz tvari koje se često odre-đuju prema vrsti industrije. Tijela koja izdaju dozvole također mogu odrediti granične vrijednosti za tvari koje nisu obuhvaćene zakonskim odredbama.

89 Međutim, zbog složenosti određenih postupaka i stalnog razvoja tehnolo-gije tijelo zaduženo za izdavanje ovisi o informacijama koje su dala sama postrojenja, kako u pogledu onečišću-jućih tvari tako i u pogledu razumnih graničnih vrijednosti emisija. To ostav-lja prostora za utjecaj industrijskih postrojenja, posebno onih koja nisu usvojila najbolje raspoložive tehnike.

90 Iako industrijska postrojenja koja ispu-štaju otpadne vode izravno u vodene tokove općenito imaju ograničenja za kemijske tvari u svojim dozvolama, takva se ograničenja rijetko navode za uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, iako često primaju otpadne vode iz industrijskih postro-jenja. Sud je prije svega u dozvolama 12 ispitanih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u Rumunj-skoj pronašao veći broj tvari nego što je propisano Direktivom o pročišćava-nju komunalnih otpadnih voda (vidjeti prilog III.).

91 U slučaju neizravnog ispuštanja ot-padnih voda granične vrijednosti koje industrijsko postrojenje mora pošto-vati utvrđuju se ugovorom58 između operatera kanalizacijske mreže/uređaja za pročišćavanje i industrijskog po-strojenja. Za one tvari za koje granične vrijednosti utvrđene nacionalnim za-konodavstvom služe samo kao smjer-nice (Češka i Slovačka) ili za koje nisu utvrđene nikakve granične vrijednosti (vidjeti primjere u prilogu V.), dogo-vorene granične vrijednosti emisija ovise o pregovaračkim sposobnostima uključenih strana.

u vodi”. Dokument PE 536.369 objavljen u svibnju 2015.

57 Direktivom je između ostaloga obuhvaćena energetska industrija, proizvodnja i obrada metala i minerala, kemijska industrija i industrija gospodarenja otpadom.

58 Ako industrijsko postrojenje na koje se primjenjuje Direktiva o industrijskim emisijama ispušta otpadne vode u javnu kanalizacijsku mrežu te bi se granične vrijednosti trebale odrediti u skladu s dozvolom koja je izdana na temelju primjene te Direktive.

36Opažanja

92 Mađarska i Slovačka uključile su pro-vjeru postojećih dozvola ili postupka za izdavanje dozvola kao mjere u svo-jim planovima upravljanja slijevom. Mjera koju je uvela Češka odnosila se samo na uporabu najboljih raspolo-živih tehnika. U slučaju Mađarske nije bio naveden opseg mjere. Osim toga, u Mađarskoj ne postoji baza podataka o dozvolama za ispuštanje voda koje su izdane za industrijske tvrtke koje nisu obuhvaćene Direktivom o indu-strijskim emisijama, čime se ograničava provođenje sveobuhvatne provjere. U Slovačkoj je Sud za dva postrojenja koja je ispitao utvrdio nedostatke u pogledu provjere njihovih dozvola.

Nedostatci u sustavu inspekcija

93 Poštovanje graničnih vrijednosti emi-sija jamči se na dva načina: unutarnjim provjerama koje provode subjekti odgovorni za ispuštanje otpadnih voda i provjerama koje provode javne inspekcijske službe.

94 U četirima posjećenim državama članicama industrijska postrojenja koja ispuštaju tvari izravno u površinske vode zakonski su obvezna obavljati unutarnje provjere svojeg istjecaja59. Učestalost tih unutarnjih provjera obično se navodi u dozvoli o ispu-štanju otpadnih voda. U Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj nacionalnim je zakonodavstvom određen minimalan broj provjera.

95 Nijedna od četiriju država članica nije odredila učestalost provjera koje obavljaju javne inspekcijske službe, pri čemu jedinu iznimku čine provjere industrijskih postrojenja na koje se pri-mjenjuje Direktiva o industrijskim emi-sijama. Za takve je provjere minimalna učestalost predviđena Direktivom. Na temelju statističkih podataka koje su države članice dostavile za razdoblje 2012.–2013. Sud je zaključio sljedeće:

– obuhvaćenost industrijskih postro-jenja na koja se primjenjuje pred-metna Direktiva bila je u skladu sa zahtjevima,

– za izravno ispuštanje iz postrojenja koja nisu obuhvaćena područjem primjene Direktive o industrij-skim emisijama stanje u pogledu stvarne učestalosti javnih inspek-cija vrlo je slično stanju prikaza-nom u tablici 6.: učestalost je bila najniža u Slovačkoj, a za Mađarsku nisu pruženi nikakvi podatci koji bi omogućavali procjenu učestalosti inspekcijskih pregleda,

– kad je riječ o neizravnom ispušta-nju, javne inspekcijske službe pro-vode mali broj provjera u predmet-nim industrijskim postrojenjima jer odgovornost za jamčenje toga da se poštuju granične vrijednosti emisija određene ugovorom u pr-vom redu snose operateri uređaja za pročišćavanje. Sud je utvrdio da su operateri proveli terenske provjere u 22 od 26 analiziranih uređaja za pročišćavanje komu-nalnih otpadnih voda (85 %)60. Za tri od preostalih četiriju uređaja operateri su se oslanjali na rezul-tate unutarnjih provjera subjekata koji ispuštaju industrijske otpadne vode.

59 Za unutarnje provjere u slučaju neizravnog ispuštanja vidjeti tematsko izvješće br. 2/2015, odlomak 60.

60 U Češkoj, Rumunjskoj i Slovačkoj operateri kanalizacijskih mreža / uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u koje pristižu otpadne vode zakonski su obvezni obavljati terenske provjere.

37Opažanja

96 Jedna od mjera u planu upravljanja slijevom iz 2009. za Slovačku bila je postrožiti sustav inspekcija. Međutim, nije bilo nikakvih naznaka o tome kako i kada će se ta mjera provoditi, a kao glavni problem spomenut je nedosta-tak financijskih sredstava za primjenu sustava.

97 U svim četirima državama članicama u skladu sa zakonskim odredbama potrebno je platiti kaznu kad se utvrdi da su premašene granične vrijednosti emisija:

– u slučaju izravnog ispuštanja kazne određuju javne inspekcijske službe. Postupak je jednak onomu koji se primjenjuje na uređaje za pročišća-vanje komunalnih otpadnih voda (vidjeti odlomke 76. i 77.),

- u slučaju neizravnog ispuštanja ka-zne određuju operateri uređaja za pročišćavanje komunalnih otpad-nih voda. U Mađarskoj i Rumunj-skoj kazna se povezuje s količinom onečišćujućih tvari61 ispuštenih između dva mjerenja (u određenoj godini), dok se u Češkoj i Slovačkoj iznos koji je izračunan u pravilu odnosi na količinu onečišćujućih tvari ispuštenih na dan mjerenja62. Sud smatra da će u takvim slučaje-vima iznos koji je potrebno platiti vjerojatno biti malen i da će imati ograničen odvraćajući učinak.

Naknada za onečišćenje vode upotrebljava se dijelom kao instrument za sprečavanje emisija onečišćujućih tvari

98 U Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj broj tvari za koje je potrebno platiti nakna-du vrlo je malen (vidjeti prilog IV.). Stoga naknada rijetko može poslužiti kao poticaj za pridržavanje graničnih vrijednosti utvrđenih dozvolom ili smanjenje emisija na još manju razinu.

Mjere i instrumenti koje države članice primjenjuju radi suzbijanja raspršenog onečišćenja uzrokovanog poljoprivrednim djelatnostima

99 Važan način za smanjenje emisija nastalih poljoprivrednim djelatno-stima uređivanje je poljoprivrednih praksi (npr. pravila o uporabi gnojiva, skladištenje stajskog gnojiva, uporaba pesticida, plodored itd.). Dostupno je nekoliko instrumenata (vidjeti od-lomak 15.) za primjenu ili poticanje dobrih poljoprivrednih praksi i promi-canje usklađenosti poljoprivrednih dje-latnosti sa zakonodavstvom o okolišu.

61 Odnosi se na količinu ispuštenih onečišćujućih tvari koja prekoračuje dogovorenu količinu (umnožak obujma i koncentracije koji se primjerice izražava u mg/l).

62 U ugovorima se u pravilu određuje standardno vremensko razdoblje (obično u rasponu od pet do 30 dana) u slučaju da se ne može utvrditi točan vremenski okvir u kojemu je došlo do prekoračenja graničnih vrijednosti emisija.

38Opažanja

100 Stoga je Sud ispitao sljedeće:

– primjenjuje li se Direktiva o nitra-tima na najbolji mogući način kao instrument za borbu protiv oneči-šćenja nitratima,

– je li u nacionalnim akcijskim planovima za pesticide vidljiva jasna predanost smanjenju rizika i učinaka povezanih s uporabom pesticida,

– je li višestruka sukladnost djelo-tvorno sredstvo za poticanje do-brih poljoprivrednih praksi i jamče-nje toga da se te prakse poštuju,

– iskorištavaju li se mogućnosti mje-ra za ruralni razvoj za rješavanje pitanja u vezi s kakvoćom vode na odgovarajući način,

– primjenjuje li se načelo da one-čišćivač plaća na onečišćenje iz raspršenih izvora uzrokovano poljoprivrednim djelatnostima.

Države članice ne iskorištavaju sve mogućnosti koje im pruža Direktiva o nitratima

101 U skladu s Direktivom o nitratima (vi-djeti tablicu 1.) države članice moraju odrediti područja ugrožena nitratima i provjeriti ih barem svake četiri godi-ne. Jedan je od kriterija za određivanje takvih područja eutrofično stanje vodnih tokova63. U skladu s Direkti-vom o nitratima iz 1991. države članice same su određivale klasifikacijske kri-terije za eutrofikaciju. Ravnatelji tijela za gospodarenje vodama u državama članicama (i Norveškoj) odobrili su dokument sa smjernicama za procjenu eutrofikacije u kontekstu europske vodne politike tek u svibnju 2009.

102 Države članice morale su donijeti akcijske programe kojima određu-ju zahtjeve koje moraju ispunjavati poljoprivrednici u područjima ugrože-nima nitratima. Ti se akcijski programi moraju provjeriti i po potrebi izmijeniti svake četiri godine. Države članice ta-kođer su morale donijeti kodeks dobre poljoprivredne prakse za dobrovoljnu primjenu namijenjen poljoprivredni-cima izvan područja ugroženih nitra-tima. Komisija nije službeno odobrila programe djelovanja i kodekse. Ako procijeni da njihova kakvoća nije zadovoljavajuća, Komisija jedino može pokrenuti pravni postupak (vidjeti odlomak 47.).

Većina država članica postupno je postrožila zahtjeve koje moraju ispunjavati poljoprivrednici u područjima ugroženima nitratima, no ima prostora za dodatno poboljšanje

103 Od pristupanja Češke i Mađarske EU-u 2004. godine te Rumunjske 2007. te su zemlje postupno povećale broj područja koja su odredile kao područja ugrožena nitratima, dok je u Slovačkoj zabilježeno smanjenje od 5 %. U ta-blici 7. prikazan je postotak poljopri-vrednog zemljišta koje je određeno kao područje ugroženo nitratima u tim četirima državama članicama.

63 Ostali kriteriji: i. podzemne vode u kojima je koncentracija nitrata viša od 50 mg/l ili bi mogla dosegnuti tu razinu u slučaju da se ne poduzmu nikakve mjere; i ii. površinske slatke vode, osobito one koje se upotrebljavaju za zahvaćanje vode za piće ili su namijenjene za to, u kojima je koncentracija nitrata viša od 25 ili 50 mg/l ili bi mogla dosegnuti tu razinu, kako je navedeno u Direktivi Vijeća 75/440/EEZ od 16. lipnja 1975. o potrebnoj kakvoći površinskih voda namijenjenih zahvaćanju vode za piće u državama članicama (SL L 194, 25.7.1975., str. 26.).

39Opažanja

104 Odluka Rumunjske da akcijski program primjenjuje na cijelom državnom teri-toriju u načelu je pozitivna za kakvoću vode, osobito ako se uzme u obzir da Rumunjska ima najmanji broj vodenih tokova u kojima dolazi do povećanja količine hranjivih tvari (vidjeti pri-log II.). Međutim, povećavanje ugro-ženog područja samo po sebi nije do-voljno da bi se smanjila količina nitrata u vodi. U području koje je prethodno bilo određeno kao ugroženo (58 % poljoprivrednog zemljišta) postignut je vrlo mali napredak u odgovarajućem skladištenju gnojiva, što je jedan od zahtjeva iz akcijskog programa (vidjeti također odlomak 122.).

105 Sud je utvrdio da su se svakom izmje-nom akcijskih programa za Češku, Mađarsku i Rumunjsku zahtjevi brojča-no smanjili ili postrožili, dok su u Slo-vačkoj neki od zahtjeva ublaženi. Za određivanje strožih zahtjeva djelomič-no je zaslužna Komisija (vidjeti primje-re u okviru 1.). U primjeni i izvršenju niza zahtjeva pomaže i činjenica da su mnogi od njih sada precizniji.

Tabl

ica 

7. Postotak poljoprivrednog zemljišta koje je bilo određeno kao ugroženo nitratima na dan 31. 12. 2014.

Država članica Postotak poljoprivrednog zemljišta u područjima ugroženima nitratima

Promjena u odnosu na prvotno određivanje

Češka 49 % + 15 %

Mađarska 63 % + 42 %

Rumunjska58 % + 625 %

Rumunjska vlada odlučila je 2013. godine da se akcijski program primjenjuje na cijelom teritoriju Rumunjske1.

Slovačka 57 % - 5 %

1 U skladu s člankom 3. stavkom 5. Direktive o nitratima države članice izuzimaju se od obveze određivanja pojedinačnih ugroženih područja ako izrade akcijske programe koje primjenjuju na svom cijelom teritoriju.

Izvor: analiza zakonskih odredbi država članica koju je proveo Sud.

40Opažanja

Okv

ir 1

. Primjeri učinaka Komisijinih zahtjeva upućenih Češkoj i Mađarskoj

Države članice morale su odrediti kapacitet spremnika za stajsko gnojivo. Kapacitet bi trebao biti toliki da se u spremnik pohrani ona količina gnojiva koja je proizvedena u razdoblju koje je dugo barem onoliko koliko i razdoblje tijekom kojega se gnojivo ne smije upotrebljavati na tlu. Kapacitet se stoga iskazuje u mjesecima. U Češkoj je kapacitet povećan slijedom mjera koje je poduzela Komisija. Od poljoprivrednika na koje se zbog povećanja broja područja ugroženih nitratima ta obveza počela primjenjivati tek od 2012. godine nije se zahtijevalo da odmah ispune predmetni zahtjev. Ti su poljoprivrednici umjesto toga mogli iskoristiti prijelazno razdoblje (rok za usklađivanje bio je kraj 2015. godine). Zbog mjera koje je Komisija poduzela to je razdoblje ukinuto od sredine 2014. godine.

Komisija je s nadležnim tijelima u Mađarskoj pregovarala o obvezama u pogledu skladištenja i prijelaznim razdobljima. Za neke poljoprivrednike početni su rokovi produženi do 31. prosinca 2014. Ti su poljoprivrednici stoga imali 10 godina od pristupanja države da ispune zahtjeve. Za poljoprivrednike na područjima koja su 2013. godine određena kao područja ugrožena nitratima rok za prilagodbu bio je 31. prosinca 2014. za spre-mnike za tekuće gnojivo i 22. prosinca 2015. za spremnike za kruto gnojivo. Međutim, Komisija nije dovela u pi-tanje te prijelazne rokove koje su odredila nadležna tijela u Mađarskoj.

Fotografija 2. – Spremnik za tekuće gnojivoIzvor: Europski revizorski sud.

41Opažanja

106 Iako su zahtjevi postroženi, i dalje su blaži od zahtjeva predviđenih studi-jom iz 2011.65 koja je provedena u ime Komisije i kojom se Komisija služi u svojim procjenama akcijskih planova. Primjeri su navedeni u okviru 2.

107 U skladu s Direktivom o nitratima države članice za nekoliko su pitanja66 odredile ili mogle odrediti zahtjeve, no kasnije su u skladu sa standardima za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete67 morale odrediti zahtjeve za ta pitanja. Sud je utvrdio da standardi za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete koji se odnose na „upravljanje zemljištem” i „održavanje minimalnog pokrova tla” odgovaraju onome što je navedeno u akcijskim programima predmetnih četiriju država članica ili su čak stroži od toga. Osim toga, ima prostora za dodatno poboljšanje stan-darda (vidjeti odlomak 135.).

65 Vidjeti završno izvješće „Preporuke za izradu akcijskih programa u skladu s Direktivom 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora” koje je u prosincu 2011. Komisiji predstavio jedan konzorcij (DLO-Alterra Wageningen UR, DLO-Plant research International Wageningen UR, NEIKER Tecnalia, Derio, Španjolska, Zavod za tehnologiju i biološke znanosti, Varšava, Poljska, Švedski zavod za poljoprivredno i ekološko inženjerstvo, Uppsala). Te su preporuke, koje su podijeljene prema klimatskim zonama, postale dostupne tek 2011., odnosno 20 godina nakon što je odobrena Direktiva o nitratima.

66 Riječ je o sljedećim pitanjima: uvjeti za uporabu gnojiva u blizini vodenih tokova, upravljanje zemljištem (uključujući sustave plodoreda) i održavanje minimalne količine biljnog pokrova tijekom kišnih razdoblja. Posljednja dva nisu obvezna.

67 Opći poljoprivredni i okolišni uvjeti o kojima je riječ odnose se na eroziju tla (uključujući minimalno upravljanje zemljištem kojim se poštuju

Okv

ir 2

. Primjeri zahtjeva u Mađarskoj i Rumunjskoj koji su manje strogi od zahtjeva preporučenih u studiji provedenoj u ime Komisije

U Mađarskoj je uporaba određenih vrsta gnojiva zabranjena u razdoblju od 31. listopada do 15. veljače (tri i pol mjeseca). U preporukama se predlaže razdoblje od 1. kolovoza do 1. veljače (šest mjeseci) za obradiva zemlji-šta, uz mogućnost jednog mjeseca više ili manje.

