MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJANa temelju lanka 15. stavka 4. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 149/09) i lanka 4. stavka 1. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine, br. 32/10) Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja objavljuje:

TEHNOLOKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU POVRA

GODINA 2011.

1

SADRAJ 1. 2. 3. 4.4.1. 4.2. 4.3.

UVOD ............................................................................................................................................... 4 NAJMANJA OBRADIVA POVRINA ........................................................................................ 4 OBRADA TLA ................................................................................................................................ 4 GNOJIDBA...................................................................................................................................... 4Gnojidba organskim gnojivom....................................................................................................................................5 Gnojidba makroelementima........................................................................................................................................5 Gnojidba duikom .......................................................................................................................................................6

5. 6.

NAVODNJAVANJE ....................................................................................................................... 6 SORTE ............................................................................................................................................. 76.1. Izbor sorti..........................................................................................................................................................................7 6.2. Sjeme i presadnice............................................................................................................................................................7

7. 8. 9. 10. 11. 12.12.

LOKACIJA...................................................................................................................................... 7 PLODORED I PLODOSMJENA .................................................................................................. 7 PROIZVODNJA U ZATIENIM PROSTORIMA .................................................................. 8 BERBA ............................................................................................................................................. 8 SKLADITENJE ............................................................................................................................ 8 INTEGRIRANA ZATITA POVRA ......................................................................................... 91. Openito...................................................................................................................................................................9 Integrirana zatita povra u zatienom prostoru ..................................................................................................9

12.2.

12.3. Mjere zatite povra na otvorenom .......................................................................................................................13 12.3.1. Mehanike mjere................................................................................................................................................13 12.3.2. Bioloke mjere ...................................................................................................................................................13 12.3.3. Biotehnike mjere...............................................................................................................................................14 12.3.4. Kemijske mjere ..................................................................................................................................................14 12.4. Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja ..........................................................................................................16

13. EKOLOKA SVIJEST I STRUNA OSPOSOBLJENOST POVRARA UKLJUENIH U INTEGRIRANU PROIZVODNJU........................................................................................................ 16 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.

PRILOZI ........................................................................................................................................ 17 INTEGRIRANA ZATITA RAJICE....................................................................................... 26 INTEGRIRANA ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA ........................................................ 41 INTEGRIRANA ZATITA KRASTAVAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA.................. 49 INTEGRIRANA ZATITA GRAHA.......................................................................................... 58 INTEGRIRANA ZATITA GRAKA ....................................................................................... 63 INTEGRIRANA ZATITA BLITVE I CIKLE......................................................................... 68 INTEGRIRANA ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE............................................... 70 INTEGRIRANA ZATITA KUPUSNJAA ............................................................................ 76 INTEGRIRANA ZATITA MRKVE ......................................................................................... 84 INTEGRIRANA ZATITA CELERA........................................................................................ 88 INTEGRIRANA ZATITA PERINA....................................................................................... 892

26. 27. 28. 29. 30.

INTEGRIRANA ZATITA PAROGA..................................................................................... 90 INTEGRIRANA ZATITA PINATA....................................................................................... 92 INTEGRIRANA ZATITA LUKOVIASTOG POVRA ..................................................... 94 INTEGRIRANA ZATITA HRENA .......................................................................................... 99 INTEGRIRANA ZATITA POVRA OD PARAZITA IZ TLA (klijalita i mlade biljke)102

3

1. UVOD Integrirana proizvodnja povra (u daljnjem tekstu IPP) je sustav uzgoja koji podrazumijeva primjenu agrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih, ekolokih i toksikolokih imbenika pri emu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost daje ekoloki i toksikoloki prihvatljivijim mjerama. Cilj integrirane proizvodnje povra je proizvodnja povra vodei pritom rauna o: smanjenju oneienja tla, vode i zraka, odnosno uvanju okolia i prirodnih stanita, uvanju i poticanju plodnosti tla, uvanju i poticanju bioloke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama regulacije, optimalnoj uporabi agrokemikalija obzirom na nutritivna i toksikoloka svojstva hrane. 2. NAJMANJA OBRADIVA POVRINA Minimalna ukupna povrina pod povrem za upis u Upisnik proizvoaa u integriranoj proizvodnji, mora biti najmanje 0,25 ha na otvorenom ili 0,10 ha u zatienim prostorima. 3. OBRADA TLA Zahtijevane mjere: sve mjere obrade tla moraju biti usmjerene na zatitu i poboljavanje plodnosti tla, odravanje dovoljne koliine humusa, odnosno uravnoteene bilance humusa u tlu, osiguravanje razliitog i uravnoteenog plodoreda. Zabranjuje se: cjelogodinja nepokrivenost tla, koritenje herbicida u zatienim prostorima, kemijska dezinfekcija tla, otvoren sustav hidroponske proizvodnje povra u zatienu prostoru.

Preporuke: Svi postupci obrade tla moraju uzeti u obzir zatitu i poboljanje plodnosti tla. Tomu doprinose: sprjeavanje nastanka erozije i zbijanja tla, dubinsko rahljenje pri optimalnoj vlazi tla, obrada tla na nagnutoj povrini popreno na pad terena (sprjeavanje erozije), izbjegavanje ugara tla zimi (neposijane povrine zimi), obrada koja odrava strukturu tla, osiguravanje dovoljne koliine humusa, odnosno uravnoteene bilance humusa u tlu.

