Tema broja Sušenje jasenacasopis.hrsume.hr/pdf/246.pdf · 2017-06-05 · lizu sušenja jasena u gospodarskim jedinicama Pokupskog bazena kao i moguće opcije sanacije. Pri tome je

Časopis za popularizaci ju šumarstva | Broj 246 | Godina XXi. | zagreb, lipanj 2017. | issN 1330 – 6480

Tjedan dizajna AviotretiranjeFloraart 2017. Radionica u Zalesini

Sušenje jasena

Početak protupožarne sezoneŠumski redRuralni razvoj

Izdvajamo...

Tema broja

2 HRVATSKE ŠUME bRoj 246 l LIPANj 2017.

sadržaj 3 Kakav narod takva šuma

4 jasen je bez premca najugroženija vrsta drveća u Hrvatskoj

6 Hrvatske šume u protupožarnu zaštitu ulažu dodatnih 8 milijuna kuna!

8 stručna predavanja o šumskom redu

10 Čeka li Hrvatsku uskoro kazna?

13 zbog kulminacije štetnika - aviotretiranje

16 inovativni razvoj ruralnih krajeva

18 radionica u zalesini privukla veliki broj zainteresiranih

20 Dobar rast novom drveću!

22 Branitelji izabrali tajnika, dopredsjednika i predsjednika No

23 per-olof Wedin i dalje na čelu udruženja europskih šumarskih organizacija

Mjesečnik »Hrvatske šume« | izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb | predsjednik uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | adresa redakcije: Ul. kneza Branimira 1, Zagreb; tel. 01 4804 169; faks 01 4804 101 | e-mail: [email protected]; [email protected] | Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. | Naslovna stranica: Goran Dorić, Doručak | zadnja stranica: Marinko Bošnjaković, pred kišu | Grafičko oblikovanje: Stjepan Laća | lektura i tisak: Intergrafika TTŽ d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: 6200 kom |

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). | U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. |

25 Neizostavno priznanje šumarima

26 sadnice zagrebačkog rasadnika krasile Dizajn park

28 slavonska šuma u umjetničkom paviljonu u zagrebu

30 pored lovstva, šumarija objedinjuje i nizinsko i brdsko šumarstvo

32 početak proizvodnje vrlo je zahtjevan

35 slovenija skriva tko su kupci drva iz državnih šuma, Hrvatska podatke bez oklijevanja čini javnima

36 ilegalna trgovina divljim vrstama u zaštićenim područjima

38 ruski šumar na hrvatskom tlu

39 ljepša nego korisnija

40 planika ili maginja tipična je za mediteran

HRVATSKE ŠUME bRoj 246 l LIPANj 2017. 3

Kakav narod takva šumaKrajem travnja na području šume Musapstan pokraj

Zadra održana je tradicionalna "Zelena čistka". Prilika je to da se barem jednom godišnje građani podsjete

na važnost prirode i značaj šume kojoj od milja tepaju pluća grada Zadra. Okupilo se na taj dan veliko i malo, političari i poduzetnici, slučajni prolaznici te poneki turist koji je onuda prolazio šetajući. Dohvatili su se grablji, štapova, lopata, vre-ća za smeće, a u pomoć su priskočili i djelatnici gradske Či-stoće te kao i svake godine Hrvatske šume. Tom je prigodom prikupljeno 3,3 tone krupnog miješanog otpada te još 400 kilograma plastike koja je odvajana u žute vrećice na samom terenu. Šuma je zablistala. Posebno vrijedna bila su djeca iz Osnovne škole Šime Budinića koja su, osim što su sakupljala otpad, napravila panoe s raznim porukama i pjesmama po-svećenim šumi i prirodi. Jedna od poruka pogodila je samu srž problema odlaganja otpada u šumi i uopće našeg pona-šanje prema prirodi koja nas okružuje – KAKAV NAROD TA-KVA ŠUMA.

I doista, kakav narod takva šuma, jer svega deset dana nakon održane "Zelene čistke", savjesni pojedinci opet su se vratili na mjesto zločina s novim otpadom. O neodgovor-nom ponašanju svjedoče i fotografije koje smo snimili ne-koliko dana kasnije obilazeći teren s čuvarima šuma Antom

Komentar

Vedrićem i Branimirom Colićem. Borba između dobra i zla odvija se na području šume Muspastan već čitavo desetljeće. Radi se o 50 hektara najljepše šume pinije na Mediteranu što je čini idealnim mjestom za šetnju, vožnju biciklom ili jaha-nje, no zbog dobro održavanih protupožarnih prometnica, na žalost, idealna je i za dolazak vozila koja ovdje iskrcavaju otpad. Znalo se ovdje naći svega, no vrhunac bezobrazluka možda je ipak slučaj koji je prošloga ljeta zgrozio Zadrane. Prema riječima očevidaca, usred bijela dana neidentificirana gospođa iz neidentificiranog kombija izbacila je pored šum-skog puta oko 100 kilograma sirovih pljeskavica, koje su bile uredno složene i svaka odvojena od druge crvenom plastič-nom folijom. I dok se turisti koje smo susreli ne mogu naču-diti našem običaju odlaganja smeća u šumu o čijoj ljepoti oni mogu samo sanjati, za nas je to na žalost svakodnevnica.

Cilj akcije “Zelena čistka” bio je ukloniti nakupljeni otpad i poslati poruku o održavanju čistoće šume Musapstan. U sklopu akcije postavljena je šumska izložba „Po(r)uke šume“, a mali i veliki zapisali su poruku za Musapstan „Šuma diše za nas, uskladimo ritam“ – koja je postavljena na ulazu u šumu kako bi bila vidljiva za sve (buduće) posjetitelje, kazali su organizatori iz udruge Eko Zadar. Poruka očito nije jasna svima, jer ipak, KAKAV NAROD TAKVA ŠUMA.

Tekst ■ Foto: Irena Devčić

Otpad na Musapstanu


Krajem ljeta prošle godine, na poziv UŠP Karlovac u Po-kupski bazen stigli su predstavnici Direkcije Hrvatskih šuma te Šumarskog fakulteta kako bi pregledali i utvr-

dili stanje jasena na tome području. Pregledane su sastoji-ne Šumarije Draganić gdje su prilikom obilaska uzeti uzorci debla s netom oborenih jasenovih stabala zbog sumnji u prisutnost gljive Chalare fraxinea. Vizualnim pregledom uočeni su svi simptomi koji odgovaraju napadu ovog pato-gena, za kojeg do sada prema svim istraživanjima u Europi i Hrvatskoj, nije dokazana mogućnost uspješnog suzbijanja tretiranjem nekim od fungicida. Osim Chalare, primijećena je masovna pojava jasenovog potkornjaka.

Povjerenstvo je na kraju donijelo zaključke kako je suše-nje jasena u definitivnoj progresiji kojoj nema naznaka da će stati samo od sebe. Pregledane sastojine ne mogu se same oporaviti a realno je za očekivati kako će se u skorom peri-odu ista situacija ponoviti i na preostalim površinama pod jasenom. Da stvar bude gora, ista ili slična situacija bilježi se i na ostalim podružnicama Hrvatskih šuma koje gospodare jasenom a uzrok čine iste kombinacije štetnih čimbenika. Kako je riječ o površini od 67.470 ha, na kojoj jasen zajedno

Posljednjih je godina pojačano sušenje poljskog jasena (Fraxinus angustifolia) u šumskim sastojinama svih dobnih razreda na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Posljedica je to zbirnog višegodišnjeg djelovanja više biotičkih i abiotičkih faktora, kao što su nepovoljni utjecaj klimatskih promjena, povećana brojnost jasenove pipe pojedinih godina, promjena režima podzemnih voda i povećanog broja poplava, masovna pojava jasenovog potkornjaka, a kao vrhunac nepovoljnih čimbenika je pojava gljive Chalara fraxi-nea. Iako je i nekim drugim važnim vrstama šumskog drveća (jela, hrast lužnjak) već godinama ugroženo zdravstveno stanje, kod jasena je alarmantno stanje zbog činjenice što je u vrlo kratkom vremenu od jedne vrlo otporne i zdrave vrste postao izuzetno ugrožen, sa tendencijom daljnjeg sušenja.

sa drugim vrstama tvori mješovite šume (od toga je 29.748 ha čistih sastojina poljskog jasena) u kojima sudjeluje s drv-nom zalihom od 4,23 milijuna kubika, možemo reći kako su ugroženi cijeli ekosustavi. Kao zaključak se nameće kako Hrvatske šume, odnosno cjelokupna šumarska struka u Hr-vatskoj ,mora zauzeti jedinstveni stav o načinu zaštite i po-stupanja s jasenom kao plemenitom listopadnom i važnom gospodarskom i ekološkom vrstom.

Najvrijednije šume poljskog jasena nalaze se na po-dručju karlovačke, sisačke, zagrebačke te novogradiške po-družnice. Od svih nizinskih šumskih zajednica jasenova je najizloženija dugotrajnom djelovanju površinskih i visokih podzemnih voda na tlu koje je aluvijalno glinasto, bazične do kisele reakcije. Zajednice jasena zauzimaju depresije, tzv. bare i tanjure u tlu, u koje se slijeva voda s okolnih viših po-dručja koja ne može oteći dalje, već se gubi isparavanjem. Dakle, mikroreljefna svojstva terena, režim visokih voda i ne-propusnost tla osnovni su čimbenici koji uzrokuju pojavljiva-nje ovog tipa šume.

Na sušenje jasena utječe niz faktora koji djeluju istovre-meno:

Aktualno

ZaŠtIta ŠuMa

Jasen je bez premca najugroženija vrsta drveća u Hrvatskoj

Posljedice vidljive na korijenskom sustavuTekst: Goran Vincenc ■ Foto: alen Vladić


• Poremećen odnos podzemnih i poplavnih voda, pojava ekstremno visokih i dugih poplava za vrijeme vegetacijskog razdoblja kojoj je uzrok smanjenje vodostaja rijeka (Sava, Kupa).• Klimatske promjene koje se očituju u temperaturnim ko-lebanjima, povećanju srednje godišnje temperature zraka (°C), maksimalnoj i minimalnoj temperaturi zraka u proljeće i ljeto te srednjoj godišnjoj količini oborina (mm).• Poremećena struktura sastojina u smislu povećanog broja stabala, obrasta i volumena utječe na povećano odumiranje stabala. Potrebno je pravovremeno provoditi uzgojne zahva-te u svim dobnim razredima.

Prema dostupnim podatcima gospodarskih osnova, šu-marskih kronika i literature, sušenja jasena bilo je i prijašnjih desetljeća, uslijed svih gore navedenih razloga (izostalih gospodarskih zahvata, ekstremnih suša 40-ih i 80-ih godina 20. stoljeća, snižavanja vodostaja rijeke Save 70-ih i 80-ih go-dina prošlog stoljeća, napada potkornjaka itd.), no te pojave nisu ugrozile opstanak jasena kao vrste. Pojava gljive Chala-ra fraxinea dovela je do situacije da je jasen postao alarman-tno ugrožen.

uŠP Karlovac napravila je tijekom 2016. godine ana-lizu sušenja jasena u gospodarskim jedinicama Pokupskog bazena kao i moguće opcije sanacije. Pri tome je predviđena čista sječa čistih jasenovih sastojina na površini od 534 ha u količini os 133.246 m³ jasena, nakon čega bi uslijedila stroj-na priprema staništa na svim površinama te sadnja hrasta lužnjaka i johe.

Obzirom na kompleksnost situacije i obima potrebnih radova sječe i sanacije, stvoreni su uvjeti za izradu izvanred-ne revizije gospodarskih osnova za Gospodarske jedinice u Pokupskom bazenu, te je već izrađena izvanredna revizija za G.J. Draganički lugovi. Kako se izvanrednom revizijom može propisati sanacija površine, no ne i konkretna tehnologija, te s obzirom na planiranu supstituciju i važnost postupka za buduće slične situacije, potrebno je dobiti suglasnost, odnosno pozitivno mišljenje svih relevantnih predstavnika šumarske struke prije izvođenja same sanacije. Bilo bi dobro to učiniti čim prije, ako je moguće paralelno s postupkom izrade revizija osnova.

Ovoga trenutka postavlja se pitanje opstojnosti ja-sena kao vrste, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi. Činjenica je, međutim, kako su dosadašnja istraživanja i iskustva šu-mara u europskim zemljama provođena uglavnom na vrsti Fraxinus excelsior, dok u Hrvatskoj prevladava Fraxinus an-gustifolia, što ulijeva nadu kako će hrvatski jasen ipak uspjeti preživjeti. Znanstvenici, kako naši tako i Europski, još uvijek nisu u mogućnosti donijeti konačan zaključak o budućnosti jasena i označiti ga kao vrstu kojoj više nema spasa i osuđena je na odumiranje, stoga treba učiniti sve što je moguće za spas ovih vrijednih sastojina.

Tračak nade daje vrlo dobro stanje mladih jasenovih i mješovitih sastojina I. dobnog razreda, kao i izvanredno zdravlje mnogih starijih, no uglavnom mješovitih sastojina. Sve to upućuje kako postoji još cijeli niz faktora koje treba preispitati prije konačnog zaključka.

AktualnoTrenutno je u provedbi projekt Ekologija i obnova po-

plavnih šuma Posavine kojeg su naručile Hrvatske šume, a izvršitelj je Šumarski fakultet koji se prvenstveno bavi proble-mima trenutnog stanja i obnove jasenovih sastojina.

Također je u tijeku projekt Fraxinpro u kojem sudjeluje Šumarski fakultet uz suradnju Veterinarskog fakulteta te Kli-nike za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu, te agro-nomski fakulteti u Bugarskoj, Italiji i Belgiji.

Oba projekta su multidisciplinarna i pristupaju problemu odumiranja i sušenja jasena na sveobuhvatan način koji je-dini može ponuditi kvalitetne zaključke. U oba slučaja bitan je i dovoljno dug period istraživanja (potrebno je više godina istraživanja kao i za sve u šumarstvu!). Nadajmo se kako će ti projekti u konačnici polučiti rezultate te iznijeti rješenje ko-jim će se uspjeti spasiti što se spasiti da.

Istovremeno, vremena za spas jasena je relativno malo!

Suše se cijeli kompleksi šuma

Sušenje je posljedica djelovanja nekoliko čimbenika

Krošnja gubi lišće


Početkom lipnja započela je redovna protupožarna za-štita koju provode Hrvatske šume d.o.o. Ulaganja su ove godine veća za 8 milijuna kuna te će se ukupno

za izvršenje radova na protupožarnoj zaštiti izdvojiti 69,5 milijuna kuna. Najveći dio sredstava odlazi na osmatračku službu, preko 16 milijuna kuna, te na izradu i održavanje protupožarnih prometnica. Zatim su tu troškovi postavljanja znakova upozorenja te promotivna promidžba u cilju edu-kacije šire javnosti, između ostalog, emitiranjem poznatih spotova koji su već više-manje svima ušli u uho - „u šumi se smijemo izgubiti, ali ne smijemo izgubiti šumu“. Prognosti-čari nam za ovo ljeto obećavaju pakao. Rušenje temperatur-nih rekorda uz dugotrajne suše. Idealni scenarij za nastanak i širenje požara. Jugoistočna Europa upozorava se na izuzet-no visoke temperature, dok je za Pirinejski poluotok izdana opasnost od požara. Kako je prošla godina, 2016-ta, bila vrlo slična, pogledajmo s kolikim i kakvim gubitcima je završila. Naravno, kada su požari u pitanju.

Prognostičari nam za ovo ljeto obećavaju pakao. Rušenje temperaturnih rekorda uz dugotrajne suše. Idealni scenarij za nastanak i širenje požara.

Prema podatcima službe za ekologiju, Direkcije Hrvatskih šuma, najveći broj požara izbija ponedjeljkom, četvrtkom i subotom u vrijeme radnog vremena. Drugim riječima čak 68 % požara nastalo je u vremenskom razdoblju između 11 i 17 sati, dok je u noćnim satima nastao vrlo mali broj požara. Većinu požara uočili su i dojavili zaposlenici Hr-vatskih šuma d.o.o., čak 70 %, na drugom su mjestu građani. Što se tiče broja požara po mjesecima, tu standardno pred-njače travanj, srpanj i kolovoz, odnosno mjeseci pojačanih poljoprivrednih radova te ljetni mjeseci. Prema podatcima službe za ekologiju, u razdoblju od 01. 01. do 31.12. 2016. godine 135 požara opožarila su 6.733 ha šumskog i ostalog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. Najviše požara (111), uobičajeno, do-godilo se na području Uprave šuma Podružnice Split (58 % od ukupnog broja požara i 95 % od opožarene površine). Od svih opožarenih površina, visokih šuma opožareno je 329 ha ili 4,6 %, ostalih šuma (niska šuma, panjača, šikara i šibljak, makija, garig, plantaža) 3.959 ha ili 55,8 % i 2.812 ha ili 39,6 % neobraslog šumskog i poljoprivrednog zemljišta. Važno je napomenuti da se požari na poljoprivrednom zemljištu odnose na ona poljoprivredna zemljišta koja su opožarena u sklopu nekog šumskog požara pa su tada i evidentirana.

Aktualno

PrOtuPOžarNa SeZONa

Hrvatske šume u protupožarnu zaštitu ulažu dodatnih 8 milijuna kuna!

Posljedice požara na Pelješcu 2015. godine Tekst: Irena Devčić ■ Foto: arhiv


Što se tiče strukture opožarenih površina po vlasništvu, može se istaknuti da je opožareno 6.721 ha ili 95 % držav-nih površina, te 379 ha ili 5 % privatnih površina (šuma i poljoprivrednog zemljišta). U cilju protupožarne preventive izrađuje se godišnji Plan zaštite šuma od požara za svaku šumariju usklađen s Pravilnikom zaštite šuma od požara i zaduženjima po točkama iz Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku. U Hrvatskoj sezona pojačane zaštite od požara ili protupožarna sezona traje od 1.06. do 15.09. tekuće godine. Tijekom sezone provode se danonoćna dežurstva motrenja i dojave eventualnih požara. Na području krša osnivaju se os-posobljene interventne skupine radnika i to na razini Uprava šuma podružnica, dok se na kontinentu one uspostavljaju na razini šumarija. Interventne skupine radnika opremljene su vozilima i alatom za prosijecanje prosjeka i početno gašenje požara do dolaska vatrogasaca.