U Rumunjskoj je opće pravilo da je uporaba gnojiva zabranjena unutar 1 metra od vodotoka na fizičkom zemljištu s prosječnim nagibom do 12 % i unutar 3 metra na fizičkom zemljištu s nagibom većim od 12 %. Postoje i druga posebna pravila za različite vrste područja zaštite voda.

U preporukama se predlažu granični pojasevi64 široki barem 25 metara, a u slučaju strmog zemljišta (nagib veći od 8 %) ti bi granični pojasevi trebali biti dva ili tri puta veći. Komisija je u komunikaciji s Rumunjskom između ostaloga iznijela mišljenje da granični pojasevi nisu dovoljno široki, ali nije inzistirala na tom pitanju.

64 Pojas zemlje duž vodotoka na koji se primjenjuju poljoprivredna ograničenja kao što su ograničenja u pogledu uporabe gnojiva.

42Opažanja

108 Kad je riječ o gnojivima, države članice odredile su granične vrijednosti za količinu dušika koja se može upotrije-biti (kg/ha). Međutim, nisu iskoristile priliku da odrede slične granične vrijednosti za količinu fosfora68.

Nedostatci u akcijskim programima za Slovačku i Češku doveli su do dodatnih mjera Komisije

109 U studenome 2012. Komisija je pokre-nula postupak radi utvrđivanja povre-de obveze protiv Slovačke u pogledu drugog akcijskog programa koji je odobren 2011. godine. U siječnju 2013. u Češkoj je pokrenut postupak „EU Pi-lot” za treći akcijski program koji je odobren 2012. godine.

110 Komisija sredinom 2015. godine još nije iznijela svoje konačno stajalište na temelju informacija koje su pružile predmetne dvije države članice69 i ak-tivnosti koje su provele.

Akcijski programi još nemaju učinak na potrošnju gnojiva te je teško procijeniti učinak na eutrofikaciju

111 Jedan je od pokazatelja kojim se može iskazati prikladnost zahtjeva koji se primjenjuju na poljoprivrednike promjena u potrošnji dušičnog gno-jiva. Potrošnja mineralnog70 gnojiva povećala se u svim četirima državama članica u razdoblju 2004.–2012.71, dok se površina obradivih zemljišta nije znatno promijenila. Istodobno nije moguće utvrditi ni pad ni rast u trendu potrošnje organskih gnojiva (kao što je stajsko gnojivo).

112 Još jedan koristan pokazatelj za procje-nu djelotvornosti akcijskih programa čini promjena stanja voda u pogledu eutrofikacije, iako na eutrofično stanje utječu svi izvori onečišćenja, a ne samo poljoprivreda.

113 Države članice morale su izraditi pro-grame za praćenje voda kojima bi se mjerila koncentracija nitrata u slatkim vodama, ali i provjerilo stanje voda u pogledu eutrofikacije barem svake četiri godine. Države članice predale su 2012. godine najnovija izvješća o pro-vedbi za razdoblje 2008.–2011. Sljede-će izvješće, koje se odnosi na razdoblje 2012.–2015.,podnosi se lipnju 2016. go-dine. Razdoblje izvješćivanja iz Direk-tive o nitratima nije usklađeno s raspo-redom donošenja planova upravljanja slijevom72.

posebni uvjeti lokacije i održavanje minimalnog pokrova tla) i granične pojaseve duž vodotoka. Standard za eroziju primjenjuje se od 1. 1. 2005. (ili 1. 1. 2007. u slučaju Rumunjske), a standard za granične pojaseve primjenjuje se u četirima posjećenim državama članicama od 1. 1. 2012.

68 Sud je u pogledu Rumunjske na temelju uzorka planova upravljanja gnojivom koji su obvezni za određena gospodarstva primijetio da se tamošnje preporučene količine gnojiva utvrđene agro-kemijskim ispitivanjima odnose i na količinu dušika i na količinu fosfora.

69 Češka je dostavila svoj najnoviji dopis u studenome 2014., a Slovačka u veljači 2015 godine. Češka je već odobrila izmjene postojeće pravne osnove kojima se uzimaju u obzir primjedbe Komisije.

70 Gnojiva se mogu podijeliti u dvije kategorije: mineralna gnojiva (odnosno kemijska ili anorganska) i organska gnojiva (kao što je stajsko gnojivo).

71 Podatci Eurostata (promjena u potrošnji dušičnog gnojiva u poljoprivredi) pokazuju sljedeću stopu rasta: 15 % u Češkoj, 7 % u Mađarskoj, 7 % u Rumunjskoj i 32 % u Slovačkoj.

72 Analizu stanja vodenih tokova na kojem su utemeljeni planovi bilo je potrebno ažurirati 2013. godine (i uključiti ažurirane vrijednosti u planove upravljanja slijevom iz 2015.), a za sljedeće ažuriranje rok je 2019. (te će se ažurirane vrijednosti uključiti u planove iz 2021.).

43Opažanja

114 Teško je izvući zaključke o promjena-ma u stanju vodnih tokova u pogledu eutrofikacije jer skupovi podataka za razdoblja 2004.–2007 i 2008.–2011. nisu usporedivi73. Podatci iz izvješća iz 2012. godine o provedbi Direkti-ve o nitratima nisu se mogli izravno usporediti s podatcima u planovima upravljanja slijevom jer su se upotre-bljavali različiti kriteriji za procjenu (vidjeti odlomak 101.).

115 Prema podatcima za razdoblje 2008.–2011., od 31 % do 65 % površinskih voda Češke, Mađarske i Slovačke bilo je eutrofično. U Rumunjskoj je eutrofi-kacijom bilo pogođeno manje od 15 % voda, ali stanje drugih voda (primjerice jezera i priobalnih voda) ocjenjeno je lošim.

Mehanizam za izvršenje Direktive o nitratima nema dovoljan odvraćajući učinak

116 U Direktivi o nitratima ne navode se posebne odredbe o mehanizmu izvršenja.

117 Uvođenjem višestruke sukladnosti (vi-djeti odlomak 133.) države članice po-stale su obvezne provjeravati primje-njuju li se određeni standardi i smanjiti iznose plaćanja u slučaju da utvrde neusklađenost. Prema propisanom zahtjevu upravljanja br. 474 (SMR 4) dr-žave članice moraju provjeriti provode li poljoprivrednici akcijske programe za nitrate. Provjere toga je li ispunjen taj propisani zahtjev upravljanja nisu potrebne za poljoprivrednike koji ne primaju potporu (izravna plaćanja) u okviru zajedničke poljoprivredne po-litike i/ili potporu u okviru određenih mjera programa ruralnog razvoja.

118 Osim što provjeravaju je li ispunjen taj zahtjev, sve četiri države članice provjeravaju primjenjuje li se Direktiva o nitratima, za što će se u nastavku upotrebljavati izraz „nacionalne pro-vjere”. Ni u jednoj od četiriju posje-ćenih država članica nisu postojale pravne obveze o tome što je potrebno obuhvatiti nacionalnim provjerama (postotak ukupnog stanovništva koji se mora provjeriti) kao ni o odabiru uzoraka. Stvarni postotak poljoprivred-nika koji su obuhvaćeni tim nacional-nim provjerama 2012. godine75 bio je iznimno nizak (manje od 3 %).

73 Uzrok su tome primjerice različite metode procjene ili bitne razlike u broju stanica za praćenje.

74 Primjenjuje se u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj od 2009. godine te u Rumunjskoj od 2012. godine. U programskom razdoblju 2014.–2020. izmijenjena je brojčana oznaka tog zahtjeva te je on postao propisani zahtjev upravljanja br. 1.

75 Za Rumunjsku se podatci odnose na razdoblje 2008.–2011.

44Opažanja

119 U Češkoj i Slovačkoj isto tijelo obavlja nacionalne provjere i provjere ispunja-vanja propisanog zahtjeva upravljanja br. 4, dok u preostalim dvjema zemlja-ma postoje dva različita tijela. U stvar-nosti se stanje u pogledu zahtjeva koji su obuhvaćeni nacionalnim provjera-ma razlikuje od države do države:

– nacionalnim provjerama u Mađar-skoj76 i Slovačkoj obuhvaćeni su gotovo svi zahtjevi u okviru akcij-skih programa,

– u Češkoj se neki zahtjevi iz akcij-skih programa provjeravaju u okvi-ru nacionalnih provjera, a drugi u okviru provjera toga je li ispu-njen propisani zahtjev upravljanja br. 4. S obzirom na to da se obje provjere obavljaju na istom uzorku, u praksi se provjeravaju gotovo svi zahtjevi, no postoje razlike u ka-znama koje se primjenjuju (vidjeti odlomke 120. i 144.),

– u Rumunjskoj za gospodarstva s od 8 do 100 stočnih jedinica određeni broj zahtjeva nije obu-hvaćen uputama za inspektore poljoprivrednih gospodarstva77.

120 Sud je utvrdio da se u slučajevima u kojima se nacionalnim provjerama otkrije da nisu ispunjeni zahtjevi kazne nužno ne primjenjuju ili, ako se odrede novčane kazne, njihovi su iznosi mali, čime se ograničava odvraćajući učinak:

– u Rumunjskoj se kazne u pravilu ne primjenjuju u okviru provjera poljoprivrednih gospodarstva s od 8 do 100 stočnih jedinica, nego se određuju korektivne mjere,

– u Slovačkoj ne postoje zakonske odredbe o kaznama za niz pita-nja (npr. neispunjavanje zahtjeva o spremnicima ili nepoštova-nje razdoblja zabrane uporabe gnojiva),

– u Mađarskoj su zakonski propisane kazne za nepružanje podataka ili onečišćenje nitratima. Međutim, maksimalni iznos novčane kazne u oba je slučaja razmjerno malen. Osim toga, teško je primijeniti kaznu za onečišćenje nitratima jer je za nju potreban i. dokaz da je nepridržavanje pravila o uporabi gnojiva dovelo do onečišćenja; i ii. procjena opsega onečišćenja,

– u Češkoj se kazne primjenjuju samo za nepoštovanje zahtjeva o gnojivu i spremnicima, no prosje-čan iznos novčane kazne određe-ne prema vrsti povrede od 2010. do 2013. bio je razmjerno malen.

121 Sud je općenito utvrdio da su informa-cije o provedenim provjerama i neu-sklađenostima navedene u izvješću o provedbi iz 2012. koje je dostavljeno Komisiji bile vrlo općenite i ponekad nepotpune. Povrh toga, pokazalo se da neki podatci nisu bili pouzdani. To će Komisiji ozbiljno otežati procjenu općeg stanja.

76 U Mađarskoj se ovo odnosi na provjere poljoprivrednika koji nisu stočari.

77 Gospodarstva s više od 100 stočnih jedinica provjerava drugo tijelo. Prema informacijama iz izvješća o provedbi Direktive o nitratima koje je 2012. dostavljeno Komisiji provjerama se uglavnom obuhvaća kapacitet spremnika. Sud nije dobio informacije o tome provjeravaju li se poljoprivrednici koji nemaju stoke, a podatci o tome ne postoje ni u izvješću o provedbi koje je dostavljeno Komisiji 2012. godine.

45Opažanja

122 Tim je provjerama u mnogim slučajevi-ma utvrđeno da nije ispunjen zahtjev o kapacitetu spremnika za stajsko gnojivo. Jedan od razloga navedenih u izvješću bio je nedostatak financij-skih sredstava za financiranje izgradnje odgovarajućih spremnika.

Postoje nedostatci u akcijskim planovima za pesticide

123 Države članice morale su donije-ti nacionalne akcijske planove koji sadržavaju kvantificirane ciljeve, ciljne vrijednosti, mjere i rasporede s ciljem smanjenja rizika od uporabe pesticida i njihova učinka (vidjeti tablicu 2.). Akcijske planove bilo je potrebno do-nijeti i o njima obavijestiti Komisiju do 26. studenoga 2012.

Akcijskim planovima nedostaju kvantificirani ciljevi i rokovi za provedbu mjera

124 Sud je utvrdio da nacionalnim ak-cijskim planovima nije obuhvaćeno sljedeće:

– raspored za provedbu mjera u Ma-đarskoj i Slovačkoj,

– iznos financijskih sredstava potrebnih za provedbu predlože-nih mjera u Mađarskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj,

– ukupne kvantificirane ciljne vrijed-nosti kao što je stopa smanjenja uporabe pesticida ili smanjenje indeksa učestalosti uporabe (uče-stalost uporabe pesticida).

125 Pozitivno je to što je Sud primijetio da su akcijskim planovima za Češku, Ru-munjsku i Slovačku obuhvaćene mjere za uspostavu graničnih područja odgo-varajuće veličine na kojima je zabranje-na uporaba pesticida. Za Rumunjsku također vidjeti odlomak 135. U Ma-đarskoj je u plan upravljanja slijevom iz 2009. uključena mjera koja se odnosi na granične pojaseve.

126 Izvješće Komisije o evaluaciji akcij-skih planova za koje je rok bio prosi-nac 2014. objavljeno je tek sredinom 2015. godine. Komisija nije pokrenula nijedan postupak radi utvrđivanja po-vrede obveze na temelju toga što mje-re uključene u akcijske planove nisu obuhvaćale dostatan broj parametara.

Integrirana zaštita bilja primjenjivat će se tek postupno

127 Prema Direktivi o pesticidima države članice moraju zajamčiti da se opća načela integrirane zaštite bilja78 pri-mjenjuju od 1. siječnja 2014. Glavni je cilj zajamčiti da se uporaba sredstava za zaštitu bilja79 svede na najmanju moguću potrebnu razinu.

78 Integrirana zaštita bilja odnosi se na pozorno razmatranje svih dostupnih načina zaštite bilja i kasniju integraciju odgovarajućih mjera. Tim bi se mjerama trebao spriječiti razvoj populacija štetnih organizama i svesti uporabu sredstava za zaštitu bilja i druge oblike intervencija na razine koje su ekonomski i ekološki opravdane te smanjiti ili minimalizirati rizike za ljudsko zdravlje i okoliš. Integrirana zaštita bilja usmjerena je na uzgoj zdravih kultura uz najmanje moguće ometanje poljoprivrednih ekosustava te se njome potiču prirodni mehanizmi suzbijanja štetnih organizama.

79 Pojam pesticid (uključujući, između ostalih, herbicide, fungicide i insekticide) često se upotrebljava kao sinonim za sredstva za zaštitu bolja. Međutim, pesticid je širi pojam jer također obuhvaća uporabu u svrhe koje nisu povezane s biljem/usjevima, primjerice uporabu biocida.

46Opažanja

128 Za ispravnu primjena načela integrira-ne zaštite bilja moraju biti dostupne smjernice. U trenutku izrade izvješća države članice radile su na određivanju smjernica za usjeve. Poštovanje općih načela integrirane zaštite bilja mora se uključiti kao osnovni zahtjev u pro-grame ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020., pri čemu se mogu finan-cirati samo troškovi za obveze koje nadilaze taj osnovni zahtjev.

129 Uspjeh u primjeni integrirane zaštite bilja ovisit će o prikladnosti smjer-nica i drugih čimbenika, primjerice dostupnosti financijskih sredstava za savjetodavne službe za gospodarstva, kvalitetnim mjerama osposobljavanja za korisnike sredstava za zaštitu bilja i jednostavnosti provjere ispunjavanja zahtjeva.

Potrebno je poboljšati mehanizam za izvršenje Direktive o pesticidima

130 Direktivom se od država članica zahtijevalo određivanje kazni koje se primjenjuju u slučaju povrede nacio-nalnih odredbi koje su donesene na temelju te Direktive. Sud je utvrdio da kaznama koje su određene nacional-nim zakonskim odredbama nisu obu-hvaćene sve vrste povreda. Primjerice, u Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj nacionalnim zakonskim odredbama koje su stupile na snagu sredinom 2015. godine još nisu određene kazne koje se primjenjuju u slučaju nepošto-vanja integrirane zaštite bilja. Također nisu određene novčane kazne u nekim slučajevima uporabe sredstava za za-štitu bilja koja nije u skladu s uvjetima navedenima na etiketi proizvoda.

131 Ne postoje posebni zahtjevi EU-a u pogledu onoga što se obuhvaća provjerama80. Ni u jednoj od predmet-nih četiriju država članica nacionalnim pravnim odredbama nije bio određen minimalni postotak stanovništva koji je potrebno obuhvatiti. Međutim, ograni-čeni broj aspekata povezanih s upora-bom sredstava za zaštitu obuhvaćen je višestrukom sukladnošću:

– provjere toga je li ispunjen pro-pisani zahtjev upravljanja br. 981 uglavnom se provode kako bi se provjerilo da se koriste samo oni proizvodi koji su odobreni te da je njihova uporaba u skladu s uvjetima naznačenima na etiketi proizvoda. Od 2011. godine taj je zahtjev provjeren je u trima drža-vama članicama, a nakon 2014. go-dine i u Rumunjskoj,

– održiva uporaba pesticida, osobi-to u pogledu pridržavanja načela integrirane zaštite bilja, izvorno je trebala biti uključena u uvjet višestruke sukladnosti od 2014. go-dine nadalje. Međutim, u skladu s Uredbom br. 1306/201382 vremen-ski okvir za to uvođenje sada nije siguran jer ovisi o napretku koji države članice ostvare u provedbi Direktive o pesticidima.

80 Uz iznimku inspekcija koje je potrebno obaviti u skladu s člankom 8. Direktive 2009/128/EZ u kojoj se navodi da je do 26. studenoga 2016. potrebno obaviti inspekciju sve opreme za primjenu pesticida.

81 U programskom razdoblju 2014.–2020. izmijenjena je brojčana oznaka tog zahtjeva te je on postao propisani zahtjev upravljanja br. 10.