4. GNOJIDBA

4

Pri gnojidbi je potrebno uzeti u obzir: rezultate analize tla, iznoenje biljnih hraniva obzirom na planirani prinos, stupanj iskoritenja hraniva iz gnojiva, gnojidbu organskim gnojivima u prethodnim godinama i nain gnojidbe. Optimalan rast biljaka mogu je samo pri dovoljnoj i uravnoteenoj opskrbi biljke lako dostupnim hranivima. To se osigurava kombinacijom organske i mineralne gnojidbe uz sljedea naela: unos hraniva prilagoditi razini opskrbljenosti tla i potrebama kulture, u proraunu gnojidbe uzeti u obzir hraniva iz organske tvari u tlu (ostaci predusjeva, humus), odabir odgovarajuih gnojiva zbog sprjeavanja nakupljanja pojedinih hraniva (npr. fosfata), prednost dati fertirigaciji zbog viekratnog dodavanja manjih koliina gnojiva, gnojiva primijeniti jednakomjerno i precizno, neobraene povrine izuzeti iz gnojidbe, uzeti u obzir sadraj hraniva u vodi za navodnjavanje. Zabranjuje se: primjena mulja, odnosno komposta od mulja iz ureaja za proiavanje otpadnih voda, primjena duinih gnojiva izvan razdoblja uzgoja, viekratno prekoraivanje graninih vrijednosti Nmin u dvije uzastopne godine poslije berbe. Zahtijevane mjere: analiza tla u zatienim prostorima jednom godinje i na otvorenom najmanje svake 3. godine te koritenje rezultata pri gnojidbi tla, potivati reakciju kulture na organsku i mineralnu gnojidbu, prije gnojidbe duikom provesti analizu Nmin za proraun svake prihrane, gnojidbu duikom pri ukupnoj potrebi iznad 80 kg/ha podijeliti u obroke, bilanca ukupnih hraniva ukljuuje hraniva iz organske i mineralne gnojidbe, organske tvari je potrebno kompostirati tako da iscijeena voda ne moe otjecati u podzemne vode, najvea ukupna koliina upotrijebljenog duika iz mineralnih gnojiva moe biti 170 kg/ha godinje, osim za povre koje je posebno oznaeno u tablicama 14.6 i 14.7 za koje najvea koliina koritenog duika iz mineralnih gnojiva moe biti 200 kg/ha godinje. 4.1. Gnojidba organskim gnojivom Prije uporabe nedeklariranih organskih gnojiva osobito je vano da se ona analiziraju kako bi se izbjeglo unoenje nepoeljnih tvari poput tekih metala i drugih toksinih tvari. Kompost iz vlastite proizvodnje potrebno je skladititi tako da njegova drenana voda ne dolazi u vodotoke i podzemne vode. Zreli stajski gnoj treba skladititi na povrinama nepropusnima za vodu i opremljenom jamom za skupljanje drenane vode. Hraniva iz komposta, stajskog gnoja i iz zelene gnojidbe, ine bilancu hraniva u tlu. Kulturu za zelenu gnojidbu potrebno je uzeti u obzir pri planiranju plodoreda. 4.2. Gnojidba makroelementima

5

Za pristupanost svih hraniva, a osobito fosfora i mikroelemenata presudnu ulogu ima reakcija tla. Stoga se pH i koliina biogenih makroelemenata (N, P, K, Mg) te po potrebi mikroelemenata i aktivnog vapna odreuje standardnim analizama za tlo. Pri tome je potrebno: provesti analizu tla u zatienim prostorima svake godine, a na otvorenom najmanje svake 3. godine pridravati se optimalne opskrbljenosti sukladno klasi zasienosti C, kod klase C opskrbljenosti tla fosforom i kalijem, gnojidbu odrediti prema prinosu, odnosno, potronji kulture, potivati preporuke za gnojidbu kako bi se postigle optimalne vrijednosti. 4.3. Gnojidba duikom Potrebe za duikom izraunavaju se s posebnom pozornou radi sprjeavanja nepotrebnog unoenja koje moe rezultirati ispiranjem nitrata u podzemne vode kao i njihovim nakupljanjem u biljci. Gnojidbu duikom potrebno je ograniiti na minimum neophodan za proizvodnju kvalitetnog povra. Uvjeti za to su: redovito provoenje analize Nmin ili jednakovrijednih postupaka za odreivanje zaliha duika u tlu, analizu Nmin je potrebno provesti u punom obliku za: a) vrstu povra s najveom povrinom na gospodarstvu koje proizvodi do 3 kulture, b) barem tri vrste povra koje obuhvaaju najveu povrinu na gospodarstvu koje proizvodi 4 do 10 kultura, koritenje suvremenih postupaka za prognoziranje mineralizacije duika, potivanje referentnih vrijednosti Nmin kao osnove za gnojidbu duikom, raspodjela velikih koliina duika na vie obroka, koritenje sporo djelujuih duinih gnojiva, podatak o provedenoj Nmin analizi je potrebno upisati u Zapise o proizvodnji. 5. NAVODNJAVANJE Odgovarajuim snabdijevanjem tla vodom optimalno iskoritavamo gnojiva i sprjeavamo unos nitrata u podzemne vode. Pri tome treba voditi rauna o: vrsti tla i klimatskim prilikama, koritenju suvremenih sustava navodnjavanja, npr. odreeni sustavi kienja te sustavi lokaliziranog navodnjavanja (kapanje i minirasprskiva), sadraju hranjivih tvari u vodi gdje je potrebno uzeti u obzir bilancu gnojidbe (analiza sadraja N u podzemnim vodama i vodi za navodnjavanje), osiguranju jednakomjerne raspodjele vode, zapisivanju padalina (praenje dostupnih podataka za prognoziranje potreba za navodnjavanjem) i koliina vode za navodnjavanje. Zabranjuju se: obroci vode iznad 20 l/m2 na lakim pjeskovitim i teim glinastim tlima. Zahtijevane mjere: koritenje sustava navodnjavanja koje osigurava tednju vode, 6

