Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
OKTOBAR , 2016.
BILTEN
Sektor za ruralni razvoj www.psss.rs
Cene voća i povrća na
kvantaškim i zelenim
pijacama
Cene žive stoke na stočnim
pijacama u Srbiji
Cene žitarica i stočne
hrane u Srbiji
Voćna mušica ( Drosophila
Suzukii)
Ishrana krava zimi
Zadrugarstvo - tamo i ovde
Uslovi i mogućnosti organske
proizvodnje jagodičastog voća
Evidencija na poljoprivrednom
gazdinstvu, značaj i vođenje
Objavite ponudu svojih
poljoprivrednih proizvoda
Tehnički urednik
Valentina Aleksić,
dipl.ing.
IZDAVAČ:
POLJOPRIVREDNA
STRUČNA I
SAVETODAVNA SLUŽBA
“POLJOSERVIS” D.O.O.
KNJAŽEVAC
Knjaza Miloša 75
19350 Knjaževac
tel.019/730-888
E-mail:
S a d r ž a j
Naslovi /autori Strana
1 . Voćna mušica ( Drosophila Suzukii) - Sanja Čokojević 1-2
2. Ishrana krava zimi - Neđeljko Pipović 2-3
3. Zadrugarstvo - tamo i ovde -Srđan Cvetković 3-4
4. Uslovi i mogućnosti organske proizvodnje jagodičastog voća –Valentina Aleksić 4-6
5. Evidencija na poljoprivrednom gazdinstvu, značaj i vođenje – Dragan Kolčić 7
6. Agroponuda / STIPS 8-12
Tiraž: 150 primeraka
1
Voćna mušica ( Drosophila Suzukii)
Na nedavno održanom predavanju u Knjaževcu jedna od tema je bila i opasnost od novog insekta koji
nanosi velike štete u voćnjacima i vinogradima napadajući zdrave plodove. Kako je u našem kraju osnovna
delatnost proizvođača voćarstvo proslediću obaveštenje prognozno izveštajne službe u cilju što boljeg
upoznavanja sa parazitom i načinom suzbijanja ove štetočine.
Prema podacima Prognozno-izveštajne službe (PIS) u zasadima kupina, malina, breskvi i vinove loze od
početka sepembra registruje se prisustvo i rast broja ulovljenih jedinki voćne mušice (Drosophila suzukii). Na
lovnim klopkama registrovano je prisustvo odraslih jedinki, a vizuelnim pregledom i oštećenja na plodovima
koje prave ženke svojom legalicom prilikom polaganja jaja. Jači napad naročito se registruje u zasadima kupine
u kojima je berba prekinuta zbog ekonomskih razloga.
Kasna pojava brojnijih populacija D. suzukii može negativno uticati na kulture voća koje sazrevaju u ovom
periodu (kupina, malina - sorte Polka, Polana, vinova loza).Da bi se sprečilo dalje umnožavanje ove jako
invazivne štetočine, redukovala brojnost i sprečile ekonomske štete u proizvodnji ovih značajnih voćnih
vrsta, apelujemo na proizvođače da sprovedu sledeće mere:
- masovno izlovljavanje - postavljanje lovnih klopki radi izlovljavanja odraslih jedinki ove štetočine;
Improvizovana klopka od plastične boce za praćenje Drosophila suzukii pravi se na sledeći nači: na plastičnoj
flaši zapremine 1,5l, napraviti 3 otvora prečnika 4 mm sa jedne strane, i prorez za širenje mirisa na
suprotnoj strani prekriven mrežicom (gazom), staviti 1,5 dl jabukovog sirćeta 1,5 dl crnog vina i par kapi
deterdženta, (slika u prilogu). Klopke što gušće postaviti po ivicama parcela kao i unutar zasada, u visini
plodova;
- uklanjanje oštećenih plodova i njihovo uništavanje;
- pregled i uklanjanje zaraženih divljih vrsta biljaka domaćina (divlja kupina, džanarika, zova) u neposrednoj
blizini zasada;
- skratiti interval berbe.
2
Za bliže informacije obratite se Poljoprivrednoj stručnoj i savetodavnoj službi (PSSS) u vašem regionu.
Informacije o biologiji, prisustvu i preporučenim merama kontrole možete pratiti na portalu PIS-a.