Šumski požari predstavljaju veliku prijetnju okolišu i ljudi-ma, pa opet, upravo su ljudi najčešći uzrok požara otvorenih prostora. Bilo da se radi o namjernom podmetanju, bilo da je u pitanju nehotično izazivanje požara. O piromanima se nema što puno reći, radi se o psihičkoj bolesti koja paljenjem vatre kod osobe izaziva veliko zadovoljstvo. Prema dostu-pnim podatcima, piromana je zapravo vrlo malo, veliki broj uhvaćenih počinitelja vadi se na psihičku bolest koja zapravo kod njih nije prisutna. Podmetanje požara zbog osvete, ljut-nje ili obijesti ne spada u bolest piromanije. U drugoj skupini imamo one koji namjerno izazivaju požare iz samo njima poznatih ili nepoznatih razloga, te one koji požar izazovu svojom nesmotrenošću. Koliko puta je zapaljena poljopri-vredna površina ugrozila kuće i živote stanovnika pokrajnog mjesta, koliko puta je loše ugašeni roštilj zapalio čitavu šumu i koliko puta je bačeni opušak izazvao veliki požar ili tragedi-ju kao što je ona kornatska. Dobro znamo da je na području mediterana broj požara i njihova veličina znatno veća i jača nego u drugim predjelima. Ovdje se ljeta često broje prema veličini i katastrofičnosti požara. Velebit, ljeto 2007., Kornati, ljeto 2007., Grebaštica, ljeto 2011., Pelješac, ljeto 2015. Na Velebitu je čovjek iz ljutnje zapalio grm, na Kornatima je po-žar izazvao bačeni opušak, u Grebaštici je vikendaš izvodio bravarske radove, Pelješac je još uvijek nepoznanica, ali od prvog se trenutka sumnja u podmenuti požar.

Aktualno

Hrvatske šume svake godine ulažu velika sredstva i izniman trud u protupožarnu zaštitu, pa iako su često na meti kritika zbog probijanja protupožarnih putova ili fiskal-nog nameta OKFŠ-a (koji nije više pod ingerencijom Hrvat-skih šuma d.o.o., već Ministrastva poljoprivrede) i dalje kon-tinuirano svake godine provode sve potrebne mjere zaštite šuma od požara te saniraju opožarene površine i podižu nove sastojine na ogoljenim područjima. Problem šumskih požara postao je značajan za čitavu Europu, a posebice za mediteranske zemlje koje su zbog klimatskih uvjeta najviše pogođene ovim fenomenom. Zaštita od požara mora biti briga čitavog društva. Velika sredstva u iznosu od gotovo 70 milijuna kuna koja Hrvatske šume izdvajaju svake godine za protupožarnu zaštitu nisu dovoljna ako se kao pojedin-ci nastavimo ponašati jednako neodgovorno kao do sada. Edukacija je jedan od temelja u prevenciji požara, no koliko vrijedi edukacija djece ako će to isto dijete nakon škole otići s djedom u polje paliti travu i korov ili s roditeljima uživati u roštiljanju usred šume. Odrasli, educirajmo se, ali ne raspra-vama o problematici alepskog bora koji kao da sam potpa-ljuje požare bacajući upaljene šibice pod svoje krošnje, već o odgovornom ponašanju. Preuzeti odgovornost uvijek je najteže, a odgovornost je na nama, jer smo odgovorni za na-stanak 90 % svih požara, mi ljudi, za ostalih 10 % ako hoćete okrivite i alepski bor.

Posljedice šumskog požara u Istri

Požar na Braču 2015. godine

Za ovakve prizore smo svi odgovorni


Aktualno

Predavanja pod nazivom Šumski red – praktični primjeri održao je Samir Glavaš, stručni suradnik za uzgajanje šuma u Direkciji, a predavanja Šumski red – pravni po-

jam i znanstveno - stručni temelji za njegovu realizaciju na te-renu, prof. dr. sc. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta Sve-učilišta u Zagrebu. Predavanja su organizirali Hrvatske šume d.o.o., Hrvatsko šumarsko društvo i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije u sklopu stručnog usavršavanja članova HKIŠDT-a. Glavaš je na početku jednoga od više puta ponovljenih predavanja podsjetio da najveći utjecaj na šumu i njeno okruženje svakako ima oplodna sječa kod regularnog gospodarenja, a naročito dovršni sijek s vezanim radovima na isti. Isti utječe ne samo na šumu, već i na njeno okruženje, odnosno njen ekosustav, kao i na lokalno stanovništvo. Nagla-šava da se radovi propisani šumskogospodarskim planovima provode u prirodnoj sredini te se često moraju prilagođavati konkretnim novonastalim uvjetima na terenu, tj. vremenskim (ne)prilikama ili situaciji kada se na površini predviđenoj za sječu zateknu neke biljke i životinje koje su zaštićene zako-nom. Budući da su rijetke i ugrožene ne smiju se uznemirava-ti, te se zbog njih mora mijenjati način gospodarenja.

U svezi toga prikazao je slušateljima čitav niz zakonskih i podzakonskih akata iz zaštite prirode koje je donijela Republika Hrvatska. Naglašava da je ista i potpisnica niza međunarodnih konvencija i direktiva iz područja zaštite prirode. Vezano uz či-njenicu da su Hrvatske šume d.o.o. nosilac FSC certifikata koji propagira nekemijske metode zaštite, pokrenuto je provođenje svih mogućih načina integralne zaštite, a jedan od njih je pravil-na uspostava šumskog reda, naročito u nizinskim šumama gdje je istaknut problem prekobrojne populacije glodavaca.

Prisutne je upoznao detaljnije s važećim člancima koji se odnose na šumski red, a koji su sadržani u Pravilniku o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šum-skom redu NN 17/15.

Glavaš je uz pomoć fotografija s terena prikazao niz meto-da uspostave šumskog reda koje se provode na područjima ko-jima gospodare Hrvatske šume d.o.o., tj. u državnim šumama.

Nekoliko je načina uspostave šumskog reda u oplodnim sječama. Prvi je uspostava šumskog reda putem samoizrade.

Uspostava šumskog reda nije vezana isključivo uz radove sječe i izrade, već i za radove sanacije, radove zaštite šuma, očuvanja bioraznolikosti, a može biti i sastavni dio pripreme staništa. Uspostavu šumskog reda trebalo bi definirati kao zaseban rad s posebnim tehnologijama za različite situacije i područja u kojima se izvodi.

Tekst ■ Foto: Marija Glavaš

izlaganje Samira Glavaša

PraVNa reGulatIVa I VeZaNI PraKtIčNI PrOBleMI

Stručna predavanja o šumskom redu


AktualnoDrugi je način izvoženje cijelih krošanja ili dijelova krošanja na cestu, odnosno pomoćno stovarište (samo ako je ugovorena prodaja). Treći je način uhrpavanje granjevine po sječini (od-sijeku) na panjeve srušenih stabala ili u zbojeve na svakih 30 m. Četvrti način podrazumijeva prerezivanje grana na manje dužine te spuštanje na šumsko tlo i raspoređivanje istih ravno-mjerno po cijeloj površini sječine (odsjeka). Još jedan način je uspostava šumskog reda građevnom mehanizacijom. Odnosi se na sanaciju vlaka, izvoznih putova, prosjeka, cesta, mostova, propusta, odvodnih kanala i podizanje ograda za sprječavanje šteta od divljači.

U proredama se šumski red uspostavlja na dva načina. Kod jednog svi dijelovi krošnje koji ostaju u sastojini trebaju biti spušteni na tlo i uklonjeni s izvoznih putova i prosjeka. Dru-gi predstavlja sanaciju vlaka, izvoznih putova, prosjeka, cesta, mostova, propusta, odvodnih kanala, a provodi se na isti način kao kod oplodnih sječa.

Uspostava šumskog reda i priprema staništa za sadnju šumskog rasadničkog materijala, kod čiste sječe kultura četi-njača i listača, vrši se građevnom mehanizacijom (buldožer) s time da se panjevi ne vade. U kulturama se, također uspostava šumskog reda radi uhrpavanjem i spaljivanjem.

U slučaju elementarnih nepogoda, točnije nakon izvala stabala u zaštićenim područjima, radi se izvoženje panjeva nakon izrade i izvoženja i / ili izvlačenja drvnih sortimenata i zbrinjavanja granjevine.

Iz praktičnih primjera Glavaš je pokazao da postupci uspo-stave šumskog reda ovise o načinu pridobivanja drvne mase, što znači da se razlikuju postupci provedeni kod redovne sje-če, sanitarne sječe ili nakon elementarne nepogode u zaštiće-nom području. To posebno dolazi do izražaja kada se provode mjere integralne zaštite u svrhu sprječavanja širenja štetnih organizama. Naglašava i kako na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. u pojedinim gospodarskim jedinicama imamo teške stanišne uvjete. Mišljenja je da u istima krupne drvne ostatke iznimno loše kvalitete, tzv. gule, tuturine, lomo-ve drva i dr. koji se često pojavljuju kod prvih sječa u prezrelim sastojinama kao i sastojinama lošije kvalitete nije potrebno iz-vlačiti iz sječine, bez obzira na promjere. Dovoljno je da budu spušteni na tlo na način da ne ometaju rast i razvoj postojećeg

pomlatka, odnosno pomlađenja sastojine općenito.Naime, Glavaš naglašava da uspostava šumskog reda nije

vezana isključivo uz radove sječe i izrade, već i za radove sa-nacije, radove zaštite šuma, očuvanja bioraznolikosti, a može biti i sastavni dio pripreme staništa, te je na kraju zaključio da bi uspostavu šumskog reda trebalo definirati kao zaseban rad s posebnim tehnologijama za različite situacije i područja u kojima se izvodi.

Prof. dr. sc. Hrašovec se tijekom svog predavanja nado-vezao na Glavaševo predavanje naglasivši, kao i Glavaš, kako nije logično primijeniti iste zaštitne mjere u Republici Hrvat-skoj i drugim zemljama EU. Istaknuo je i problematiku pre-tjerane birokracije koju nameće EU. Ukazao je na opasnost od prekobrojnog i odviše detaljnog propisivanja pravila zbog čega se gubi smislenost i koncentriranost na glavni zadatak. Ustanovio je kako pravilnici ne uvažavaju današnje stanje na terenu po pitanju promjenjivih klimatskih okolnosti te pozvao na primjenu iskustva s terena po pitanju uspostave šumskog reda.

Dokazao je da su šumari odavno otkrili ispravne metode uspostave šumskog reda i time zaštite šuma i usporedio ih

Izlaganje prof. dr. sc. Borisa Hrašovca

članovi HŠD ogranka Karlovac


Aktualnos propisima u današnjim zakonskim i podzakonskim aktima koji su u većem broju slučajeva kontradiktorni ili nelogični. To je potkrijepio čitanjem ulomka iz slovenskog priručnika za zaštitu šuma izdanog 30. svibnja 1875. godine. Istaknuo je da ispravno izrađen šumski red nikako ne isključuje primjenu metoda zaštite šuma. Kod toga je naglasio suvišnost riječi integralna kod pojma integralna zaštita, budući da se podra-zumijeva da je ova šumarska disciplina ugrađena u sve se-gmente struke. Također je skrenuo pozornost kako više nije na snazi pojam šumska higijena.

Prisutnima je poručio da je bez obzira na postojeći Pravil-nik, šumski red najbolje izraditi stručno i savjesno, tj. obaviti stresni posao obnove bez da se prouzrokuje zastoj.

Podsjetio je na slučaj stavljanja velike hrastove strizibu-be na crvenu listu ugroženih vrsta, gdje se nije odustalo od zaštite ovog štetnika. Pojasnio je kako je zakon kopiran od zapadnih zemalja, konkretno od Njemačke, u kojoj su šume potpuno uređene i gdje strizibuba nije prijetnja, te od Šved-ske koja ima desetak stabala hrasta lužnjaka u kojima obitava stotinjak jedinki strizibuba, a zajedno čine primjer velikog bi-odiverziteta u toj državi.

Istaknuo je i štetnost i bespredmetnost gledanja na us-postavu šumskog reda kao na trošak, budući da se zarada ostvaruje već putem prodaje drvnih sortimenata.

- Šumski red - naglasio je - predstavlja najkvalitetnija strukovna rješenja izgrađena na empiriji koju se nikako ne smije zanemarivati.

Pojasnio je kako je od važećih odredbi Pravilnika važnije podrobno proučavati podatke s terena.

Izričito je naglasio kako je nužno provoditi mokro ili suho uhrpavanje drvnog ostatka i provoditi zaštitu budući da postoje praktični dokazi o njihovoj učinkovitosti. Kao primjer, naveo je pravilo prema kojem se zahtijeva okoravanje panjeva smreke, a što se u Austriji i Švedskoj ne provodi. Objašnjenje je opisano u doktoratu šumarskog stručnjaka dr. sc. Luke Kasumovića u kojem stoji da obična smreka na prva dva metra od tla ne biva zaražena potkornjakom, a skidanje kore dovodi do neželjene pojave zaraze gljivom znanstvenog naziva Heterobasidion, a koja se potom nesmetano širi na druga stabla putem korijen-skog sustava. Praksa je srećom propisana određenim internim aktom, ali ne i ugrađena u Pravilnik o šumskom redu.

O pisanim preporukama koje govore u prilog metodi pot-punog uklanjanja drvnog ostatka iz šume u svrhu zaštite od glodavaca kazao je da postoje utvrđene prednosti.

Kao primjere odlično provedenog šumskog reda naveo je šumu Štirovaču koja je preživjela eksploziju potkornjaka, te vidljivo dobro pomlađenje hrastom lužnjakom u GJ Ključevi, UŠP Nova Gradiška.

Dr. sc. Hrašovec izričito je naglasio problematiku gdje pravilnici ne uvažavaju današnje stanje na terenu po pitanju promjenjivih klimatskih okolnosti te još jednom pozvao na pri-mjenu iskustava s terena po pitanju uspostave šumskog reda. Kao primjer je naveo teren na području Gorskog kotara gdje su šumari u klopku ulovili oko 1.300 jedinki potkornjaka polovi-nom ožujka na 350 m n. m. Podsjetio je kako danas već i male klimatske promjene uzrokuju ekstremna stanja u šumama.

Krajem travnja Europska komisija predstavila je novi Akcijski plan za poboljšanje zaštite prirode i biološke ra-znolikosti u Europskoj uniji koji obuhvaća 15 mjera koje

će biti provedene do 2019. godine kako bi se poboljšala pro-vedba Direktive o staništima i Direktive o pticama, vodećih direktiva EU-a o zaštiti prirode. Nakon što je ustanovila oz-biljne nedostatke u hrvatskom zakonodavstvu u pogledu ob-veza zaštite područja i vrsta, Komisija je Hrvatskoj u veljači, travnju i rujnu 2016. poslala službene opomene, a ovoga je puta ponovno zatražila od Hrvatske da u potpunosti prene-se propise EU-a o očuvanju divljih ptica, prirodnih staništa i zaštiti divlje flore i faune u svoje nacionalno zakonodavstvo. Propisi EU-a o pticama i staništima temelj su europske politi-ke očuvanja prirode kojima je uspostavljena ekološka mreža Natura 2000 zaštićenih područja koja pokriva više od 18 % kopnene i 6 % morske površine EU-a. Samo ova zaštićena područja, zahvaljujući pružanju usluga ekosustava kao što su skladištenje ugljika, pročišćavanje vode, oprašivanje i tu-rizam, imaju udjel u BDP-u EU-a između 1,7 i 2,5 %. Zastu-

Europska komisija poziva Hrvatsku da ispravno prenese propise EU-a o zaštiti prirode u svoje na-cionalno zakonodavstvo. Kako stvari stoje i ukoli-ko ne reagiramo promptno, nakon tri opomene iz prošle godine uslijedit će nam kazna

eu reGulatIVa

čeka li Hrvatsku uskoro kazna?

Tekst: Goran VincencIzvor: eK Foto: arhiv


Aktualno

pnik u Europskom parlamentu i član Odbora za okoliš, javno zdravlje, i sigurnost hrane, Davor Škrlec, pozdravlja u ime Zelenih predanost Komisije u donošenju Akcijskog plana za ispravljanje provedbenih nedostataka koji se odnose na di-rektive o prirodi.

- Komisija je upozorila kako nadležna tijela u Hrvatskoj još uvijek nisu na odgovarajući način prenijela obvezu izbjegava-nja pogoršanja zaštićenih staništa i znatnog uznemiravanja zaštićenih vrsta, niti su osigurala ispravnu procjenu određenih planova na područjima mreže Natura 2000. Komisija navodi kako su u hrvatsko zakonodavstvo uvedeni novi izuzetci koji nisu predviđeni direktivama, čime se umanjuje razina zaštite. Budući da Hrvatska i dalje odlaže donošenje izmjena glavne nacionalne mjere kojom se prenose dvije direktive u područ-ju zaštite prirode, Komisija sada šalje posljednja upozorenja u oba predmeta. Ako Hrvatska ne postupi u skladu s tim u roku od dva mjeseca, predmet se može uputiti sudu Europske uni-je. Novim Akcijskim planom važno je pružiti učinkovitu podrš-ku nacionalnim i regionalnim akterima te poboljšati inspekcije zaštite okoliša, uključujući nadležnost i izgradnju kapaciteta te bolju raspodjelu resursa. Potrebno je ojačati odgovornost di-rektiva za okoliš i osigurati da se u sve infrastrukturne projek-te ugrade odgovarajuće mjere zaštite okoliša. Također, EU ne može ostaviti financiranje investicija isključivo lokalnim akte-rima. Biološka raznolikost mora biti uključena u proračun EU-a iza 2020. godine, a to će zasigurno zahtijevati daljnje prošire-nje programa LIFE.”- rekao je Škrlec.

Frans timmermans, prvi potpredsjednik za Bolju re-gulativu, rekao je prilikom donošenja Akcijskog plana kako je EK provela temeljitu reviziju ovih direktiva te je utvrđeno kako su svrsishodne.

- Sada nastojimo ostvariti svoj puni potencijal u zaštiti i očuvanju bogate biološke raznolikosti Europe. Ovo je vri-jedan primjer toga kako bolja regulativa poboljšava zaštitu visokih ekoloških standarda EU-a, - naglasio je Timmermans.

Jyrki Katainen, potpredsjednik za zapošljavanje, rast, ula-ganja i konkurentnost, dodao je na to:

- Ovaj Akcijski plan sadržava konkretne mjere pomoću kojih će direktive o zaštiti prirode bolje funkcionirati. Postav-ljamo čvrste temelje za usklađivanje zaštite biološke razno-likosti i gospodarskih aktivnosti, uključujući ulaganja u naš prirodni kapital. Naš će uspjeh ovisiti o intenzivnoj suradnji s dionicima, a posebno lokalnim i regionalnim tijelima.

Karmenu Vella, Povjerenik za okoliš, ribarstvo i pomor-stvo, slaže se s prethodnom dvojicom te navodi kako se u Ak-cijskom planu utvrđuju ambiciozne mjere za bolju proved-bu direktiva o zaštiti prirode. Najbolji način zaštite budućih generacija je uključivanje mladih. Upravo to čine naše nove Europske snage solidarnosti. Lokalne i regionalne vlade dr-žava članica mogu predvoditi provedbu ovih i drugih politika potrebnih za zaštitu naše prirodne baštine.