prilagodba reima navodnjavanja (broj, obroci i intervali navodnjavanja), vrsti biljaka, razvojnom stadiju, fizikalnim karakteristikama tla i vremenskim prilikama.

6. SORTE 6.1. Izbor sorti Pri odabiru sorti potrebno je uzeti u obzir sljedee kriterije: tolerantnost na bolesti i tetnike, tolerantnost na meteoroloke prilike i okoline utjecaje, sorte koje u manjoj mjeri nakupljaju nitrate, stabilnost prinosa, unutarnja kvaliteta: koliina nutritivnih tvari i okus, vanjska kvaliteta: izgled prema standardu kvalitete te primjerenost za skladitenje i transport, stupanj tehnoloke zrelosti ovisno o namjeni proizvoda, odrivost u skladitu i na prodajnom mjestu. 6.2. Sjeme i presadnice Kvaliteta sjemena i presadnica neposredno u velikoj mjeri utjee na normalan razvoj usjeva povra te na manju pojavu tetnih organizama. Potrebno je uzeti u obzir sljedee uvjete: uporaba certificiranog sjemena za izravnu sjetvu i proizvodnju presadnica, strogi odabir u uzgoju presadnica (odstraniti zaraene i slabo razvijene presadnice), cijepljenje presadnica, minimum stresa pri sadnji presadnica.

7. LOKACIJA Pri odabiru lokacije za proizvodnju povra potrebno je uzeti u obzir sljedee kriterije: meteoroloke prilike (oborine, pojava mraza, relativna vlaga zraka), tip tla (dubina, kapacitet za biljna hraniva, razina opskrbljenosti hranivima, koliina humusa, mikrobioloka aktivnost), reljef (nagib i ekspozicija terena), opskrbu vodom (razina podzemne vode, mogunost navodnjavanja, retencijska sposobnost tla), infrastrukturu za zatitu stanita (zatita od vjetra, zatita od erozije tla, zatita podzemnih voda i dr.). 8. PLODORED I PLODOSMJENA Plodored predstavlja pravilnu izmjenu usjeva, prostornu (poljosmjena) i vremensku (plodosmjena), na proizvodnim povrinama. 7

Uspostava plodoreda je obvezna. Uravnoteen plodored je uvjet za bioloki aktivno tlo i zdrav usjev. Zbog toga je potrebno uzeti u obzir: iroko postavljen i raznolik plodored s izmjenom kultura prema botanikim porodicama (tablice 14.4 i 14.5), primjereno prekrivanje tla s ukljuivanjem dodatnih usjeva, odnosno meuusjeva (sprjeavanje ispiranja nitrata, zatita od erozije), ouvanje plodnosti tla, uzimanje u obzir uinka pretkulture na bilancu hraniva, sprjeavanje opasnosti od tetnih organizama koji su posljedica loeg plodoreda. 9. PROIZVODNJA U ZATIENIM PROSTORIMA Proizvodnja u zatienim prostorima omoguava cjelogodinji uzgoj kultura kojima je potrebno mnogo topline, a namijenjena je i proizvodnji presadnica. U proizvodnji u zatienim prostorima naelno vrijede odredbe iz svih poglavlja tehnolokih uputa, a preporuuju se dopuniti sljedeim mjerama: kontrolirano navodnjavanje, sprjeavanje nakupljanja soli u tlu i/ili supstratu, regulacija klime, tednja energije pomou energetskih zavjesa, dopunsko osvjetljenje presadnica. U hidroponskom uzgoju na supstratima i/ili hranjivim otopinama obvezna je uporaba zatvorenog ili recirkulirajueg sustava. 10. BERBA Zbog ouvanja vanjske i unutarnje kvalitete povra potrebno je pri berbi uzeti u obzir sljedee: optimalno vrijeme berbe s obzirom na tehnoloku zrelost i koliinu nitrata, koritenje postupaka berbe koji ne oteuju povre, zatitu ubranog povra od vjetra i sunca, brz odvoz s polja zbog ouvanja svjeine, koritenje ekoloki prihvatljive ambalae, npr. ambalae za viekratno koritenje, odravanje higijene u transportu.

11. SKLADITENJE Brzo hlaenje je uvjet za ouvanje vanjske i unutarnje kvalitete. Kratkotrajno i dugotrajno skladitenje je potrebno zbog kontinuiranog snabdijevanja trita. Zahtijevane mjere: osigurati optimalne uvjete skladitenja koji odgovaraju pojedinoj vrsti povra, skladititi samo zdravo povre, im prije postii optimalnu temperaturu skladitenja, 8

skladite puniti s obzirom na kapacitet rashladnog ureaja, prema potrebi u etapama, redovito kontrolirati skladitenu robu, odravati higijenu tijekom skladitenja, sprijeiti pristup glodavcima.