Sanja Čokojević,dipl.inž.voćarstva i vinogradarstva
(Stručni tekst je preuzet sa portala prognozno izveštajne službe)
Ishrana krava zimi
Neadekvatnom hranom pogotovu visokomlečnih grla mogu se napraviti takve greške da se dobije manja
proizvodnja po grlu nego kod ekstenzivnih rasa, a uz to vidno se narušava i zdravstveno stanje. Uvek težimo
da postignemo što pozitivniji hranidbeni bilans sa što manje inputa, ali taj pozitivni bilans treba da ide u što
veću produkciju mleka a nikako za kompenzovanje nedostataka u drugim tehnološkim segmentima
proizvodnje.
U zimskom periodu ishrane krava osnovno kabasto hranivo je silaža od kompletne kukuruzne biljke.
Lucerkino seno u našim usovima služi kao dopuna kabastoj hrani. Njegova količina u velikoj neri zavisi od
vremenskih prilika koje mogu biti presudne za spremanje većih količina sena. Pored ova dva kabasta hraniva
obavezno se upotrebljava kompletna krmna smeša sa 18% proteina. Najbolja proizvodnja mleka u zimskom
periodu ishrane postiže se kada se zadovolje potrebe u kabastoj hrani sa 50% silaže i 50% sena. Ovo
podrazumeva da je hrana kvalitetna po hranljivoj vrednosti i ukusu.
Nije baš lako obezbediti kvalitetnu silažu od kompletne kukuruzne biljke. Ima godina kada nepovoljne
vremenske prilike umnogome komplikuju proizvodnju kvalitetne silaže. Sušni period u raznim fazama razvoja
kukuruza utiče da bude malo klipa u odnou na ukupnu masu biljke. Zatim, stočari su često prinuđeni da ne
poštuju stadijum voštanog zrenja zrna kukuruza što je optimum prilikom siliranja. Struka i nauka insistiraju da
se prilikom siliranja kompletne kukuruzne biljke siliranje obavlja u stadijumu voštanog zrenja.
U stadijumu mlečnog zrenja biljka sadrži manje šećera, a više skroba i daje suviše kiselu silažu koju stoka
nerado jede, pogotovu ako se silira pre mlečnog zrenja. Drugi parametar za optimum stadijuma zrenja kukuruza
za siliranje je kada odnos klipa i stabljike bude 50%:50%. Ako je proces siliranja tekao normalno pH silaže
iznosi 3,7-4,2. Odnos ispoljenih kiselina ukazuje na njen kvalitet. Mlečna kiselina je bez mirisa. Oštar miris
ukazuje na prisustvo veće količine sirćetne seline. Neugodan miris na kiselo otkriva višak buterne kiseline.
Dobra silaža sadrži oko 2% mlečne kiseline, 0,3-0,5% sirćetne kiseline tragove buterne. U kojoj meri
proizvođač mleka može obezbediti kvalitetnu i ukusnu hranu, dobro izbalansiranu u odnosu na optimalne
potrebe krave, zavisiće i uspeh proizvodnje. Neadekvatnom hranom pogotovu visokomlečnih grla mogu se
napraviti takve greške da se dobije manja proizvodnja po grlu nego kod ekstenzivnih rasa, a uz to vidno se
narušava i zdravstveno stanje.
3
Dobrom ishranom vršimo prevenciju i održavamo jedinke permanentno u dobroj kondiciji. Uvek težimo da
postignemo što pozitivniji hranidbeni bilans sa što manje inputa, ali taj pozitivni bilans treba da ide u što veću
produkciju mleka a nikako za kompenzovanje nedostataka u drugim tehnološkim segmentima proizvodnje.
Glavni preduslov za uspešnu proivodnju je dobar zdravstveni status farme i dobro zdravstveno stanje svake
jedinke. Nema govora o bilo kakvoj proizvodnji bez zdravih životinja i zdravog zapata.