82 Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

47Opažanja

132 S obzirom na ograničen broj aspekata obuhvaćenih višestrukom suklad-nošću, svi ostali aspekti (kao što je zabrana prskanja iz zraka, prikladnost opreme za uporabu, integrirana zaštita bilja) moraju biti obuhvaćeni nacional-nim provjerama. U akcijskim planovima svih država članica osim Slovačke tako-đer se navodi potreba za poboljšanjem provjera sredstava za zaštitu bilja.

Mehanizam višestruke sukladnosti ima učinak, ali ne iskorištava se u cijelosti

133 Višestruka sukladnost kojom se izravna plaćanja u okviru zajednič-ke poljoprivredne politike povezuju s poštovanjem niza zahtjeva uvedena je 2005. godine (vidjeti odlomak 15.). Mjera u kojoj će se takvim mehaniz-mom ostvariti ciljevi zaštite okoliša, odnosno u ovom slučaju poboljšati kakvoća vode, uglavnom ovisi o stro-gosti zahtjeva država članica i djelo-tvornosti mehanizma izvršenja koji se primjenjuje.

134 Za provedbu višestruke sukladnosti odgovorne su države članice. U slu-čaju propisanih zahtjeva upravljanja83 to uključuje uvođenje relevantnih elemenata povezanih zakonskih akata u područje primjene višestruke suklad-nosti. U slučaju standarda za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete to uk-ljučuje uvođenje relevantnih standarda u nacionalne ili regionalne zakonske akte te utvrđivanje praktičnih obveza koje poljoprivrednici trebaju poštovati. Države članice također moraju odrediti minimalne uvjete za uporabu gnoji-va84 i sredstava za zaštitu bilja85 koji se mogu primijeniti na određene mjere u okviru programa ruralnog razvoja (kao što je agroekološka mjera).

Zahtjevi koje poljoprivrednici moraju poštovati mogli bi se postrožiti kako bi se postigla bolja kakvoća vode

135 Dva standarda za dobre poljopri-vredne i ekološke uvjete osobito su važna za poboljšanje kakvoće vode: i. standard o proglašenju graničnih poja-seva duž vodenih tokova; i ii. standard o eroziji tla. Međutim, ni u jednoj od četiriju država članica veličina utvr-đenih graničnih pojaseva nije odgo-varala veličini preporučenoj u studiji provedenoj u ime Komisije (vidjeti odlomak 106. i okvir 2.). Rumunjska je uporabu pesticida zabranila i u tim graničnim pojasevima, što nadi-lazi zahtjeve iz Direktive o nitratima. Zahtjevi koje su uvele države članice zbog standarda o eroziji tla mogli su biti stroži, kao što se može vidjeti iz primjera navedenih u okviru 3.

83 Revizijom su obuhvaćeni sljedeći propisani zahtjevi upravljanja povezani s kakvoćom vode: SMR 3 o uporabi kanalizacijskog mulja na poljoprivrednom zemljištu, SMR 4 o primjeni Direktive o nitratima i SMR 9 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja.

84 Minimalni uvjeti za uporabu gnojiva moraju između ostaloga uključivati kodeks dobre poljoprivredne prakse koji je uveden Direktivom o nitratima (vidjeti odlomak 102.) za poljoprivredna gospodarstva izvan područja ugroženih nitratima te zahtjeve u vezi s onečišćenjem fosforom.

85 Minimalni zahtjevi za uporabu sredstvava za zaštitu bilja moraju između ostaloga uključivati obvezu posjedovanja dozvole za uporabu tih sredstava i obvezu stručnog osposobljavanja, zahtjeve o sigurnom skladištenju, provjeru strojeva za uporabu sredstava te pravila o uporabi pesticida u blizini voda i drugih osjetljivih mjesta, kako su utvrđeni nacionalnim zakonodavstvom.

48Opažanja

136 Kad je riječ o minimalnim zahtjevima za plaćanja za ruralni razvoj u pro-gramskom razdoblju 2007.–2013. (vidjeti odlomak 134.):

– ni jedna od četiriju država članica nije odredila zahtjeve o onečišće-nju fosforom iako su na to obveza-ne odgovarajućom Uredbom EU-a,

– Mađarska nije odredila upotreblji-ve minimalne zahtjeve o gnojivima za poljoprivrednike koji se nalaze izvan ugroženih područja, a zahtje-vi koji su određeni za poljoprivred-nike na ugroženim područjima bili su nepotpuni,

– sve četiri države članice donijele su pravila o uporabi pesticida na područjima pod posebnom zašti-tom, kao što su ona namijenjena za zahvaćanje vode za ljudsku potroš-nju. Vidjeti također odlomak 135. o graničnim pojasevima.

137 U kontekstu odobrenja programa ru-ralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. Komisija je procijenila sljedeće ex ante uvjete: i. jesu li određeni standardi za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete; i ii. jesu li ispunjeni minimal-ni zahtjevi o gnojivu i sredstvima za zaštitu bilja koji se mogu primijeniti na određene mjere u okviru progra-ma ruralnog razvoja. Komisija unatoč nedostatcima koji su navedeni ranije u tekstu nije dovela u pitanje priklad-nost utvrđenih zahtjeva u pogledu njihove djelotvornosti u ispunjavanju ciljeva vodne politike EU-a (vidjeti odlomke 135. i 136.)87.

Mehanizam izvršenja višestruke sukladnosti nema dovoljno odvračajući učinak

138 Provjere višestruke sukladnosti ne pri-mjenjuju se na poljoprivrednike koji ne primaju potporu u okviru zajedničke poljoprivredne politike i/ili programa ruralnog razvoja. Točnije, gospodar-stva s površinom manjom od jednog hektara ne mogu dobiti izravna plaća-nja u okviru zajedničke poljoprivredne politike. Osim u Rumunjskoj88, poljo-privredna gospodarstva s površinom manjom od jednog hektara zauzimaju zanemarivi udio u površini poljopri-vrednih zemljišta.

87 Sud je slično opažanje iznio u odlomku 46. tematskog izvješća br. 4/2014.

88 Prema podatcima koje je objavio statistički ured u Rumunjskoj 54 % gospodarstava ima površinu manju od jednog hektara i njihov udio u površini poljoprivrednih zemljišta iznosi približno 10 %.

Okv

ir 3

. Primjeri zahtjeva povezanih s erozijom koji se mogu postrožiti u svim četirima državama članicama

Vrsta posijanog usjeva86 jedan je od čimbenika koji utječe na opseg erozije. U Rumunjskoj i Slovačkoj nisu zabranjeni usjevi na zemljištima sklonima eroziji.

U Češkoj i Mađarskoj zabranjena je uporaba određenih usjeva na određenim zemljišnih česticama. Međutim, površina zemljišta na koje se odnose ta pravila manja je od stvarne površine zemljišta na kojem može doći do erozije.

86 Primjerice, okopavinski usjevi kao što je kukuruz, suncokret i šećerna trska osobito su poznati kao usjevi koji potiču eroziju.

49Opažanja

139 Sud je zaključio da su sve četiri države članice u razdoblju 2011.–2013. pre-mašile zahtjev EU-a o veličini uzorka89, odnosno da se obuhvati 1 % poljo-privrednika koji moraju primjenjivati standarde višestruke sukladnosti. Sto-pa od 1 % upućuje na to da se provjera pojedinačnog poljoprivrednika u pro-sjeku provodi jedanput u 100 godina.

140 Sve četiri posjećene države članice također su poštovale zahtjev EU-a o podjeli na uzorkovanje temeljeno na riziku90 i nasumično uzorkovanje. Međutim, analiza rizika djelomično gubi svoje značenje jer se uzorak koji se provjeravao u stvarnosti nije nužno sastojao samo od onih poljoprivred-nika koji su se smatrali najrizičnijima. Razlog je tomu činjenica da se u završ-nom odabiru također uzimaju u obzir ljudski resursi dostupni u nacional-nom/regionalnom tijelu koje provodi provjere.

141 U pogledu sadržaja provjera Sud je utvrdio sljedeće:

– kad je riječ o propisanom zahtje-vu upravljanja br. 4 o primjeni Direktive o nitratima, provjerama u Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovač-koj obuhvaćena je većina zahtjeva utvrđenih u akcijskim programima za nitrate. Neki zahtjevi iz akcijskog programa za nitrate u Češkoj su obuhvaćeni provjerama višestruke sukladnosti, dok su ostali obu-hvaćeni nacionalnim provjerama (vidjeti odlomak 119.),

– u slučaju minimalnih zahtjeva koji se primjenjuju na određene mjere u okviru programa ruralnog ra-zvoja u Mađarskoj nisu provedene dostatne provjere (vidjeti odlo-mak 136.). U Češkoj i Rumunjskoj provjerama nije obuhvaćen zahtjev o kapacitetu spremnika za stajsko gnojivo. U Rumunjskoj nisu odre-đeni svi aspekti minimalnih uvjeta o uporabi sredstava za zaštitu bilja pa su stoga provjere bile ograniče-ne na provjeru toga upotrebljavaju li se samo odobreni proizvodi.

142 Jedno je od ograničenja svojstvenih sustavu provjera višestruke sukladno-sti to što je neke zahtjeve po njihovoj prirodi vrlo teško provjeriti. Primjeri-ce, neki se mogu provjeravati samo tijekom određenog doba godine ili ako ne vladaju određeni vremenski uvjeti (npr. jak vjetar ili mraz), što se ne mora nužno podudarati s trenutkom teren-skog posjeta. U sve četiri posjećene države članice uočeno je da se većina provjera provodi u drugoj polovici godine. Tijekom zimskih mjeseci ili glavnog vegetacijskog razdoblja nije provedena nijedna provjera (Mađar-ska i Rumunjska) ili ih je proveden samo mali dio. Osim što nije u skladu s određenim regulatornim zahtjevima, to znači da se neki zahtjevi povezani s vodom ne mogu vizualno provjeriti na samom terenu.

89 Uredba Komisije (EZ) br. 1122/2009 od 30. studenoga 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u pogledu višestruke sukladnosti, modulacije i integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, u okviru programa izravne potpore za poljoprivrednike predviđenih u navedenoj Uredbi, kao i za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu višestruke sukladnosti u okviru programa potpore predviđenog za sektor vina (SL L 316, 2.12.2009., str. 65.).

90 Čimbenici rizika korišteni pri odabiru uzorka promijenili su se tijekom godine u sve četiri države članice, što pokazuje određene poteškoće u određivanju odgovarajućih čimbenika.

50Opažanja

143 Na djelotvornost provjera također utje-če činjenica da bitni dokazi imaju oblik izjava koje su dali sami poljoprivredni-ci, osobito u obliku registra gnojenja (koji sadržava podatke o razdoblju gnojenja i upotrijebljenim količina-ma). Što se češće ažurira registar, to će informacije biti točnije. Registar je po-trebno voditi kontinuirano (Mađarska, Rumunjska i Slovačka) ili ga ažurirati krajem svakog mjeseca (Češka).

144 Naposljetku, troškovi koje poljopri-vrednici plaćaju kako bi se uskladili sa zahtjevima (primjerice u smislu neo-stvarene proizvodnje i prihoda) u broj-nim su slučajevima znatno viši od novčane kazne koja se može odrediti, odnosno potpora se može maksimal-no smanjiti tek za 5 %91 i stoga takva smanjenja nemaju stvaran odvraćajući učinak92.

Potencijal mjera ruralnog razvoja za rješavanje pitanja u vezi s kakvoćom vode nije u cijelosti iskorišten

145 Mjere kojima se dopunjuje postojeće zakonodavstvo (primjerice Direktiva o nitratima) koje su utvrđene u plano-vima upravljanja slijevom uglavnom su imale poveznicu s programima rural-nog razvoja93.

146 U te su programe uključeni skupovi mjera na koje se ciljno stanovništvo (tj. poljoprivrednici) može dobrovolj-no obvezati. Korisnici mjera ruralnog razvoja obvezuju se poštovati određe-ne uvjete koje odredi njihova država članica.

Agroekološki programi koji mogu dovesti do poboljšanja kakvoće vode provode se na manje od 30 % poljoprivrednih zemljišta

147 Sud je utvrdio da je opterećenje vode zbog onečišćenja uzrokovanog poljoprivrednim djelatnostima u pro-gramima ruralnog razvoja predmetnih četiriju država članica za razdoblje 2007.–2013. opisano tek u vrlo širokim okvirima i nije nužno bilo dosljedno94 informacijama u planovima upravljanja slijevom95.

148 U Uredbi Komisije (EZ) br. 1974/200696 navedene su mjere koje mogu činiti dio programa ruralnog razvoja. Najvaž-nije mjere s izravnim pozitivnim učin-kom na kakvoću vode koje su korištene u predmetnim četirima državama članicama čine:

– mjera 121. „modernizacija poljopri-vrednih gospodarstava”: predmet-ne četiri države članice97 koristile su se ovom mjerom za financiranje spremnika za stajsko gnojivo. U godišnjim izvješćima o proved-bi u kojima se opisuje napredak u provedbi mjera nisu navedene informacije o broju prostorija za skladištenje i sufinanciranim troš-kovima ulaganja.

91 Uredbom Komisije predviđeno je opće pravilo o smanjenju od 3 % dodijeljenog iznosa. Države članice mogu odlučiti da neće uvesti smanjenje ili da će smanjiti stopu na 1 % ili je pak povećati na maksimalnih 5 %. Visoke stope primjenjuju se u ponovljenim slučajevima neusklađenosti i u slučajevima neusklađenosti za koje države članice smatraju da su namjerni.

92 Vidjeti tematsko izvješće br. 8/2008, odlomak 69.

93 Za svaku od četiriju posjećenih država članica postoji jedan program ruralnog razvoja.

94 Sud je slično opažanje iznio u odlomku 52. tematskog izvješća br. 4/2014.

95 Procjene utjecaja programa ruralnog razvoja na okoliš sastavljene su 2006. godine, dok su analize utjecaja na okoliš provedene u kontekstu planova upravljanja slijevom trebale biti završene najkasnije do 22. prosinca 2004. (članak 5. Okvirne direktive o vodama).

96 Uredba Komisije (EZ) br. 1974/2006 od 15. prosinca 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (SL L 368, 23.12.2006., str. 15.).

97 U Rumunjskoj spremnike na raspolaganje u pravilu stavljaju lokalna tijela vlasti. Ta tijela nisu ispunjavala uvjete za primanje bespovratnih sredstava iz programa ruralnog razvoja.

51Opažanja

– mjera 214.: „agroekološka plaćanja” (vidjeti odlomak 13.): važnost mje-re u pogledu financijskih sredstava dodijeljenih u okviru programskog razdoblja 2007.–2013.98 razlikuje se ovisno o državi članici (vidjeti tablicu 8.),

– mjera 221. „prvo pošumljavanje99 poljoprivrednog zemljišta”: toj mjeri u predmetnim četirima državama članicama nije dana prednost s obzirom na to da je za nju dodijeljena vrlo mala količina financijskih sredstava.

149 Prema izvješćima Češke i Mađarske ka-kvoći vode pridonijele su i100 mjera 211. „plaćanja poljoprivrednicima za pod-ručja s prirodnim ograničenjima u pla-ninskim područjima” i/ili mjera 212. „plaćanja poljoprivrednicima u po-dručjima s prirodnim ograničenjima osim planinskih područja”. Druge dvije države članice u svojim izvješćima nisu navele nikakva područja iako su tako-đer upotrebljavale sredstva u okviru tih mjera. Sud smatra da te mjere imaju samo neizravan učinak jer je njihov glavni cilj zajamčiti stalnu uporabu po-ljoprivrednog zemljišta. Održavanjem se ne popravlja stanje okoliša, no izo-stanak očuvanja doveo bi do njegova pogoršanja101. Poljoprivrednici u Češkoj dobivaju bespovratna sredstva samo za održavanje travnjaka. Travnjaci nose više koristi102 u pogledu kakvoće vode od zemljišta na kojima se uzgajaju usjevi. Unatoč tomu, u svim je slučaje-vima cilj plaćanja održavanje/očuvanje postojećeg krajobraza.

98 Predmetne četiri države članice istovjetnoj su mjeri u okviru programskog razdoblja 2014.–2020. dodijelile manje sredstava. To je posebice slučaj u Slovačkoj (63 % manje) i Mađarskoj (43 % manje).

99 Prema radu o „poboljšanju kakvoće vode pošumljivanjem poljoprivrednog zemljišta u Danskoj oprimjerenom modelom INCA” koji su A. Bastrup-Birk i P. Gunderesen objavili u časopisu Hydrology and Earth System Sciences, 8(4), 764.–777. „u slučaju promjene namjene zemljišta iz intenzivne poljoprivrede u šumarstvo znatno se smanjuje količina nitrata koji se ispiru u podzemne i površinske vode, velikim dijelom zbog prestanka uporabe gnojiva i stajskog gnojiva. (…).”

100 Izvješća podnesena Komisiji o unaprijed utvrđenom pokazatelju „R6 – područje u kojemu se uspješno upravlja zemljištem, što pridonosi kakvoći vode”: Češka 844 717 ha (ili 20 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta) i Mađarska 59 959 ha (ili 1 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta).

101 Slovačka je u svojim izvješćima također navela 348 860 ha u okviru mjere 226. „obnavljanje šumskog potencijala i uvođenje preventivnih mjera”. Budući da je glavni cilj obnavljanje šuma koje su oštećene elementarnim nepogodama i požarima, utjecaj na kakvoću vode nije izravan jer se ne povećava površina šumskog zemljišta.

102 Travnjaci mogu dovesti do manje erozije tla. Kakvoća tla također je općenito bolja nego na zemljištima na kojima se uzgajaju usjevi te omogućuje bolje i/ili obilnije prodiranje kiše, čime se smanjuje otjecanje (uključujući otjecanje hranjivih tvari sadržanih u tlu ili na njegovoj površini).