Potpredsjednik Europskog odbora regija Karl-Heinz Lam-bertz, koji je također bio uključen, rekao je, uzimajući u obzir

Komunikacija s građanstvom bit će jedna od važnijih mjera akcijskog plana

Karmenu Vella, Povjerenik za okoliš, ribarstvo i pomorstvo


Aktualno

ključnu ulogu regionalnih i lokalnih tijela u provedbi dviju direktiva:

- Akcijski plan korak je u pravom smjeru. Kao skupština koja predstavlja gradove i regije u Europi poticat ćemo uvo-đenje Plana te ćemo aktivno surađivati s lokalnim i regional-nim tijelima kako bi zajamčili postizanje ciljeva u pogledu biološke raznolikosti za 2020.

Predviđenih 15 mjera provodit će se do 2019. godi-ne, a usmjerene su na četiri prioritetna područja:

1. Poboljšanje smjernica i znanja te osiguranje bolje usklađenosti sa širim socioekonomskim ciljevima, gdje će Komisija pomoći državama članicama u učinkovitom provo-đenju zakonodavstva i iskorištavanju ekonomskih prednosti. Ažurirat će se, razvijati i aktivno promicati smjernice za postu-pak ishođenja lokacijskih dozvola, zaštitu vrsta i upravljanje te smjernice specifične za sektor o važnim temama kao što su energija vjetra, hidroenergija i akvakultura. Bit će osigurane i nove smjernice za integraciju usluga ekosistema u donošenje odluka. Komisija će također pomoći u osiguravanju internet-skog pristupa javnosti podatcima nužnima za provedbu direk-tiva (npr. satelitske slike iz programa Copernicus).

2. Izgradnja političke odgovornosti i poboljšanje suklad-nosti podrazumijeva pružanje jasnoće dionicima čime će se poboljšat usklađenost. Komisija će podupirati države članice pri uvođenju potrebnih mjera očuvanja za sve lokacije te će surađivati s nacionalnim i regionalnim tijelima, zemljopo-sjednicima i drugim dionicima kako bi se poboljšala proved-ba i prevladale teškoće.

3. Jačanje ulaganja u mrežu Natura 2000 i poboljšanje uporabe fondova EU-a. Prijedlog je povećanja od 10 % prora-čunskih sredstava iz programa LIFE namijenjenih projektima za potporu očuvanju prirode i biološke raznolikosti u okviru ukupne proračunske omotnice programa LIFE uz stimuliranje ulaganja privatnog sektora u projekte povezane s prirodom pu-tem Instrumenta za financiranje prirodnog kapitala, partnerstva za financiranje između Komisije i Europske investicijske banke koje nudi prilagođene zajmove i ulaganja. Uz to, radit će se na promicanju sinergije uz financiranje iz zajedničke poljoprivred-ne politike, uključujući Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Službe za savjetovanje poljoprivrednika i Europsko inovacij-sko partnerstvo za poljoprivrednu produktivnost i održivost.

Pružanje smjernica za podupiranje zelene infrastruktu-re radi bolje povezanosti mreže Natura 2000 i podupiranje rješenja temeljenih na prirodi s pomoću politike EU-a o istra-živanju i inovacijama i sredstava programa Obzor 2020 tako-đer će biti jedna od mjera.

4. Bolja komunikacija i informiranje uključivanjem gra-đana, dionika i zajednica poticanjem razmjene znanja s lo-kalnim i regionalnim vlastima putem zajedničke platforme s Odborom regija. To podrazumijeva uključivanje mladih putem Europskih snaga solidarnosti, čime se u potpunosti iskorištava 3,3 milijuna eura namijenjenih upućivanju vo-lontera za pomoć pri očuvanju lokacija u mreži Natura 2000 te se sredstvima EU-a mladima pružaju dodatne prilike za volontiranje u inozemstvu ili stjecanje stručnog iskustva. Uvodit će se nova tehnologija i jačati veze između prirodne i kulturne baštine, posebice u kontekstu Europske godine kul-turne baštine 2018. Tim povodom 21. svibnja proglasit će se Europskim danom mreže Natura 2000.

Direktive o zaštiti prirode (Direktiva o pticama (1979.) i Direktiva o staništima (1992.)) temelj su po-litike EU-a o biološkoj raznolikosti. Nad njima je provedena „provjera prikladnosti” koja je dala opću evaluaciju učin-kovitosti i djelotvornosti kao dio Komisijina Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT). U provjeru pri-kladnosti bili su uključeni svi dionici, uključujući pozitivnu mobilizaciju 500.000 građana koji su izrazili potporu tim direktivama putem javnog savjetovanja Komisije, što je re-kordan odaziv.

Komisijini zaključci o provjeri prikladnosti Direktive o pticama i Direktive o staništima objavljeni su 16. prosinca 2016. Potvr-đuju da su Direktive o zaštiti okoliša svrsishodne, no potpuno ostvarivanje njihovih ciljeva i ispunjavanje punog potencijala ovisit će o znatnim poboljšanjima u njihovoj provedbi u po-gledu djelotvornosti i učinkovitosti, uz partnersku suradnju s različitim zajednicama dionika u državama članicama i diljem EU-a kako bi se ostvarili praktični rezultati na terenu.

Na temelju rezultata provjere prikladnosti projektna sku-pina od 10 povjerenika pripremila je Akcijski plan, uključuju-ći potpredsjednika Odbora regija, Karl-Heinza lambertza, s obzirom na ključnu ulogu regionalnih i lokalnih tijela u pro-vedbi direktiva.

Karl-Heinz lambertz, potpredsjednik europskog odbora regija Davor Škrlec, član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane


Aktualno

Hrvatske šume d.o.o. redovito prate stanje zaraze biljnih bolesti i štetnika u šumama, te o stanju za-raze vode evidenciju i izvještavaju Hrvatski šumar-

ski institut u Jastrebarskom, kao i sve zainteresirane osobe, putem registra IPP (izvještajno prognozni poslovi u šumar-stvu https://stetnici.sumins.hr/). Hrvatski šumarski institut svake godine održava radionicu u suradnji sa stručnjacima zaštite šuma iz HŠ d.o.o. i Šumarskog fakulteta na temu pra-ćenja i suzbijanja biljnih bolesti i štetnika, s naglaskom na problematiku ranih štetnika (defolijatora) u šumama.

Prema evidencijama sa terena, ove godine je kulminaci-ja populacije štetnika malog mrazovca i hrastovog savijača, te je bilo neophodno njihovo suzbijanje kako bi se spriječi-le velike gospodarske štete. Izostankom tretiranja može se očekivati golobrst na šumskim sastojinama, prvenstveno u hrastovim šumama, što u kombinaciji sa hrastovom pepelni-com koja slijedi nakon toga neminovno uzrokuje smanjenje prirasta drvne mase, a može dovesti do masovnog sušenja pojedinih stabala, ali i cijelih sastojina. Tu činjenicu treba sagledati i s aspekta narušenog zdravstvenog stanja šuma (oštećenost krošanja sa smanjenom asimilacijskom površi-

Postupak aviotretiranja u ovim situacijama nema alternativu. Suzbijanje nabrojenih ranih štetnika defoli-jatora vrši se na velikim površinama i u vrlo kratkom vremenskom roku, ovisno o razvoju gusjenica i lisne mase, te se tretiranje mora izvesti na cijelom zaraženom području u cca 7-10 dana, ukoliko dozvoljavaju vremenske prilike (dani bez kiše i vjetra). Također, prilikom tretiranja potrebno je prekriti površinu lista kapljicama insekticida na stablima visine većim i od 30 metara, a to je nemoguće kvalitetno odraditi sa zemlje traktorskim atomizerima.

nom uslijed kombinacije biotskih i abiotskih čimbenika koji utječu na narušeno zdravstveno stanje šuma).

Postupak aviotretiranja u ovim situacijama nema alter-nativu. Suzbijanje nabrojenih ranih štetnika defolijatora vrši se na velikim površinama i u vrlo kratkom vremenskom roku, ovisno o razvoju gusjenica i lisne mase, te se tretiranje mora izvesti na cijelom zaraženom području u cca 7-10 dana, uko-liko dozvoljavaju vremenske prilike (dani bez kiše i vjetra). Također, prilikom tretiranja potrebno je prekriti površinu lista kapljicama insekticida na stablima visine većim i od 30 me-tara, a to je nemoguće kvalitetno odraditi sa zemlje traktor-skim atomizerima.

Kod suzbijanja navedenih štetnika tretiraju se svi razvojni stadiji šuma, ovisno o stupnju zaraze, ali naglasak je na sred-njodobnim i zrelim sastojinama.

tretiranje smo obavili u danima povoljnih vremen-skih uvjeta u periodu krajem travnja-početkom svibnja 2017. godine, a za HŠ d.o.o. ga je provela ovlaštena tvrtka Air-trac-tor iz Osijeka, koja je odabrana javnim natječajem i upisana je pri Ministarstvu poljoprivrede u „Upisnik pravnih i fizičkih

SuZBIJaNJe MalOG MraZOVca I HraStOVOG SaVIJača

Zbog kulminacije štetnika - aviotretiranje

Pogled iz zraka

Tekst: Darko Pleskalt ■ Foto: Vesna ančić - tunuković


Aktualno

osoba koje obavljaju poslove suzbijanja i iskorjenjivanja štet-nih organizama u poljoprivredi i šumarstvu sredstvima za zaštitu bilja“ (tzv. Upisnik davatelja usluga). Suzbijanje smo izvršili registriranim, selektivnim biološkim insekticidom Fo-ray 48 B, u dozi od 3,0 l/ha, koje sadrži aktivnu tvar Bacillus thuringiensis var. kurstaki, SOJ: ABTS 351, zbirka kulture br. ATCC SD-1275, koja je odobrena na razini Europske unije Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 540/2011. Foray 48 B razvrstan je izvan skupine otrova te nije opasan za ljude, domaće životinje, ribe i pčele, tj. dozvoljen je u eko-loškoj poljoprivredi. Ipak, temeljem obaveze koja proizlazi iz odredbi Pravilnika o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12), kao i naše želje da javnosti što uspješnije prezentiramo aktivnosti na očuvanju zdravlja šuma, o ovoj akciji obavijestili smo javnost putem oglašavanja na radio postajama, a pisanim putem i sve za-interesirane pravne osobe koje zajedno sa Hrvatskim šu-mama dijele brigu o prostoru na kojem je tretiranje vršeno (Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu, Hrvatske vode, Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim područjima Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije).

Važno je napomenuti kako je u Europskom zakonodav-stvu načelno zabranjen postupak primjene sredstava za zaštitu bilja letjelicama iz zraka, u poljoprivredi i šumarstvu. Ta obaveza je propisana najviše iz razloga da bi se spriječilo tzv. zanošenje, odnosno neželjeno raspršivanje, uglavnom kemijskih pesticida, na okolna područja (naseljena mjesta, vodotokove, područja koja ne želimo tretirati i sl., a sve u svr-hu zaštite korisnih i neciljanih organizama). Tu praksu je i Hr-vatska morala preuzeti prilikom pristupanju EU, pa su takve odredbe ugrađene u naš Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 14/14), te spomenuti Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12). U stvarnosti nam ta činjenica predstavlja velik problem, naro-čito u šumarstvu, gdje zaštitu šuma često radimo na velikim

površinama, u vrlo kratkom vremenskom periodu, štitimo i visoka stabla koja ne možemo dohvatiti sa zemlje i često na vlažnim tlima koja teško podnose prolaz traktorske meha-nizacije. Mišljenja smo da se primjenom iz zraka taj posao može odraditi brže i kvalitetnije, te bez oštećivanja krhkog i osjetljivog šumskog tla. Udaljavanje od vodenih površina, kao i naseljenih mjesta, ionako poštujemo bez obzira na koji način vršimo zaštitu.

Da bi se uopće pristupilo samom postupku tretira-nja, bilo je potrebno izvršiti niz prethodnih radnji. Praćenje mrazovaca započeli smo početkom studenoga 2016. godine brojanjem ženki na ljepljivim prstenovima, u velikom broju sastojina nizinskih šuma sve do kraja siječnja, te unosom podataka u registar IPP. Početkom 2017. godine na brojnim lokacijama u hrastovim šumama, gdje smo već ranije uočili pojavu ranih defolijatora te u odjelima gdje su postavljeni ljepljivi prstenovi, sakupili smo uzorke hrastovih grana sa vr-

uŠP Šumarija Površina (ha)Vinkovci Lipovac 1.507,11Vinkovci Vrbanja 512,16Vinkovci sve 2.019,27

Našice Donji Miholjac 1772,31Našice Koška 350,49Našice Đurđenovac 275,78Našice sve 2.398,58Zagreb Velika Gorica 807,89Zagreb Novoselec 632,26Zagreb Popovača 215,89Zagreb sve 1.656,04

HŠ ukupno 6.073,89

tablica 1: Suzbijanje malog mrazovca i hrastovog savijača u Hrvatskim šumama 2017. godine

aviotretiranjem se mogu dosegnuti najviše krošnje stabala aviotretiranjem se mogu dosegnuti najviše krošnje stabalaavion specijaliziran za tretiranje u poljoprivredi i šumarstvu


Aktualnohova netom oborenih grana, te ih proslijedili na laboratorij-sku analizu u Hrvatski šumarski institut. Iz te analize iščitava se prisutnost jajašaca raznih štetnika u pupovima drveća, te njihova brojnost u pojedinim odjelima. Nakon dobivenih alarmantnih podataka, s naglaskom na povećanu brojnost malog mrazovca i hrastovog savijača, još jednom su kolege iz HŠI-a samostalno obišli teren i uzeli dodatne uzorke grana na podružnicama gdje je zaraza uočena, kako bi ih obradili u laboratoriju i kako bismo došli do što točnijih podataka na nivou odjela/odsjeka, o površinama na kojima je potrebno provesti suzbijanje brojnosti štetnika. U odjelima u kojima je utvrđena zaraza predviđeno je postavljanje kontrolnih plat-na za mjerenje količine ekskremenata gusjenica, kao još jed-ne metode za utvrđivanjem broja gusjenica koje su počele sa hranjenjem i potrebe za tretiranjem.

Nakon toga je izvršeno kartiranje područja i sa tako pri-premljenim kartografskim podatcima te vrlo opširnim obra-zloženjem o neophodnosti postupka suzbijanja štetnika, mogli smo od Ministarstva poljoprivrede zatražiti odobrenje za postupak primjene SZB-a iz zraka, koje je, kao što je ranije navedeno, načelno zakonski zabranjeno, ali se u izuzetnim situacijama može odobriti. Prije donošenja rješenja Hrvat-skim šumama, odnosno odluke o odobrenju postupka, Mini-starstvo poljoprivrede zatražilo je i dobilo pozitivno stručno mišljenje od ovlaštenih institucija (Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada i Hrvatski centar za poljoprivre-du, hranu i selo-Zavod za zaštitu bilja) za utvrđivanje poseb-nih uvjeta prema kojima se smije provoditi primjena sred-stava za zaštitu bilja iz zraka.

Istodobno sa ovim postupcima, u Direkciji HŠ-a prove-den je postupak javnog natječaja za nabavu sredstva Foray 48 B (koje se proizvodi u SAD-u i na vrijeme ga treba naru-čiti kod distributera za Europsko tržište), kao i postupak za ovlaštenog izvođača radova koji udovoljava traženim uvje-tima za poslove primjene sredstava za zaštitu bilja iz zraka.

Nakon uspješno provedenih svih postupaka i do-bivenih rješenja, uz podosta stresnih situacija (npr. štrajk lučkih radnika u belgijskoj luci Antwerpen u koju je Foray dopremljen brodom iz SAD-a te ga je trebalo kamionski hitno transportirati u Hrvatsku!), mogli smo pristupiti sa-mom postupku suzbijanja štetnika. Obzirom na promjenu vremenskih uvjeta koji su zahvatili Hrvatsku krajem travnja, odnosno izmjena vrlo toplog vremena (koje je pogodo-valo ubrzanom razvoju gusjenica i lisne mase), sa kišnim danima i smanjenom temperaturom, uspjeli smo odraditi posao u najoptimalnije vrijeme obzirom na vremenske uv-jete (temperaturu, vjetar, oborine) i razvojni stadij gusje-nica. Metodom mjerenja ekskremenata gusjenica danima prije tretiranja te u danima nakon provedenog postupka, i usporedbom tih količina, kao i vizualnim pregledom sa-stojina koje je u tijeku, a u kojima je sačuvana lisna masa, možemo biti veoma zadovoljni ovom vrlo opsežno prove-denom akcijom, za koju je bila potrebna uska suradnja te puno strpljenja i komunikacije svih sudionika u postupku, od Direkcije HŠ-a, UŠP-a, šumarija, Hrvatskog šumarskog instituta, Ministarstva poljoprivrede, izvođača radova i do-bavljača sredstva.


Događaji

Posljednjih četvrt stoljeća jača spoznaja o tome da uspjeh ruralnog razvoja u velikoj mjeri ovisi o izravnoj uključe-nosti stanovnika ruralnih područja. Ruralne zajednice

i njihovi članovi nisu samo primatelji vladinih potpora, već trebaju postati aktivni sudionici u procesima osmišljavanja, određivanja i provedbe politike ruralnog razvoja na svom po-dručju. Predstavnici lokalnih zajednica iz ruralnih prostora u desetak europskih zemalja koriste ruralne parlamente da oja-čaju svoj glas i utjecaj na donošenje odluka koje izravno utje-ču na njihov život. Ruralni parlamenti su redovita godišnja ili dvogodišnja događanja u nizu europskih zemalja. Švedska je organizirala prvi ruralni parlament još 1989. godine, Estonija 1996. godine. Posljednjih su godina ruralne parlamente orga-nizirale Slovenija, Latvija i Škotska, a od 2013. godine održava se i bijenalni Europski ruralni parlament. Prvi hrvatski ruralni parlament održan je u Baranji 2015. godine i bio je posvećen temi zadržavanja mladih u ruralnim prostorima. Ciljevi rural-nih parlamenata razlikuju se ovisno o državama, no svima je zajednički element susret stanovnika ruralnih područja i raz-mjena iskustava. Prijenos znanja i dobre prakse može biti u obliku posjeta na terenu, radionica ili seminara. Na okruglim stolovima i živim raspravama sudionici iznose svoja mišljenja o osnovnim potrebama u svojim područjima i prezentiraju vi-ziju ruralnog razvoja. Krajem travnja, ovoga puta u Međimur-ju, održan je drugi hrvatski ruralni parlament koji je okupio više od tri stotine sudionika.

