15
OKTOBAR , 2016. BILTEN Sektor za ruralni razvoj www.psss.rs Cene voća i povrća na kvantaškim i zelenim pijacama Cene žive stoke na stočnim pijacama u Srbiji Cene žitarica i stočne hrane u Srbiji Voćna mušica ( Drosophila Suzukii) Ishrana krava zimi Zadrugarstvo - tamo i ovde Uslovi i mogućnosti organske proizvodnje jagodičastog voća Evidencija na poljoprivrednom gazdinstvu, značaj i vođenje Objavite ponudu svojih poljoprivrednih proizvoda Tehnički urednik Valentina Aleksić, dipl.ing. IZDAVAČ: POLJOPRIVREDNA STRUČNA I SAVETODAVNA SLUŽBA POLJOSERVISD.O.O. KNJAŽEVAC Knjaza Miloša 75 19350 Knjaževac tel.019/730-888 E-mail: [email protected]

povrća na zelenim - portal.psss.rs

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: povrća na zelenim - portal.psss.rs

OKTOBAR , 2016.

BILTEN

Sektor za ruralni razvoj www.psss.rs

Cene voća i povrća na

kvantaškim i zelenim

pijacama

Cene žive stoke na stočnim

pijacama u Srbiji

Cene žitarica i stočne

hrane u Srbiji

Voćna mušica ( Drosophila

Suzukii)

Ishrana krava zimi

Zadrugarstvo - tamo i ovde

Uslovi i mogućnosti organske

proizvodnje jagodičastog voća

Evidencija na poljoprivrednom

gazdinstvu, značaj i vođenje

Objavite ponudu svojih

poljoprivrednih proizvoda

Tehnički urednik

Valentina Aleksić,

dipl.ing.

IZDAVAČ:

POLJOPRIVREDNA

STRUČNA I

SAVETODAVNA SLUŽBA

“POLJOSERVIS” D.O.O.

KNJAŽEVAC

Knjaza Miloša 75

19350 Knjaževac

tel.019/730-888

E-mail:

[email protected]

Page 2: povrća na zelenim - portal.psss.rs

S a d r ž a j

Naslovi /autori Strana

1 . Voćna mušica ( Drosophila Suzukii) - Sanja Čokojević 1-2

2. Ishrana krava zimi - Neđeljko Pipović 2-3

3. Zadrugarstvo - tamo i ovde -Srđan Cvetković 3-4

4. Uslovi i mogućnosti organske proizvodnje jagodičastog voća –Valentina Aleksić 4-6

5. Evidencija na poljoprivrednom gazdinstvu, značaj i vođenje – Dragan Kolčić 7

6. Agroponuda / STIPS 8-12

Tiraž: 150 primeraka

Page 3: povrća na zelenim - portal.psss.rs

1

Voćna mušica ( Drosophila Suzukii)

Na nedavno održanom predavanju u Knjaževcu jedna od tema je bila i opasnost od novog insekta koji

nanosi velike štete u voćnjacima i vinogradima napadajući zdrave plodove. Kako je u našem kraju osnovna

delatnost proizvođača voćarstvo proslediću obaveštenje prognozno izveštajne službe u cilju što boljeg

upoznavanja sa parazitom i načinom suzbijanja ove štetočine.

Prema podacima Prognozno-izveštajne službe (PIS) u zasadima kupina, malina, breskvi i vinove loze od

početka sepembra registruje se prisustvo i rast broja ulovljenih jedinki voćne mušice (Drosophila suzukii). Na

lovnim klopkama registrovano je prisustvo odraslih jedinki, a vizuelnim pregledom i oštećenja na plodovima

koje prave ženke svojom legalicom prilikom polaganja jaja. Jači napad naročito se registruje u zasadima kupine

u kojima je berba prekinuta zbog ekonomskih razloga.

Kasna pojava brojnijih populacija D. suzukii može negativno uticati na kulture voća koje sazrevaju u ovom

periodu (kupina, malina - sorte Polka, Polana, vinova loza).Da bi se sprečilo dalje umnožavanje ove jako

invazivne štetočine, redukovala brojnost i sprečile ekonomske štete u proizvodnji ovih značajnih voćnih

vrsta, apelujemo na proizvođače da sprovedu sledeće mere:

- masovno izlovljavanje - postavljanje lovnih klopki radi izlovljavanja odraslih jedinki ove štetočine;

Improvizovana klopka od plastične boce za praćenje Drosophila suzukii pravi se na sledeći nači: na plastičnoj

flaši zapremine 1,5l, napraviti 3 otvora prečnika 4 mm sa jedne strane, i prorez za širenje mirisa na

suprotnoj strani prekriven mrežicom (gazom), staviti 1,5 dl jabukovog sirćeta 1,5 dl crnog vina i par kapi

deterdženta, (slika u prilogu). Klopke što gušće postaviti po ivicama parcela kao i unutar zasada, u visini

plodova;

- uklanjanje oštećenih plodova i njihovo uništavanje;

- pregled i uklanjanje zaraženih divljih vrsta biljaka domaćina (divlja kupina, džanarika, zova) u neposrednoj

blizini zasada;

- skratiti interval berbe.