Tabl

ica 

8. Financijska sredstva za mjeru 214. „agroekološka plaćanja” na dan 31. 12. 2014. (iskazana u milijunima eura)

Država članicaProračun (i njegov udio u ukupnim javnim sredstvima dostupnima za

program ruralnog razvoja)

Izvršenje proračuna (i njegov udio u proračunu predviđenom za pred-

metnu mjeru)

Češka 1101,2 (30 %) 1085,7 (99 %)

Mađarska 1137,3 (22 %) 1169,6 (103 %)

Rumunjska 1270,6 (14 %) 1340,9 (106 %)

Slovačka 390,2 (15 %) 357,3 (92 %)

Izvor: izvješća o provedbi programa ruralnog razvoja za 2014. godinu.

52Opažanja

150 Mjerom 214. „agroekološka plaćanja” države članice obuhvatile su niz razli-čitih programa. Na različite programe primjenjuju se različite obveze koje mogu podrazumijevati ograničenje ili zabranu uporabe gnojiva, ograniče-nje ili zabranu uporabe sredstava za zaštitu bilja i/ili pravila o plodoredu103. Obveze koje poljoprivrednik prihvati preuzeti moraju nadilaziti postojeće relevantno zakonodavstvo, uključujući propisane zahtjeve upravljanja i do-bre poljoprivredne i ekološke uvjete (primjerice, zahtjevi o uporabi gnojiva moraju biti stroži od onih iz akcijskih programa izrađenih na temelju Direkti-ve o nitratima).

151 Programi na koje se poljoprivrednici dobrovoljno obvežu nisu jednako uspješni kod svih poljoprivrednika. U tablici 9. prikazuju se najuspješni-ji programi država članica u kojima ukupno područje (u ha) za koje je dodijeljena potpora u okviru program-skog razdoblja 2007.–2014. čini više od 10 % poljoprivrednog zemljišta države članice na kraju 2013. godine. U tablici se također navode obveze o uporabi gnojiva, uporabi sredstava za zaštitu bilja i pravilima o plodoredu koje po-ljoprivrednici moraju poštovati.

103 Erozija tla može se smanjiti ili spriječiti promjenom usjeva.

Tabl

ica

9. Udio poljoprivrednog zemljišta i obveze koje je potrebno poštovati u okviru najuspješnijih agroekoloških programa (stanje od 31. 12. 2013.)

Država članicaProgram (i područje za koje se

dobivala potpora u ha1 kao % ukupnog poljoprivrednog zemljišta)

Obveze koje je potrebno poštovati (popis ne obuhvaća sve obveze)

ČeškaOdržavanje travnjaka (16,5 %) Za dva najvažnija potprograma: ograničenje količine dušika koji se unosi u jednom

i zabrana uporabe mineralnog gnojiva u drugom.

Ekološki uzgoj (10,7 %) Korištenje samo onih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja koji su odobreni.Od 2009. primjena Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/20 072.

Mađarska Program integrirane proizvodnje ratarskih kultura (11 %)

Potreban je plan upravljanja hranjivim tvarima3.Primjenjuju se pravila o plodoredu.Korištenje samo onih sredstava za zaštitu bilja koja su ekološki prihvatljiva.

Rumunjska Travnjaci „velike vrijednosti za okoliš” i tradicionalni uzgoj (22,2 %)

Nije dopušteno korištenje pesticida.Nije dopušteno korištenje mineralnih gnojiva i ograničava se količina dušika u organskim gnojivima.

Slovačka Ekološki prihvatljiv uzgoj – osnovni program (18,4 %)

Uporaba samo onih sredstava za zaštitu bilja koja su unaprijed određena. Ovisno o potprogramima: nije dopuštena uporaba mineralnog gnojiva ili je ograničena količina dušika koju sadržava.

1 Područje koje se uračunava ukupna je površina obuhvaćena agroekološkim obvezama. Isto se područje može uračunati nekoliko puta ako za njega postoji nekoliko obveza. Ne postoje dostupne vrijednosti po programima koje ne uključuju dvostruko uračunavanje površina.

2 Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Ured-be (EEZ) br. 2092/91 (SL L 189, 20.7.2007., str. 1.) koja je stupila na snagu 1. 1. 2009.

3 Glavni je cilj plana upravljanja hranjivim tvarima utvrditi količinu gnojiva koja je potrebna u određenim vremenskim razdobljima uzimajući u obzir značajke tla, potrebe usjeva, klimatske uvjete itd. kako bi se postigla optimalna uporaba gnojiva i time izbjeglo prekomjerno gnojenje.

Izvor: izvješća o provedbi programa ruralnog razvoja za 2014. godinu.

53Opažanja

152 Na temelju dostupnih informacija Sud je procijenio da su se u predmet-nima četirima državama članicama u programskom razdoblju 2007.–2013. različite agroekološke obveze koje pogoduju kakvoći vode primjenjivale na 15–30 % poljoprivrednog zemljišta. Međutim, u Češkoj, Mađarskoj i Ru-munjskoj nekim od najvažnijih pro-grama obuhvaćeni su travnjaci (vidjeti tablicu 9.). Ti se programi uglavnom odnose na postojeće travnjake i, iako se njihovim održavanjem ne poboljša-va stanje okoliša, ono bi se pogoršalo u slučaju njihova neodržavanja.

153 U skladu s odredbama članka 39. Ured-be (EZ) br. 1698/2005104 poljoprivred-nici moraju ispuniti obveze preuzete u okviru agroekološkog programa u razdoblju od pet do sedam godina. Hoće li poljoprivrednici i dalje imati slične obveze nakon razdoblja od pet do sedam godina ovisi o nizu čimbe-nika kao što su dostupnost financijske potpore u obliku bespovratnih sredsta-va i pitanja u vezi s profitabilnošću.

154 Analiza koju je Sud proveo u vezi s različitim obvezama koje je potrebno ispuniti pokazuje sljedeće nedostatke:

– unatoč važnosti graničnih pojaseva za zaštitu vode nijednim agroeko-loškim programom nisu predviđe-ne vrijednosti veće od onih koje poljoprivrednici moraju poštovati u okviru dobrih poljoprivrednih i ekoloških uvjeta (vidjeti odlo-mak 135. i okvir 2.),

– ograničenja uporabe gnojiva koja su predviđena najvažnijim pro-gramima za Rumunjsku i Slovačku (vidjeti tablicu 9., osnovni program u Slovačkoj) u pogledu dopuštene količine dušika po hektaru vrlo su slična (Rumunjska) prosječnoj količini dušika koja se upotrebljava u toj državi ili su veća od nje (Slo-vačka) zbog čega će se od takvih programa ne očekuje mnogo dodatnih koristi za kakvoću vode,

– najvažniji programi koji pomažu u borbi protiv erozije programi su koji se odnose na postojeće trav-njake (vidjeti odlomak 152.).

Mehanizam izvršenja u okviru programa ruralnog razvoja ima nedostatan odvraćajući učinak

155 Programi u okviru agroekološke mjere sadržavaju niz odredbi kojima se ostvaruju koristi u pogledu kakvoće vode, no oni će biti djelotvorni samo ako se ispravno primijene. Uredbom Komisije br. 65/2011105 od država čla-nica zahtijeva se da provode admi-nistrativne provjere svih primljenih zahtjeva za potporu i terenske provjere koje obuhvaćaju, ovisno o programu potpore, najmanje 5 % svih korisnika ili rashoda.

156 U godišnjem izvješću o radu za 2014. godinu Komisija (GU za poljo-privredu i ruralni razvoj) izrazila je zadrške u pogledu jamstava106 koja se dobivaju kontrolnim sustavima za rashode za ruralni razvoj u Rumunjskoj i Mađarskoj.

104 Uredba Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potporama ruralnom razvoju Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (SL L 277, 21.10.2005., str 1.).

105 Članci 11., 12. i 25. Uredbe Komisije (EU) br. 65/2011 od 27. siječnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 vezano uz primjenu postupaka kontrole, kao i uvjeta višestruke sukladnosti u vezi s mjerama ruralnog razvoja (SL L 25, 28.1.2011., str. 8.).

106 Jamstvo da se postojećim kontrolnim sustavima dobivaju potrebna jamstva u pogledu zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija.

54Opažanja

157 Sud smatra da kontrolni sustav EU-a za agroekološku potporu nije dovoljno djelotvoran107. Glavni su razlozi sljede-ći: i. mali poticaj poljoprivrednicima za usklađivanje jer se uloženi napori ne nagrađuju neposrednim pozitivnim učincima na gospodarstvo; ii. niska stopa kontrole za terenske provjere108; i iii. sustav kazni i smanjenja potpore koji nema jak odvraćajući učinak109.

Načelo da onečišćivač plaća primjenjuje se samo se u određenoj mjeri na raspršeno onečišćenje uzrokovano poljoprivrednim djelatnostima

Postoje poteškoće u primjeni načela da onečišćivač plaća

158 U skladu s Direktivom o odgovornosti za okoliš110 štetu u okolišu trebalo bi sprečavati i otklanjati promicanjem načela da onečišćivač plaća: financij-sku odgovornost snosi operator čija je aktivnost uzrokovala štetu. U Di-rektivi se također navodi da snošenje odgovornosti nije prikladno sredstvo za suzbijanje široko rasprostranjenog raspršenog onečišćenja u čijem je slučaju nemoguće povezati negativ-ne posljedice za okoliš s radnjom ili izostankom radnje određenih pojedi-načnih činitelja.

159 Primjena načela da onečišćivač plaća na području raspršenog onečišćenja uzrokovanog poljoprivrednim djelat-nostima nosi sa sobom metodološke probleme: s jedne strane, teško je utvr-diti tko je onečišćivač, a s druge strane, teško je utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između određene prakse poljo-privrednika i uzrokovanog onečišćenja ili štete.

160 U poljoprivrednom se kontekstu nače-lo da onečišćivač plaća provodi primje-nom ograničenja za poljoprivrednike (kao što su zahtjevi predviđeni akcij-skim programima za nitrate) bez pru-žanja financijske naknade. Međutim, u slučajevima u kojima poljoprivrednici dobivaju naknadu za dobrovoljno uključivanje u aktivnosti povezane s okolišem, primjerice u okviru mje-re 214. „agroekološka plaćanja”, smatra se da se umjesto načela da onečišćivač plaća primjenjuje načelo nadoknade pružateljima usluga (engl. provider gets principle).

161 Jedan od načina na koji se mogu pokriti troškovi povezani s onečišće-njem okoliša („troškovi štete nanesene okolišu”) primjena je odgovarajućeg sustava kazni u slučajevima nepoštova-nja ograničenja kojih se poljoprivred-nici trebaju pridržavati. Sud je utvr-dio niz nedostataka u tom pogledu (vidjeti odlomke 120., 130., 144. i 157.). Višestruka sukladnost može ponuditi koristan, ali samo djelomičan odgovor na načelo da onečišćivač plaća jer se kazne ne računaju na temelju troškova uzrokovane štete te stoga mogu pred-stavljati samo dio tih troškova. U mno-gim slučajevima one nisu razmjerne težini poljoprivrednikova kršenja obveza višestruke sukladnosti.

107 Vidjeti tematsko izvješće br. 23/2014 „Pogreške u rashodima za ruralni razvoj: što ih uzrokuje i kako ih se nastoji otkloniti?”, odlomak 59., 62., 64. i 65. (http://eca.europa.eu).

108 Stopa od 5 % (vidjeti odlomak 155.) upućuje na to da se provjera pojedinačnog poljoprivrednika u prosjeku provodi jedanput u 20 godina.

109 U ekstremnim slučajevima u kojima nisu ispunili nijednu obvezu te se izvrši povrat cjelokupne potpore poljoprivrednici se mogu naći u istoj situaciji kao i da nisu preuzeli nikakve obveze.

110 Uvodna izjava 2. Direktive 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (SL L 143, 30.4.2004., str. 56.) koja je izmijenjena Direktivom 2006/21/EZ (SL L 102, 11.4.2006., str. 15.) i Direktivom 2009/31/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.).

55Opažanja

162 Drugi način primjene načela da oneči-šćivač plaća i povrata troškova upora-ba je gospodarskih instrumenata (kao što su porezi za zaštitu okoliša koji se primjenjuju na gnojiva ili sredstva za zaštitu bilja). Slovačka i Češka planom su predvidjele analizu uporabe gos-podarskih instrumenata u takve svrhe, a Mađarska i Rumunjska nisu ni spome-nule moguću uporabu gospodarskih instrumenata u svojim planovima upravljanja slijevom.

Komisija ne zahtijeva od država članica da osiguraju povrat troškova nastalih zbog raspršenog onečišćenja

163 Okvirnom direktivom o vodama (čla-nak 9.) zahtijeva se da se raznim nači-nima uporabe vode111 u odgovarajućoj mjeri pridonese povratu troškova112 pružanja vodnih usluga. Usklađenost s člankom 9. Direktive jedan je kriterija za procjenu toga je li ispunjen pose-ban ex ante uvjet utvrđen za program-sko razdoblje 2014.–2020.

164 Komisija je procijenila ispunjenost uvjeta iz članka 9. u kontekstu odobre-nja sporazuma o partnerstvu, pri čemu ju je za poljoprivredu konkretnije procijenila u kontekstu odobrenja pro-grama ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. Komisija je za sve četiri države članice napomenula da bi se troškovi koji nastaju zbog raspršenog onečišćenja uzrokovanog sektorom poljoprivrede trebali izračunati i uklju-čiti u ekonomsku analizu troškova i nji-hova povrata, no ne zahtijeva akcijski plan od država članica koje ne vraćaju troškove raspršenog onečišćenja ili ih vraćaju samo djelomično.

165 U Komunikaciji iz 2015.113 Komisija je navela da su mjere koje su uključene u planove upravljanja slijevom radi jamčenja povrata troškova za zaštitu okoliša i troškova resursa ograniče-ne. Komisija još nije izdala smjernice o mogućim načinima povrata troškova i najboljim praksama u tom području.

111 Ono uključuje sve aktivnosti koje u velikoj mjeri utječu na stanje voda.

112 Troškovi vodnih usluga obuhvaćaju i troškove za zaštitu okoliša i troškove resursa. Troškovi za zaštitu okoliša troškovi su štete koja je uporabom vode u različite svrhe nanesena okolišu, ekosustavima i onima koji se koriste okolišem (npr. smanjenje ekološke kvalitete vodenih ekosustava ili salinizacija i degradacija produktivnog tla). Troškovi resursa troškovi su neiskorištenih mogućnosti na štetu uporaba u druge svrhe zbog iscrpljenja resursa u količini koja nadilazi njegovu prirodnu stopu obnove (npr. u vezi s prekomjernim zahvaćanjem podzemnih voda).

113 COM(2015) 120 završna verzija od 9. ožujka 2015. „Okvirna direktiva o vodama i Direktiva o poplavama: Aktivnosti za postizanje „dobrog stanja” voda u EU-u i smanjenje rizika od poplava”.

56Zaključci i preporuke

166 Predmetne četiri države članice i dalje trebaju poduzeti niz koraka kako bi poboljšale kakvoću vode, odnosno ispunile glavni cilj Okvirne direktive o vodama. Potrebni su dodatni napori kako bi se ubrzao napredak u pogledu kakvoće vode.

Uporaba planova upravljanja slijevom kao instrumenta za postizanje bolje kakvoće vode

167 Jedan od vrijednih aspekata Okvirne direktive iz 2000. bilo je uvođenje pla-na upravljanja slijevom kao instrumen-ta za integrirano gospodarenje vodom, no ti planovi u praksi imaju nedostatke u pogledu utvrđivanja opterećenja za vode uzrokovanog onečišćenjem i određivanja korektivnih mjera.

168 Usporedba planova upravljanja slijevom iz 2009. i njihovih ažuriranih verzija iz 2015. za četiri države članice pokazala je da je postignut nezna-tan napredak u pogledu ekološkog i kemijskog stanja vodenih tokova. Međutim, Sud primjećuje da bi napre-dak u pogledu pojedinih elemenata stanja mogao biti manje vidljiv zbog primjene tzv. pravila „one out all out” prema kojem je ocjena zadovoljavaju-ća jedino ako zadovoljavaju svi njezini pojedinačni elementi114. Taj nizak stu-panj poboljšanja mogao se očekivati s obzirom na velik broj vodenih tokova koji su izuzeti iz roka za postizanje dobrog stanja do 2015. godine (vidjeti odlomke 26. i 27. te 45. i 46.).

169 Nedostatci u sustavima praćenja četiriju država članica doveli su do nedovoljnih podataka o vrsti oneči-šćenja koje je uzrokovalo nepostizanje dobrog stanja vodenog toka, kao i o relativnoj važnosti različitih izvora onečišćenja. Na usporedivost podataka utjecala je i činjenica da među četirima državama članicama postoje velike ra-zlike u pogledu broja posebnih fizikal-no-kemijskih onečišćujućih tvari koje su obuhvaćene evaluacijom. Nedosta-tak sveobuhvatnih podataka čini težim određivanje usmjerenih i isplativih mjera (vidjeti odlomke od 28. do 32.).

170 Države članice nisu pokazale mnogo ambicioznosti u pogledu određivanja korektivnih mjera za postojeće stanje, što je dovelo do toga da je planovima upravljanja slijevom ostvarena mala dodana vrijednost u tom pogledu (vi-djeti odlomke od 33. do 41.), i to zbog sljedećih razloga:

– u planovima upravljanja slijevom naglasak je stavljen na „osnovne mjere”, odnosno na provedbu po-stojećeg zakonodavstva (Direktive EU-a),

– „ostale osnovne” i „dopunske mjere” ne obuhvaćaju sve proble-me povezane s onečišćenjem i ne uključuju procjenu mogućnosti koje nude neki instrumenti ili ne-maju jasno utvrđen opseg.