Neđeljko Pipović, dipl.ing. stočarstva
Zadrugarstvo - tamo i ovde
U Evropskoj uniji zadružna preduzeća su u vreme nedavne ekonomske krize i nepovoljnih uslova
poslovanja pokazala stabilnost,fleksibilnost u odnosu na ostale privredne sisteme ali i solidarnost, ne samo prema
svojim članovima, već pojedincima koji pripadaju lokalnoj zajednici. One su obezbedile zaposlenje za skoro
sedam milona ljudi i svojim članovima olakšale teret krize sa kojom se suočavala Evropa. Zadruge su ostvarile
dobre poslovne rezultate u toku ovog lošek ekonomkog prerioda, pre svega, kombinovanjem profitabilnosti,
stvaranjem kvalitetnih poslova i radnih mesta, jačanjem socijalne, ekonomske i regionalne povezanosti.U
Evropskoj uniji zadruge su bile i još uvek su veoma bitne, jer ima oko 160.000 zadružnih preduzeća,123 miliona
članova su vlasnci tih preduzeća u kojima je posao obezbedilo skoro 5,5 miliona ljudi.Tome treba dodati i
50.000 zadružnih preduzeća u industriji i uslugama gde radi skoro milion i po ljudi. Kroz navedene delatnosti
zadruge stvaraju oko pet odsto bruto-domaćeg proizvoda svake države članice Unije.Primera radi, norveške
zadruge,po finansijskoj moći, u toj zemlji zauzimaju četvrto mesto,iza naftnih kompanija, elektoprivrede i
operatera fiksne i mobilne telefonije. Treba reći da u EU postoje i takozvane socijalne zadruge koje su obezbedile
posao u industrijskim i uslužnim sektorima za više od 30.000 ugroženih lica i osoba sa invaliditetom. Zadruge
su, takođe, postale model za samozapošljavanje slobodnih profesija, posebno u sektorima socijalnih i
zdravstvenih usluga, poslovne podrške i usluga od opšteg interesa.I ništa manje bitno, zadruge u EU pomažu
realizaciji jednog velikog cilja, a to je održiv ekonomski i socijalni razvoj regionalnih i lokalnih zajednica.
I u Srbii su zadruge svojevremeno odigrale značajnu ulogu u razvoju lokalnih zajednica-sela i poljoprivrede u
celini.Zbog smanjenja, pre svega,administrativnih troškova,dolazilo je do pripajanja manjih zadruga većim,
ekonomski jačim zadružnim organizacijama.Tako su se zemljoradničkoj zadruzi u Salašu, u godinama posle 1945.
godine, pripojile prvo tri manje, a kasnije i ostale zadruge u okruženu. Na taj način objedinjeni su zajednički
poslovi, a mladim agronomima omogućeno je da znanje stečeno na školovanju pretoče u bolju agrotehniku i veće
prinose. Međutim, zbog nepoverenja proizvođača, ovaj proces je išao sporo i uglavnom se kroz dobre primere i
odvijao uglavnom na parcelama prijatelja i rođaka zadrugara.Nastupile su godine dobre saradnje zadruge i
zadrugara i ekonomskog jačanja sela u celini. Došlo je i do prvih ozbiljnijih finansijskih viškova zadruge u Salašu.
Ponesena time zadruga nastavlja širenje i 1962. godine, pod imenom „Napredak“ pokriva devet sela. Međutim,
širenje zadruge nije donelo adekvatno povećanje dobitka i dohodaka, počelo je gomilanje gubitaka zbog čega je
uvedena i prinudna uprava.Bilo je u to vreme 120 zaposlenih, a realna potreba bila je duplo manja. I
poljoprivredno zemljište je bilo višak, pa je oko od 300 hektara posebnim ugovorom preneto tamošnjem
poljoprivrednom dobru, a zadruzi je ostala mehanizacija za obavljanje sopstvenih poslova i uslužno za kombinat.
4
U narednim godinama bilo je još nekoliko reorganizacija zadruge da bi se 1981. godine ona izdvojila iz sastava
poljoprivrednog dobra Salaš i nastavila samostalno da posluje.U saradnji sa Agrobankom osnovala je i sopstvenu
štedno-kreditnu službu preko koje su se vršile sve isplate i ponovo oživela štednja zadrugara.Tako je bilo do
raspada nekadašnje države i nezapamćene hiperinflacije devedesetih godina prošlog veka.U tom periodu zadruga
je ostala bez svoje farme svinja i koka nosilja kapaciteta 500 tovljenika i 1400 koka nosilja u turnusu. U tom
periodu zadruga dobija ime Opšta zemljoradnička zadruga Deli Jovan i pod ovim imenom posluje i danas i opstaje
tako što ima svoje maloprodajne objekte u nekoliko obližnjih sela i otkupno mesto za mleko.Otkup stoke sveden
je na minimum,a njena nekadašnja uloga kao lokalnog lidera i centra okupljanja poljoprivrednika je gotovo
beznačajna,kao na žalost i većine zadruga koje su tokom proteklih nekoliko decenija doživele sličnu sudbinu.Za
revitalizaciju zadrugarstva nisu potrebni samo zakoni. Oni postoje.Ključno je da poljoprivrednici promene svoje
shvatanje i uopšte,poimanje zadrugarstva,kao stare i proverene ideje. Da sami započnu promenu svesti i
razmišljanja, koje u neko dogledno vreme, mogu da urode plodom i da se domaće zadrugarstvo pomeri sa mrtve
tačke radi ostvarenja cilja zbog koga postoji i ostvaruje svoju ulogu u razvijenom svetu.