LAG-ovi i druge udruge koje se bave ruralnim razvojem, stručne i znanstvene organizacije, predstavnici mi-nistarstava i državnih upravnih tijela, jedinice lokalne samouprave, poduzetnici, poljoprivredni proizvođači, obrtnici i drugi dionici ruralnog razvoja – usvojili su Deklaraciju drugog hrvatskog ruralnog parlamenta.

laG-ovi i druge udruge koje se bave ruralnim razvo-jem, stručne i znanstvene organizacije, predstavnici ministar-stava i državnih upravnih tijela, jedinice lokalne samouprave, poduzetnici, poljoprivredni proizvođači, obrtnici i drugi dioni-ci ruralnog razvoja – usvojili su Deklaraciju drugog Hrvatskog ruralnog parlamenta. Istraživanja, analize, izvješća i prikazi koji nisu ciljano usmjereni na ruralne prostore rijetko navode i probleme tih područja. Izazovi s kojima su suočena ruralna područja gube se u službenim statistikama. Kada podatci ko-jima nedostaje takva analiza postaju podloga za donošenje odluka dolazi do daljnjeg zanemarivanja ruralnih područja u određivanju ciljeva i prioriteta djelovanja te usmjeravanja ak-cija. Potrebno je uvijek iznova osvješćivati kako upravo ruralni prostori zauzimaju najveći dio teritorija neke administrativne jedinice. Izazovi s kojima se suočavaju ruralni prostori u sredi-nama koje se po formalnim kriterijima smatraju razvijenima slični su izazovima u nerazvijenim sredinama, ali imaju veće izglede da ostanu u sjeni i zanemareni. Ozbiljnost izazova s kojima su suočena ruralna područja traži sustavan pristup u kojemu je potrebno snažnije ubrzati razvojne procese, a to neće biti moguće bez sustavnog ulaganja u obrazovanje, stje-canje novih znanja i poticanje inovacija. U situacijama višede-setljetnog zaostajanja u razvoju pristup „puno malih koraka“ prestaje davati rezultate s kojima možemo biti zadovoljni u dinamičnom okruženju u kojemu uspješne sredine grabe ve-likim koracima naprijed. Važno je stvoriti uvjete u kojima će

2. HrVatSKI ruralNI ParlaMeNt

Inovativni razvoj ruralnih krajeva Program ruralnog parlamenta

Tekst ■ Foto: Irena Devčić


Događajisvaka lokalna zajednica imati mogućnost razvijati odgojno - obrazovni sustav u skladu sa svojim uvjetima i potrebama sta-novnika te u interakciji formalnog i neformalnog obrazovanja poticati inovativnost i podupirati stvarno inovativne pristupe.

lokalne zajednice mogu biti pokretači promjena, ali i njih obilježavaju pojedinačni interesi, nedostatak stvarne mo-tivacije za promjene te nedostatak spremnosti na suradnju. Inovativni pristupi potrebni su i u pitanjima organizacije lo-kalnih zajednica, što uključuje rješavanje problema neučinko-vitosti javne uprave, ali i odgovoran rad organizacija civilnog društva koje imaju značajnu ulogu u motiviranju i uključiva-nju šire zajednice u rješavanje zajedničkih problema. Jedan od važnijih uzroka depopulacije ruralnih područja je pitanje (ne)dostupnosti osnovnih usluga – od infrastrukturnih usluga, do sadržaja kao što su obrazovanje i zdravstvena zaštita ali i tr-govina, usluge, kultura i zabava. Ovaj tip usluga tradicionalno su nudili mali i srednji gradovi koji su činili prostornu mrežu u ruralnom prostoru, ali i oni se danas suočavaju s brojnim izazovima, gube privlačnost za gospodarske aktivnosti i gube svoje tradicionalne funkcije. Problem prometne izolacije, oso-bito u obliku nedostatka kvalitetnog javnog prijevoza u rural-nom području, odražava se na dostupnost osnovnih usluga za ruralno stanovništvo, osobito za ranjive skupine kao što su siromašni i stariji stanovnici. Uz razvoj osnovne tehničke in-frastrukture u ruralnim područjima potrebno je više raditi na jačanju urbano - ruralnih veza i paralelno s razvojem sadržaja u malim razvojnim centrima raditi i na razvoju javnog prijevo-za koji osigurava dostupnost takvih usluga.

Privlačnost ruralnih prostora proizlazi i iz očuvane prirodne i kulturne baštine te skladnog i očuvanog okoliša. Elementi prirodne i kulturne baštine mogu postati važan po-kretač gospodarskog razvoja kroz razvoj turizma, a važni su i za očuvanje lokalnog identiteta. Promjene u ruralnim krajoli-cima dovode do degradacije vrijednosti izgrađenih krajolika i nestajanja vrijednih prirodnih predjela.

Osim formalno zaštićenih područja i elemenata prirodne i kulturne baštine za lokalni identitet važna je i baština lokalnog značaja koju je potrebno čuvati i razvijati. Posebnu pažnju tre-ba posvetiti trajnoj edukaciji i podizanju svijesti stanovnika o važnosti zaštite baštine, ali i o potencijalima koje takva baština ima za budući razvoj određenog područja. Takva vrsta osvije-

štenosti postaje učinkoviti mehanizam zaštite postojećih kva-liteta lokalne sredine i garancija budućeg skladnog razvoja.

Iako je šumarstvo kao gospodarska grana izuzetno bit-no u razvoju ruralnih krajeva, šira rasprava o njegovoj ulozi do sada se pomalo zaobilazila. Ove godine taj trend je promije-njen, po prvi se puta na ruralnom parlamentu bili predstavnici Šumarskog fakulteta iz Zagreba, doc. dr. sc. Hrvoje Nevečerel te dr. sc. Kruno Lepoglavec. Sudjelovanjem u poster - sekciji pod nazivom „Primjena ulaganja u izgradnju višenamjenskih šumskih cesta iz sredstava programa ruralnog razvoja“, prika-zali su na koji način interdisciplinarna suradnja može dove-sti do bolje kvalitete života u ruralnim prostorima. Njihovim stručnim radom prikazana je izrada projekta prijavljenog na fondove ruralnog razvoja pod mjerom 4.3. kojim su odobre-na sredstva za izgradnju višenamjenskih šumskih cesta na području Parka prirode Papuk. Uz gospodarsku komponentu tih cesta, važno je napomenuti i njihove općekorisne funkcije u zaštićenom području, prvenstveno protupožarnu zaštitu, ulogu kod saniranja prilikom erozijskih procesa i sociološku komponentu u vidu rekreacije i turizma. U neformalnom dru-ženju prisutnih šumara jednoglasno je zaključeno kako se ve-ćina ruralnih krajeva oslanja na poljoprivredu, ali i šumarstvo, kao drugu najvažniju granu privrede, dok se u strategijama razvoja i jačanja ruralnih krajeva spominje gotovo rubno. U raspravama na održanim tematskim radionicama šumarstvo je bilo van fokusa sudionika, uz iznimku jedne radionice na kojoj su sudjelovali šumari te su sudjelovanjem u raspravama približili važnost šumarstva za razvoj ruralnih područja.

doc. dr. sc. Hrvoje Nevečerel i dr. sc. Kruno lepoglavec sa Šumarskog fakulteta zajedno s Julijom Bakota i Marinom Koprivnjak iz Hrvatske mreže za ruralni razvoj (HMrr), ujedno i organizatorice eventa.

Sudionici


Događaji

Dugo nije bilo toliko velikog odaziva na pojedinačnu stručnu radionicu kao što je to bilo krajem travnja u Zalesini. U organizaciji Šumarskog fakulteta Sveučili-

šta u Zagrebu, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije te slovenske tvrtke Tajfun d.o.o. Planina, radionica je prisutnima omogućila uvid u dosege razvoja dijela šumske mehanizacije i opreme.

Radionica se odvijala u obliku predavanja te terenske pre-zentacije rada šumarskih strojeva i opreme omogućujući su-dionicima prikaz mogućnosti predstavljene opreme u uvjeti-ma u kojima je njihov rad i zamišljen. Organiziranje ovakvog oblika stručnog usavršavanja na tragu je želja iskazanih na Prvoj konferenciji ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne teh-nologije održane prošle jeseni u hotelskom kompleksu Solaris pored Šibenika.

Odaziv je bio izuzetno velik, tako da smo nakon dugo vremena na istome mjestu mogli vidjeti predstavnike Mini-starstva poljoprivrede, Šumarskog fakulteta, Hrvatskih šuma d.o.o., Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog šumarskog instituta, Savjetodavne službe, Hrvatskog saveza udruga pri-vatnih šumovlasnika te ostalih subjekata zainteresiranih za ovakav vid edukacije.

organiziranje ovakvog oblika stručnog usavršava-nja na tragu je želja iskazanih na Prvoj konferenciji ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije održane prošle jeseni u hotelskom kompleksu Solaris pored Šibenika.

Ovo nije prva takva radionica gdje se kombinacijom preda-vanja i terenske prezentacije pokušava dati bolji uvid u potrebe zainteresiranih strana. Pozitivni komentari nakon radionica u Gerovu iz 2015. te Prezidu u 2016. godini govore u prilog ovo-me tipu edukacije, a stečena iskustva zadovoljnih sudionika pu-tokaz su budućim organizatorima kako organizirati strukovne radionice.

Na početku se skupu pozdravnim riječima u ime Komore obratio prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky koji je riječi zahvale upu-tio Upravi Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dekanu Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Upravi trgovač-kog društva Hrvatske šume, direktoru Tajfun Grupe te kolegi-cama i kolegama koji su bili zaduženi za organizaciju radionice.

Pozdravne riječi uputio je i direktor Tajfun grupe Iztok Špan pozdravljajući ovakav oblik edukacije naglasivši pri tome kako bez korištenja novih tehnologija nema niti njihovoga kvalitet-nog razvoja.

Skupu se obratio i dekan Šumarskog fakulteta, prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, koji je ujedno i otvorio radionicu sa rije-čima kako je edukacija ključ razvoja te kako mu je drago vidjeti ovako veliki broj zainteresiranih za edukaciju.

Prvi do radionice bio je organiziran u obliku četiri pre-davanja koja su tematski pratila terenski dio radionice. Prvo predavanje održao je prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky na temu iznošenja drva žičarom gdje je naglasio kako je najmanje 15 % šumskih terena u Hrvatskoj pogodno za korištenje ovakvoga načina privlačenja drva, a riječ je uglavnom o brdsko-planin-skim terenima.

eDuKacIJe

radionica u Zalesini privukla veliki broj zainteresiranih

Tekst ■ Foto: Goran Vincenc

Digitalna promjerka izazvala je veliki interes djelatnika Hrvatskih šuma


DogađajiDrugo predavanje održao je izv. prof. dr. sc. Marijan

Šušnjar, a tema je bila šumska vitla i analiza njihova rada na strojevima poput skidera, forvardera te adaptiranih poljopri-vrednih traktora.

Dr. sc. Dinko Vusić održao je predavanje na temu razvoja sustava pridobivanja energijskog drva, dok je zadnje preda-vanje pripalo Domagoju Trohi, dipl. inž. šum. koji je prisutni-ma približio način funkcioniranja fondova EU i potpora koje korisnici u šumarstvu mogu koristiti za svoje potrebe.

Uslijedio je terenski dio gdje su sudionici imali priliku uvjeriti se u kvalitetu i mogućnosti prikazane šumarske opre-me. Zanimljivo je bilo gledati vitlo nadograđeno na zglobni šumski traktor – skider u realnim uvjetima i na realnim nagi-bima. Jednako zanimljivo je bilo pratiti rad žičare na strmom terenu, njezine mogućnosti, ali i okolišnu pogodnost ovakvo-ga pomicanja posječenog i izrađenoga drva. Djelatnici Hr-vatskih šuma najveći su interes iskazali prema digitalnoj pro-mjerci koja bi umnogome olakšala rad u šumi, pogotovo pri izmjeri šuma, doznaci stabala, odnosno preuzimanju drva. Interes kod privatnih šumoposjednika bio je veliki za kami-onske dizalice, cjepače ogrjevnog drva te vitla za adaptirane poljoprivredne traktore.

Kao što smo već rekli, zanimanje za stručnu radioni-cu Izazovi pridobivanja drva bilo je veliko te je na kraju bilo prisutno više od 220 sudionika. Bila je ovo prilika djelatnici-ma stručnih službi i rukovoditeljima proizvodnih odjela po-družnica Hrvatskih šuma da usvoje nova znanja i tehnološke inovacije te da razmjene iskustva na područjima koje zastu-paju, stoga je vidljivo da ovakvih edukacija treba biti još i više. Tehnološki napredak nužno nas tjera da razmišljamo kako što efikasnije i sa što manje rizika izvodimo šumske radove te da ih uz pomoć tehnologije optimiziramo i na taj način nadogradimo dodanu vrijednost našemu radu. Upravo je to smisao ovakvih radionica te bi ih trebalo održavati u redovi-tim vremenskim intervalima.

- Nadam se i vjerujem da radionica Izazovi pridobivanja drva neće ostati prva i jedina, već da će postat tradicionalna, sa ritmom održavanja svake dvije do tri godine i sa učešćem većeg broja renomiranih proizvođača šumarske mehaniza-cije, - izjavio je tom prilikom profesor Poršinsky.

Demonstracija rada vitla

Prof. dr. sc. tomislav Poršinsky prilikom uvodnog govora

Prednosti žičare na velikim nagibima


Događaji

Arboretum koji desetljećima njeguju generacije učeni-ka s nastavnicima Šumarske i drvodjeljske škole Karlo-vac bogatiji je za jednu tematsku cjelinu. Njihov, ge-

neracijama ulagan trud, dobio je do sada najveće priznanje jer je u sklopu arboretuma posađen Europski park koji pred-stavlja jedinstveni projekt u Republici Hrvatskoj. Projekt su osmislili Upravni odjel za europske poslove, međunarodnu i regionalnu suradnju Karlovačke županije i županijski info – centar Europa Direct Karlovac. U realizaciji su sudjelovali partneri: Grad Karlovac, Šumarska i drvodjeljska škola, Zele-nilo d.o.o., Hrvatske šume d.o.o. i Ministarstvo kulture.

Otvaranju parka i svim radovima prethodilo je pomno plani-ranje. Početkom prošle godine održan je radni sastanak na ko-jem je sudjelovao predstavnik UŠP Karlovac. Tijekom sastanka je utvrđeno da je cilj projekta izrada idejnog rješenja moderno oblikovanog parka namijenjenog edukaciji učenika Šumarske škole, ali i drugih škola u Karlovcu i županiji, u cilju podizanja kvalitete života Grada, ali i primarno svijesti o pripadnosti Eu-

ropskoj uniji. Uz to je, kako je navedeno na glavnoj ploči po-stavljenoj na ulazu u park, osim edukacijske, svrha parka pružiti multifunkcionalan prostor za održavanje radionica, književnih večeri, koncerata te ostalih događanja na otvorenom, ali i pro-stor za druženje, igru, rekreaciju, odmor i boravak.

Hrvatske šume d.o.o., uprava šuma Podružnica Kar-lovac donirala je drvnu građu od koje su učenici drvodjeljske struke izradili šest klupica kao simbol šest valova širenja Europ-ske unije. Klupice su planski postavljene duž kružne kamene stazice koja se pruža oko sadnice hrasta lužnjaka koja simbo-lizira Republiku Hrvatsku kao jednu od članica Europske unije. Osim nje kao simbol naše zemlje posađene su i dvije maloli-sne lipe te jedanaest stabala pristiglih iz drugih zemalja – čla-nica Europske unije. Te su sadnice darovale veleposlanstva Njemačke, Bugarske, Slovenije, Španjolske, Danske, Slovačke, Francuske, Finske, Poljske, Italije i Latvije, a odabir je vršen tako da svaka vrsta simbolizira zemlju iz koje dolazi.

OtVOreN eurOPSKI ParK u KarlOVcu

Dobar rast novom drveću! Njegova ekselencija Branko Baričević sadi hrast

Tekst ■ Foto: Marija Glavaš

U Karlovcu je 3. svibnja, u sklopu Europskog tjedna, unutar arboretuma koji održava Šumarska i drvodjelj-ska škola Karlovac, svečano otvoren Europski park. Riječ je tematskom parku koji simbolizira zajedništvo Europske unije i ujedno jedinstvenom projektu u Republici Hrvatskoj. Republiku Hrvatsku predstavlja posađena sadnica – klon hrasta lužnjaka pridobiven od hrasta iz prašume Prašnik, značajnog po svo-jim dimenzijama i starosti te dvije malolisne lipe. Druga stabla pristigla su iz 11 drugih, raznih zemalja članica Europske unije koja su odabrala njihova veleposlanstva. Hrvatske šume d.o.o. sudjelovale su u projektu kao jedan od partnera.


DogađajiPrilikom svečanog otvaranja, prisutne uvažene goste,

među kojima su bili predstavnici veleposlanstava koja su sudjelovala u projektu, najprije je pozdravio gradonačelnik Grada Karlovca, Damir Jelić, poželjevši svima dobrodošlicu. U svome je govoru grad Karlovac opisao kao renesansni grad susreta, a Europski park kao srce prirode s posebnom i izuzetnom vrijednošću u gradu. Župan Karlovačke županije Ivan Vučić kazao je kako postoji želja da Europska unija bude još i veća pa da se u parku nađe mjesta za još stabala. Izrazio je mišljenje kako će Europski park postati edukacijski centar za obuku svih koji dolaze u Karlovac i one koji se školuju za rad u Hrvatskim šumama d.o.o. Poželio je dobar rast novo-posađenom drveću. Državna tajnica u Ministarstvu regional-nog razvoja fondova EU Spomenka Đurić govorila je o lokal-nim projektima EU fondova. O Europskom parku je zaključila kako je to još jedan znak da europske ideje i europski tren-dovi imaju plodno tlo u Karlovcu i Karlovačkoj županiji. Vo-ditelj predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević, održao je govor u ime svih veleposlanika i predstavnika Veleposlanstava država članica EU u Republici Hrvatskoj. Kao i župan Vučić, izrazio je nadu da će iduće go-dine u parku biti posađena i stabla iz ostalih zemalja članica EU. Kazao je kako mu je iznimna čast što je on osoba koja će u ime Europske komisije posaditi sadnicu hrasta lužnjaka u središnjem dijelu Europskog parka, osobito jer dolazi iz Nove Gradiške te ga djetinjstvo veže uz prašumu Prašnik.

ravnateljica Šumarske i drvodjeljske škole Đurđica Janjanin na početku svojeg govora prisutne je upoznala s činjenicom da se ova godina otvaranja Europskog par-ka poklapa s obilježavanjem 70 godina postojanja škole. Tih sedam desetljeća predstavlja toliko neprekidnog i vrlo uspješnog rada. Rekla je kako je ideja o uređenju arboretu-ma započela 1980. godine, a prvu je podlogu za uređenje izradio šumarski stručnjak mr. sc. Josip Karavla sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U podizanju i oblikovanju su-djelovale su generacije učenika zajedno sa stručnim učitelji-ma i nastavnicima. Park predstavlja prirodno stanište hrasta lužnjaka, prostire se na površini od 16 ha, a prema zadnjoj inventuri izvršenoj 2014. godine u arboretumu raste više od 1.500 primjeraka drveća i grmlja. Arboretum broji 35 poro-dica, unutar kojih 72 roda, odnosno 204 vrsta kultivara s time da je jedna vrsta često zastupljena s većim brojem primjerka. Predstavlja dio sustava zelenih površina grada Karlovca te je kao takav otvoren svim njegovim građanima koji ga rado po-sjećuju. Zbog toga su 2011. godine na svim ulazima postav-ljene edukativno – informativne ploče. Janjanin je upoznala prisutne i s činjenicom kako je osim Europskog parka jedan dio arboretuma posebno izdvojen radi izučavanja mikrokli-matskog utjecaja na razvoj hrasta lužnjaka u sklopu progra-ma Globe. U sklopu programa se na toj lokaciji provodi Eu-ropska kampanja fenoloških motrenja. Skrenula je pozornost i na priznanja koja je škola do sada dobila za svoju uređenost i kreativnost. Poželjela je da arboretum posjeti što više uče-nika i predškolske djece. Ovaj arboretum se voli! – zaključila je na kraju govora.