12. INTEGRIRANA ZATITA POVRA 12. 1. Openito U integriranoj proizvodnji povra za zatitu biljaka posee se za sredstvima za zatitu bilja (u daljnjem tekstu SZB) samo kada su iscrpljene ostale mogunosti (izvoenje preventivnih mjera, briga za higijenu bilja, mehaniko suzbijanje, bioloko i dr. Za suzbijanje korova u integriranoj proizvodnji prednost je potrebno dati nekemijskim postupcima (koritenje maleva, suzbijanje korova pri pripremi povrine za sjetvu/sadnju, odnosno, metode provokacije, koritenje drljaa, kultivatora, solarizacija tla i dr. U sluaju pojave tetnih organizama, SZB se koriste kada tetni organizmi premae prag tetnosti (za tetne organizme za koje je dan prag tetnosti). U proizvodnji povra u zatienim prostorima za suzbijanje tetnih organizama, prednost ima upotreba korisnih organizama pred koritenjem SZB. Za gljivine bolesti u veini sluajeva se ne moe odrediti prag tetnosti pa je zbog toga potreban jo vei oprez pri odabiru i primjeni fungicida i uvijek se uzima u obzir prognoza pojave (za tetne organizme za koje se prognoza provodi), kako bi se smanjio broj tretiranja. U odabiru SZB prednost se daje sredstvima koja nisu tetna za korisne organizme. Za kemijsko suzbijanje tetnih organizama poljoprivredni proizvoa smije koristiti iskljuivo SZB iz tehnolokih uputa. 12.2. Integrirana zatita povra u zatienom prostoru

Biljke u zatienom prostoru rastu u drukijim uvjetima nego na otvorenom pa njihovu zatitu od tetnih organizama treba primjereno prilagoditi. U zatienom prostoru vlaga i temperatura zraka mogu se donekle podeavati i kontrolirati. Procesi se dogaaju bre i intenzivnije, a pogreke u tehnologiji brzo rezultiraju jaom pojavom gljivinih i bakterijskih zaraza biljaka ili velikim brojem tetnih organizama. Zatita od gljivinih, virusnih i bakterijskih bolesti U zatienom prostoru ak se i manje greke brzo vide na biljkama. Zbog toga, uzgoj biljaka u zatienom prostoru zahtijeva vie strunog znanja. Sve se promjene, pojave i irenje bolesti dogaaju puno bre i intenzivnije nego na otvorenom. Zbog toga je vano da je proizvoa u zatienom prostoru dnevno prisutan, da se biljke detaljno promatraju i da se pri pojavi simptoma bolesti brzo reagira. U integriranoj proizvodnji povra posebno je vana stalna prisutnost i nadzor jer se pri tomu SZB mogu uinkovito upotrijebiti samo lokalno. Agrotehnike mjere: dezinfekcija tla u zatienom prostoru u integriranoj proizvodnji povra mogua je samo vodenom parom i/ili solarizacijom jer kemijska zatita nije dozvoljena, redovito provjetravanje zatienog prostora: bez obzira na temperaturu zraka na otvorenom, svakodnevno je provjetravanje zatienog prostora jedna od vanijih mjera za uinkovitu zatitu bilja. Bez obzira na vanjsku temperaturu zraka, zatieni prostor se prozrauje rano ujutro, prema potrebi takoer i tijekom dana. Odgovarajuim 9