Srđan Cvetković, dipl. ing. ratarstva
Uslovi i mogućnosti organske proizvodnje jagodičastog voća
Organska biljna proizvodnja predstavlja sve proizvodne sisteme koji unapređuju životnu sredinu, socijalne
i ekonomske aspekte proizvodnje hrane. Ključ uspeha u ovoj proizvodnji je plodnost zemljišta, uz vođenje računa
o biodiverzitetu biljaka i životinja, kao i očuvanju životne okoline.
Organska poljoprivreda znači da želite da radite zajedno sa prirodom a ne želja da je pobedite. Ovakva
proizvodnja dramatično redukuje upotrebu hemo-sintetičkih pesticida i đubriva, kao i drugih farmaceutskih
preparata. Umesto toga dozvoljava da jaki prirodni zakoni povećaju prinose i otpornost na bolesti, i da bi se kao
krajnji proizvod dobila zdrava hrana.
Ovaj vid biljne proizvodnje zasniva se na rotaciji kultura, biljnim ostatcima, đubrivima životinjskog porekla,
leguminozama, zelenišnim đubrenjem, otpadnim materijalima iz animalne proizvodnje, mehaničkoj obradi,
usitnjenim praškastim stenama, biološkim pesticidima. Sve ove komponente pomažu da se održi produktivnost
zemljišta, snabdevanje biljke hranljivim materijama, kontrolu insekata, korova i drugih štetočina. Na ovaj način
podstiču se tradicionalni načini gajenja različitih kultura, kao i stare, autohtone sorte, i različiti načini njihove
prerade. Ukoliko želimo da se bavimo organskom proizvodnjom voća, pre podizanja voćnjaka treba pogledati
korove i prisustvo nematoda, pogledati istoriju zemljišta, uraditi analizu zemljišta na teške metale i NPK,
pogledati drenažu zemljišta i izbor mesta. Pre sadnje važno je popraviti plodnost zemljišta i suzbiti korove
(posebno višegodišnje).
Pogledati i moguće simptome nedostataka nekih drugih elemenata. U mladim voćnjacima i vinogradima veoma
je dobro da se gaje druge kulture (trave, cveće, povrće, lekovito bilje, leguminoze). Bitno je podići vetrozaštitni
pojas pre sadnje, jer on štiti mlade sadnice, povećava biodiverzitet, omogućava stanište za insekte, privlači
predatore i pčele i smanjuje nivo prašine.
Održavanje zasada izvodi se boljom zimskom rezidbom, uz provetrenost krune, uz primenu redovne zelene
rezidbe, proređivanje plodova, uz veći razmak sadnje, u jesen spaljivanje opalog lišća, dezimfekcija preseka.
Održavanje zemljišta u organskoj voćarskoj proizvodnji može se vrši plodoredom ili rotacijom useva, mogu gajiti
biljke za zelenišno đubrenje (što zavisi od lokacije, padavina, tipa zemljišta, potencijalne erozije), korišćenjem
komposta, primenom isitnjenih stena u obliku praha (kameni fosfat), primenom organskih otpadaka (koštano
brašno), zaoravanjem biljnih ostataka, primenom kreča ili sumpora (u zavisnosti od pH zemljišta), zastiranjem,
primenom solarizacije, mehaničkim kultiviranjem. Najčešća primenljiva đubriva u organskoj voćarskoj
5
proizvodnji su stajnjak, kompost i glistenjak. Upotreba sintetičkih mineralnih đubriva je zabranjena, dok se
mineralna đubriva mogu koristiti samo ako su u svojoj prirodnoj formi, bez prerade.