Page 4: povrća na zelenim - portal.psss.rs

2

Za bliže informacije obratite se Poljoprivrednoj stručnoj i savetodavnoj službi (PSSS) u vašem regionu.

Informacije o biologiji, prisustvu i preporučenim merama kontrole možete pratiti na portalu PIS-a.

Sanja Čokojević,dipl.inž.voćarstva i vinogradarstva

(Stručni tekst je preuzet sa portala prognozno izveštajne službe)

Ishrana krava zimi

Neadekvatnom hranom pogotovu visokomlečnih grla mogu se napraviti takve greške da se dobije manja

proizvodnja po grlu nego kod ekstenzivnih rasa, a uz to vidno se narušava i zdravstveno stanje. Uvek težimo

da postignemo što pozitivniji hranidbeni bilans sa što manje inputa, ali taj pozitivni bilans treba da ide u što

veću produkciju mleka a nikako za kompenzovanje nedostataka u drugim tehnološkim segmentima

proizvodnje.

U zimskom periodu ishrane krava osnovno kabasto hranivo je silaža od kompletne kukuruzne biljke.

Lucerkino seno u našim usovima služi kao dopuna kabastoj hrani. Njegova količina u velikoj neri zavisi od

vremenskih prilika koje mogu biti presudne za spremanje većih količina sena. Pored ova dva kabasta hraniva

obavezno se upotrebljava kompletna krmna smeša sa 18% proteina. Najbolja proizvodnja mleka u zimskom

periodu ishrane postiže se kada se zadovolje potrebe u kabastoj hrani sa 50% silaže i 50% sena. Ovo

podrazumeva da je hrana kvalitetna po hranljivoj vrednosti i ukusu.

Nije baš lako obezbediti kvalitetnu silažu od kompletne kukuruzne biljke. Ima godina kada nepovoljne

vremenske prilike umnogome komplikuju proizvodnju kvalitetne silaže. Sušni period u raznim fazama razvoja

kukuruza utiče da bude malo klipa u odnou na ukupnu masu biljke. Zatim, stočari su često prinuđeni da ne

poštuju stadijum voštanog zrenja zrna kukuruza što je optimum prilikom siliranja. Struka i nauka insistiraju da

se prilikom siliranja kompletne kukuruzne biljke siliranje obavlja u stadijumu voštanog zrenja.

U stadijumu mlečnog zrenja biljka sadrži manje šećera, a više skroba i daje suviše kiselu silažu koju stoka

nerado jede, pogotovu ako se silira pre mlečnog zrenja. Drugi parametar za optimum stadijuma zrenja kukuruza

za siliranje je kada odnos klipa i stabljike bude 50%:50%. Ako je proces siliranja tekao normalno pH silaže

iznosi 3,7-4,2. Odnos ispoljenih kiselina ukazuje na njen kvalitet. Mlečna kiselina je bez mirisa. Oštar miris

ukazuje na prisustvo veće količine sirćetne seline. Neugodan miris na kiselo otkriva višak buterne kiseline.

Dobra silaža sadrži oko 2% mlečne kiseline, 0,3-0,5% sirćetne kiseline tragove buterne. U kojoj meri

proizvođač mleka može obezbediti kvalitetnu i ukusnu hranu, dobro izbalansiranu u odnosu na optimalne

potrebe krave, zavisiće i uspeh proizvodnje. Neadekvatnom hranom pogotovu visokomlečnih grla mogu se

napraviti takve greške da se dobije manja proizvodnja po grlu nego kod ekstenzivnih rasa, a uz to vidno se

narušava i zdravstveno stanje.

Page 5: povrća na zelenim - portal.psss.rs

3

Dobrom ishranom vršimo prevenciju i održavamo jedinke permanentno u dobroj kondiciji. Uvek težimo da

postignemo što pozitivniji hranidbeni bilans sa što manje inputa, ali taj pozitivni bilans treba da ide u što veću

produkciju mleka a nikako za kompenzovanje nedostataka u drugim tehnološkim segmentima proizvodnje.