zaslonima osigurava se da hladan zrak ne pue izravno po biljkama, ako isto ne sprjeava izvedba zatienog prostora, koritenje ventilatora: sustavi grijanja toplim zrakom (ventilatori potiskuju zrak uzdu zatiena prostora) i toplom vodom (cijevni registri zrae toplinu u okolni zrak) sniavajui relativnu vlagu zraka mogu biti uinkovita preventivna mjera pri prvoj pojavi bolesti, maliranje tla osim to sprjeava rast korova, smanjuje vlanost zraka pri navodnjavanju kapanjem. Uslijed vie temperature zraka u zatienom prostoru, isparavanje vode pri navodnjavanju je intenzivnije. Zbog vee vlanosti zraka u prizemnom sloju, mnoge gljivine bolesti najee se pojavljuju na donjim dijelovima biljke. Polietilenske (PE) folije koje se koriste za maliranje tla ne smiju biti oteene, plodosmjena: dovoljno iroka plodosmjena temelj je sprjeavanja jaeg razvoja gljivinih i drugih bolesti u zatienom prostoru. U zatienom prostoru, u veini sluajeva iz ekonomskih razloga, uzgaja se plodovito povre koje pripada u dvije razliite porodice, pomonice (Solanaceae) i tikvenjae (Cucurbitaceae). Vrste iz navedenih porodica imaju zajednike zemljine gljivine bolesti, a posljednjih godina i bakterijske bolesti na nadzemnim biljnim dijelovima. Usprkos tome, preporuuje se uzgoj vrsta iz pojedine porodice svake druge godine, uz obvezni uzgoj meukultura. Ako se niski i visoki tuneli ne koriste tijekom zime, primjerena je mjera sjetva ozimih strnih ita, jema ili penice. Osim uloge lana u plodoredu, jo im je vea uloga u akumuliranju hranjivih tvari. Korijen itarica zadrava hranive tvari koje prethodne kulture nisu iskoristile u gornjem sloju tla. Tako e biti na raspolaganju sljedeim kulturama, to je potrebno uzeti u obzir u planu gnojidbe. itarice se u proljee zaoru, a time se i tlo obogauje humusom, gnojidba: struna gnojidba temeljena na potrebi povrtne vrste za hranivima, kemijskoj analizi tla i ostatku hranivih tvari prethodne kulture (etveni ostaci), zajedno s plodosmjenom, osnovna je agrotehnika mjera kojom se jaa otpornost biljaka. Pri fertirigaciji, odnosno, primjeni kompleksnih vodotopivih gnojiva zajedno s navodnjavanjem, potrebno je koristiti odgovarajue formulacije gnojiva obzirom na razvojne faze biljke. Posebno je znaajna gnojidba duikom. U zatienom prostoru, uslijed povoljnih mikroklimatskih uvjeta, mineralizacija duika je bra i kontinuirana pa se iz organske tvari oslobaa vea koliina biljkama dostupnog duika. Upravo u zatienom prostoru viak duika moe uzrokovati fizioloke bolesti biljaka. Zbog pregnojenosti duikom mogu biti osjetljivije na gljivine i bakterijske bolesti. U zatienom prostoru preporuuje se gnojidba duikom na osnovi Nmin analiza ili brzih testova tla, pripravci koji jaaju otpornost biljaka: koritenje pripravaka na bazi algi i aminokiselina moe dodatno smanjiti rizik od zaraze gljivinim ili bakterijskim bolestima, navodnjavanje sustavom kapanja u zatienom prostoru je neophodno jer smanjuje vlanost zraka. Za odreivanje koliine i vremena navodnjavanja preporuuje se koritenje tenziometara i drugih mjernih ureaja, koritenje sjemena i presadnica: koristiti sjeme i presadnice proizvedeno prema propisima Zakonu o sjemenu i sadnom materijalu (Narodne novine, br. 140/05 i 35/08) i Zakonu o biljnom zdravstvu (Narodne novine br. 75/05). U vlastitoj proizvodnji presadnica odmah se odstranjuju sve biljke sa simptomima deformacija i razliitosti prema ostalim biljkama. Pri odstranjenju treba paziti da se ne dodiruju zdrave presadnice, uzgoj otpornih sorti: ako se u zatienom prostoru ee pojavljuju odreene gljivine ili bakterijske bolesti, pri odabiru u obzir treba uzeti prvenstveno otpornost sorte na odreene bolesti, a tek zatim visinu prinosa. Zbog eeg pojavljivanja zemljinih10

gljivinih kao i bakterijskih bolesti, za kulture koje se mogu cijepiti, preporuuje se primjena cijepljenih presadnica, pri emu je potreban odabir odgovarajue podloge, razmak izmeu redova i traka: Plodovito povre u pravilu se sadi u dvoredne trake. Odgovarajuim razmakom redova i traka osigurava se prozranost i dovoljna koliina svjetlosti u zatienom prostoru, ime se smanjuje relativna vlanost zraka, a time i uvjeti za pojavu gljivinih bolesti. Takoer, odgovarajui razmak redova i traka osigurava nesmetano obavljanje svih mjera njege i berbe. U suprotnom dolazi do manjih oteenja na biljkama koja mogu biti ulazna mjesta za irenje zaraze gljivicama i bakterijama, bolesne biljke u cijelosti, neodlono se uklanjaju iz zatienog prostora prema pravilima struke, u uzgoju rajice preporuuje se jednom do dva puta tjedno redovito trganje zaperaka. Prema potrebi reu se donji listovi do grozda pred berbu, a kojima je fotosintetska aktivnost znatno smanjena. Preporuuje se da biljka nema vie od 20 listova. Pri provoenju ovih mjera potrebno je obratiti pozornost da radnici prethodno nisu bili u dodiru s duhanom (cigaretama), krumpirom ili oboljelim biljkama rajice, odnosno, da su temeljito (oprali) dezinficirali ruke i da tada navuku i koriste jednokratne plastine rukavice i nazuvke na cipelama. Takoer se preporuuje alat poslije rada oprati vruom vodom i blagom otopinom sredstva za pranje posua. krastavac i druge vrste iz porodice tikvenjaa potrebno je uzgajati uz razliite vrste oslonca na koje se vrijee redovito omataju ili usmjeravaju kroz otvore vertikalno postavljene mree, kako ne bi dolo do oteenja biljaka, puenje u zatienom prostoru je najstroe zabranjeno. Duhan je domain brojnih virusa koji mogu zaraziti takoer i (neke vrste) povre iz skupine Solanacea i Cucurbitacea. U sluaju da je duhan suen pri nioj temperaturi, virusi nisu uniteni pa se pri puenju mogu rukama prenijeti na uzgajane povrtne vrste. Zbog navedenog, u zatienom prostoru se ne pui (a higijena ruku se obavezno provodi kako je gore opisano). Kod potivanja tih pravila, primjena fungicida u zatienom prostoru esto je nepotrebna, u zatienom prostoru vee povrine mogue je pri pojavi prvih znakova bolesti, SZB upotrijebiti samo lokalno. Pri zarazi gljivinim bolestima na vratu korijena, biljke se tretiraju prskanjem ili zalijevanjem prizemnog dijela stabljike, sukladno uputama za koritenje SZB. Vano je naglasiti da se ne prska cijela biljka.