U organskoj voćarskoj proizvodnji suzbijanje korova se vrši obradom (mašinski gde je to moguće, a ručno gde
je velika potencijalna erozija), gajenjem pokrovnih kultura, zastiranjem, gajenje živine, napasanjem stoke,
pomoću vučne mašine koja vodenom parom ili plamenom isušuje korove, organski prihvatljivim herbicidima (na
bazi masnih kiselina, sapuna i kalijumovih soli). Sirće, limunska kiselina i ulja deteline i majčine dušice se takođe
koriste u suzbijanju korova. U suzbijanju bolesti i štetočina u organskom voćnjaku najvažnija je preventiva koja
se ogleda u obaveznom uklanjanju žive ograde oko voćnjaka zbog aeracija zasada, obaveznoj dezinfekciji velikih
preseka prilikom rezidbe, iznošenjem orezanog zaraženog granja, manje đubrenje N, podizanje voćnjaka na
direkto izloženim mestima suncu, cirkulaciji vazduha i dobroj dreniranosti zemljišta. U zaštiti biljaka mogu se
koristiti dozvoljena sredstva, regulisana pravilnikom o organskoj biljnoj proizvodnji, i tu spadaju ekstrakti
različitih tropskih biljaka od kojih se prave fungicidi i insekticidi. Tu spadaju biljke: Quassia amara (Poreklom je
sa Havaja, priprema se ekstrakt ili čaj iz drveta), Ryania speciosa (Južnoamerički žbun, koristi se kao insekticid),
Derris eliptica (iz ekstrakta korena dobija se aktivna materija Rotenon), Azadirachta indica, ili tkz. ’Neem’drvo
(Poreklom iz Indije), Chrysanthemum cinerarieafolium ili Buhati (ima ga u Dalmaciji, odličan insekticid), i
ekstrakti duvana. U organskoj proizvodnji za zaštitu bilja sve se više koristi mineral gline ’KAOLIN’.
U odbrani od bakterioznih plamenjača može se koristiti patogena bakterija Pseudomonas urescens soj A506, koja
je i konkurent izazivaču plamenjače.
U borbi protiv insekata koriste se mikroorganizmi (Granulovirusi-i Bacillus thuringensis), korisni insekti
(bubamare, stenice, zlatooke, bogomoljke, predatorske osice, uholaže, vilin konjici), gajenje živine u zasadima,
parazitne nematode, zamke, feromoni i feromonske klopke, mehaničke barijere, prirodni insekticidi. Korisni
insekti se mogu privlačiti nekim biljem, kao što su: majčina dušica, hajdučka trava, nana, petoprst, žednjak, ali
postoje i neke biljke koje odbijaju štetočine kao što su: neven, bosiljak, beli luk, ruzmarin, mirođija, peršun i
vranilova trava. Borba protiv glodara vrši se obaveznim uklanjanjem gomila grana iz voćnjaka jer su one idealno
mesto za prezimljevanje glodara, zamkama i podržavanje prirodnih predatora (sove i druge ptice). Puževi golaći
se eliminišu posipanjem međurednih prostora ljuskama od jajeta, pepelom, piljevinom, postavljanjem zamki sa
pivom ili slatkim sokom. Protiv krtica najefikasnije je gajenje mlečike ili ukopavanjem pivskih flaša do grlića u
krtičnjake.
U organskoj voćarskoj proizvodnji bitni su i tretmani posle berbe, i tu se plodovi mogu tretirati antagonističkim
kvascima koji koloniziraju rane na plodovima i takvi plodovi se duže čuvaju, preparatima na bazi Pseudomonas
syringae i Aureobasidium pullulans, dok je suzbijanje truleži plodova moguće potapnjem u vodu na 53°C u
trajanju od 180 sekundi. Voćne vrste koje se relativno lako gaje u uslovima organskog voćarstva su šljiva, malina
i kupina.
Za organsku proizvodnju jagodičastog voća raste intresovanje u svetu i u Srbiji, ne samo u oblasti nauke i struke
već i u gajenju koje predstavlja dobar i siguran put za ekonomičnu proizvodnju kvalitetnih plodova za koje postoji
sigurno i stabilno tržište. Ova oblast postaje atraktivna i zato što se na relativno malim površinama (u poređenju
sa ratarskom proizvodnjom) postižu značajni prihodi odnosno pozitnvni ekonomski efekti koji doprinose
održivosti proizvodnje. Organska proizvodnja jagodičastog voća ne predstavlja samo osnovni ili dopunski prihod
velikog broja gazdinstava, već i njihovu šansu da doprinesu kvalitetu sopstvenog života, ishrani biološki
vrednijom hranom, prevenciji savremenih bolesti, ali i doprinos čitavom društvu kroz racionalno korišćenje
resursa, očuvanje i unapređenje biodiverziteta, plodnosti zemljišta, zaštitu korisnih vrsta (Schmid, 2005).