Sadnjom sadnice hrasta lužnjaka u središnjem, po-sebno oblikovanom dijelu parka, njegova ekselencija Branko Baričević postao je kum sadnice koja potječe od hrasta lu-

žnjaka koji se smatra najvećim u Europi. Od milja je nazvan HRast, a raste u sekundarnoj prašumi Prašnik koja je izuzeta iz redovnog šumskog gospodarenja prije gotovo 90 godina, a nalazi se na području kojim upravlja Šumarija Stara Gradiš-ka, UŠP Nova Gradiška. U Europskom parku posađen je njegov sedmi klon koji je nastao, odnosno zaživio zahvaljujući inici-jativi novogradiškog ogranka Hrvatskog šumarskoga društva i Hrvatskom šumarskom institutu, gdje su pod vodstvom dr. sc. Mladena Ivankovića kalemljene plemke. Hrvatsko šumar-sko društvo, ogranak Nova Gradiška, također je pokretač akcije kumstava sadnicama - klonovima. Još dva stabla, simbola Hr-vatske, točnije, dvije malolisne lipe posadili su župan Karlovač-ke županije Ivan Vučić i gradonačelnik Grada Karlovca Damir Jelić. Stabla koja su donirala veleposlanstva iz drugih zemalja članica EU prilikom sadnje su prostorno podijeljena na Sjever-nu, Južnu i Istočnu europsku regiju. Svako je od njih obilježeno pločicom na kojoj se nalaze hrvatski i znanstveni naziv vrste i istaknuta je zastava zemlje iz koje je pristiglo.

Tijekom događaja ravnateljici Šumarske i drvodjeljske škole Đurđici Janjanin svečano je uručena svjedodžba o po-drijetlu sadnice hrvatskog hrasta lužnjaka.

Svečanost otvaranja parka je završila uz domjenak i pri-godno ispijanje šampanjca.

Upravna zgrada UŠP Karlovac smještena je nedaleko od Šumarske i drvodjeljske škole pa njezini zaposlenici redovi-to posjećuju arboretum. Zadovoljni jer imaju priliku svoje polusatne pauze provesti okruženi zelenilom sada su još zadovoljniji, jer je njihova neposredna sredina sada još bo-gatija zelenilom i uz to je postala jedinstvenom u Republici Hrvatskoj.

Otvorenje je bilo jako dobro posjećeno

ravnateljica Đurđica Janjanin drži govor


Događaji

Nakon dužeg vremena, čelnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskih šuma su odr-žali sjednicu na Krušaku gdje su raspravljali o pro-

blematici u prethodnome razdoblju te o rješavanju budućih problema.

Na početku je prisutne je pozdravio predsjednik Udruge Vlado Jumić nakon čega su prisutni iznosili stanje i aktivnosti po podružnicama. Iz izlaganja se moglo vidjeti kako je veći-na podružnica bila prisutna na jednom od obilježavanja ko-memoracije, no većina ipak čeka novi Zakon o braniteljima i braniteljskim udrugama kako bi pojačali svoje aktivnosti.

Predsjednik Jumić se nada kako će Zakon proći te je iska-zao zadovoljstvo jer su članovi UDVDRHŠ-a sudjelovali u nje-govoj izradi.

Želja je nakon perioda stagnacije Udruge ponovno aktivi-rati članstvo. Jumić je istaknuo kako se nada kako su turbulen-tna vremena iza nas te kako se nada kako je sada prilika da se naprave neke promjene na bolje. Tu se prvenstveno misli na Sporazum s Upravom Društva koji je potrebno dobro pripre-miti kako bi ga što bolje prezentirali Upravi Društva. Na sastan-

Početkom svibnja pojačale su se aktivnosti u Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskih šuma. Na sastanku održanom na Krušaku birani su dopredsjednik, tajnik te član Nadzornog odbora, a pripremljeni su i dogovoreni detalji vezani za novi Sporazum s Upravom Društva.

ku su članovi Središnjeg odbora prešli stari sporazum točku po točku te sudjelovali u raspravi oko svake pojedine točke.

Kako je rečeno, aktualni ministar potencira zapošljavanje djece branitelja što je jedan od zahtjeva s kojim će se ići pre-ma Upravi Društva.

Jumić je na sjednici javno pohvalio kolegu Marija Kolarića iz UŠP-a Zagreb koji je dao veliki doprinos radeći na registri-ranju Udruge oko čega je također bilo problema.

Središnji odbor Udruge nastavio je s tekućom proble-matikom te se pristupilo biranju dopredsjednika, tajnika te predsjednika Nadzornog odbora. Za tajnika je jednoglasno izabran Vladimir Zvonar iz UŠP-a Vinkovci dok je za dopred-sjednika Udruge također jednoglasno izabran Mario Kolarić iz UŠP Zagreb. Za predsjednika Nadzornog odbora Udruge u konačnici je izabran Dražen Mance, dok je za člana NO iza-bran Vladimir Uzelac.

Između ostaloga, članovi Središnjeg odbora dogovorili su zajednički posjet Kninu na Dan domovinske zahvalnosti. Ta-kođer je dogovorena pomoć od 2.000 kn za bolesne kolege branitelje, a koja će biti isplaćena u narednom periodu.


Predsjednik udruge Vlado JumićuDVDrHŠ

Branitelji izabrali tajnika, dopredsjednika i predsjednika NO


Događaji

Godišnja skupština je održana u sklopu manife-stacija Međunarodnog dana šuma, a osim same glavne skupštine održan je i forum Value of Wood (Vrijednost drva)

U Bruxellesu je 21. ožujka 2017. održana Godišnja skup-ština EUSTAFORA (Udruženje europskih državnih šumarskih organizacija). Hrvatska, koja je član ove

organizacije od samog osnivanja 2006. godine, nažalost nije spletom okolnosti (mjere štednje, teroristički napadi) sudjelo-vala na godišnjim skupštinama od 2012. Nadamo se da će se to s novom Upravom Društva promijeniti i da ćemo ubuduće biti redovni sudionici. S vremenom se broj članova EUSTAFO-RA povećao tako da sada ima 32 člana iz 22 europske zemlje. Zanimljivo je spomenuti da Slovenija ima dva člana (novi član su Slovenski državni gozdovi d.o.o.), a od 2016. član su postale i Hercegbosanske šume iz Kupresa, BIH.

Godišnja skupština je održana u sklopu manifestacija Međunarodnog dana šuma, a osim same glavne skupštine održan je i forum Value of Wood (Vrijednost drva) koji se fo-kusirao na održivu upotrebu drva u arhitekturi i građevinar-stvu te na inovacije u šumarstvu i bioekonomiji.

Za predsjednika euStaFOra je ponovno izabran Per-Olof Wedin, izvršni direktor švedskog državnog poduze-ća Sveaskog koji je istaknuo kako je misija organizacije pruži-ti europskom društvu čitav niz usluga ekosustava kao što su

biološka raznolikost, čistu vodu i zrak za prekrasne krajolike i rekreacijsku infrastrukturu, te mogućnosti zapošljavanja za ruralnu populaciju i sirovinu za drvnu industriju. Predsjednik je također naglasio ulogu bioenergije navodeći da se bioe-nergija ne natječe s bioekonomijom, već je umjesto toga omogućava.

Kao popratni sadržaj Skupštine održan je niz preda-vanja od koji valja istaknuti ono švedskog profesora Tomasa Lundmarka, koji je na inovativan način prikazao kako dugo-ročno gospodarena šuma daje veći doprinos vezivanju uglji-ka od one negospodarene. Iako se kratkoročno čini da šuma ostavljena prirodnom razvoju trajno zadržava veće količine ugljika od one iz koje se redovno vadi drvna masa, dugo-ročno, prirasti u takvim šumama opadaju jer gospodarena šuma optimalno koristi najviše priraste koji svoj maksimum dostižu u doba zrelosti sastojina. Kumulativni efekt vezanog ugljika u šumama kojima je prošlo nekoliko ophodnji je veći od onog u šumama ostavljenim prirodnom razvoju.

Kao jedan od redovnih oblika komunikacije državnih šu-marskih poduzeća najavljena je i godišnja konferencija koja će se ove godine održati u Brašovu, Rumunjska od 12-15. lipnja.

GODIŠNJa SKuPŠtINa euStaFOr-a

Per-Olof Wedin i dalje na čelu udruženja europskih šumarskih organizacija

Detalji sa Skupštine euStaFOr-a

Per-Olof Wedin

Tekst ■ Foto: ratko Matošević



Događaji

Poput velikog slikarskog platna na kojem su na toploj svijetlo smeđoj podlozi naslikana geometrijska tijela u zelenim, crvenim, žutim i bijelim tonovima – tako je

ove godine izgledao izložbeni prostor Hrvatskih šuma d.o.o. na Floraartu. Velika kvadratična žardinjera u kojoj se zeleni mnoštvo sadnica Pančićevih omorika, pravokutna podloga koju krase tamnocrvena traka sadnica Thumbergovih žutika, traka tamnozelenih listića i bijelog cvijeća sadnica petopr-ste, mliječnozelena traka borovice pa traka petoprste s jarko crvenim cvjetovima i žuti tonovi Fortuneove žutike, činili su živi kontrast velikoj podlozi svijetlosmeđeg malča razastrtog po tlu. Kružnica uočljiva pogleda li se velika pletena košara odozgo, ispunjena mediteranskim mliječnozelenim tonovi-ma ružmarina i ljubičastim i žutozelenim tonovima ukrasne kadulje bili samo su dio bogatstva predstavljenog na danima najveće vrtne izložbe u Hrvatskoj.

Kako razlikovati crni bor i bor krivulj ili determinirati bilo koju drugu izloženu vrstu i naučiti koji je njezin znanstveni naziv, posjetitelji su mogli zahvaljujući lijepo uklopljenim dr-venim pločicama s domaćim i znanstvenim nazivima. Kao i uvijek o svoj drugoj ponudi naših rasadnika mogli su pitati dežurne osobe koje su svoje uredske zadaće u Upravi šuma Podružnici Zagreb nakratko zamijenili prirodnim okruženjem.

Krunsko događanje na kojem šumari, osim stručnog znanja pokazuju i svoje umjetničke vještine, među broj-nim drugim poznavateljima uzgoja bilja s istančanim osjećajem za estetiku, svakako je Floraart u zagrebač-kom parku bundek. ova je najveća i najznačajnija međunarodna vrtna izložba u Hrvatskoj, ove godine kao 52. po redu, svečano otvorena na dan Grada Zagreba, 8. svibnja. otvorila ju je, kao i lani, saborska zastupnica Ljubica Lukačić, a gradonačelnik Grada Zagreba Milan bandić zahvalio je svima koji su izložbu napravili.

Ovogodišnja poruka šumara Čuvajmo naše šume! bila je vidljivo istaknuta na transparentu između topola koje na Bun-deku rastu od prirode, a zbog kojih je prirodni ugođaj na na-šem izložbenom prostoru potpun. Ista je poruka bila istaknuta i na jednoj od informativnih ploča, a na njoj su bila ispisana dodatna objašnjenja za posjetitelje. Ukratko je objašnjeno da se čuvanje provodi kroz provedbu osnove gospodarenja, od-nosno protupožarnu zaštitu, zdravstvenu zaštitu šuma i ču-vanje od protupravnih radnji. Druga ploča kazivala je što je to uopće šumarstvo – znanost, struka i umijeće potrajnog gos-podarenja šumama te kako je najvažniji segment investiranje u šume, točnije uzgojne radove, a suprotno vodi degradaciji šume. S tim u vezi najvažniji postulati struke su potrajnost, stabilnost, raznolikost i vitalnost šumskog ekosustava kao najsloženijeg na Zemlji. Treća ploča sadržavala je zanimljive činjenice o značaju šuma u vezanju CO2 emisija, tj. još jednom bitnom razlogu zbog čega treba čuvati šume.

U ostvarenju postave izložbenog prostora Hrvatskih šuma d.o.o. godinama je najviše uključen tim zaposlen u UŠP Zagreb. Oni su željeli podsjetiti na svoju dugu tradiciju sudjelovanja na

FlOraart 2017.

Neizostavno priznanje šumarima

Kao u dnevnom boravku

Tekst: Marija GlavašFoto: Marija Glavaš, tatjana Đuričić – Kuric


Floraartu i drugog angažmana na Bundeku. Primjer je mostić koji izgledom neodoljivo podsjeća na one u parku Maksimir, a to je stoga što su svi zajedno proizvod stolara Josipa Štavlića, djelatnika radne jedinice Hortikultura. U jednome dijelu izradili su i postavili drvenu ploču s krovićem posvećenu obilježavanju stote obljetnice objave književnog remek – djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića pa su tako Hrvatske šume d.o.o. opleme-nile i prostor van svog izložbenog prostora na Bundeku.

Izložbeni prostor Hrvatskih šuma d.o.o. svakako se uklapa u viziju doma sa svojim drvenim namještajem gdje se posjetitelji mogu odmarati u prirodnom okruženju i kroz koji prolaze po stazici od drvenih oblutaka. Vrlo lijep i vrlo ugodan ambijent predstavlja krajnju sliku velikog uloženog truda ci-jelog jednog tima. Svemu prethode umni i fizički trud, plani-ranje, osmišljavanje, skiciranje, popisivanje, dogovori, obilasci, odabir, iskapanja, presadnje, izrada, prijevoz i dr. Popraćeni su osjećajima uzbuđenja i neizvjesnosti bez obzira na godi-ne uspjeha, kao suprotnosti mirnom ozračju na samoj izložbi. Bez, obzira na te pritiske, Tatjana Đuričić – Kuric stručna su-radnica za odnose s javnošću u UŠP Zagreb koja godinama ima ulogu ključne osobe u osmišljavanju izložbenog prostora, poslovođe, tehnolozi i radnici u rasadnicima UŠP Zagreb, Ko-privnica, Požega i Buzet još jednom su pokazali svoje stručno i estetsko umijeće.

Naravno, ni ove godine nije izostala nagrada, ove godine za višegodišnje sudjelovanje i unaprjeđenje kvalitete izložbe. Priznanje su svojom brojnošću i interesom odali i brojni posje-titelji kojih je ove godine bilo čak oko 350.000 iz cijele Hrvatske i iz brojnih drugih europskih zemalja.

Tjedan dizajna Zagreb najveće je događanje u Hrvat-skoj posvećeno dizajnu i jedini festival koji aktivira ci-jeli grad, organizira velike izložbe dizajna, predavanja,

panele, radionice, prezentacije, pop-up trgovine, gostovanja nekih od najpoznatijih svjetskih dizajnera i u suradnji s Drža-vom partnerom izložbu dizajna kojom se hrvatskoj publici predstavlja recentna scena Države partnera a ove je godine bila to Austrija.

Četvrto po redu izdanje Tjedna dizajna koje se već sada tradicionalno održava u zagrebačkoj art galeriji Lauba bilo je jedan od najzanimljivijih događaja ovoga proljeća u Za-grebu. Kako je ova manifestacija odavno prerasla kapacitete Laube, ovogodišnje izdanje održano je na pedesetak lokacija u cijelome Zagrebu sa središnjim događanjima u Laubi te u za tu priliku uređenom Dizajn parkom.

Svaka od lokacija imala je bogat program sa sadržajem za svačiji ukus, od zanimljivih tehnoloških rješenja, dizajna

Četvrto po redu izdanje Tjedna dizajna održanog u zagrebačkoj art galeriji Lauba bilo je jedno od naj-zanimljivijih događanja ovoga proljeća u Zagrebu. Posebna atrakcija bila je za tu priliku uređeni Dizajn park u čijem uređenju su doprinijele i Hrvatske šume.

tJeDaN DIZaJNa

Sadnice zagrebačkog rasadnika krasile Dizajn park

Prirodni ugođaj

Postavljanje drvene kućice prije otvorenja


odjeće, namještaja, automobila ali i hrane, stoga i ne čudi što Tjedan dizajna posjećuje sve veći broj ljudi.

Cilj Tjedna dizajna je povezivanje dizajnera i gospodar-stvenika te popularizacija dizajna u najširoj javnosti. Tu koristi prvenstveno mogu imati drvoprerađivači koji osim što imaju prilike vidjeti u kojem smjeru trebaju razvijati svoje proizvode, mogu stupiti direktno u kontakt s dizajnerima čiji su proizvodi bili vidljivi na izložbenom prostoru. Prošle je godine Tjedan di-zajna posjetilo više od 18.000 posjetitelja što dovoljno ukazuje kako ova manifestacija raste te će u bliskoj budućnosti biti ne-izbježno mjesto susreta novih ideja i kapitala.

Hrvatske šume sa zadovoljstvom su se odazvale na po-ziv organizatora ove manifestacije za posudbom sadnica za uređenje Dizajn parka. RJ Rasadnik, radna jedinica koja po-sluje u sklopu UŠP Zagreb, pripremila je za tu priliku 35 sad-nica lužnjaka, kitnjaka, divljeg kestena, crvenog hrasta, vrbe, jarebike, johe i javora koje su predstavljale šumu, tj. sirovinu koju mladi dizajneri oblikuju i od koje će postati kvalitetan i visokovrijedan proizvod. Upravo to i jest želja Hrvatskih šuma kojoj je jedan od ciljeva povećati vrijednost, kako sirovine tako i proizvoda drvne industrije a tome veliki obol mogu dati dizajneri. Stoga se već sada radujemo idućem izdanju Tjedna dizajna koje će se održati u proljeće iduće godine.