Zatita od tetnika U zatienim prostorima u borbi protiv tetnika prvenstveno treba primjeniti agrotehnike mjere: isto kao kod zatite protiv gljivinih i drugih bolesti, vanu ulogu kod podizanja otpornosti biljaka od tetnika ima pravilno i struno utemeljena gnojidba, posebno precizno neka bude gnojidba duikom. Biljke koje su previe gnojene duikom sadre takoer i puno vode, njihove stanine stjenke su tanje, stanice vee te su privlanije za kukce koji siu, ute i plave ljepljive ploe koriste se u zatienim prostorima. Ljepljive ploe slue kao pokazatelji prisutnosti tetnika. Redovitim pregledom ploa kada se utvrdi brojnost tetnika iznad praga tetnosti/odluke primjenjuje se odgovarajui insekticid. Dovoljan broj ljepljivih ploa moe sluiti takoer i kao preventivna zatita od nekih tetnika (samo u zatienom prostoru u kojem se ne isputaju korisni kukci). Takoer je vano da su ljepljive ploe objeene u blizini uzgajanih biljaka (najvea udaljenost je pola metra), u zatienom prostoru izbjegavati plavu boju. Primjerice, preporuuje se vezivo za potporu bijele boje, jer plava boja privlai resiare (tripse). 11

U integriranoj proizvodnji povra preporuuje se uporaba korisnih organizama. korisni organizmi mogu se u zatiene prostore unijeti iz prirode. U tu svrhu treba se pobrinuti da je u okolici zatienog prostora ili uz rub samog prostora nekoliko cvjetova ute, naranaste ili crvene boje, a posebno onih koji imaju puno peludi. Mnogi korisni kukci se hrane tim cvjetnim prahom, a mame ih ute ili crvene boje. Neke jednogodinje i grmolike biljke koje mame korisne kukce su jo: hajduka trava, neven, korijandar, heljda, komora, matinjak, izop, kamilica, timjan, rudbekija i bijela goruica. Razliite cvjetajue djeteline oko zatienog prostora bit e jako privlane za mnoge korisne kukce. U donjoj tablici nalazi se popis organizama za bioloku zatitu povra u zatienom prostoru. Tablica 12.2.1 Popis organizama za bioloku zatitu povra u zatienom prostoruKorisni organizam Ciljni tetni organizam

hrvatski dvotokasta boja ovica grabeljivi resiar Aeolothrips intermedius grabeljiva stjenica Anthocoris nemorum l ti ki Aphididae lisne ui grinje, resiari resiari (takoer i obina zelena breskvina u lisne ui (Aphis gossypii, zelena b k i obini hrutliinke lisne ui lisne ui lisne ui lisne ui titari resiari (duhanski resiar, kalifornijski trips),duhano v trips

Acarina, Thysanoptera Thysanoptera (takoer Cacopsylla Myzus parazitska osica Aphidius matricariae persicae Aphididae predatorska muica (Aphis ikarica gossypii, Aphidoletes aphidimyza Myzus i Melolontha entomopatogena melolontha gljivica Mreokrilka zlatooka Aphididae Chrysoperla carnea Sedmotokasta boja ovica Coccinella grabeljiva osolika muha Episyrphus balteatus Boja ovica Harmonia axyridis stjenica Macrolophus l t grabeljiva grinja Neoseiulus cucumeris stjenica Orius majusculus Aphididae Aphididae Aphididae Aleyrodidae Thysanoptera (Thrips tabaci, Thysonoptera (Frankliniell a occidentalis, Thrips

Uporaba (prostor odvojen od i odvojen od Prostord / prirode Na otvorenom Na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom

Prostor odvojen od prirode Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom

12

stjenica Picromerus bidens grabeljivi crveni voni pauk Typhlodromus pyri

Lepidoptera

gusjenice leptira obina grinja ( lozina grinja, crveni voni pauk, lozina grinja ik pipe,muice, u tlu obitavajui stadij kukaca hrutevi, muice,puevi

Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Na otvorenom

nematoda Steinernema carpocapsae nematoda Steinernema nematoda Zahtijevane mjere: 12.3.

Tetranychus urticae (takoer Epitrimerus vitis, Panonychus l i Otiorhynchus spp., Sciaridae Melolonthida e, Sciaridae, t rod Arion iDeroceras.

Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom

obvezno izvoenje preventivnih mjera u tehnologiji proizvodnje protiv tetnih organizama, plodored i biljna higijena sprjeavaju irenje tetnih organizama, u zatienom prostoru uporaba herbicida je zabranjena, kod proizvodnje na otvorenom, za suzbijanje korova obvezna je barem jedna nekemijska mjera godinje (uporaba mala, mehaniko suzbijanje korova, spaljivanje korova plamenom i dr.). za dezinfekciju tla dozvoljeno je koristiti samo vodenu paru i/ili solarizaciju, u proizvodnji u zatienom prostoru za suzbijanje tetnika uporaba korisnih organizama ima prednost pred uporabom SZB, potrebno je koristi samo ispravne i redovito pregledavane ureaje za primjenu SZB, obvezno voenje evidencije o koritenju SZB i uvanju istih. Mjere zatite povra na otvorenom 12.3.1. Mehanike mjere