Proizvodnju jagodičastog voća karakterišu relativno visoko ulaganje u toku zasnivanja zasada i velike potrebe za
radnom snagom posebno u periodu berbe, u obradi i održavanju. Međutim, sve jagodičaste voćke brzo prirode
(praktično već u prvoj godini nakon sadnje), stupaju u punu rodnost koja se održava u čitavom periodu
eksploatacije ako se postupa u skladu sa principima tehnologije gajenja.
Jagodičastom voću pripadaju: malina, jagoda, kupina, ribizla, borovnica, ogrozd, brusnica i aronija. Agro-
ekološki uslovi u Srbiji povoljni su za organsku proizvodnju svih navedenih vrsta. Međutim, objektivno postoji
6
dominacija maline u odnosu na druge voćne vrste jer se ona tradicionalno gaji na velikim površinama i voćari su
potpuno ovladali tehnologijom gajenja. Čitav sistem otkupa i prerade prilagođen je plodovima maline za kojima
je u dosadašnjem dužem periodu postojala visoka i stabilna tražnja na svetskom tržištu.
Aktuelne okolnosti na svetskom tržištu ukazuju nam da je u Srbiji neophodno potrebno brzo proširiti ponudu
jagodičastog voća na druge vrste u značajnijem obimu. Takođe je potrebno postići da period berbe bude što je
moguće duži uvođenjem sorti raznog vremena zrenja, kao i da se proizvodnja realizuje kroz plasman svežih
plodova ili prerađevine.
Značajnije povećanje obima proizvodnje organskog jagodičastog voća u Srbiji moguće je ostvariti kroz dva
osnovna modela: konverzijom (prevođenjem) postojećih zasada iz konvencionalne u organsku proizvodnju ili
podizanjem novih zasada. Pokušaji nekoliko hladnjača da značajniji broj kooperanata prevedu iz konvencionalne
u organsku proizvodnju (pre svega maline) nisu dali očekivane rezultate. Nekoliko je bitnih razloga za taj neuspeh:
nedovoljan nivo obučenosti voćara i nedovoljna stručna savetodavna podrška (koja se poslednjih godina
postepeno uspostavlja); pogrešne pretpostavke o značajno nižem prinosu u organskoj u odnosu na konvencionalnu
proizvodnju; nedostupnost inputa za organsku proizvodnju na domaćem tržištu; neadekvatne cene otkupa
organskog jagodičastog voća koje su često na nivou cena konvencionalnog voća.
Prelazak iz konvencionalne u organsku proizvodnju treba obaviti postepeno preko sistema integralne
proizvodnje da bi se: uspostavila ekološka ravnoteža u zasadima, izgradio pozitivan odnos voćara prema
organskom postupku gajenja, unapredio nivo znanja kroz kontinuiranu obuku, umanjile posledice eventualnog
privremenog pada prinosa. U procesu integralne proizvodnje voćari bi se postepeno uverili u mogućnosti sistema
integralne zaštite, nege i ishrane biljaka, značaj i ulogu korisnih insekata i drugih organizama, značaj
agrotehničkih mera i značaj ekološke ravnoteže kao temeljnog principa na kome počiva održivost organske
proizvodnje.
Drugi model (podizanje novih zasada po organskom postupku od starta) verovatno je za naše uslove
povoljnija opcija. Uspeh je izvesniji ako bi se počelo sa voćarima koji načelno i nedvosmisleno podržavaju
organsku proizvodnju i vide je kao svoje opredeljenje ne samo zbog šanse za zaradu već i kao svoj odnos prema
proizvodnji hrane i životnoj sredini, a pre svega prema zemljištu, vodi i drugim resursima u poljoprivrednoj
proizvodnji. Podizanje novih zasada pruža mogućnosti da se odabere optimalna lokacija, pripremi sertifikovan
sadni materijal, kao i ispita zemljište ne samo u pogledu sadržaja mikro i makroelemenata i humusa već i u smislu
prisustva patogena, štetočina i nematoda. Za podizanje novih zasada najbolje je odabrati zemljište koje u dužem
periodu nije obrađivano (livade, pašnjaci, krčevine). U okolnostima kada se organska proizvodnja započinje
zasnivanjem novog zasada lakše je voćare obučiti u pogledu tehnologije gajenja i sprovesti proces kontinuirane
obuke.