114 Konačno stanje vodenog toka utvrđuje se prema elementu koji se u postupku procjene pokaže najlošijim.

57Zaključci i preporuke

171 Nadalje, očekivani učinci različitih mjera navode se u planovima uprav-ljanja slijevom u najboljem se slučaju samo djelomično. Osim toga, infor-macije o iznosu sredstava potrebnih za provedbu mjera kao i njihovoj vjerojatnoj dostupnosti nisu potpune. U nekim se slučajevima nije vodilo računa o koordinaciji između subjekata koji pripremaju planove upravljanja slijevom te subjekata koji odobravaju i dodjeljuju sredstva (vidjeti odlomke od 42. do 44.).

172 Komisija je u suradnji s državama članicama izradila smjernice za primje-nu Okvirne direktive o vodama. Povrh toga, Komisija je u nekoliko svojih komunikacija državama članicama iznijela posebne preporuke u pogledu planova upravljanja slijevom iz 2009. Komisija za predmetne četiri države članice nije pokrenula postupke radi utvrđivanja povrede obveze u vezi s nedostatcima uočenima u planovima iz 2009. Aktivnostima koje su utvrđene u operativnim programima za raz-doblje 2014.–2020. slijedom neispunja-vanja relevantnog ex ante uvjeta nisu obuhvaćeni svi predmetni nedostatci. Komisija se umjesto toga oslanja na dobru volju država članica i njihovu predanost tome da će povećati napore na temelju zahtjeva koji su navedeni u zapisnicima s bilateralnih sastanaka. Nacrti planova upravljanja slijevom iz 2015. i dalje je sadržavaju velik broj izuzeća iz roka za postizanje dobrog stanja kao i mnoge nedostatke koje su Sud i Komisija utvrdili u vezi s odre-đivanjem prikladnih mjera (vidjeti odlomke od 47. do 50.).

1. preporuka

Komisija bi trebala:

(a) pružiti smjernice o tome kako povećati stupanj diferencijacije u izvješćima o napretku ostvare-nom u pogledu kakvoće vode koji je trenutačno manje vidljiv zbog primjene pravila prema kojem za pozitivnu ukupnu ocjenu moraju biti zadovoljeni svi njezini pojedi-načni elementi;

(b) poticati veću usporedivost podata-ka, primjerice smanjenjem razlika u broju fizikalno-kemijskih tvari čije se ekološko stanje procjenjuje;

(c) nastaviti s praćenjem napretka dr-žava članica u postizanju dobre ka-kvoće vode, odnosno ispunjavanju cilja Okvirne direktive o vodama.

Države članice trebale bi:

(d) zajamčiti visoku kvalitetu praće-nja voda kako bi dobile precizne informacije o stanju u pogledu onečišćenja i njegovim izvorima po vodenim tokovima s ciljem boljeg usmjeravanja i povećanja isplativo-sti korektivnih mjera. U području poljoprivrede to bi primjerice značilo pronalaženje djelotvorne kombinacije obveznih i dobrovolj-nih mjera;

(e) u planovima upravljanja slijevom navesti i. jasna opravdanja za izuzimanje iz rokova iz Okvirne direktive o vodama; ii. informacije o načinu financiranja provedbe mjera; i iii. informacije o očekiva-nom učinku mjera;

(f) voditi računa o koordinaciji između tijela koja određuju mjere u plano-vima upravljanja slijevom i tijela koja odobravaju projekte koji će se financirati.

58Zaključci i preporuke

Provedba mjera za smanjenje onečišćenja uzrokovanog komunalnim i industrijskim otpadnim vodama

173 Države članice postigle su napredak u otklanjanju organskog onečišće-nja i onečišćenja hranjivim tvarima iz otpadnih voda koje se ispuštaju iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Međutim, instrumenti dostupni za smanjenje onečišćenja u otpadnim vodama, kao što je meha-nizam izvršenja i naknada za onečišće-nje voda, nisu iskorišteni na najbolji mogući način.

Aglomeracije

174 Kad je riječ o provedbi Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (vidjeti odlomke od 53. do 65.), odnosno „osnovnoj mjeri” povezanoj s onečišćenjem iz aglomeracija, posti-gnut je napredak u pogledu prikuplja-nja otpadnih voda (tj. povećanje broja kućanstava priključenih na kanaliza-cijsku mrežu i uređaj za pročišćavanje) i odgovarajućem pročišćavanju otpad-nih voda. Međutim, sve četiri države članice kasnile su s ispunjavanjem svojih međurokova ili konačnih rokova za provedbu Direktive (vidjeti također zaključke i preporuke iz tematskog izvješća br. 2/2015).

175 U planovima upravljanja slijevom iz 2009. nedostajale su informacije o „ostalim osnovnim” i „dopunskim mjerama” potrebnima za vodene toko-ve koji ne postižu dobro stanje:

– za otpadne vode koje još nisu po-vezane s uređajima za pročišćava-nje voda nije bilo naznaka o tome što će se učiniti u pogledu optere-ćenja (opterećenje iz aglomeracija s ekvivalentom u broju stanovnika većim od 2000 koje odlazi u poje-dinačne sustave i opterećenje iz aglomeracija s ekvivalentom u bro-ju stanovnika manjim od 2000) (vidjeti odlomke od 58. do 60.),

– nema naznaka o tome za koje je uređaje za pročišćavanje komu-nalnih otpadnih voda potrebno odrediti strože granične vrijednosti emisija (osim u planu za Rumunj-sku) (vidjeti odlomke od 66. do 68.),

– nije obuhvaćeno pitanje mi-kro-onečišćujućih tvari. U predmet-nim četirima državama članicama ne postoje zakonske odredbe o gra-ničnim vrijednostima emisija ni na razini EU-a ni na nacionalnoj razini (vidjeti odlomke od 69. do 70.).

176 Sud u pogledu mehanizma izvršenja zaključuje da je sustav unutarnjih provjera koje su operateri uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda provodili nad svojim istjecajima općenito bio na zadovoljavajućoj razini. Međutim, postoje nedostatci u susta-vu javnih inspekcija jer nije propisana njihova učestalost koja je u nekim državama članicama bila na niskoj razini (Slovačka) ili ju nije bilo moguće procijeniti (Mađarska). Osim toga, u Ru-munjskoj su provjere imale ograničen odvraćajući učinak jer se u slučajevima u kojima su premašene granične vrijed-nosti emisija umjesto određivanja kazni prednost davala izdavanju upozorenja (vidjeti odlomke od 71. do 78.).

59Zaključci i preporuke

177 Načelo da onečišćivač plaća primje-njuje se na način da subjekti koji su odgovorni za ispuštanje otpadnih voda plaćaju naknadu za onečišćenje vode, no u Češkoj, Rumunjskoj i Slovačkoj postoje određene iznimke. Naknada nije obvezna za sve parametre kojima se izražava organsko onečišćenje i one-čišćenje hranjivim tvarima te se iznos naknade za pojedinačne onečišćujuće tvari (prema ispuštanju u mg/l) znatno razlikuje među četirima državama čla-nicama. U Češkoj i Slovačkoj naknada može djelovati kao poticaj za pridr-žavanje graničnih vrijednosti emisija određenih u dozvolama u slučaju nekih parametara (jer njihovo pridr-žavanje znači da nije potrebno platiti naknadu), dok u Mađarskoj i u nekim slučajevima u Rumunjskoj naknada može djelovati kao poticaj za nadila-ženje graničnih vrijednosti emisija za one parametre za koje je potrebno platiti naknadu. Hoće li djelovati kao poticaj ovisi o propisanim iznosima, no nijedan plan upravljanja slijevom nije obuhvaćao procjenu odvraćajućeg učinka (vidjeti odlomke od 79. do 82.).

Industrijska postrojenja

178 Područjem primjene Direktive o indu-strijskim emisijama („osnovna mjera”) obuhvaćene su određene kategorije industrijskih postrojenja. U zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama koje je Komisija donijela po vrstama industrija naznačene su granične vrijednosti emisija. Do kraja 2015. go-dine usvojeno je samo sedam takvih zaključaka (vidjeti odlomak 85.).

179 U planovima upravljanja slijevom iz 2009. nedostajale su „ostale osnov-ne” i „dopunske mjere” za vodene tokove koji ne postižu dobro stanje: nisu postojale mjere usmjerene na posebne onečišćujuće tvari ili poseb-ne subjekte odgovorne za ispuštanje (kao što je određivanje posebnih tvari i graničnih vrijednosti koje je potrebno uključiti u dozvole za ispuštanje). Me-đutim, Mađarska i Slovačka uključile su provjeru postupka izdavanja dozvola ili posebnih dozvola kao mjere u svojim planovima upravljanja slijevom. Sud smatra da ta provjera nije učinkovita zbog različitih nedostataka i propusta (vidjeti odlomke od 87. do 92.).

180 Sud je zaključio sljedeće (vidjeti od-lomke od 89. do 91.):

– u određivanju graničnih vrijednosti emisija nadležna tijela u određe-noj mjeri ovise o informacijama koje im dostavljaju sami subjekti odgovorni za ispuštanje. To oso-bito vrijedi u slučajevima u kojima granične vrijednosti određene nacionalnim zakonskim odredba-ma služe isključivo kao smjernice ili uopće nisu određene,

– dozvole za ispuštanje otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u koje se dovode industrijske otpadne vode samo u nekim slučajevima obuhvaćaju granične vrijednosti za onečišćujuće tvari koje se ne ubra-jaju u organski materijal i hranjive tvari.

60Zaključci i preporuke

181 Kad je riječ o mehanizmu izvršenja, u slučaju neizravnog ispuštanja preko javne kanalizacijske mreže ili iz postro-jenja koja nisu obuhvaćena područjem primjene Direktive o industrijskim emisijama obavlja se mali broj javnih inspekcija. Umjesto toga, u većini slu-čajeva (85 % uzorka od 28 uređaja za pročišćavanje obuhvaćenih revizijom) operateri uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda provode terenske provjere na lokaciji industrij-skog postrojenja. Međutim, novča-ne kazne koje se određuju u Češkoj i Slovačkoj vjerojatno imaju ograničen odvraćajući učinak. U slučaju inspek-cija nad subjektima odgovornima za izravno ispuštanje stanje je slično onome koje je opisano u odlomku 176. (inspekcije uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda) (vidjeti odlomke od 93. do 97.).

182 Naknada za onečišćenje voda rijetko može poslužiti kao poticaj za pridrža-vanje ili nadilaženje graničnih vrijed-nosti emisija jer je obvezna samo za ograničen broj onečišćujućih tvari (organske tvari, hranjive tvari i nekoli-ko teških metala) (vidjeti odlomak 98.).

2. preporuka

Komisija bi trebala:

(a) procijeniti na koji način može naj-bolje odrediti obvezujuće kriterije za djelotvorne inspekcije uređaja za pročišćavanje komunalnih ot-padnih voda u državama članicama koji nisu obuhvaćeni područjem primjene Direktive o industrijskim emisijama.

Države članice trebale bi:

(b) odrediti u pogledu kojih vode-nih tokova subjekti odgovorni za ispuštanje vode moraju poduzeti mjere zbog njihove nezadovoljava-juće kakvoće. U slučaju uređaja za pročišćavanje komunalnih otpad-nih voda to će uključivati određi-vanje graničnih vrijednosti emisija u dozvolama koje su strože od onih određenih zakonskim aktima za parametre organskog onečišćenja i onečišćenja hranjivim tvarima te određivanje graničnih vrijednosti za prioritetne i ostale kemijske tvari ili mikro-onečišćujuće tvari;

(c) procijeniti i zajamčiti djelotvornost mehanizama izvršenja, a posebno područje koje je njima potrebno obuhvatiti i odvraćajući učinak primijenjenih kazni;

(d) procijeniti potencijal uporabe naknade za onečišćenje vode kao gospodarskog instrumenta i načina za primjenu načela da onečišćivač plaća barem za glavne tvari koje negativno utječu na kakvoću vode.

61Zaključci i preporuke

Provedba mjera za suzbijanje raspršenog onečišćenja uzrokovanog poljoprivrednim djelatnostima

183 Države članice općenito su u većoj mjeri iskoristile mogućnosti Direktive o nitratima, no oklijevale su u tome da u cijelosti iskoriste dostupne instru-mente kao što su mehanizmi izvršenja, standardi za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete u okviru višestruke sukladnosti, mjere ruralnog razvoja i načelo da onečišćivač plaća.

184 Kad je riječ o provedbi Direktive o ni-tratima, odnosno glavnoj „osnovnoj mjeri” u vezi s onečišćenjem uzro-kovanim poljoprivrednim djelatno-stima, Češka, Mađarska i Rumunjska postupno su postrožile zahtjeve koje moraju poštovati poljoprivrednici u područjima ugroženima nitratima. To je u prvom redu rezultat mjera koje je Komisija poduzela. Slovačka se nije u dovoljnoj mjeri pridržavala prijed-loga Komisije zbog čega je Komisija 2012. godine protiv nje pokrenula postupak radi utvrđivanja povrede ob-veze (vidjeti odlomke od 101. do 110.).

185 Međutim, unatoč poboljšanjima u tri-ma državama članicama, ima prostora za određivanje strožih zahtjeva (vidjeti odlomke od 111. do 115.).

186 Nije moguće procijeniti trend u pogle-du eutrofikacije zbog neusporedivih skupova podataka. Sud napominje da se razdoblje izvješćivanja iz Direktive o nitratima ne podudara s onim iz Okvirne direktive o vodama (vidjeti odlomke od 113. do 114.).

187 Sud u pogledu „ostalih osnovnih” i „dopunskih mjera” (vidjeti odlomke od 123. do 129. i od 135. do 137.) zaklju-čuje sljedeće:

– mjere koje se odnose na upora-bu pesticida bile su nejasne ili su upućivale na akcijske planove za pesticide. Međutim, u tim planovi-ma djelomično nedostaju kvanti-ficirani ciljevi, rokovi za provedbu i informacije o sredstvima potreb-nima za provedbu mjera. Komisija od sredine 2015. godine nije pokre-nula nijedan postupak radi utvrđi-vanja povrede obveze na temelju nedostataka u tim planovima.

– ima prostora za određivanje stro-žih standarda za dobre poljopri-vredne i ekološke uvjete i minimal-nih uvjeta. Komisija ne procjenjuje sustavno prikladnost zahtjeva u pogledu njihove djelotvornosti u ispunjavanju ciljeva vodne politike EU-a, već samo provjerava jesu li oni uopće utvrđeni i jesu li relevantni,

62Zaključci i preporuke

– države članice nisu odredile granič-ne vrijednosti za količinu fosfornih gnojiva koje je moguće primijeniti na zemljištu (kg/ha),

– Države članice uglavnom se osla-njanju na dobrovoljne agroekološ-ke mjere.

188 Potencijal ruralnog razvoja za rješava-nje pitanja u vezi s kakvoćom vode ne iskorištava se u cijelosti (vidjeti odlom-ke od 145. do 154.):

– poljoprivredna zemljišta na kojima se provode agroekološke obveze koje nose koristi za kakvoću vode činila su od 15 % do 30 % poljopri-vrednih zemljišta u programskom razdoblju 2007.–2013. Međutim, na većini tih zemljišta poljoprivrednici provode obveze koje se odnose na održavanje postojećih travnjaka. Održavanje je pozitivno, no ne do-vodi do poboljšanja kakvoće vode. Osim toga, s obzirom na to da je te obveze potrebno provoditi u raz-doblju od pet do sedam godina, nije nužno zajamčen dugoročni učinak na kakvoću vode,

– ograničenja količine dušičnog gnojiva koje se koristi po hektaru zemljišta u Rumunjskoj i Slovačkoj slična su prosječnoj korištenoj količini ili su veća od nje te je stoga vjerojatno da ne nose mnogo do-datnih koristi za kakvoću vode.

189 Na poljoprivrednike se može primje-njivati čitav niz mehanizama izvrše-nja: provjere višestruke sukladnosti i provjere plaćanja za ruralni razvoj koje regulira EU te nacionalne provje-re u okviru Direktive o nitratima i u području sredstava za zaštitu bilja (vi-djeti odlomke od 116. do 122., od 130. do 132., od 138. do 144. i od 155. do 157.). Na sve te provjere utječu ograničenja koja postoje u samom sustavu, primjerice važni dokazi priku-pljaju se u obliku izjava koje daju sami poljoprivrednici. Povrh toga:

– višestruka sukladnost i provjere u okviru ruralnog razvoja imaju ograničen odvraćajući učinak. Razlog tomu najvećim dijelom leži u načinu na koji su one osmišljene: obuhvaćaju malo područje (1 %, odnosno 5 %), a kazne su (smanje-nje potpore) manje od troškova usklađivanja. Nacionalne provjere u okviru Direktive o nitratima ima-ju slične nedostatke,

– sve posjećene države članice osim Slovačke iskazale su u svojim akcijskim planovima za pestici-de potrebu za boljim izvršenjem obveza povezanih s pesticidima. U trenutku revizije predmetne če-tiri države članice nisu odredile što je potrebno obuhvatiti njihovim provjerama kao ni novčane kazne za svaku vrstu povrede.

63Zaključci i preporuke

190 Nadalje, načelo integrirane zaštite bilja postat će obvezan zahtjev u okviru višestruke sukladnosti tek kada se postigne napredak u područjima kao što su smjernice, stručne kvalifikacije i određivanje zahtjeva koji se mogu provjeriti (vidjeti odlomak 131.).

191 Primjena načela da onečišćivač plaća na raspršeno onečišćenje uzrokova-no poljoprivrednim djelatnostima sa sobom nosi metodološke probleme. Nametanje obveze poljoprivrednici-ma a da pritom ne postoji odredba o novčanoj naknadi (kao što je slučaj s akcijskim programima za nitrate) općenito se smatra jednim načinom provedbe načela da onečišćivač plaća. Primjenom kazni u slučaju neusklađe-nosti mogu se nadoknaditi troškovi uzrokovani onečišćenjem. Međutim, Sud je utvrdio niz nedostataka pove-zanih s korištenjem novčanih kazni. Drugi način primjene navedenog načela čini uporaba poreza za zaštitu okoliša (kao što su porezi na gnojiva ili pesticide), čiju uporabu namjeravaju razmotriti Češka i Slovačka. Komisija od četiriju država članica nije zahtije-vala da provedu posebne aktivnosti za osiguranje povrata troškova niti je objavila smjernice o mogućim načini-ma povrata troškova (vidjeti odlomke od 158. do 165.).