Kod proizvodnje povra, proizvoai moraju prije upotrebe herbicida prije svega provesti mehanike mjere za suzbijanje korova (metode suzbijanja korova pri pripremi povrine za sjetvu/sadnju, odnosno, uporaba mala, mehaniko suzbijanje korova, spaljivanje korova plamenom i dr.). Vana mjera je takoer i prekrivanje usjeva agrotekstilom u vremenu oekivanog naleta tetnih organizama (npr. lukova muha) i uporaba ljepljivih ploa (praenje pojava tetnih organizama i hvatanje te uklanjanje iz usjeva). Kada je mogue, sprjeava se irenje bolesti rezidbom i odstranjivanjem bolesnih dijelova ili cijelih biljaka. 12.3.2. Bioloke mjere Za provoenje biolokih mjera potrebno je detaljno poznavanje biologije tetnika i korisnih organizama. U uzgoju prvenstveno brigu usmjeriti na stvaranje pogodnih ekolokih uvjeta za razvoj korisnih organizama (skrb za bioloku raznolikost u okolici usjeva, sjetva usjeva koji ih mame,). Pri upotrebi korisnih organizama potrebno je suzbijati i druge uzronike pri tome koristei SZB uskog spektra i kratkog rezidualnog djelovanja. 13

12.3.3. Biotehnike mjere Proizvoa moe koristiti razliite vrste mamaca ili druge mogunosti hvatanja kukaca, repelente i akustine aparate. 12.3.4. Kemijske mjere Kemijske se mjere provode tek kada druge mjere nisu smanjile opasnost od gospodarskih teta izazvanih tetnim organizmima. Prije primjene kemijskih mjera zatite mora se provesti procjena opasnosti od tetnih organizama, odnosno, prognoza njihove pojave. Prognoza se mora temeljiti na praenju mikroklimatskih uvjeta za pojavu bolesti, biologije i populacije tetnih organizama i fenofaze razvoja odreene kulture. Poeljno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno, prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni kemijskih mjera zatite donosi se temeljem vlastite procjene ili prema preporukama savjetodavne slube. Pri izboru sredstava za zatitu od tetnih organizama prednost treba dati: SZB ueg spektra i kraeg djelovanja; SZB koja nisu opasna za korisne organizme; SZB koja nisu razvrstana kao opasna za okoli. Sukladno Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, 70/05) proizvoai smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na nain i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi pojedinog SZB. Upisnik registriranih SZB objavljuje se u Narodnim novinama najmanje jedanput godinje. Zadnje objavljeni Upisnik objavljen je u Narodnim novinama 23/10. Proizvoai ukljueni u sustav integrirane proizvodnje povra smiju koristiti samo SZB koja su navedena u tehnolokim uputama. Tehnoloke upute sadre samo SZB koja su u trenutku izdavanja tehnolokih uputa registrirana u Republici Hrvatskoj za predvienu primjenu i koja sadre aktivnu tvar doputenu za uporabu u integriranoj proizvodnji na odreenoj kulturi. SZB koja su navedena u tehnolokim uputama i kojima tijekom godine istjee rok valjanosti registracija, proizvoa smije koristiti do propisanog roka za primjenu zaliha. Dozvoljena SZB smiju se koristiti samo u propisanim koncentracijama. Primjena SZB mora biti sukladna normama u istim uputama i prilagoena stanju vegetacije. O primijenjenim SZB proizvoai su duni voditi evidenciju sukladno Pravilniku o uputama kojih su se obvezni pridravati korisnici SZB te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08 73/10) i Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10). Pri uporabi SZB potrebno je: - primijeniti SZB lokalno, tamo gdje je populacija tetnih organizama prela prag tetnosti, a ne po cijeloj povrini, radi ouvanja populacije korisnih organizama, - uvati SZB namijenjena primjeni na propisan nain (u posebnoj prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalai, odvojeno od hrane i hrane za ivotinje te drugih predmeta ope uporabe, izvan dosega djece, uz odreene uvjete glede temperature, vlage i svjetlosti te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi). Prostoriju ili ormare u kojima se uvaju SZB preporua se drati pod kljuem. Ne preporua se uvanje veih nepotrebnih koliina SZB. Ako se radi potrebe uvaju vee koliine SZB, takva prostorija mora biti izraena od vrstih i otpornih materijala koji se lako iste. Na podu prostorije ne smije biti izravnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB dre u ormarima oni 14