Gajenje organskog jagodičastog voća važno je ne samo zbog ishrane stanovništva već i zbog činjenice da ove
voćke pored ugljenih hidrata i organskih kiselina sadrže značajne količine antioksidanata (antocijani, fenolne
kiseline, katehini i flavonoli) koji su važni u prevenciji kardiovaskularnih i kancerogenih oboljenja.
Konkurencija na svetskom tržištu raste i naše pozicije i značajni prihodi od izvoza mogu se održati i unaprediti
pre svega podizanjem kvaliteta i biološke vrednosti plodova što se najbolje ostvaruje u organskoj proizvodnji.
Valentina Aleksić, dipl.ing. melioracija zemljišta i voda
7
Evidencija na poljoprivrednom gazdinstvu, značaj i vođenje
Donošenje odluka na poljoprivrednim gazdinstvima treba da se zasniva na nekom obliku evidentiranja
koji treba da kontroliše upotrebu resursa i da njima upravlja.
Uspostavljanje jednog ovakvog sistema trebalo bi da nam da podatke o svemu što se dešavalo u prethodnom
poslovnom periodu, ali i svemu onome što je planirano za sledeće proizvodnje i proizvodne cikluse.
Važno je voditi računa o svim aspektima proizvodnje a pre svega ekonomskim pokazateljima poslovanja
poljoprivrednog gazdinstva.
Proizvođači koji su u sistemu pdv imaju svoj sistem vođenja evidencije na poljoprivrednom gazdinstvu, dok
većina poljoprivrednih proizvođača to ne radi, ne vodi nikakvu evidenciju.
Usled ne vođenja evidencije na poljoprivrednom gazdinstvu poljoprivredni proizvođači susreću se sledećim
problemima:
- ne znaju proizvođačku cenu proivedene robe,
- nemaju evidenciju koliki su troškovi, koliki je prihod,
- da li bi ostvarili više ako bi se bavili nekom drugom linijom proizvodnje,
koja im je linija proizvodnje najprofitabilnija,
- planirana ušteda,
- problem finansiranja.
Osnovni razlozi vođenja evidencije na poljoprivrednom gazdinstvu su:
- na osnovu dobijenih podataka mogu se utvrditi efekti poslovanja,
- vlasnik gazdinstva može da prati efekte svojih poslovnih odluka,
- postojanjem evidencije na poljoprivrednom gazdinstvu može se olakšati pristup izvorima finansiranja.
Na gazdinstvu poljoprivredni proizvođači bi trebalo da vode knjigu polja u kojoj se prate svi elementi
proizvodnje, vodi se za različite proizvodnje, kukuruz, povrće, voće,...
Kroz nju se mogu sagledati prethodne proizvodnje i planirati najoptimalnija buduća ulaganja.
Ekonomski pokazatelji poslovanja mogu se podeliti u četiri grupe: pokazatelji prihoda, bilans uspeha na
poljoprivrednom gazdinstvu, bilans stanja, finansijski indikatori odnosno promene na sopstvenom kapitalu
vlasnika gazdinstva, investiciona ulaganja, indikator novčanog toka.
Značajno je da se znaju i troškovi na poljoprivrednom gazdinstvu i to fiksni, varijabilni kao i ukupni
troškovi koji se stvaraju prilikom procesa proizvodnja na gazdinstvu.
Dragan Kolčić, dipl.ing.agroekonomije
8
Poštovani Poljoprivredni Proizvođači ,
Posetite internet stranicu www.agroponuda.com a u koliko Vi želite da ponudite svoj proizvod na prodaju
obratite se nama . Poljoprivredna Stručna i Savetodavna Služba „POLJOSERVIS“ d.o.o. Knjaževac sa
sedištem u ulici Knjaza Miloša br. 75 , 19350 Knjaževac ili tel.019/730-888
www.stips.minpolj.rs
9
10
11
12
13