3. preporuka

Komisija bi trebala:

(a) nastaviti sa svojim naporima u jamčenju toga da države članice iskorištavaju zahtjeve iz akcijskih programa za nitrate na najbolji mogući način te provedu akcijske planove za pesticide unutar razu-mnog vremenskog okvira;

(b) sustavno procijenjivati ne samo jesu li utvrđeni standardi za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete i minimalni uvjeti koje su drža-ve članice usvojile, već i njihovu prikladnost;

(c) razmotriti uvođenje obveze odre-đivanja graničnih vrijednosti količi-ne fosfora koja se može primijeniti na zemljištima, kao što je učinjeno u slučaju dušika;

(d) smanjiti mogućnost toga da države članice podnose dvostruka izvješća o stanju u pogledu eutrofikacije usklađivanjem izvješćivanja u okvi-ru Direktive o nitratima i onoga u okviru Okvirne direktive o voda-ma te promicati uporabu smjernica iz 2009. godine o procjeni eutro-fikacije kako bi se isti parametri procjene upotrebljavali u okviru obaju direktiva;

(e) pružiti smjernice o mogućim nači-nima povrata troškova u području raspršenog onečišćenja.

64Zaključci i preporuke

Države članice trebale bi:

(f) odrediti zahtjeve u akcijskim planovima za nitrate, akcijskim planovima za pesticide, u okviru standarda za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete i za agroekološka plaćanja koji su dovoljno ambici-ozni da bi se ostvarilo smanjenje uporabe gnojiva i pesticida te prikladna zaštita od erozije;

(g) procijeniti potencijal uporabe gospodarskih instrumenata (kao što su porezi za zaštitu okoliša) kao poticaja za smanjenje onečišćenja i kao načina primjene načela da onečišćivač plaća.

Komisija i države članice trebale bi na temelju popisa mehanizama izvršenja (na razini EU-a i nacionalnim razinama) utvrditi načine na koje mogu pojedno-staviti strukturu i provedbu provjera te zajamčiti njihovu djelotvornost.

Ovo je izvješće usvojilo II. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda g. Henri GRETHEN, na sastanku održanom u Luxembourgu 9. prosinca 2015.

Za Revizorski sud

Vítor Manuel da SILVA CALDEIRA Predsjednik

65PriloziPr

ilog 

I. Pregled vodnog područja rijeke Dunav

© Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR).

66Prilozi

Prilo

g II. Onečišćenje površinskih voda

(Planovi upravljanja slijevom iz 2009.)

1. Postotak površinskih voda izloženih različitim izvorima onečišćenja

Izvor onečišćenja Češka Mađarska Rumunjska Slovačka

Točkasti izvori 46 % 19 % 8 % Nema podataka

Raspršeni izvori 61 % 25 % 32 % Nema podataka

Izvor: informacije koje su države članice dostavile preko Europskog informacijskog sustava za vode (WISE).

2. Postotak površinskih voda izloženih različitim oblicima onečišćenja

Oblici onečišćenja Češka Mađarska Rumunjska Slovačka

Povećanje količine organskih tvari 31 % 27 % 13 % Nema podataka

Povećanje količine hranjivih tvari 61 % 45 % 32 % Nema podataka

Onečišćenje prioritetnim tvarima ili drugim posebnim onečišćujućim tvarima 31 % 2 % 4 % Nema podataka

Izvor: informacije koje su države članice dostavile preko Europskog informacijskog sustava za vode (WISE).

67PriloziPr

ilog 

III. Granične vrijednosti emisija predviđene Direktivom o pročišćavanju komunalnih

otpadnih voda

Parametri Koncentracija Minimalni postotak smanjenja2

Drugi stupanj pročišćavanja

Biokemijska potrošnja kisika (BPK5) 25 mg/l 70–90

Kemijska potrošnja kisika (KPK) 125 mg/l 75

Ukupne suspendirane tvari (TSS)

35 mg/l

60 mg/l (za aglomeracije s ekvivalentom u broju stanovnika od 2000 do 10 000)

90

70 (za aglomeracije s ekvivalentom u broju stanovnika od 2000 do 10 000)

Stroži postupak pročišćavanja

Ukupni fosfor

2 mg/l (za aglomeracije s ekvivalentom u broju stanovnika od 10 000 do 100 000)

1 mg/l (za aglomeracije s ekvivalentom u broju stanovnika većim od 100 000)

80

Ukupni dušik1

15 mg/l (za aglomeracije s ekvivalentom u broju stanovnika od 10 000 do 100 000)

10 mg/l (za aglomeracije s ekvivalentom u broju stanovnika većim od 100 000)

70–80

1 Ukupni dušik označava zbroj ukupnog dušika po Kjeldahlu (organski dušik + NH3), nitratnog (NO3) dušika i nitritnog (NO2) dušika.2 Smanjenje u odnosu na opterećenje vode koja utječe.

68Prilozi

Prilo

g IV

. Naknada za onečišćenje vode: iznosi po onečišćujućim tvarima (u eurima1 po toni)

Onečišćujuća tvar Češka Mađarska Rumunjska Slovačka

KPK 576,9 285,2 10,4 199,2

BPK5

— — 10,4 —

TSS 72,1 — 2,5 99,6

Ukupni fosfor 2523,9 4753,8 41,5 3319,4

Ukupni dušik — — 41,5 497,9

Anorganski dušik 1081,7 570,5 — —

N-NH4 (amonijski dušik) — — 41,5 497,9

Hg (živa) 721 110,5 697 217,5 10 384,1 497 908,8

Otopljene anorganske soli 18,0 — — 16,6

Cd (kadmij) 144 222,1 139 443,5 10 384,1 99 581,8

AOX (adsorbilni organski halogeni) 10 816,7 — — 6638,8

Cr (krom) — 27 888,7 2596,0 —

Ni (nikal) — 27 888,7 2596,0 —

Pb (olovo) — 27 888,7 2596,0 —

Cu (bakar) — 13 944,3 2596,0 —

Zn (cink) — — 124,57 —

Fenoli — — 41,51 —

As (arsen) — — 8074,5 —

Co (kobalt) — — 124,6 —

— — i drugo2 —

1 Iznosi u valutama CZK, HUF i RON preračunani su u eure prema tečajevima važećima na dan 31. 12. 2014.

2 U Rumunjskoj se plaća naknada za sljedeće skupine onečišćujućih tvari: i. opći kemijski pokazatelji (22); ii. posebni kemijski pokazatelji (11); iii. toksični i vrlo toksični kemijski pokazatelji (9); i iv. bakteriološki pokazatelji (2). Tablica ne obuhvaća sve pokazatelje. Izvor: analiza zakonskih akata država članica koju je proveo Sud.

69PriloziPr

ilog 

V. Granične vrijednosti emisija određene u nacionalnim zakonskim odredbama

U sljedećoj tablici nalazi se pregled graničnih vrijednosti za odabranu skupinu tvari koje su određene u nacionalnim zakonskim odredbama.

(u mg/l)

Izravno ispuštanje

Češka (iskazano u obliku raspona

jer granične vrijednosti ovise o vrsti aktivnosti)

Mađarska (minimalne i maksimalne

vrijednosti)2Rumunjska

Slovačka (iskazano u obliku raspona jer

granične vrijednosti ovise o vrsti aktivnosti)

Arsen i njegovi spojevi 0,5–1,5 0,1–1 0,1 0,1–1

Bakar i njegovi spojevi 0,5–1 0,1–4 0,1 0,5–1

Cink i njegovi spojevi 2–3 0,5–10 0,5 1,5–3

Krom i njegovi spojevi 0,1–1 0,2–2 1 0,5–2

Adsorpcijski organski halogeni 0,5–5 0,1–7 — 0,1–2

Kadmij i njegovi spojevi 0,2 0,005–0,3 0,2 0,05–0,2

Olovo i njegovi spojevi 0,5–1 0,05–0,4 0,2 0,2–1,5

Živa i njezini spojevi 0,01–0,05 0,001–0,08 0,05 0,03–0,1

Nikal i njegovi spojevi 0,5–0,8 0,1–2 0,5 0,5–0,8

Benz (g,h,i) perilen1 Ograničenje za PAH: 0,01 0,015–0,03 — Ograničenje za PAH: 0,01

Neizravno ispuštanje

Češka (predložene granične

vrijednosti)

Mađarska (trajni protok vode) Rumunjska

Slovačka (predložene granične

vrijednosti)

Arsen i njegovi spojevi 0,2 0,2 — 0,2

Bakar i njegovi spojevi 1 2 0,2 1

Cink i njegovi spojevi 2 2 1 2

Krom i njegovi spojevi 0,3 1 1,5 0,8

Kadmij i njegovi spojevi 0,1 0,1 0,3 0,1

Olovo i njegovi spojevi 0,1 0,2 0,5 0,3

Živa i njezini spojevi 0,05 0,05 Nije dopušteno 0,05

Nikal i njegovi spojevi 0,1 1 1 0,2

1 Benzo(g,h,i)perilen je policiklički aromatski ugljikovodik (PAH).

2 Mađarskim su zakonskim aktima propisane granične vrijednosti prema vrsti aktivnosti (tehnološke granične vrijednosti) i teritorijalne granične vrijednosti (ovisno o vrsti vodenog toka u koji se ispušta otpadna voda). Tijelo koje izdaje dozvole može odstupiti od tih graničnih vrijednosti, no mora poštovati minimalne i maksimalne vrijednosti prema tvari koje su propisane pravnim okvirom.

70

Smjernice za izračun troškova za zaštitu okoliša i korištenje resursa postoje. Nedavni pokušaji dopu-njavanja tih smjernica u okviru CIS-a nisu uspjeli zbog razlika u stavovima država članica i Komisije. Trenutačno se raspravlja o radnom programu CIS-a za razdoblje 2016.–2018. te će on možda obuhvaćati daljnji rad na tom pitanju.

Uvod

13. druga alinejaza rješavanje raznih pitanja u vezi s okolišem i kli-mom mogu se primjenjivati agro-okolišne mjere. Kvaliteta vode samo je jedno od takvih pitanja.

Jedna od karakteristika te mjere jest jaka među-sobna povezanost raznih operacija i aktivnosti u ostvarivanju koristi za okoliš. To znači da operacija čiji je cilj primarno poboljšanje bioraznolikosti može biti korisna i za druge prirodne resurse kao što su tlo i voda, ali na manje izravan način.

Ta dvojnost mjere često odražava koncept usmjera-vanja mjere na primarne (i sekundarne) ciljeve koji su povezani s glavnim okolišnim potrebama i pita-njima identificiranima u okviru SWOT analize. Stoga je takve izravne i neizravne učinke potrebno uzeti u obzir prilikom rasprave o doprinosu ukupnog pro-računa dodijeljenog agro-okolišnoj mjeri na ciljeve vodne politike.

15Od 2005. važne zakonske odredbe o, među osta-lim, zaštiti okoliša, uključujući kvalitetu vode, višestrukom sukladnošću integriraju se u okvir zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Osim višestruke sukladnosti, postoje i drugi, jednako tako važni instrumenti ZPP-a kojima se promiče održiva poljoprivreda korisna za klimu i okoliš, uključujući kvalitetu vode, kao što je obvezna komponenta oze-lenjavanja mehanizma izravnih plaćanja koji se pri-mjenjuje tijekom financijskog razdoblja 2014.–2020. ili poljoprivredna savjetodavna služba čija obvezna područja primjene obuhvaćaju Okvirnu direktivu o vodama (ODV) i Direktivu o održivoj upotrebi pesticida te plaćanja za agro-okolišne mjere.

Sažetak

VKomisija i države članice izradile su 2015. smjernice zajedničke provedbene strategije (CIS) „Informiranje o napretku prema dobrom stanju u drugom planu upravljanja riječnim slivovima (RBMP)” kako bi omo-gućile izvješćivanje o djelomičnim poboljšanjima kvalitete vode1.

VIKomisija smatra da se planovima iz 2009. ostvaruje znatna dodana vrijednost. Primjerice, prvi je put njima prikazan pregled svih relevantnih pritisaka i utjecaja u slivu (uključujući na međunarodnoj razini u međunarodnom planu za Dunav), uključu-jući identifikaciju vrsta i izvora onečišćenja.

Međutim, Komisija se slaže da oni nisu bili dovoljno ambiciozni u pogledu mjera, jer je prvi plan uglav-nom bio usredotočen na osnovne mjere.

VIIVažno zakonodavstvo EU-a u pogledu zaštite voda EU-a od poljoprivrednog onečišćenja, kao što su Direktiva o nitratima (ND) ili Uredba o pesticidima čini dio višestruke sukladnosti od njezinih poče-taka u 2005. U pogledu fosfora i pesticida, oni su u nekim državama članicama obuhvaćeni propi-sanim zahtjevima upravljanja (SMR) u pogledu zakonodavstva EU-a koje se trenutačno primjenjuje. U nekim državama članicama akcijski planovi za Direktivu o nitratima obuhvaćaju zahtjeve za fosfor, a ta je Direktiva dio višestruke sukladnosti.

XOpsežna potpora provedbi postoji od 2001. u okviru zajedničke provedbene strategije (CIS), a taj postu-pak predvode Komisija i države članice. U kontekstu CIS-a, Komisija i države članice proteklih su godina intenzivno radile na povratu troškova.

1 „Pokazatelji za informiranje o napretku prema dobrom stanju”. Zajednička provedbena strategija za Okvirnu direktivu o vodama. Donijeli su je ravnatelji tijela za gospodarenje vodama 25. studenoga 2015.

Odgovori Komisije

Odgovori Komisije 71

Primjerice, u vrijeme objavljivanja prvih planova nisu bile razvijene metode za sve elemente biološke kvalitete (npr. u Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj). Otkriveni su i nedostaci pri praćenju (npr. u Češ-koj). Više pojedinosti o razlikama može se pro-naći u Komisijinim izvješćima o provedbi Okvirne direktive o vodama. Stoga je rezultatima te analize potrebno oprezno pristupati.

29Komisija smatra da varijacije u broju tvari koje se procjenjuju za ekološko stanje u načelu ne znače lošu primjenu. Tvari se trebaju upotrebljavati za klasifikaciju samo ako su relevantne, tj. ako uzrokuju rizik od gubitka dobrog stanja u određenom slivu. Broj tvari koje uzrokuju rizik jako ovisi o postoje-ćim pritiscima. Stoga razlika u broju tvari može biti opravdana.

Međutim, Komisija smatra da je broj tvari koje su neke države članice upotrebljavale bio prema-len zbog nedostatka odgovarajuće identifikacije relevantnih tvari i nedovoljnog praćenja. Da se Direktiva pravilno primjenjivala, relevantne tvari bi se uzele u obzir i klasifikacija bi bila točna. Taj je problem Komisija uočila u izvješću o provedbi i o tome je razgovarala s predmetnim državama čla-nicama. Komisija očekuje da će se u drugim plano-vima upravljanja riječnim slivovima upotrebljavati poboljšane procjene rizika i praćenje.

36. treća alinejaKomisija diljem EU-u prikuplja dokaze o vrsti mjera koje se upotrebljavaju na razini država članica kako bi se ograničilo prelijevanje (u skladu sa zahtjevom u Prilogu I.A Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda – UWWTD), njihovoj učinkovito-sti i praktičnoj primjeni: u tijeku je studija o tim pitanjima. Ishod studije poslužit će kao osnova na temelju koje će Komisija odlučiti o mogućnostima rješavanja onečišćenja od prelijevanja na sustavan način na razini EU-a.

Opseg revizije i revizijski pristup

20Zahvaljujući velikom broju vodnih tijela koja zbog hidromorfoloških učinaka nisu u dobrom stanju, mjere u vezi sa smanjenjem onečišćenja same po sebi nisu dovoljne za postizanje dobrog stanja.

Napomene

23Komisija se slaže da pristup „one-out-all-out” (ako dio ne prolazi, ništa ne prolazi) može prikrivati dje-lomična poboljšanja kvalitete vode.

Pristupom „one-out-all-out” izražava se integrirani pristup Okvirne direktive o vodama upravljanju vodama, u kojem se u obzir uzimaju svi pritisci i utjecaji na vodne resurse. Cilj je osigurati da se kvaliteta vode ocjenjuje kao dobra samo kada je doista dobra, a ne kada su neki elementi/parame-tri kvalitete dobri. Primjerice, ako vodno tijelo ima ozbiljan problem onečišćenja jednom specifičnom onečišćujućom tvari, uklanjanje svih ostalih oneči-šćujućih tvari značit će napredak prema postizanju dobrog stanja (možda čak i znatan napredak) ali voda neće biti čista ako se ne riješi problem te spe-cifične onečišćujuće tvari.

Komisija i države članice izradile su 2015. smjer-nice zajedničke provedbene strategije „Informi-ranje o napretku prema dobrom stanju u drugom RBMP-u” kako bi omogućile izvješćivanje o djelo-mičnim poboljšanjima kvalitete vode2.

27Komisija smatra da se procjene stanja planova upravljanja riječnim slivovima između 2009. i 2015. ne mogu nužno izravno uspoređivati. Okviri za pro-cjenu stanja vode koji su se upotrebljavali u plano-vima upravljanja riječnim slivovima u 2009. u mno-gim su slučajevima imali bitna ograničenja.

2 „Pokazatelji za informiranje o napretku prema dobrom stanju”. Zajednička provedbena strategija za Okvirnu direktivu o vodama. Donijeli su je ravnatelji tijela za gospodarenje vodama 25. studenoga 2015.