moraju biti izraeni od otpornih i inertnih materijala koji ne upijaju i koji se jednostavno iste. Potrebno je osigurati odreeni materijal za ienje (zemlja, pijesak) u sluaju oteenja ambalae i izlijevanja SZB i spremnik predvien za tu namjenu. Sadraj spremnika predaje se tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada, - praznu ambalau SZB koja su u tekuem stanju, ispirati vodom najmanje tri puta i vratiti sadraj u spremnik prskalice. Navedenim postupkom u najveoj mjeri smanjuje se mogunost oneienja okolia. Neupotrebljena SZB i otpadnu ambalau predati tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada. Ureaje za primjenu SZB treba prati na polju, na mjestima gdje SZB ne moe dospjeti u povrinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i ivotinje. Preporuuje se, gdje god je to mogue, ostatke kropiva razrijeene s vodom poprskati na tretiranu povrinu. SZB koja se registriraju temeljem Zakona o sredstvima za zatitu bilja (SZB) na etiketi sadre detaljne upute o nainu ienja ureaja za primjenu. Ureaje za primjenu potrebno je odravati u ispravnom stanju, zamjenjivati dotrajale i neispravne dijelove sukladno uputama proizvoaa s ciljem osiguranja pravilne primjene SZB i sprjeavanja negativnog utjecaja na okoli. Ostaci sredstva i kropiva ne smiju se izlijevati u povrinske vode, kanalizaciju, dvorine i stajske odvode. Simbol, slovni znak za opasnost te oznake upozorenja Napomena Ovako razvrstana i oznaena SZB opasna su za okoli. Kod uporabe ovako oznaenih SZB od iznimne je vanosti potivati propisane mjere opreza vezane uz zatitu povrinskih i pitkih voda te korisnih organizama u vodi i tlu. Posebice je vano potivati propise o vodama s ciljem zatite voda i propisane sigurnosne razmake do vodene povrine. Zone sigurnosti izraene su u metrima i propisane su na etiketi pojedinog SZB. Potrebno je sprijeiti zanoenje, voditi brigu o drugim mjerama opreza i ogranienjima navedenim na etiketi SZB, kao to su ogranienja uporabe odreenog SZB na lakim tlima i krakim podrujima, nagnutim i erozivnim povrinama radi sprjeavanja otjecanja i nakupljanja ostataka u niim dijelovima te o doputenom broju tretiranja tijekom vegetacije na istoj kulturi i/ili povrini.

R 50 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi R 53 Moe dugotrajno tetno djelovati u vodi R 56 Otrovno za organizme u tlu R 58 Moe dugotrajno tetno djelovati na okoli R 50/53 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi

Radi sprjeavanja od zanoenja SZB prije sjetve/sadnje potrebno je izabrati odgovarajuu proizvodnu povrinu radi sprjeavanja zanoenja kropiva na susjedne kulture i sa susjednih kultura. Ako se navedeno ne uzme u obzir, rizik od zanoenja SZB sa susjednih kultura, proizvoa mora preuzeti na sebe. Korisnik SZB se mora strogo pridravati karence; broja dana koji mora proi od zadnjeg prskanja do berbe. Pri suzbijanju tetnih organizama treba izmjenino primijeniti SZB iz razliitih kemijskih skupina da bi se sprijeio razvoj rezistentnosti tetnih organizama.

15

12.4.

Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja

Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja omoguavaju predvianje najpogodnijeg razvojnog stadija tetnog organizma i trenutka za poduzimanje mjera uz preporuku registriranih uinkovitih SZB. U sluaju kada takvih SZB nema na raspolaganju predvia se samo trenutak pojavljivanja simptoma kako bi poljoprivredni proizvoai mogli na vrijeme odstraniti bolesne biljke i obaviti druge nekemijske mjere. Prognoze i informacije javno su dostupne na internetskim stranicama (http://www.hcphs.hr te http://www.hzpss.hr). S namjerom da se prognoze priblie to veem broju poljoprivrednika, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zatitu bilja, na republikoj razini objavljuje prognoze na Hrvatskoj televiziji, Hrvatskom radiju te u poljoprivrednim asopisima kao to su Agroglas i Gospodarski list, dok Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu na regionalnoj razini signalizira rokove za suzbijanje koji se objavljuju u lokalnim medijima, lokalnom radiju i u lokalnim novinama.Prognoze

Podruje Republika Hrvatska

upanije

Ustanova Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Zavod za zatitu bilja Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu

Adresa Svetoimunska 25, 10 000 Zagreb www.hcphs.hr Kaieva 9/III 10 000 Zagreb www.hzpss.hr

Telefon 01/ 2311 640

01/ 4882 700

13. EKOLOKA SVIJEST I STRUNA OSPOSOBLJENOST POVRARA UKLJUENIH U INTEGRIRANU PROIZVODNJU Proizvoai ukljueni u integriranu proizvodnju povra trebaju biti ekoloki osvijeteni i struno osposobljeni u svim aspektima integrirane proizvodnje. Trebaju detaljno poznavati ciljeve i naela integrirane proizvodnje (tehnoloke upute za integriranu proizvodnju povrarskih kultura).

16

14. PRILOZI Tablica 14.1. Klase opskrbljenosti tla fosforom ovisno o pH-vrijednosti tla i kalijem ovisno o teksturi tla Klasa opskrbljenosti A B C D E Vrlo slabo Slabo Dobro Bogato Vrlo bogato mg P2O5 u 100 g tla pH < 6 pH 6 45 mg K2O u 100 g tla Lako Srednje Teko 35 > 45 > 60

Tablica 14.2. Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) na otvorenomKultura Grah Brokula Radi za pospjeivanje Kineski kupus Graak Krastavci Cvjetaa Mrkva enjak Slatki komora Kupusnjae Korabica Hren Tikve Paprika Rajica Perin Poriluk Radi glavati Radi za viekratnu berbu Rotkvica Rotkva Rotkva, izduena korijena Rabarbara Bob Cikla Salata i endivija Luk vlasac Crni korijen Celer Sloj tla u cm 0 - 60 0 - 60 0 - 90 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 90 0 - 30 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 30 0 - 30 0 - 60 0 - 90 0 - 60 0 - 60 0 - 30 0 - 60 0 - 90 0 - 60 Vrijeme kontrole kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj razdoblja rasta kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe Vrijednosti Nmin < 60