Događaji

Dizajn park

Sadnice koje su simbolizirale šumu uklopile su se u ambijent

Veliko zanimanje za inovativna rješenja

Hrvatski dizajn



Događaji

Hrvatska je izuzetno bogata hrastovim šumama. Naj-veća koncentracija hrasta lužnjaka je u šumi Spačva, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Površina spačvanskog

bazena u Hrvatskoj iznosi gotovo 40 tisuća hektara, a, prema podatcima, Spačva u Europi spada među najveće cjelovite hrastove šume. Usporedbe radi, dva puta je veća od šume Fontainebleau, najveće cjelovite hrastove šume u Francuskoj. Šuma je bila mnogo puta izvorište, inspiracija - šumi su po-svećene simfonije i kompozicije, ljepota šume zabilježena je u prozi i stihu, bila je nadahnućem u nastajanju likovnih dje-la, iz drveta su izrađene mnoge skulpture i produkti obrtnog, industrijskog i suvremenog namještaja. Mnogi su naši slikari šumu i stabla ovjekovječili u svojim radovima. Zna se i koja su stabla bila naročito draga pojedinome od njih. Tako saznaje-mo da su hrast voljeli Hötzendorf, Waldinger i Becić. Filakovac je obožavao bukvu, a Kraljević grab. Mašića i Motiku svojom je ljepotom naročito očarala breza, a jablan Babića i Domca. Jela

se, pak, svidjela Varlaju, a crnika Medoviću, dok su „dalmatin-ska“ stabla rogač, čempres, smokvu, šipak i maslinu kao temu svojih slika preferirali Miše, Babić, Dulčić i Parač.

Izložba „Šuma“ obuhvaća četiri sekcije - slikarstvo, ki-parstvo, književnost i produkt dizajn (industrijski i suvremeni). U grupi slikarstva prisutni su Hugo Conrad von Hötzendorf, Adolf Waldinger, Vjekoslav Karas, Vlaho Bukovac, Fanny Da-ubachy-Brlić, Ivan Zach, Ivan Zasche, Dragan Melkus, Vla-dimir Becić, Tomislav Krizman, Nasta Rojc, Menci Clement Crnčić, Vladimir Filakovac, Oskar Herman, Željko Lapuh, Zla-tan Vrkljan, i još mnogi drugi - od 19. do 21. stoljeća. U grupi kiparstva su predstavljeni kipari kojima je drvo materijal za nastajanje njihovih djela. Između ostalih izložena su djela Iva-na Meštrovica, Dušana Džamonje, Ksenije Kantonci, Branka Ružića, Slavomira Drinkovića, Petra Barišića, Kuzme Kovača, Mirka Zrinšćaka. Grupa posvećena književnosti prati izložbu

Detalj s otvorenja

Kultura

Slavonska šuma u umjetničkom paviljonu u Zagrebu

Slavonska šuma pronašla je novi dom, makar privremeno, uselivši u impozantne prostore Umjetničkog paviljona u centru Zagreba. Izložba naziva „Šuma“ prva je u nizu ciklusa od četiri izložbe posvećene pri-rodi. Nakon šume slijede voda, zemlja i more. Ideja autorice izložbe jasminke Poklečki Stošić bila je da se četiri bazična prirodna hrvatska resursa predstave javnosti kroz likovnu umjetnost te srodne umjetnosti koja će biti nadopunjene predavanjima za vrijeme trajanja izložbe. Zanimljiv je ovo način da se javno-sti približi važnost i vrijednost prirode koja je izuzetno bitna za cjelokupni nacionalni habitus Hrvatske. Prva izložba iz ciklusa prirode pod nazivom „Šuma“, koncentrirana je na šumu u kontinentalnom dijelu Hrvatske, s naročitim naglaskom na slavonsku šumu i hrast kao najcjenjenije stablo. Hrvatska je i danas jedna od najšumovitijih europskih država. Po količini šumskog pokrova u samome je europskom vrhu jer se šumska zemljišta prostiru na 47 % površine države. Kod nas na jednog stanovnika raste pola hektara šume, slično, primjerice, Austriji. U šumama raste gotovo polovina flore Hrvatske, koja broji približno 4.500 vrsta višeg bilja. Šumsku vegetaciju tvore 102 šumske zajednice u kojima rastu 74 vrste drveća.

Tekst: Irena Devčić ■ Foto: Goran Vincenc


Događajikroz prozna i pjesnička djela hrvatskih književnika. Brojni knji-ževnici za svoje su proze i pjesne nadahnuće pronašli u šumi i stablima te ih opjevali i opisali u svojim djelima.

Jedan od najznačajnijih književnika koji se bavio navede-nom temom je Josip Kozarac, vodeći predstavnik hrvatskoga realizma, koji svoju Slavonsku šumu objavljuje u „Vijencu” 1888. godine. Također, ovdje su još i, primjerice, Dragutin Tadijanović i Dobriša Cesarić. A ekskluzivno za izložbu esej o šumi (objavljen u katalogu izložbe) napisao je jedan od na-ših najuglednijih i najprevođenijih pisaca, Miljenko Jergović. Grupa posvećena produkt dizajnu (industrijskom i suvre-menom) predstavlja namještaj domaćih autora, proizveden kod nas i iz domaćeg drveta. Želja nam je bila pokazati da su hrvatske šume, odnosno stabla koja u njima rastu – naroči-to hrast – vrijedna sirovina iz kojih se izrađuje namještaj. Na izložbi se može vidjeti razvoj industrijske proizvodnje i dizajna namještaja od samoga početka 20. stoljeća do suvremenosti. Među izlošcima su proizvodi Tvornice pokućstva od savijenog drva u Rijeci; Mundus „Florijan Bobić“, Varaždin; Mobilia „Ivo Marinković“, Osijek; Thonet-Mundus d.d., Varaždin; Bothe i Ehrmann, Oriolik, Oriovac, dok se među autorima mogu vidje-ti produkti koje su ostvarili Bernardo Bernardi, Herman Bolle, Vjenceslav Richter, Mario Antonini, Boris Babić, Željko Kovačić, Numen, Redesign, Grupa, Kristina Lugonja, Krunoslav Kovač i drugi. Autorica stručne koncepcije izložbe te postava izložbe je Jasminka Poklečki Stošić. U nastajanju izložbe sudjelovao je velik broj koautora i stručnih suradnika. Izložba obuhvaća oko 140 izložaka posuđenih iz 19 hrvatskih muzeja, od 27 privat-nih vlasnika i od 8 tvrtki, a Hrvatske šume donirale su sadni-ce stabala koje će biti posađene na području Grada Zagreba, čime će se oformiti i novi park. Izložbu možete posjetiti do 16. srpnja u prostoru Umjetničkog paviljona.

Veliko zanimanje za izložbu

Izloženi su brojni umjetnički radovi

Šuma u umjetničkom paviljonu


ŠuMarIJa ĐaKOVO, uŠP OSIJeK

Pored lovstva, šumarija objedinjuje i nizinsko i brdsko šumarstvo

Šumska razglednica

Šumarija Đakovo smjestila se u južnom djelu Osječke podružnice Hrvatskih šuma. Na jugu se nalazi Šuma-rija Trnjani, UŠP Nova Gradiška. Na jugoistoku je Šu-

marija Strizivojna i Šumarija Mikanovci, UŠP Vinkovci. Na sjeveroistoku je Šumarija Osijek, UŠP Osijek. Sjever i sjeve-rozapad pripadaju dvjema šumarijama iz sastava UŠP Na-šice, a riječ je o Šumariji Koška te Šumariji Našice dok je na jugozapadu Šumarija Levanjska Varoš, opet iz UŠP Osijek. Neobično?

Samo letimičan pogled na kartu šumarije i njezine gra-nice daje nam do znanja kako je riječ o velikome području s rascjepkanim šumskim predjelima koji obuhvaća većinu onoga što smo naučili na fakultetu. Ima tu nizinskih lužnja-kovih šuma, gospodari se i sa kitnjakom i sa bukvom, a po-nos šumarije predstavlja lovstvo.

Šumarija se sastoji od 3 gospodarske jedinice: Đako-vački lugovi i gajevi, ukupne površine 2.824,36 ha, zatim GJ Vuka površine 1.309,15 ha te posljednja, vrlo zanimljivog imena Kujnjak – Rakovac – Mačkovac površine 2.361,07 ha.

Šumarija je sve do 1995. godine bila najveća kontinen-talna šumarija koja je gospodarila s čak 19.100 ha. Kako bi se olakšalo gospodarenje tako velikim područjem, jugo-zapadni dio je izdvojen te je osnovana šumarija Levanjska Varoš dok je šumariji Đakovo ostalo 11.700 ha. No, denaci-

Malo koja šumarija može se pohvaliti svim segmentima tradicionalnog regularnog načina gospodarenja kao što je to Šumarija Đakovo. Gospodare nizinskim lužnjakovim šumama, brdskim kitnjakovim i buko-vim šumama a značajni gospodarski dio ima i lovstvo. još da je malo prebora, gdje bi im bio kraj?

onalizacijom dolazi do novoga smanjivanja šumarije te je 2009. godine površina šumarije smanjena na 6.494,58 ha.

Prosječni godišnji etat šumarije iznosi 24.000 m³. Riječ je uglavnom o lužnjaku i jasenu u nizinskome dijelu te bukvi i kitnjaku u brdskome dijelu.

Kada govorimo o vrstama, evo jednog kurioziteta. Naime, na području GJ Kujnjak – Rakovac – Mačkovac bukva prido-lazi ispod 100 m nadmorske visine što je svakako hrvatski minimum, a teško ćete je naći niže i na drugim mjestima u Europi.

Uzgojni radovi čine veliki segment svih poslova šumarije na godišnjoj razini. Svakako treba istaknuti njegu pomlat-ka na čak 165 ha (ručno, mehanički, kemijski) te pripremu staništa na 50 ha. Njega mladika radi se na 35 ha, čišćenje sastojina na 120 ha, a tu još možemo ubrojiti i održavanje protupožarnih prosjeka na 11 ha te 100 radnik/dana protu-požarne službe. Veliki je to opseg radova kojima, kada pri-dodamo radove iskorištavanja šuma, dobijemo poprilično veliku brojku radnik/dana.

Kako bi sve te poslove stigli obaviti potrebna je do-bra organizacija. Upravitelj šumarije Danko Radoš na ras-polaganju ima 53 zaposlena, a prema potrebama uzimaju agencijske radnike.

Zgrada šumarije Đakovo



Šumska razglednica- Na žalost, dobna struktura šumarije počinje biti veliki

problem, ne samo Šumarije Đakovo već i cijele UŠP Osijek. Prosječna dob zaposlenih je 55 godina, što je debelo iznad granice prihvatljivosti. Kada se tome pridoda kako je zbog iseljavanja sve teže doći do agencijskih radnika, postavlja se pitanje tko će u budućnosti raditi u šumi - rekao nam je upravitelj Radoš.

Od ostalih problema, Šumarija redovno prati stanje gra-dacije mrazovca i gubara, a nova pošast mogla bi biti hrasto-va mrežasta stjenica s kojom muku muče gotovo sve slavon-ske šumarije koje gospodare hrastom lužnjakom.

Kako Šumarija graniči s vojnim poligonom Nabrđe važna je i suradnja s vojskom RH jer na tom području treba uskladiti radove s aktivnostima i vojnim vježbama.

Šumarija jako dobro surađuje i s lokalnom samoupra-vom, a kao rezultat suradnje, 2014. godine je grad Šumari-ji dodijelio plaketu zahvalnosti za osobit doprinos u oblasti gospodarstvenog života Grada Đakova.

Ipak, ponos Šumarije je svakako lovstvo i lovni turizam. Šumarija Đakovo gospodari s lovištem Breznica ukupne povr-šine 8.000 ha u sklopu kojeg se nalaze tri ograđena prostora: Mačkovac, Kujnjak i Nabrđe ukupne površine 2.000 ha. Lovište je bogato svinjskom, jelenskom te srnećom divljači i nadaleko poznato i cijenjeno kako kod domaćih, tako i kod inozemnih lovaca. U sklopu šumarije posluje lovački dom u mjestu Kon-drić kapaciteta 14 ležajeva, koji je već dugi niz godina omiljeno

mjesto europske lovačke elite, a od ove godine registrirana je i kuća za odmor Mačkovac. Riječ je o bivšoj lugarnici i prvome „zvjerinjaku“ biskupa J.J. Strossmeyera koja je preuređena za iznajmljivanje, a koja se nalazi u samom srcu lovišta. Đakovač-ki kraj, u čijoj okolici postoje tri jezera: Jošava, Mlinac i Borovik te brojne kulturno povijesne znamenitosti od kojih je najpo-znatija znamenita katedrala, u posljednje vrijeme privlači sve veći broj turista, što su prepoznali djelatnici Hrvatskih šuma te su uložili u obnovu ove lugarnice. Kuća je kategorizirana s tri zvjezdice i kapaciteta je 9 ležajeva.

Šumarija je prošle godine uložila sredstva za izgradnju hladnjače za prihvat mesa divljači koja se nalazi nedaleko od kuće za odmor Mačkovac. Bila je to prijeko potrebna investi-cija bez koje nema lovstva u 21. stoljeću. A da su Đakovčani to ozbiljno shvatili, dovoljno govori podatak kako je samo prošle godine od lova ostvaren prihod od 1,2 milijuna kuna.

O povijesti šumarstva đakovačkog kraja može se mnogo toga pročitati u Zborniku Đakovštine, gdje se detalj-no opisuje historijat cijeloga kraja. Prema tom dokumentu prvo spominjanje vlasništva nad šumama datira iz 1240. go-dine kada bosanski biskupi darovnicom od strane Kolomana, brata kralja Bele IV., vojvode Slavonije, dolaze u posjed đa-kovačkih šuma. Posjed je zauzimao prostor od izvora potoka Biđ kod Levanjske Varoši preko Selaca, Gorjana, Jošave, Mika-novaca i Cerne pa sve do Save prema Tolisi (Bosna). Istu je darovnicu obnovio biskup Petar, a što je potvrđeno od strane

upravitelj Šumarije Danko radoš Obnovljena hladnjača

Od bukve preko lužnjaka i kitnjaka pa sve do graba Kuća za odmor Mačkovac


pape Grgura XI. 1375. godine u Avignonu. Reambulacijom iz 1422. godine biskupima je potvrđen posjed.

Padom Slavonije u turske ruke, Đakovačka biskupija gubi posjede koje su među sobom podijelili turski begovi. Me-đutim, biskupima je posjede potvrdio car Ferdinand III. po-veljom izdanom u Beču 1650. godine, iako je Slavonija u to vrijeme još uvijek bila pod okupacijom. Godine 1697. biskupi se vraćaju u grad i preuzimaju opustošeno imanje a s njima i šume koje su obuhvaćale većinu površina tog posjeda.

Osnivanjem Vojne krajine, biskupi gube dio posjeda i to Mikanovce, Strizivojnu, Čajkovce, Vrpolje, Andrijevce, Per-kovce te Topolje. Kako bi to nadoknadili, biskup J. Čolnić u drugoj polovici 18. st. krči dio šuma kako bi stvorio oranice. Krčenje šuma se nastavlja sredinom 19. st. za vrijeme bi-skupa J. J. Strosmeyera, ali se ovaj puta otkupljuje šumska služnost kojima se obeštećuju vlastelinske šume te se uvo-di slobodno šumsko gospodarenje. Otkup šumske služnosti proveden je od 1870.-1890. godine

Šumsku upravu tada je činio 1 nadšumar, 3 kotarska šu-mara, 2 nadlugara i 31 lugar. Od sporednih šumskih proizvo-da konzumiraju se pašarenje, žirovanje, kamen te pijesak. Ističu se između ostalog i negativni efekti pašarenja i žirova-nja. Također se ističe kako gospodarenje u to doba nije bilo sustavno, već se sjeklo prema potrebi bez osobitog obzira prema pošumljavanju, naročito u hrasticima, što je dovelo do velikog gubitka, napose hrasta. To se mijenja zakonom iz 1894. godine.

Odnosi ostaju nepromijenjeni sve do II. svjetskog rada nakon kojeg, 1945. godine dolazi na snagu Zakon o nacio-nalizaciji i eksproprijaciji gdje se šume đakovačke biskupije nacionaliziraju i proglašavaju općenarodnom imovinom te postaju društveno vlasništvo, sve do 1990. godine kada po-staju državno vlasništvo. Šumama od 1. siječnja 1991. go-dine gospodare Hrvatske šume. Kao što smo već naveli, dio šuma je denacionalizacijom vraćen biskupiji u razdoblju od 2004. do 2008. godine.

Lužnjak, kitnjak, jasen, bukva, grab i bogata turistička po-nuda glavni su aduti Šumarije a lovišta bogata divljači, na-pose divljim svinjama i dalje će privlačiti pozornost brojnih lovaca. Sve na jednom prostoru.

Šumska razglednica

Obična bukva predstavlja najkonkurentniju drvenastu vrstu u Europi, stoga i najrasprostranjeniju, ne samo u Republici Hrvatskoj, nego i po čitavom kontinentu. Kako

navode naši stručnjaci u monografiji Obična bukva u Hrvatskoj – eurivalentna je vrsta, što znači da ima široku sposobnost pri-lagođavanja, tj. široku ekološku valentnost koja joj omogućava opstanak u vrlo različitom okolišu. Dolazi u svim vegetacijskim pojasevima od nizinskog do visoko planinskog, a kod nas u naj-većem broju u brdskim i gorskim predjelima. Također, ima veliku klijavost sjemena, od oko 70 do 80 %, premda se već i 50 % sma-tra dobrom klijavošću.

Bez obzira na navedeno, pokazalo se da je vrsta, barem u po-četku, vrlo zahtjevna za uzgoj te doslovce traži stalnu budnost i njegu. U rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. obična se bukva u većim količinama počela uzgajati 2010. godine, a zamah u pro-izvodnji započeo je 2013. godine. Proizvodnja ove vrste proširila se u posljednje vrijeme unutar Europske unije, a s time u vezi počelo je i praćenje naše proizvodnje od strane Hrvatskog šu-marskog instituta.

Kod nas je obična bukva podijeljena pa razlikujemo oblast brdsko – gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske i oblast brd-sko – gorskih – planinskih šuma gdje se u oba slučaja raspon kreće od 150 do 1.500 m n. m. Oblasti se dalje dijele na sjemen-ske zone, a zone na sjemenske regije.

Svakoj oblasti pripadaju po dvije sjemenske zone. Pod oblast brdsko – gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske spadaju sje-menska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. m.) i sje-menska zona panonske bukve i jele (800 – 1.000 m n. v.). Pod oblast brdsko – gorskih – planinskih šuma pripadaju sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1.200 m n. m.) i sjemen-ska zona primorskih bukovih šuma (800 – 1.000 m n. m.).

lovački dom Kondrićobična bukva se u većim količinama, u rasadnici-ma Hrvatskih šuma d.o.o. počela uzgajati 2010. godine. bez obzira na veliku otpornost i veliku klijavost, prepoznata je kao vrsta vrlo zahtjevna za uzgoj, prvenstveno zbog osjetljivosti na mraz i suncožar. U rasadnicima je strogo podijeljena prema provenijencijama, kako bi bilo osigurano vraćanje školovanih sadnica na mjesta gdje je pri-kupljen šumski reproducijski materijal i time po-štivana odredba u Pravilniku o provenijencijama svojti šumskog drveća.

uZGOJ OBIčNe BuKVe u raSaDNIcIMa HrVatSKIH ŠuMa D.O.O.