Odgovori Komisije 72

Komisija bi isto tako htjela istaknuti da se u nekoliko država članica u kojima je provedena revizija upo-trebljavalo nacionalne izvore financiranja za ulaga-nja u infrastrukturu za pročišćavanje otpadnih voda i da se ne očekuje da bi se sredstvima EU-a mogla postići usklađenost te da ona nisu dostatna za to.

Komisija je identificirala nedostatke u uspostavlja-nju odgovarajućih mogućnosti povrata troškova. Ispravljanjem tih nedostataka omogućio bi se priljev redovitih prihoda od korisnika/onečišćivača, a taj bi se prihod mogao upotrijebiti za potporu mjerama i tako povećati izvor financiranja koje ne ovisi o sredstvima EU-a.

48Bilateralni sastanci tijekom 2013. i 2014. rezultirali su popisom mjera za poboljšanje za svaku državu članicu, s obzirom na donošenje drugog plana upravljanja riječnim slivovima u 2015. Preporuke navedene za svaku državu članicu u izvješću o pro-vedbi objavljenom u ožujku 2015. odražavaju te dogovorene mjere.

(Radni dokument službi komisije SWD(2015)50 završna verzija, potpuna referenca nalazi se u bilješci 26.).

49U slučajevima kada relevantni ex ante uvjet za Europski fond za regionalni razvoj i/ili Kohezijski fond (EFRR/KF) nije zadovoljen u trenutku donoše-nja operativnog programa, države članice razvile su akcijske planove za njegovo zadovoljavanje prije isteka 2016. Akcijski plan integralni je dio operativ-nog programa pa je time osigurana njegova ugo-vorna provedivost. Komisija prati dovršenje akcij-skih planova i može obustaviti financijska sredstva ako ex ante uvjet ne bude zadovoljen nakon 2016. Međutim, mjere su povezane samo s kriterijima zadovoljenja ex ante uvjeta kako su definirani Ured-bom i ne mogu se upotrebljavati kao alat za prisilno usklađivanje sa svim zakonodavstvom EU-a.

41. druga alinejaKomisija dijeli mišljenje Suda i smatra da bi mjere za smanjenje erozije i sprječavanje onečišćenja trebale biti konkretnije iznesene u planovima upravljanja riječnim slivovima, bez obzira na to jesu li povezane sa standardom Dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC) ili ne.

41. treća alinejaKomisija se slaže da mjere za smanjivanje onečišće-nja vode pesticidima u skladu s člankom 11. stav-kom 3. točkom (h) trebaju biti konkretne i uključene u programe mjera Okvirne direktive o vodama. Ističe da se Direktivom 2009/128/EZ o održivoj upo-trebi pesticida državama članicama osigurava velika fleksibilnost u izradi akcijskih planova.

44Komisija je svjesna problema s koordinacijom koje je Sud primijetio kod država članica. Koordinacija između tijela koja pripremaju i provode operativne programe i programe ruralnog razvoja te tijela koja su nadležna za uspostavljanje mjera planova upravljanja riječnim slivovima ostaje u nadležnosti država članica. Obveza je država članica uspostav-ljati partnerstva s nadležnim tijelima, partnerima i relevantnim predstavnicima civilnog društva tijekom pripreme i provedbe operativnih programa i programa ruralnog razvoja.

U nekim je slučajevima odluka o financijskim sred-stvima za programsko razdoblje 2007.–2013. done-sena prije odobrenja planova upravljanja riječnim slivovima za 2009. Ti problemi u koordinaciji riješeni su tijekom pripreme operativnih programa za pro-gramsko razdoblje 2014.–2020. Osim toga, ex ante uvjet usmjeren je na usklađivanje ulaganja s plano-vima upravljanja riječnim slivovima.

Odgovori Komisije 73

63Komisija napominje da upotrebljava specifičnu metodologiju za procjenu zakonske usklađenosti država članica3, koja je utemeljena na aglomeraci-jama, a ne na ukupnom postotku usklađenog opte-rećenja. Kako bi se pokušalo bolje odraziti poboljša-nja i dati realističniju sliku situacije u državi članici, Komisija uvodi koncept „udaljenosti od usklađeno-sti” u 8. izvješću o provedbi Direktive o pročišćava-nju komunalnih otpadnih voda.

64U skladu s Ugovorom o pristupanju samo se mali dio Mađarske smatrao osjetljivim područjem. Osim toga, nakon pristupanja Rumunjske, Mađarska se obvezala da će na cijelom svojem državnom području postići cilj od 75 % uklanjanja hranjivih tvari (dušika i fosfora) do 31. prosinca 2018., u skladu s mogućnošću ponuđenom u članku 9. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.

65Za Češku, Slovačku i Mađarsku, Komisija je već poslala pilot-dopise kojima se istražuju navodni slu-čajevi neusklađenosti s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (za Češku) i s međuroko-vima (za Slovačku i Mađarsku). Komisija uz to trenu-tačno priprema slični pilot-dopis kojim se istražuje usklađenost Rumunjske s međurokovima.

S obzirom na pitanje financijske održivosti Komisija skreće pozornost na njezine relevantne odgovore na posebno izvješće Suda br. 2/2015 od 28. siječnja 2015. o riječnom slivu Dunava.

3 Ocjena informacija o kojima je izviješteno u okviru upitnika o Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Opća metodologija i radni koraci. Izradila UBA u ožujku 2012., revidirano u listopadu 2014.

Praćenje mjera koje je rezultat bilateralnih sasta-naka zaseban je postupak te se sve te mjere ne mogu uzeti u obzir u operativnim programima.

Zajednički odgovor Komisije na odlomke 56. i 57U svrhu Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda Komisija ne prikuplja podatke o uku-pnom stanovništvu, nego samo o „populacijskom ekvivalentu” (p.e.) u aglomeracijama od 2000 p.e. ili više njih. Komisija napominje da se postoci na slici 3. temelje na ukupnom stanovništvu. Komisija smatra da oni ne odražavaju zakonsku usklađenost aglome-racija od 2000 p.e. ili više od 2000 p.e. u određenoj državi članici.

58Komisija napominje da se kategorije koje je Sud analizirao u odlomku 58. ne odnose nužno na obveze usklađenosti u okviru Direktive o pročišća-vanju komunalnih otpadnih voda.

58. druga alinejaS gledišta usklađenosti, upotreba zasebnih sustava kao što su septičke jame u skladu je s obvezama iz Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, pod uvjetom da one postignu istu razinu zaštite okoliša.

58. treća alinejaAglomeracije ispod 2000 p.e. obuhvaćene su samo ograničenim obvezama u okviru Direktive o pro-čišćavanju komunalnih otpadnih voda, tj. nema obveze prikupljanja njihovih otpadnih voda.

Odgovori Komisije 74

105U pogledu Mađarske Komisija napominje da su pravila u pogledu skladištenja gnojiva već bila na snazi kada je Komisija primila na znanje prijelazna razdoblja dodijeljena poljoprivrednicima za izgrad-nju potrebnog spremnika u okviru novog Akcijskog programa (AP) koji je stupio na snagu 2012. i novih zona ranjivih za nitrate (NVZ) koje su stupile na snagu 2013.

108Iako ograničenja koja se odnose na fosfor mogu pomoći u postizanju ciljeva Direktive o nitratima, potrebno je imati na umu da države članice nisu u okviru Direktive o nitratima obvezne osigurati primjenu standarda za fosfor. Međutim, države članice su u okviru Okvirne direktive o vodama obvezne uspostaviti mjere za kontrolu raspršenih izvora onečišćenja te, kada je potrebno rješavati problem fosfata iz poljoprivrede, omogućiti posti-zanje dobrog stanja. To je moguće učiniti u okviru akcijskog programa za nitrate ili nekog drugog mehanizma.

109Komisija ističe da se primjerenost češkog akcijskog plana procjenjuje u kontekstu pilota koji je u tijeku. Nadalje, češki je akcijski plan izmijenjen 2014. te je u raspravu u okviru pilota uključena i izmjena, a ne samo verzija akcijskog programa iz 2012.

115Komisija napominje da se brojke odnose na eutro-fične i hipertrofične vode, a ne samo na eutrofične.

Prilikom procjene eutrofikacije isto je tako bitno imati na umu pristup riječnog sliva. Primjerice, visoke razine nitrata možda neće imati važan učinak na rijeke, ali će izazivati eutrofikaciju u nizvodnim obalnim područjima, kao što Dunav čini u području Crnog mora.

69Komisija smatra da rješenja na kraju procesa možda nisu najisplativiji način rješavanja problema mikro-onečišćujućih tvari. Potrebno je razmotriti mjere za smanjenje onečišćenja na izvoru.

Provedba bi trebala biti usmjerena na pravilnu pro-cjenu opsega problema (dobrom analizom pritisaka i utjecaja i dobrim mrežama za praćenje) i potom na procjenu najbolje (kombinacije) mjera kojima se mogu postići ti ciljevi.

71Komisija u potpunosti prihvaća važnost osigurava-nja usklađenosti i imanja odgovarajućih sustava za njezinu provjeru. Ova se napomena odnosi na sve pritiske od onečišćenja koje Sud navodi u svojem izvješću. Komisija isto tako priznaje vezu između provjera usklađenosti i kazni koje se upotrebljavaju za suzbijanje otkrivenih neusklađenosti. Komisija namjerava tijekom 2016. predstaviti opću inicijativu za osiguranje okolišne usklađenosti u cijelom EU-u.

84U pogledu izravnih ispuštanja otpadnih voda iz industrijskih postrojenja, ona bi ovisila o prethod-nom uređivanju i/ili specifičnom odobrenju nadlež-nog tijela. Potrebno je primjenjivati prethodno pro-čišćavanje kako bi se postiglo ciljeve koji su opisani u Prilogu I.C Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.

90Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 84.

Odgovori Komisije 75

131Komisija se slaže s napomenom da nisu navedeni kvantitativni zahtjevi EU-a za pokrivenost provjera, s izuzetkom članka 8. Direktive 2009/128/EZ u kojem se tvrdi da je svu opremu za primjenu pesticida potrebno pregledati do 26. studenoga 2016.

134Minimalni zahtjevi temelje se na tome da će nacio-nalni propisi propisati detaljnije zahtjeve od propisa EU-a. Stoga sadržaj tih nacionalnih propisa ovisi o odluci koju donosi svaka država članica. Ti mini-malni zahtjevi dio su osnove za određene mjere ruralnog razvoja. Oni su do 1. siječnja 2015. pripadali u područje primjene višestruke sukladnosti, ali su zbog pojednostavnjenja i ravnopravnosti poljopri-vrednika povučeni iz područja primjene višestruke sukladnosti tijekom zadnje reforme ZPP-a. Međutim, oni su i dalje dio osnovnih zahtjeva u okviru rural-nog razvoja te ih, kao takve, treba provjeravati.

136Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 134.

Druga alineja: mađarski plan ruralnog razvoja obu-hvaća definiciju i specifikacije minimalnih zahtjeva za upotrebu gnojiva (hranjive tvari) i proizvoda za zaštitu bilja.

137U okviru odobrenja programa za ruralni razvoj Komisija provjerava jesu li relevantni ex ante uvjeti ispunjeni. U slučaju ex ante uvjeta o minimalnim zahtjevima za gnojiva i proizvode za zaštitu bilja, kriterij za njihovo zadovoljavanje određuje da takvi zahtjevi trebaju biti specificirani u programima.

Prisutnost i relevantnost konkretnih zahtjeva i standarda GAEC relevantnih za te obveze dodatno se procjenjuje u okviru analiziranja sadržaja mjera i vrsta operacija za koje ta dva elementa čine dio relevantne osnove.

117Komisija ističe da višestruka sukladnost nije meha-nizam za prisilno provođenje europskog zakono-davstva o okolišu. Višestruka sukladnost povezuje plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) s poštivanjem određenih pravila dok povreda takvih pravila uzrokuje smanjenje plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike. Za višestruku sukladnost trebali bi se u načelu upotrebljavati postojeći kontrolni sustavi. Međutim, njome bi se isto tako trebala osigurati minimalna stopa kontrole kada kontrolni sustav sektorskog zakonodavstva nije dovoljno učinkovit. Moguće je kazniti samo korisnike takvih plaćanja, a sektorsko zakonodav-stvo i njegovi mehanizmi provedbe primjenjuju se na sve poljoprivrednike, neovisno od ZPP-a.

119U skladu s člankom 96. stavkom 1. Uredbe br. 1306/2013 „Države članice mogu koristiti svoje postojeće sustave upravljanja i kontrole u svrhu osiguravanja usklađenosti s pravilima o višestrukoj sukladnosti”. U tom smislu organiziranje kontrola višestruke sukladnosti ovisi o državama članicama.

123Direktivom se državama članicama daje velika flek-sibilnost u izradi nacionalnih akcijskih planova.

124. druga alinejaKomisija napominje da se Direktivom ne zahtijeva da nacionalni akcijski planovi budu toliko detaljni.

130Komisija se slaže da opća načela integrirane zaštite bilja iz Priloga III. Direktivi 2009/128/EZ ne uspo-stavljaju jasnu zakonsku osnovu za identifikaciju mogućih povreda. Iznimke su obveza čuvanja evidencije i zahtjev da se intervenciju pesticidima mora moći opravdati na temelju praćenja ili tehnič-kih savjeta u vezi s time. Ni jedan drugi element nije jasno definiran u Direktivi zbog načela supsidijarno-sti i raznovrsnosti poljoprivredno-klimatskih uvjeta koje je potrebno uzeti u obzir.

Odgovori Komisije 76

142Iako je istina da se godišnja kampanja za višestruku sukladnost ne može prilagoditi svim vrstama zahtjeva, u okviru višestruke sukladnosti (tj. među-sobnog izvješćivanja) potrebno je pratiti i rezultate dobivene iz drugih izvora. Nadalje, zakonodavstvom se zahtijeva da se svakog korisnika koji je odabran za provjeru na licu mjesta provjerava u trenutku kada je moguće provjeriti većinu zahtjeva i stan-darda zbog kojih je odabran4. Nadalje, provjere na licu mjesta obavljaju se općenito kao dio jednog posjeta te se one sastoje od kontrole zahtjeva i standarda koje je moguće provjeriti u vrijeme posjeta5, ovisno o prirodnom ciklusu.

143Kontrola evidencija predviđena je za nekoliko standarda te je za nju potrebno da jedan od obve-znih elemenata kontrole bude obuhvaćen tijekom provjere na licu mjesta višestruke sukladnosti. No potrebno ju je dopuniti drugim provjerama kao što su npr. uvjeti skladištenja, fakture i terenski posjeti propisani sektorskim zakonodavstvom.

144Administrativna kazna za višestruku sukladnost primjenjuje se kao postotno smanjenje svih korisni-kovih plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike. Takva se kazna mora primjenjivati nakon ocjenjivanja ozbiljnosti, opsega i trajanja povreda te bi ona trebala iznositi do 100 % čak i u sljedećoj godini6, čime se osigurava suzbijajući učinak.

Doista, u bilješci 86. navedeno je da 5 % nije najveća razina smanjenja.

4 Članak 71. stavak 1. Uredbe (EU) br. 809/2014.

5 Članak 71. stavak 3. Uredbe (EU) br. 809/2014.

6 Članak 75. Uredbe (EU) br. 809/2014.

Sadržaj minimalnih zahtjeva za gnojiva i pesticide trebao bi odražavati najmanje odredbe Priloga I. točke 8. podtočke 9. Uredbe 808/2014.

138Vidjeti odgovore Komisije na odlomke 117. i 119.

Zajednički odgovor na odlomke 139. i 140Iako se zakonodavstvom doista određuje minimalna stopa kontrole od 1 %, vjerojatnost da će određeni poljoprivrednici morati proći provjeru višestruke sukladnosti može biti veća od 1 % jer se tu uključuje više drugih čimbenika:

– primjena posebne metode uzorkovanja,

– sektorsko zakonodavstvo određuje drugačiju stopu kontrole (npr. 3 % za identifikacijske po-datke o životinji),

– u slučaju znatnog stupnja neusklađenosti s ak-tom ili standardom, broj provjera na licu mjesta se povećava,

– nadležna tijela trebaju se međusobno izvještavati o slučajevima neusklađenosti koje su identificirali drugi izvori (npr. sektorske kontrole) te ih pratiti,

– poljoprivrednike kod kojih je identificirana povreda potrebno je posebno tretirati prilikom procjene rizika.

141. druga alinejaVidjeti odgovor Komisije na odlomak 134.

Odgovori Komisije 77

U Rumunjskoj nije dopuštena upotreba pesticida i mineralnih gnojiva, samo organskih gnojiva u određenim uvjetima. Za smanjenje upotrebe gno-jiva u ovom se slučaju ne isplaćuje nikakva potpora EU-a, ali je taj uvjet namijenjen smanjenju dodatnog intenziviranja poljoprivrednih sustava u područjima na koja se primjenjuje obveza, što bi moglo poten-cijalno imati negativan učinak na kvalitetu vode (vidjeti odlomak 16.).

157Potpora u okviru agro-okolišne mjere namijenjena je kao kompenzacija za dodatne troškove i propu-štene prihode koji su rezultat dobrovoljnih obveza koje su korisnici preuzeli. Kada je to potrebno, ona može pokriti i transakcijske troškove. Ova potpora ne omogućuje elemente poticaja i njome se ne podrazumijevaju izravne gospodarske koristi za korisnike (iako takve koristi nisu isključene dugo-ročno gledano).

Međutim, smatra se da takva kompenzacija zajedno s dugoročnim koristima od poljoprivrede koje su rezultat provedbe obveza (npr. bolja kvaliteta tla) potiče poljoprivrednike da se pridržavaju mjere.

160ZPP je strukturiran na temelju provedbe načela „onečišćivač plaća” poštivanjem obveznih zahtjeva višestruke sukladnosti i na temelju dobrovoljnog pristupa kompenziranja za osiguravanje javnih dobara i usluga povrh onih koja se isporučuju u skladu s tim zahtjevima, npr. putem agro-okoliš-nih plaćanja.

161Komisija smatra da, osim u pogledu primjene višestruke sukladnosti, države članice trebaju same birati instrumente kojima će primjenjivati načelo „onečišćivač plaća”.

146Države članice mogu za kompenzaciju obveznih mjera Okvirne direktive o vodama programirati i plaćanja u skladu s člankom 30. Te mjere još nisu programirane u četiri države.

147Države članice imaju obvezu u svoje programe za razdoblje 2014.–2020. uključiti SWOT analizu koja uključuje analizu njihove okolišne situacije. Takva analiza uključuje informacije o stanju okolišnih dobara kao što su vode i njihov status. Probleme identificirane u okviru SWOT analize treba rješavati primjenom relevantnih mjera ruralnog razvoja ili drugih instrumenata. Osim toga, na programe se isto tako primjenjuje Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO), koja je dio izvješća o ex ante evaluaciji.

Vidjeti i odgovor Komisije na odlomak 44.

153Države članice odlučuju namjeravaju li nastaviti s primjenom agro-okolišnih operacija iz prethod-nog programskog razdoblja u novom programskom razdoblju, a na to mogu utjecati različiti čimbenici, npr. uspjeh i učinkovitost operacija, njihov dopri-nos ciljevima politike, relevantnost za arhitekturu novog programskog razdoblja uključujući prioritete i ciljeve te vrstu okolišnih potreba identificiranih u SWOT analizi za novo programsko razdoblje.

154. druga alinejaOsnovnim programom koji se primjenjuje u okviru Programa ruralnog razvoja Slovačke za razdoblje 2007.–2013. ograničava se primjena gnojiva. Osim toga, program uključuje zabranu upotrebe mineral-nih gnojiva na travnjacima, uključujući ograničenu upotrebu pesticida, koji također utječu na kvalitetu vode.

Odgovori Komisije 78

Zaključci i preporuke

168Komisija i države članice rade na pokazateljima koji bi pokazivali napredak prema dobrom stanju. Oče-kuje se da će dogovor o pokazateljima biti posti-gnut do kraja 2015.

Procjene stanja planova upravljanja riječnim slivovima između 2009. i 2015. ne mogu se nužno izravno uspoređivati. Okviri za procjenu stanja vode koji su se upotrebljavali u planovima upravljanja riječnim slivovima u 2009. u mnogim su slučajevima imali bitna ograničenja. Primjerice, u vrijeme objav-ljivanja prvih planova nisu bile razvijene metode za sve elemente biološke kvalitete (npr. u Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj). Otkriveni su i nedostaci pri praćenju (npr. u Češkoj). Više pojedinosti o razli-kama može se pronaći u Komisijinim izvješćima o provedbi Okvirne direktive o vodama.

169Komisija smatra da varijacije u broju tvari koje se procjenjuju za ekološko stanje u načelu ne znače lošu primjenu. Tvari se trebaju upotrebljavati za klasifikaciju samo ako su relevantne, tj. ako uzrokuju rizik od gubitka dobrog stanja u određenom slivu. Broj tvari koje uzrokuju rizik jako ovisi o postoje-ćim pritiscima. Stoga razlika u broju tvari može biti opravdana.

Međutim, Komisija smatra da je broj tvari koje su neke države članice upotrebljavale bio prema-len zbog nedostatka odgovarajuće identifikacije relevantnih tvari i nedovoljnog praćenja. Da se Direktiva pravilno primjenjivala, relevantne tvari bi se uzele u obzir i klasifikacija bi bila točna. Taj je problem Komisija uočila u izvješću o provedbi i o tome je razgovarala s predmetnim državama čla-nicama. Komisija očekuje da će se u drugim plano-vima upravljanja riječnim slivovima upotrebljavati poboljšane procjene rizika i praćenje.

Zajednički odgovor Komisije na odlomke 163.–165. i 191Komisija tvrdi da, u kontekstu provedbe Okvirne direktive o vodama, do sada još nije dala nikakve smjernice. Opsežna potpora provedbi postoji od 2001. u okviru zajedničke provedbene strategije (CIS), a taj postupak predvode Komisija i države članice. U kontekstu CIS-a, Komisija i države članice proteklih su godina intenzivno radile na povratu troškova. Smjernice za izračun troškova za zaštitu okoliša i korištenje resursa postoje7. Nedavni pokušaji dopunjavanja tih smjernica u okviru CIS-a nisu uspjeli zbog razlika u stavovima država čla-nica i Komisije. Trenutačno se raspravlja o radnom programu CIS-a za razdoblje 2016.–2018. te on može obuhvaćati daljnji rad na tom pitanju.

164Ex ante uvjeti za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) odnose se na određivanje cijene vode i primjenjuju se samo na ulaganja u učinkovito korištenje vode te su se stoga akcijski planovi u kojima ex ante uvjeti nisu zadovoljeni usredotočili na osiguravanje toga da poljopri-vrednici plaćaju prema količini potrošene vode. U vrijeme provođenja ex ante procjene, Komisija je državama članicama također priopćila da je potrebno osigurati povrat za troškove raspršenog onečišćenja, no zbog toga što to nije bilo u okviru EPFRR-a, akcijski planovi nisu sadržavali konkretne zahtjeve u pogledu toga.

7 „Procjena troškova za zaštitu okoliša i korištenje resursa u Okvirnoj direktivi o vodama”. Informativni obrazac koji je pripremila skupina za izradu nacrta ECO2. Zajednička provedbena strategija za Okvirnu direktivu o vodama. Lipanj 2004. (potvrdili su je ravnatelji tijela za gospodarenje vodama 3. prosinca 2004.).

Odgovori Komisije 79

Komisija bi na kraju isto tako htjela istaknuti da se u nekoliko država članica u kojima je provedena revizija upotrebljavalo nacionalne izvore financi-ranja za ulaganja u infrastrukturu za pročišćavanje otpadnih voda i da se ne očekuje da bi se sred-stvima EU-a mogla postići usklađenost te da ona nisu dostatna za to.

172Komisija će nastaviti pratiti nastojanja i postignuća država članica. No s obzirom na veliki broj područja riječnih slivova te vodnih tijela za koja Komisija mora procjenjivati planove upravljanja riječnim slivovima te programe i mjere, u prošlosti se moralo birati među njima te će to ostati neophodno i u budućnosti.

Upotrebljava se pristup poticanja usklađenosti tijela država članica, u kojem se službeni postupak zbog povrede pokreće samo kada to nije moguće izbjeći/kada okolnosti opravdavaju tu krajnju mjeru.

Komisija nije jedina koja provjerava sukladnost tijela država članica; nacionalne pravosudne institucije također imaju važnu ulogu u tome.

U slučajevima kada relevantni ex ante uvjet za Europski fond za regionalni razvoj i/ili Kohezijski fond nije zadovoljen u trenutku donošenja opera-tivnog programa, države članice razvile su akcijske planove za njegovo zadovoljavanje prije isteka 2016. Akcijski plan integralni je dio operativnog programa pa je time osigurana njegova ugovorna provedivost. Komisija prati dovršenje akcijskih planova i može obustaviti financijska sredstva ako ex ante uvjet ne bude zadovoljen nakon 2016. Međutim, mjere su povezane samo s kriterijima zadovoljenja ex ante uvjeta kako su definirani Uredbom i ne mogu se upotrebljavati kao alat za prisilno usklađivanje sa svim zakonodavstvom EU-a.

170Komisija smatra da se planovima iz 2009. ostvaruje znatna dodana vrijednost. Primjerice, njima je prvi put prikazan pregled svih relevantnih pritisaka i utjecaja u slijevu (uključujući na međunarodnoj razini u međunarodnom planu za Dunav), uključu-jući identifikaciju vrsta i izvora onečišćenja. To je vrlo važno i daje veliku dodatnu vrijednost, iako nije potpuno.

Međutim, Komisija se slaže da oni nisu bili dovoljno ambiciozni u pogledu mjera, jer je prvi plan uglav-nom bio usredotočen na osnovne mjere.

Osim zahtjeva za poštovanje osnovnih mjera, potrebno je jasno reći i koje dodatne, detaljnije mjere moraju biti uspostavljane i kako se trebaju provoditi.

171Komisija je svjesna da informacije o dostupnosti financijskih sredstava u planovima upravljanja riječnim slivovima za 2009. u nekim slučajevima nisu bile potpune. Komisija je svjesna i problema s koordinacijom koje je Sud primijetio kod država članica. Koordinacija između tijela koja pripremaju i provode operativne programe i programe ruralnog razvoja te tijela koja su nadležna za uspostavljanje mjera planova upravljanja riječnim slivovima ostaje u nadležnosti država članica. Obveza je država čla-nica uspostavljati partnerstva s nadležnim tijelima, partnerima i relevantnim predstavnicima civilnog društva tijekom pripreme i provedbe operativnih programa i programa ruralnog razvoja.

U nekim je slučajevima odluka o financijskim sred-stvima za programsko razdoblje 2007.–2013. done-sena prije odobrenja planova upravljanja riječnim slivovima za 2009. Ti problemi u koordinaciji riješeni su tijekom pripreme operativnih programa za pro-gramsko razdoblje 2014.–2020. Osim toga, ex ante uvjet usmjeren je na usklađivanje ulaganja s plano-vima upravljanja riječnim slivovima.

Odgovori Komisije 80

180. druga alinejaDirektivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda ne reguliraju se pojedinosti o dozvolama, tj. o ograničenjima onečišćivača, nego se samo opisuju glavni ciljevi koje je potrebno postići prethodnim pročišćavanjem industrijskih otpadnih voda prije njihova ispuštanja u komunalni sustav prikupljanja.

181Komisija u potpunosti prihvaća da je važno osigurati usklađenost i imati odgovarajuće sustave za njezinu provjeru. Ova se napomena odnosi na sve pritiske od onečišćenja koje Sud navodi u svojem izvješću. Komisija isto tako priznaje vezu između provjera usklađenosti i kazni koje se upotrebljavaju za suzbi-janje otkrivenih neusklađenosti. Komisija namjerava tijekom 2016. predstaviti opću inicijativu za osigura-nje okolišne usklađenosti u cijelom EU-u.

2. preporuka (a)Komisija prihvaća preporuku i radi na inicijativi politike za poboljšanje osiguravanja sukladnosti u državama članicama, uz istovremeno poštivanje načela proporcionalnosti i supsidijarnosti.

2. preporuka (b)Komisija podržava te preporuke upućene državama članicama.

186Komisija već radi na usklađivanju praćenja i izvje-šćivanja u okviru Direktive o nitratima i Okvirne direktive o vodama.

1. preporuka (a)Komisija prihvaća preporuku.

Komisija i države članice rade na pokazateljima koji bi pokazivali napredak prema dobrom stanju. Oče-kuje se da će dogovor o pokazateljima biti posti-gnut do kraja 2015. Napomene Revizorskog suda o izvješćivanju također će ući u općenite provjere primjerenosti okolišnog izvješćivanja koje Komisija provodi i koje će dovršiti do 2017.

1. preporuka (b)Komisija prihvaća ovu preporuku. Ona će nastaviti poticati države članice da poboljšaju procjene pri-tisaka i utjecaja i mreže praćenja kako bi se identi-ficiralo tvari koje uzrokuju rizike na razini riječnih slivova.

Komisija istovremeno želi napomenuti da ima vrlo ograničena sredstva za dokazivanje da u planovima upravljanja riječnim slivovima nedostaju relevantne tvari.

1. preporuka (c)Komisija prihvaća ovu preporuku i trenutačno priprema sveobuhvatnu procjenu drugih planova upravljanja riječnim slivovima o kojima će države članice podnijeti izvješće do ožujka 2016.

1. preporuka (d)Komisija podržava te preporuke upućene državama članicama.

174Za Češku, Slovačku i Mađarsku Komisija je već poslala pilot-dopise kojima se istražuju navodni slu-čajevi neusklađenosti s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (za Češku) i s međuroko-vima (za Slovačku i Mađarsku). Komisija uz to trenu-tačno priprema slični pilot-dopis kojim se istražuje usklađenost Rumunjske s međurokovima.

Vidjeti i odgovore Komisije na Posebno izvješće br. 2/2015.

Odgovori Komisije 81

188. druga alinejaAgro-okolišne obveze moraju se uspostaviti na razini koja nadilazi obvezne zahtjeve. U njima se isto tako mora izbjeći kompenziranje za razinu prakse koja odgovara normalnoj praksi. Iako smanjenje količina dušika koje samo malo nadilaze normalnu praksu možda neće donijeti znatne koristi za okoliš, ne može se pretpostaviti da od njega nema koristi koje bi nadilazile razinu obveznih zahtjeva i normal-nih praksi.

Kada se odlučuju koju razinu odabrati, države čla-nice bi trebale razmišljati o tome koliko je smanje-nje opterećenja iz sektora poljoprivrede potrebno da bi se osiguralo da se u svim vodama mogu postići hranjive tvari koje su u skladu s dobrim sta-njem prema Okvirnoj direktivi o vodama.

189. prva alinejaKomisija napominje da administrativne kazne mogu doseći i 100 % ukupnih korisnikovih plaćanja u okviru ZPP-a čak i u dvije sljedeće kalendarske godine.

191Vodna politika EU-a primjenjuje se djelomično uz potporu financijskih sredstava EU-a, a djelomično bez nje (primjena načela „onečišćivač plaća”). Nefi-nancirani zakonski zahtjevi igraju vrlo važnu ulogu u cijelom paketu mjera potrebnom za rješavanje utjecaja poljoprivrede na vodu.

3. preporuka (a)Komisija prihvaća ovu preporuku.

3. preporuka (b)Komisija ne prihvaća ovu preporuku.

U pogledu minimalnih zahtjeva, Komisija provodi procjenu minimalnih zahtjeva upućivanjem na nji-hovo postojanje i relevantnost za mjere za koje su oni dio osnove. S obzirom na raznovrsnost situacija u kojima se definiraju ti zahtjevi, Komisija se osla-nja na prosudbu država članica u pogledu njihove adekvatnosti.

187. druga alinejaod 1. siječnja 2015. minimalni zahtjevi više nisu dio višestruke sukladnosti, jer su tijekom zadnje reforme ZPP-a uklonjeni radi njezina pojednostav-njenja. Oni su i dalje dio osnove u okviru ruralnog razvoja te ih, kao takve, treba provjeravati. Države članice moraju primjenjivati standarde Dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta EU-a definiranjem svojih nacionalnih standarda GAEC. Takvim nacio-nalnim standardima GAEC moraju se uzeti u obzir nacionalne, regionalne ili lokalne potrebe. U skladu s time, standardi GAEC mogu se razlikovati među državama članicama. Komisija procjenjuje adekvat-nost standarda GAEC u okviru ZPP-a. Ako standard GAEC nedostaje ili nije usklađen s definicijom ZPP-a, klasificira ga se kao „nedostaje” te se taj nedo-statak na odgovarajući način rješava s državama članicama.

188. prva alinejaRazličite obveze u okviru agro-okolišnih mjera mogu pomoći u rješavanju problema kakvoće vode na uglavnom izravan i aktivan način. Izrada i odabir obveza trebali bi proizlaziti iz specifičnih potreba određenog područja na koje se program odnosi.

U Programima ruralnog razvoja postoji još puno drugih mjera koje mogu poslužiti za postizanje vod-nih ciljeva – članak 30., neproduktivna ulaganja itd.

Obveza izvršavanja obveza u okviru ove mjere tije-kom razdoblja od pet do sedam godina trebala bi pomoći postizanju ciljeva obveza. Obveze se mogu nadalje izvršavati ako je to opravdano potrebom zaštite ili dodatnog poboljšanja kvalitete vode.

Odgovori Komisije 82

Komisija naglašava potrebu da države članice uspostave parametre minimalnih zahtjeva na razini kojom bi se odražavala njihova situacija i poštivala pravila na temelju kojih se takvi zahtjevi trebaju postavljati.

U pogledu standarda GAEC Komisija procjenjuje postojanje i adekvatnost tih standarda. Komisija smatra da je ovaj pristup u skladu sa zakonskim okvirom ZPP-a.

3. preporuka (c)Komisija prihvaća ovu preporuku.

Države članice podliježu obvezama u pogledu unosa fosfora kada je to potrebno da bi se posti-gli ciljevi Okvirne direktive o vodama. U svojem programu mjera moraju uključiti mjere za kontrolu raspršenih izvora onečišćenja kako bi se dozvolilo postizanje dobrog stanja. Ako se izvore fosfata iz poljoprivrede identificira kao značajne, država čla-nica mora uspostaviti kontrole fosfata. To je jedno od područja koja će Komisija provjeravati u procjeni drugog plana upravljanja riječnim slivovima.

3. preporuka (d)Komisija prihvaća ovu preporuku i napominje da već radi na usklađivanju praćenja i izvješćivanja u okviru Direktive o nitratima i Okvirne direktive o vodama.

3. preporuka (e)Komisija prihvaća preporuku i smatra je zadovo-ljenom, s obzirom na to da su smjernice o povratu troškova izrađene u okviru postupka zajedničke provedbene strategije. Nedavni pokušaji dopunja-vanja tih smjernica u okviru CIS-a nisu uspjeli zbog razlika u stavovima među državama članicama. Daljnji rad na tom pitanju može se uključiti u radni program CIS-a za razdoblje 2016.–2018. o kojem se upravo raspravlja. Mora se uzeti u obzir da države članice mogu slobodno izabrati način izračuna troš-kova za zaštitu okoliša i korištenje resursa.

3. preporuka (f)Komisija podržava te preporuke upućene državama članicama.

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

EUROPSKIREVIZORSKISUD

Onečišćenje voda u dunavskom slijevu potječe iz različitih izvora, kao što su kućanstva, industrijska postrojenja i poljoprivreda.U skladu s Okvirnom direktivom o vodama iz 2000. godine države članice donose planove upravljanja slijevom koji moraju sadržavati mjere za borbu protiv tog onečišćenja. Sud je ispitao jesu li države članice provedbom mjera uključenih u planove iz 2009. godine poboljšale kakvoću vode.