Početak proizvodnje vrlo je zahtjevan


Rasadničarstvo

Ovdje je bitno naglasiti da je prema Pravilniku o pro-venijencijama svojti šumskog drveća dozvoljeno koristiti reprodukcijski materijal za pošumljavanje i popunjavanje isključivo unutar oblasti u kojoj je prikupljen. Moguće je koristiti materijal iz jedne zone u drugoj zoni unutar jedne oblasti, ali je pri tome nužno poštivati visinske pojaseve ra-sprostranjenosti svojte.

Unutar sjemenske zone gorske bukove šume nalaze se tri sjemenske regije. Unutar tih sjemenskih regija registrirani su šumski sjemenski objekti koji zapravo predstavljaju proveni-jencije obične bukve. Ovdje su u kategoriji poznato podrijetlo registrirana su ukupno 22 šumska sjemenska objekta), a kate-goriji selekcioniran osam. U sjemenskoj zoni šuma panonske bukve i jele nema registriranih šumskih sjemenskih objekata.

Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele obuhva-ća dvije sjemenske regije unutar kojih je registrirano šest šumskih sjemenskih objekata u kategoriji poznato porijeklo i četiri u kategoriji selekcioniran. Od ukupno tri sjemenske regije, koliko ih je u sjemenskoj zoni primorskih bukovih šuma, plodovi se sakupljaju samo unutar jedne, točnije Istre, na području koje se nalaze dva šumska sjemenska objekta u kategoriji selekcioniran. U rasadnike koji su specijalizirani za uzgoj bukve šalje se šumski reprodukcijski materijal sabran iz nekog od ukupno 28 objekata kategoriziranih kao poznato podrijetlo i 14 objekata kategoriziranih kao selekcioniran.

Prema Zakonu o šumskom reprodukcijskom materijalu čl. 4, stavak (1) 21, pojam provenijencija označava lokalitet ili grupu lokaliteta vrlo sličnih ekoloških uvjeta u kojima sje-menski izvori ili sjemenske sastojine pokazuju slične fenotip-ske ili genotipske osobine, uzimajući u obzir i visinske grani-ce, gdje je to moguće. To se veže na čl. 2 u kojem je definiran cilj Zakona, a taj je, osigurati proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz kvalitetnog i staništu prilagođenog šumskog repro-dukcijskog materijala, koji omogućava održivo i optimalno

gospodarenje šumskim ekosustavima i njihovo obnavljanje u skladu s načelima zaštite šumskih genetskih izvora.

Zbog toga se u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. strogo pazi na prostorni raspored tijekom sjetve i sadnje. Gredice se posebno označavaju prema provenijencijama, odnosno sjemenskim šumskim objektima. Tako tehnolog rasadničarske proizvodnje u rasadniku točno zna da je npr. polje br. 2 rezervirano za bukvu iz sjemenske regije Dilj – Psunj i da je materijal sabran unutar šumskog sjemenskog objekta u kategoriji poznato porijeklo. Svaka provenijencija nosi troznamenkasti identifikacijski kod. Svrha takvog postu-panja je da se školovane sadnice spremne za popunjavanje ili pošumljavanje vrate na područje svoga porijekla jer se odavno pokazalo da će tamo najbolje uspjeti.

Prije sjetve veći dio plodova se pohranjuje u suhim pro-storijama, a manji u hladnjačama. Unutar prostorija se treti-raju zaštitnim sredstvima protiv bolesti i štetnika, tj. ekološki registriranim preparatima, što ujedno znači strogo poštiva-nje normi FSC certifikata. Uz to je stalno potrebno ručno pre-vrtanje plodova lopatama kako ne bi došlo do paljenja. U operativi naglašavaju da je bukovo sjeme osjetljivije nego sjeme drugih bjelogoričnih vrsta. Uz to, tvrdi Mirjana Gra-hovac – Tremski, viša stručna suradnica u proizvodnji koja vodi sve rasadnike unutar Hrvatskih šuma d.o.o., bitno je da sakupljeno sjeme što prije dospije u zemlju i bitno je sakupiti količine dostatne za tekuću i narednu godinu.

Pripreme tla, sjetva i međuredno okopavanje danas su potpuno mehanizirani, a uz to su biljkama osigurani kvali-tetni sustavi navodnjavanja. Bukvu karaterizira brzo nicanje, prilikom kojeg razvija dva poveća i vrlo osjetljiva kotiledona. Tijekom ove faze potrebna je velika pažnja u smislu zaštite od mraza, zasjene i kemijske zaštite jer je ponik vrlo podlo-žan smrzavanju, suncožaru i napadima raznih štetnika. Kon-kretno, u našim rasadnicima je dolazilo do pojave polijega-

Tekst: Marija Glavaš Foto: Zdravko Brekalo, Marija Glavaš Zdrava bukvica


Karta sjemenskih regija

nja ponika pa se isti štiti fungicidom. U slučaju prijetnje od mraza ili suncožara biljke se prekrivaju zaštitim mrežama.

O potrebi stalnog prisustva radi praćenja razvoja bukve posvjedočila je inženjerka Sandra Biluš, tehnologinja rasadničke proizvodnje zaposlena u rasadniku Močile koji se nalazi na području Uprave šuma Podružnice Koprivnica, gdje se ostvaruje najveća proizvodnja ove vrste. Uz Močile, bukvu iz brdskih i nizinskih područja proizvodi i rasadnik Dr-nje, također u sastavu UŠP Koprivnica, a ove je godine zasija-na i u rasadniku koji se nalazi na području UŠP Požega. Proi-zvodnju bukve ostvaruje i rasadnik Frančeskija koji djeluje u sastavu UŠP Buzet gdje se u tu svrhu koriste kontejneri.

Školovane sadnice u najboljem slučaju vade se, klasiraju po veličini i otpremaju kada su starosti 2+0, a nalažu li okolnosti drugačije, u nuždi se vade već kada dosegnu starost od 1+0. Dio sadnica otkupljuje Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Osobito dobar urod obične bukve, naglašava Zdravko Bre-kalo stručni suradnik za rasadničarsku proizvodnju i sjemenar-stvo u Direkciji, bio je prošle 2016. godine kada je za potrebe Hrvatskih šuma d.o.o. sakupljeno 6.738,16 kg bukvice. Više od dvije trećine plodova obične bukve (4.607,71 kg) sakupljeno je u šumskim sjemenskim objektima kategorije selekcioni-ran, dok je preostalih 2.130,45 kg sakupljeno u šumskim sje-menskim objektima kategorije poznato podrijetlo. Pri tom je potrebno naglasiti kako je 99 % (6.656,30 kg) plodova obične bukve sakupljeno u oblasti brdsko-gorskih šuma srednje i sje-verne Hrvatske i to u regijama sjemenske zone gorske bukove šume. Preostatak od 81,86 kg (1%) plodova sakupljen je unu-tar oblasti brdsko – gorsko - planinskih šuma i to u sjemenskoj zoni dinarskih šuma bukve i jele (59,65 kg) i sjemenskoj zoni primorskih bukovih šuma (22,21 kg).

Od ukupno sakupljenog sjemenskog materijala obič-ne bukve 4.794,13 kg je namijenjeno rasadničkoj proizvodnji (sjetva jesen 2016./proljeće 2017.) dok je 1.943,50 kg bukvi-ce iz sjemenske zone gorske bukove šume (uglavnom ka-

tegorije selekcioniran) pohranjeno na čuvanje u hladnjače Hrvatskog šumarskog instituta.

Posljedice ozbiljne narušenosti prirodne ravnoteže šum-skih sastojina ogledaju se, između ostalog i u izostanku re-dovitog uroda naših šumskih svojti od gospodarskog značaja. Tako bilježimo potpuni izostanak uroda obične bukve u 2014. i 2015. godini, a nešto boljim urodom pokazala se 2013. godina kada je ukupno sakupljeno 4.416,40 kg bukvice.

U razdoblju od 2013. do 2016. godine sakupljeno je uku-pno 614.879 sadnica iz prirodnog pomlatka. Dvostruko više sadnica sakupljeno je u šumskim sjemenskim objektima ka-tegorije poznato podrijetlo (416.760 kom) u odnosu na one iz sjemenskih objekata kategorije selekcioniran (198.119 kom.).

Iste su, u nedostatku sadnica proizvedenih u rasadniku korištene za pomoć pri obnovi bukovih sastojina.

Grahovac – Tremski naglašava kako je uzgoj bukve izrazi-to zahtjevan u odnosu na druge šumske vrste u rasadničkoj proizvodnji te kako zbog brzog nicanja i potrebe za zaštitom od mraza i suncožara stvara znatne financijske troškove.

Usprkos tim činjenicama uzgoj obične bukve ima bu-dućnost u rasadničkoj proizvodnji jer ova vrsta ima značajnu gospodarsku ulogu, a kao vrsta otporna na zračna zagađenja i značajnu ekološku ulogu u šumskom ekosustavu.

Mr. sc. Sandra crnković pokazuje bukvicu u šumariji Ivanska


Hrvatsko državno šumarsko poduzeće Hrvatske šume d.o.o. sredinom travnja javno je objavilo imena kupaca drva iz državnih šuma po kategorijama trupaca koje su

dodijeljene svakom od njih. Tako transparentno upravljanje državnom imovinom u Sloveniji se može samo sanjati, iako su Hrvatska i Slovenija članice iste Europske unije, a time i podložne istim propisima. Osnovane prošle godine, Slovenske državne šume (SiDG) ipak i dalje skrivaju kome su ove godine namijenile drvo koje pripada svim građanima. Izgovaraju se da je to poslovna tajna, no slovenski drvoprerađivači zahtijeva-ju da se takve informacije moraju objaviti.

- Ne vjerujemo da je drvo koje su Slovenske državne šume ove godine razdijelile među kupcima završilo u Slove-niji. Oni tvrde drukčije, da su ga distribuirali domaćim proi-zvođačima, ali koliko smo do sad međusobno razgovarali, svi smo nezadovoljni i neugodno iznenađeni. Ako je drvo zaista završilo u Sloveniji, neka kažu tko ga je dobio - izjavio je ne-davno Alojz Burja, predsjednik udruženja drvne industrije i industrije namještaja pri Gospodarskoj komori Slovenije.

Nadzorni odbor Slovenskih šuma, zbog sumnji u kon-troverznu podjelu državne drvne sirovine, imenovao je po-sebno povjerenstvo, koje ima zadatak ove sumnje potvrditi ili pobiti, izjavila je povjerenica za informiranje. Pitali su je i za mišljenje o tome koje su podatke u vezi s prodajom drva Slovenske šume dužne objaviti kao javne informacije, a što čini poslovnu tajnu. Odgovor im nije bio od velike pomoći.

Iako hrvatska državna šumarska tvrtka u javnosti sva-ke godine objavi kome je prodano drvo iz državnih šuma, ta je informacija za slovenske državne šume poslovna tajna. Novi direktor društva Slovenske dr-žavne šume Zlatko Ficko kaže da više neće biti tako.

Europsko šumarstvoIlustracija

Tekst: tatjana Pihlar, sa slovenskog jezika prevela ana Juričić Musa

PreNOSIMO VIJeSt SlOVeNSKOG POrtala DNeVNIK.SI

Slovenija skriva tko su kupci drva iz državnih šuma, Hrvatska podatke bez oklijevanja čini javno dostupnima


Povjerenica za informiranje uputila ih je na referentno mi-šljenje Ministarstva uprave, jer je jedino ono kompetentno odlučivati u slučaju žalbe, kad obveznik za pristup javnim informacijama odbije zahtjev za informacijom.

Novi direktor Slovenskih šuma Zlatko Ficko, koji je na funkciji od 3. svibnja, do sada je bio vladin povjerenik za šumarstvo i drvnu industriju, smatra da javna objava kupaca državnog drva ne bi trebala biti problem.

- Ne vidim razloga za skrivanje imena kupaca. To žele oni koji očito ne rade transparentno - kaže Ficko te navodi da nije bio izravno uključen u proces prodaje drva.

- Ali sam upozorio da, kad je potražnja veća od ponude, treba vrlo pažljivo i transparentno provoditi distribuciju drva koje je na raspolaganju. Uprava za trgovinu i prodaju pripre-mila je četiri kriterija za prodaju. Pristao sam na njih, ali su po mom mišljenju preopširni. Slovenske šume napravile su veliku pogrešku, jer su već u studenom prošle godine rekle koliko će drva biti distribuirano svima, - uperio je Ficko prst u druge.

Na pitanje jesu li Slovenske šume velike količine pro-dale strancima i hoće li kao rezultat navodno sporne prodaje drva letjeti glave, Ficko je odgovorio:

- Slovenske šume imaju potpisane jednogodišnje ugo-vore za opskrbu drvom sa stranim kupcima, koji istječu u srpnju, tako da na ovogodišnjoj raspodjeli drva oni nisu su-djelovali. No drvo su dobili neki koji su osnovali tvrtke tik pred dodjelu drva.

Šef Odjela za prodaju drva je Stojan Rovan. Uživa li Rovan povjerenje upravitelja?

- Njegova sudbina ovisi o dvije stvari. Čekam izvješće povjerenstva koje je imenovao Nadzorni odbor i čija je za-daća provjeriti ispravnost postupaka za prodaju drva, koja je proveo Rovan. Ja s tom prodajom bez obzira na trenutačnu funkciju nisam imao ništa. Ovaj tjedan sam imao razgovo-re sa svim rukovoditeljima, a zatim ću imenovati uži tim kojemu ću stopostotno vjerovati kako profesionalno, tako i ljudski. Ovi kriteriji će biti presudni za odluku hoće li Rovan ostati na položaju ili biti premješten na drugo radno mjesto ili će otići iz tvrtke. Sve tri opcije su otvorene. Želim da svi zaposlenici rade u interesu Društva, vlasnika i okoline, a ne u osobnom interesu - kaže Ficko.

u vlasništvu države je tek petina slovenskih šuma. Novi direktor Zlatko Ficko se nada da će godišnje dokupiti 200 do 300 hektara, s novcem iz šumskog fonda, za što će Slovenske šume osigurati petinu prihoda od prodaje drva iz državnih šuma. Ove će godine, kaže Ficko, Slovenske šume za kupnju šuma iz šumskog fonda dobiti šest milijuna, ali pola od tog novca će morati proslijediti Savezu šumarskih gospodarstva koji su gospodarili državnim šumama prije osnivanja SiDG-a. Savez je prošlog proljeća neposredno prije prijenosa dr-žavnih šuma u SiDG-u od mariborske nadbiskupije otkupio šume, koje je stekao u denacionalizaciji i namjeravao ih pro-dati Austrijancima.

- Fond će ove šume prenijeti na nas, a mi ćemo ih platiti tri milijuna eura, - rekao nam je Ficko.

Ilegalna trgovina divljim vrstima događa se u gotovo 30 posto svjetskih zaštićenih područja. U svom novom izvje-šću „Not for Sale“ WWF poziva na dodatne i izravne mjere

kako bi se zaustavio zabrinjavajući trend porasta ilegalne tr-govine i međunarodnog prometa divljim vrstama, referiraju-ći se na dio Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) u kojem su popisane vrste u najznačajnijim svjetskim ekološkim mjestima, uklju-čujući zaštićena područja svjetske prirodne baštine. Poznata po svojoj ljepoti, geologiji, ekologiji i biološkoj raznolikosti, zaštićena područja svjetske prirodne baštine podržavaju ve-liku populaciju rijetkih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući gotovo trećinu preostalih divljih tigrova u svijetu i 40 posto svih afričkih slonova. Unatoč njihovoj prepoznatoj vrijedno-sti i zaštićenom statusu, ilegalni krivolov, sječa drva i ribolov, prisutni su u gotovo 30 posto zaštićenih područja svjetske prirodne baštine, čime guraju ugrožene vrste na rub izu-miranja i ugrožavaju egzistenciju i dobrobit zajednica koje ovise o njima.

Nezakonito pustošenje divljih vrsta u zaštićenim po-dručjima svjetske prirodne baštine degradira ključ-ne društvene i ekonomske dobrobiti. Ilegalni krivo-lov, sječa drva i ribolov prisutni su u gotovo 30 posto zaštićenih područja svjetske prirodne baštine

NOt FOr Sale

Ilegalna trgovina divljim vrstama u zaštićenim područjima

Europsko šumarstvo


- Svjetska prirodna baština je među najpoznatijim prirod-nim područjima najviše zbog svoje univerzalne vrijednosti. Ipak, mnoga od tih područja pogođena su destruktivnim in-dustrijskim aktivnostima, a novo izvješće pokazuje da su je-dinstvene životinjske i biljne vrste na tom području često izlo-žene prekomjernom iskorištavanju i trgovini. Ne zaštitimo li ih učinkovito čim prije, izgubit ćemo ih zauvijek. Neophodno je da svjetske vlade udvostruče napore i obrate se cjelovitom lancu trgovine divljim vrstama prije negoli postane prekasno, - rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a.

- Hitno nam je potrebna bolja suradnja i integracija iz-među sporazumnih strana CITES-a, Konvencije svjetske pri-rodne baštine i nacionalnih vlasti kako bi stvorili bolje koor-dinirano sveobuhvatno rješenje i zaustavili trgovinu divljim vrstama – od lova u izvornim državama, transporta do odre-dišta, do prodaje na tržištu široke potrošnje.

Nezakonito pustošenje divljih vrsta u zaštićenim područjima svjetske prirodne baštine degradira ključne društvene i ekonomske dobrobiti. U više od 90 posto područja svjetske prirodne baštine podržava se rekreacija i turizam te osiguravaju radna mjesta. Većina tih dobrobiti ovisi o prisutnosti Konvencije CITES – za listu ugroženih vrsta. Nezakonito pustošenje također mijenja prirodni ekosustav. Oko pet posto populacije Sumatranskog tigra ubijeno je samo u 2016. godini, a ako će se ovakav negativan trend krivolova i trgovine nastaviti i dalje, tigrovi bi mogli nestati iz divljine otočja Sumatre i dovesti do smanjene inicijative

kod zaštite šuma, što bi rezultiralo daljnjim krčenjem šuma za plantaže palminog ulja.

- Ovaj izvještaj pruža niz mogućnosti za daljnje pobolj-šanje koordinacije između Konvencije CITES i Konvencije o svjetskoj prirodnoj baštini, a fokusiran je na svjetsku prirodnu baštinu, - kaže John Scanlon, generalni tajnik CITES-a.

- Bitno je da se CITES u potpunosti provodi i da su ta ne-zamjenjiva područja u potpunosti zaštićena. Na taj način, za-štitit ćemo naše naslijeđe i biljni i životinjski svijet, osigurati sigurnost ljudi i područja, podržati nacionalna gospodarstva i ruralne zajednice čija egzistencija ovisi o tim mjestima.

u izvješću se ističe da zaštita i nadzor u područjima svjetske prirodne baštine moraju biti dodatno pojačani kroz obrazovanje, uvažavanje zakona i potenciranje straha od progona kako bi se obuzdala potražnja za ilegalnim krivolo-vom divljih vrsta.

- Konvencija CITES i Konvencija svjetske prirodne baštine prepoznaju potrebu da se poboljša interakcija između dviju konvencija, a kako bi se zaustavila ilegalna trgovina divljim vrstama na području svjetske prirodne baštine svi dionici moraju se ujediniti i poduzeti potrebne mjere da spriječe nanošenje nepopravljive štete najimpozantnijim svjetskim područjima i vrstama, - zaključio je Lambertini. Prošle godi-ne WWF je pokrenuo globalnu kampanju, Spasimo zajedno naše nasljeđe, u suradnji s vladama i tvrtkama kako bi zaštiti-li svjetsku prirodnu baštinu za sadašnje i buduće generacije jačanjem provedbe Konvencije o svjetskoj prirodnoj baštini. Naglasak je i na radu s tvrtkama koje WWF potiče da poslu-ju u skladu s najvišim standardima odgovornog poslovnog ponašanja u blizini i na spomenutim područjima. Izvještaj WWF-a govori o gotovo polovici svjetske prirodne baštine koja je pod prijetnjom od štetnih industrijskih aktivnosti po-put rudarstva, bušotina nafte i plina te izgradnje velike infra-strukture koja utječe na milijune ljudi.

Zaštita prirodeIlegalna trgovina divljim životinjama

Marco lambertini

Tekst: Irena Devčić, WWF ■ Foto: arhiva


Dipl. ing. šumarstva Boris Giperbo-rejsky rođen je 27. srpnja 1896. godine u Kosiku, Rusija, a umro je

03. veljače 1963. godine u Splitu. U Hr-vatsku je Giperborejsky stigao kao izbje-glica iz Carske Rusije nakon Oktobarske revolucije. Iako među podatcima nije točno navedeno kada je došao, pozna-to je kako se nakon završenog Poljopri-vredno-šumarskog fakulteta u Beogradu zaposlio kao profesor u Gimnaziji u Gac-kom da bi u mjesecu svibnju 1929. godi-ne započeo s radom u šumarskoj struci kojoj je ostao vjeran do smrti.

Kao šumar je započeo raditi 1929. godine na mjestu šumarskog referenta u Imotskom gdje ostaje do 1942. godine.

Dipl. ing. šumarstva Boris Giperbo-rejsky nakon što je 1929. godine došao službom u Imotski odlučio je imotsku

Feljton

Zanimljivo je kako se malo toga na internetu može naći o hrvatskom šumarskom stručnjaku ruskog porijekla borisu Giperborejskom. Ipak, ostavio je dubok trag u šumarstvu južne Hrvatske, stoga je potrebno upoznati širu javnost o njegovom djelovanju. Grad Imotski posebno ima razloga slaviti njegovo ime.

obnovio šumarsku kuću ( danas objekt Šumarije Imotski), a plodovi njegova šumarskoga rada vidljivi su i danas. Dipl. ing. šumarstva Boris Giperborejsky zadu-žio je Imotski, jer je u razdoblju od samo nekoliko godina gradić dobio prekrasan perivoj kakvog nisu imali ni okolni veći gradovi, a koji nažalost Imoćani nisu zna-li sačuvati, te je nakon Domovinskog rata sama šuma uređena skupa s objektom današnje zgrade šumarije, a staze peri-voja, klupe, fontana, čatrnje (gustirne) za vodu ostale su zanemarene od strane grada kao gradski perivoj.

Godine 1942. u jeku II. svjetskog rata, Giperborejski dobiva premještaj u Dubrovnik gdje ostaje sve do završetka rata. Od 1945. radi u Odjelu za šumar-stvo Oblasnog NO-a za Dalmaciju.

Za profesora Srednje šumarske škole za krš u Splitu postavljen je 1948. godi-ne, gdje je ostao na dužnosti do odlaska u mirovinu. Kao profesor je osnovao rasadnik kojeg je vremenom pretvorio u Arboretum Šumarske škole za krš u Splitu, gdje je uzgojio više od 500 vrsta drveća, grmlja, trajnica, sukulenata i dru-gih biljnih vrsta. Posebno se bavio agru-mima, akacijama, a uzgojio je i meksički avokado, prvi u Hrvatskoj. Ispitivao je i utjecaj umjetnog zakiseljavanja tla na suplutnjak (Querens rubor). Napisao je i objavio nekoliko udžbenika, skripta i stručnih članaka.

Fokus njegovog rada bio je ljuti krš i kako ga pošumiti. Smatrao je kako vrsta Pistacia vera može itekako biti pogodna za pošumljavanje ljutog dalmatinskog krša, a tim povodom uspostavio je su-radnju s arboretumom u Turkmenskoj SSSR. Također je proučavao i vrste eu-kaliptusa, a svoja istraživanja temeljio je na prethodnim istraživanjima tali-janskih kolega. Objavio je i rad gdje je prema zapažanjima iz prakse opisao doprinos svake pojedine vrste prili-kom pošumljavanja. Njegov doprinos proučavanju metoda pošumljavanja krša temelj je brojnim kasnijim radovi-ma hrvatskih šumarskih znanstvenika. Boris Giperborejsky koji je najveći dio života posvetio unaprijeđenju šumarske struke umro je 03. veljače 1963. godine, a u njegovom nekrologu napisano je “Djela njegovog neumornog rada, mno-ge dijelove gologa krša presvukle su u zeleno ruho…” (Ante Tomašević).

park šumu Gaj pretvoriti u perivoj. Na-stavio je pošumljavanje Gaja započeto 1896. godine, pošumljavanog kao arbo-retum u vrijeme Austro-Ugarske monar-hije, izgradio je šetnice, vodoskok, četiri velike čatrnje sa zalihama vode i terasasti rasadnik koji se navodnjavao iz čatrnja. Tako uređen Gaj, još sa malim igralištem i kavanom, u prošlim vremenima kao je-dini uređeni perivoj na širem području privukao je Imoćane i okolno stanovniš-tvo kao mjesto odmora, zabava, izleta i šetnja. U Gaj su osobito rado dolazili učenici i studenti, jer su organizirane zabave, plesovi uz tada Općinsku glazbu (danas poznata glazbena škola Imotski)kao i razna takmičenja. Osim toga, na-stavio je s pošumljavanjem Gaja, te je

Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: arhiva

BOrIS GIPerBOreJSKy

ruski šumar na hrvatskom tlu

Na fotografiji je jedan od prvih izleta na Biokovo 1929. godine u organizaciji Imotskog športskog kluba; inženjer

Boris Giperborejsky stoji prvi lijevo


Gljive naših krajeva

Današnji znanstveni naziv crvenoj krasnici Russula rosea nadjenuo je mikolog Christian Hendrik Persoon 1796. godine, koji je radio na dopunjavanju Linneove mikološke taksonomije. Znanstveno ime vrste znači crvenkasta, a dodijeljen je temeljem činjenice da je većina predstavnica roda crvenkastih tonova. Uz to, kako je navedeno u Wikipediji, ima i druge znanstvene nazive, sinonime: Agaricus lacteus, Russula lactea, Russula lactea lactea, Russula lepida, Russula aurora, Russula lepida alba, Russula lepida lactea i Russula linnaei.

Tekst: Marija Glavaš ■ Foto: Marija Glavaš, arhiva

crVeNa, tVrDa IlI ružIčaSta KraSNIca

ljepša nego korisnija

Rod krasnica, znanstveno Russula, obuhvaća oko 750 vr-sta, što jestivih, što nejestivih i ponešto otrovnih gljiva. To su mikorizne, točnije ektomikorizne gljive, što znači

da hife razvijaju oko korijenovog sustava biljke. Na taj način ove više gljive uspostavljaju simbiotske veze s oko 10 % pri-padnica biljnih porodica. Crvena krasnica preferira simbiotsku vezu s običnom bukvom.

Opis: Klobuk je promjera 3,5 do 11 cm. Najprije oblika po-lukugle, zatim konveksan i s blagim udubljenjem u središtu, ali ne i ljevkast, glatkih krajeva. Obično je crvene karmin boje, može varirati od tamnoroze, crvene do crvenosmeđe boje, po vlažnom vremenu mijenja boju, a intenzivnijeg je tona u središtu. Kožica je baršunasta i suha, često ispuca, premda se vrlo teško guli, za vlažnog vremena na njoj se pojavljuje nešto sluzi. Listići su vrlo nježni, svijetle, krem boje koja se značajno mijenja tijekom vremena, gotovo slobodni, prilično gusti, ne-rijetko se isprepliću i granaju. Stručak je valjkast, visok od 2 do 8 cm, u početku obično čunjast, pri osnovi katkad zadebljan, kasnije je gotovo cilindričan, gust, lomljiv, uz listiće širi, naj-

prije pun, poslije šupljikav. U gornjem je dijelu bijela, niže je obično ružičasta ili s crvenim žilicama. Prsten izostaje. Meso je prilično debelo, lomljivo, krto, bijelo, pod kožicom klobuka crveno, ponekad posivi na zraku, osobito ako je prisutna vlaga, okus je slatkast, miris nije izražen. Spore su jajolike i mrežaste te kuglaste s ispupčenjima. Otisak spora je svijetlo krem boje.

rasprostiranje i stanište: nalazi se po Euroaziji i Sjever-noj Americi. Preferira šume listača, ali se često sreće i u šu-mama četinjača. Voli strmine na brdima, a dolazi i na višim nadmorskim visinama.

Vrijeme branja: od proljeća do jeseni.Miris i okus: miris ugodan, nije izražen. Okus je gorkast,

nekim osobama djeluje kao mješavina voća i peperminta, druge podsjeća na cedar, odnosno terpentin.

Jestivost: uvjetno je jestiva prema većini izvora, prema ne-kima je nejestiva, a neki mikolozi je čak ubrajaju u otrovne vrste. Kuhanjem se gubi gorčina okusa. Mogu se pripremati usoljene.

Kemijski sastav: sadrže hranjiva vlakna, monosaharide,

lijepa i dobro uočljiva


Gljive naših krajeva

disaharide, zasićene masne kiseline, vitamine B1, B2, C, E i PP. Bogate su fosforom i kalijem i uz to sadrže kalcij, natrij, že-ljezo i magnezij. Ljekovitih tvari je malo, a koriste kod proči-šćavanja želučano - crijevnog trakta.

Napomena: crvene krasnice se ubrajaju u teže probav-ljive gljive pa ih ne bi trebali konzumirati ljudi s čirom na želucu kao ni oni sa srčanim oboljenjima. Zdravim ljudima se preporuča oprez kod prejedanja, dnevna doza ne smije prijeći 150 g. Uopće ih ne bi trebalo davati djeci do sedme godine života.

Slične vrste: prema navodu autora Romana Božca, crve-nu karsnicu je moguće zamijeniti s brojnim krasnicama cr-venih klobuka, a najsličnija je tvrda krasnica (Russula lepida). Ako se slučajno zamijeni s nekom nevaljanom ili otrovnom krasnicom, valja imati na umu da jestive crvene krasnice ne-maju papren okus mesa.

Na grbu Madrida je prikazan medvjed koji se gosti plodovima planike, a tu sliku prikazuje i skulptura u središtu grada. Medvjedi su u prirodi doista skloni je-

denju plodova koji ponekad duže ostanu na stablu i fermen-tiraju pa se događa da se ovi vekiki sisavci opiju.

Opis: planika ili maginja, ili u nekim krajevima maginja-ča, pripada potporodici Vaccionidae ili Arbutoidae, ovisno o autoru, odnosno porodici Ericaceae. Naraste od 5 do 10 m u visinu, rijetko do 15 m. Korijenov sustav je razgranat, dobro prilagođen vapnenačkim kamenjarima i pukotinama stijena. Kora je ispucala i ljušti se u izduženim krpicama, u mladosti svijetle crvenosmeđe boje, a sa zrelošću mat smeđe boje. Li-šće je tamnozeno, sjajno s gornje strane, kožasto, napiljenog ruba, dužine od 5 do 10 cm i širine od 2 do 3 cm. Planika cvate od listopada do prosinca. Cvjetovi dolaze u visećim grozdovima u kojima ih je od 10 do 30, dvospolni su, bijeli, rijetko ružičasti, a oprašuju ih pčelice. Plodovi su bobe s više sjemenki, promjera od 1 do 2 cm, površine prekrivene ušilje-nim izraslinama, u unutrašnjosti mesnato brašnaste i sočne. U početku su žute, a kasnije svijetlocrvene boje. Nazivaju se maginje. Sazrijevaju ujesen, ali druge godine. Zato se u isto vrijeme na granama mogu naći zreli plodovi i novonastali cvjetovi što je rijetkost u biljnom svijetu. Sjemenke su sitne, izdužene i smeđe boje.

rasprostiranje i stanište: dolazi u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, sjeveroistočnoj Africi, izuzev Egipta i Libije, na Kanarskim otocima i mjestimično u zapadnoj Aziji. U Europi predstavlja tipičnu mediteransku biljku pa je kao takva ra-sprostranjena duž naše obale. Preferira dobro drenirana tla te slabo do srednje vlažna. Za razliku od drugih predstavnica porodice odgovaraju joj bazična, vapnenasta tla. Prirodno je prilagođena suhoj i toploj klimi. Raste li u hladnijoj klimi od-govara joj zavjetrina, stoga što je kasnocvatuća vrsta.

Ima više domaćih i znanstvenih sinonima

Stručak je obično ružičast pri dnu

Planika je vazdazeleni grm ili omanje stablo. opi-sao ju je Carl Linne u svojem djelu Species Plan-tarum 1753. godine i tu joj nadjenuo znanstveni naziv Arbutus unedo koji je do danas ostao nepro-mijenjen. Znanstveni naziv vrste unedo, navodno je inspi-riran tvrdnjom starorimskog botaničara Plinija Starijeg o tome kako pojede samo jedan plod (lat. unum). Pri tome nije poznato je li mislio da je to-liko izvrsnog okusa pa ga već jedan plod zasiti ili mu se okus uopće nije svidio.

NeKOMe uKuSNa, NeKOMe NeuKuSNa

Planika ili maginja tipična je za Mediteran


Ljekovito bilje

lijepo stabalce

Skulptura planike i medvjeda u središtu Madrida

cvjetovi i plodovi

Kemijski sastav: svi dijelovi sadrže etil galeat koji ima jako antioksidativno djelovanje na bakteriju iz roda Myco-bacterium. Plodovi sadrže oko 20 % šećera i bogati su vitami-nom C. Posve zreli plodovi sadrže dosta organskih kiselina od kojih najviše jabučne, pektinskih tvari i nešto alkohola, sirovo ulje, sirova vlakna i bjelančevine, dimetril sulfid, esencijalna ulja i minerale: kalij, fosfor, kalcij, natrij željezo. Ponegdje je navedeno da u plodovima ima hidrokinola, heterozida arbu-tina koji je nešto više zastupljen u lišću i dr. polifenolne spo-jeve. Kora, plodovi i lišće sadrže tanine.

upotreba u liječenju: u pučkoj medicini koristi se kao antiseptik, astringent, sredstvo za dezinfekciju, tonik i kod reumatizma. Ne koristi se puno u službenoj medicini i za-htijeva detaljnije istraživanje. Pokazalo se da lišće, kora i ko-rijenje imaju astringentski učinak na bubrege, a koriste se i u tretmanu cistitisa i uretritisa. Lišće se prije upotrebe suši, a grgljanjem čaja ukljanjaju se iritacija i upala grla. Čaj se kori-sti i za tretiranje povećane prostate, hemeroida, mokraćnog mjehura i mokraćnih kanala. Postoje vjerovanja da konzu-macija meda snižava razinu šećera u krvi.

Druga upotreba: plod je jestiv kada pocrveni, neki tvrde da je najbliži opis okusa gorka karamela. Može se jesti sirov ili kuhan. Od plodova se pravi med, karakterističnog, gorkog okusa, a spravljaju se i džemovi, želei i pekmezi. Najviše se koristi za pripremu alkoholnih pića kao što su vino, liker i ra-kija. Portugalci od plodova prave nacionalno alkoholno piće medronho. Plodovi se mogu samljeti u brašno od kojega se prave kolači, a suhi se listovi mogu koristiti kao začin.


JaGOr

Priča u kojoj se ponovno nalaze dobre i zle sile. Bagan, jedan od najživljih Domaćih predstavlja dobre sile, a baba Poludnica one zle.

„… Jedan dan išle i prolazile samim livadama, a vode u kladencima, koliko hoćeš. Slatko se napasla kravica i napila se čiste vodice. Drugi dan išle, prolazile sav dan kroz gustu šikaru i naišle na potok. Slatko se nabrstila kozica i napila se čiste vodice. Treći dan išle i zašle već u brdo, u parloge. Paša slaba, a vode samo u jednoj kaljuži. Četvrti dan sama smreka i borovnica, vode ni kapi, krš sve goliji i strmiji, a bušicu snaga izdaje.....“ (Brlić-Mažuranić, 2011:221)

„… Bilo dijete što Jagor se zvalo. ostalo nejako iza majke uz maćehu pakosnu posve malo. „Što ću kud ću jadan?“ Plače nad gorkom sudbom. al Blagan mu šapne u pojati „Ne plači dijete Jogore, mi ćemo ti pomoći! Nas je troje ovdje kravica Bušica riđa kozica i ja Bagan što čuvam blago u pojati…“ (Ivković, 2004:25)

DJečJI KutaK

DV „BuKOVac“Nacrtao: Vid Šušnić, 6,5 god.Odgojna skupina: tigrićiOdgajateljice: Danijela Vrbetić, Ines Gradinščak

DV „GuStaV KrKlec“ KraPINaNacrtala: Vita Zubić, 6,10 god.Komentar: „Kravica se napasla travice i došla se napiti vodice na potok.“Odgajateljice: Milica Petek i Biserka Vešligaj


DJEČJI KUTAK

DV „ZAPRUđE“Nacrtao: Dora Koštić, 6,8 god.odgojna skupina: „Visibabe“odgajateljice: Iris Glamuzina i Katarina Matić Stanić

DV „VEDRI DANI“Nacrtala: Ana Bačić, 6,7 god.odgajateljice: Ivana C. Lisjak, Blaženka Piri

DV „ZLATNA RIBICA“, KOSTRENANacrtao: Ramona Radosavac, 7.god.Komentar: „Uvijek treba biti dobar.“odgajateljice: Dragana Soldatić Petrović i Anna Novak

DV „PLOČE“Nacrtala: Milica Antunović, 6 god.Komentar: “...kad učiniš nekom dobro, on i tebi dobrotom vrati...”odgajateljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić Burić

DV „JOSIPDOL“Nacrtala: Larisa Pribanić, 5 god.Komentar: Ova priča je baš neobična. Ima puno neobičnih riječi pa nam je teta puno objašnjavala.odgajateljice: Andrea Radojčić i Diana Rupčić

Documents

Tema broja Sušenje jasenacasopis.hrsume.hr/pdf/246.pdf · 2017-06-05 · lizu sušenja jasena u gospodarskim jedinicama Pokupskog bazena kao i moguće opcije sanacije. Pri tome je