Glavni preduslov za uspešnu proivodnju je dobar zdravstveni status farme i dobro zdravstveno stanje svake

jedinke. Nema govora o bilo kakvoj proizvodnji bez zdravih životinja i zdravog zapata.

Neđeljko Pipović, dipl.ing. stočarstva

Zadrugarstvo - tamo i ovde

U Evropskoj uniji zadružna preduzeća su u vreme nedavne ekonomske krize i nepovoljnih uslova

poslovanja pokazala stabilnost,fleksibilnost u odnosu na ostale privredne sisteme ali i solidarnost, ne samo prema

svojim članovima, već pojedincima koji pripadaju lokalnoj zajednici. One su obezbedile zaposlenje za skoro

sedam milona ljudi i svojim članovima olakšale teret krize sa kojom se suočavala Evropa. Zadruge su ostvarile

dobre poslovne rezultate u toku ovog lošek ekonomkog prerioda, pre svega, kombinovanjem profitabilnosti,

stvaranjem kvalitetnih poslova i radnih mesta, jačanjem socijalne, ekonomske i regionalne povezanosti.U

Evropskoj uniji zadruge su bile i još uvek su veoma bitne, jer ima oko 160.000 zadružnih preduzeća,123 miliona

članova su vlasnci tih preduzeća u kojima je posao obezbedilo skoro 5,5 miliona ljudi.Tome treba dodati i

50.000 zadružnih preduzeća u industriji i uslugama gde radi skoro milion i po ljudi. Kroz navedene delatnosti

zadruge stvaraju oko pet odsto bruto-domaćeg proizvoda svake države članice Unije.Primera radi, norveške

zadruge,po finansijskoj moći, u toj zemlji zauzimaju četvrto mesto,iza naftnih kompanija, elektoprivrede i

operatera fiksne i mobilne telefonije. Treba reći da u EU postoje i takozvane socijalne zadruge koje su obezbedile

posao u industrijskim i uslužnim sektorima za više od 30.000 ugroženih lica i osoba sa invaliditetom. Zadruge

su, takođe, postale model za samozapošljavanje slobodnih profesija, posebno u sektorima socijalnih i

zdravstvenih usluga, poslovne podrške i usluga od opšteg interesa.I ništa manje bitno, zadruge u EU pomažu

realizaciji jednog velikog cilja, a to je održiv ekonomski i socijalni razvoj regionalnih i lokalnih zajednica.

I u Srbii su zadruge svojevremeno odigrale značajnu ulogu u razvoju lokalnih zajednica-sela i poljoprivrede u

celini.Zbog smanjenja, pre svega,administrativnih troškova,dolazilo je do pripajanja manjih zadruga većim,

ekonomski jačim zadružnim organizacijama.Tako su se zemljoradničkoj zadruzi u Salašu, u godinama posle 1945.

godine, pripojile prvo tri manje, a kasnije i ostale zadruge u okruženu. Na taj način objedinjeni su zajednički

poslovi, a mladim agronomima omogućeno je da znanje stečeno na školovanju pretoče u bolju agrotehniku i veće

prinose. Međutim, zbog nepoverenja proizvođača, ovaj proces je išao sporo i uglavnom se kroz dobre primere i

odvijao uglavnom na parcelama prijatelja i rođaka zadrugara.Nastupile su godine dobre saradnje zadruge i

zadrugara i ekonomskog jačanja sela u celini. Došlo je i do prvih ozbiljnijih finansijskih viškova zadruge u Salašu.

Ponesena time zadruga nastavlja širenje i 1962. godine, pod imenom „Napredak“ pokriva devet sela. Međutim,

širenje zadruge nije donelo adekvatno povećanje dobitka i dohodaka, počelo je gomilanje gubitaka zbog čega je

uvedena i prinudna uprava.Bilo je u to vreme 120 zaposlenih, a realna potreba bila je duplo manja. I

poljoprivredno zemljište je bilo višak, pa je oko od 300 hektara posebnim ugovorom preneto tamošnjem

poljoprivrednom dobru, a zadruzi je ostala mehanizacija za obavljanje sopstvenih poslova i uslužno za kombinat.

Page 6: povrća na zelenim - portal.psss.rs

4

U narednim godinama bilo je još nekoliko reorganizacija zadruge da bi se 1981. godine ona izdvojila iz sastava

poljoprivrednog dobra Salaš i nastavila samostalno da posluje.U saradnji sa Agrobankom osnovala je i sopstvenu

štedno-kreditnu službu preko koje su se vršile sve isplate i ponovo oživela štednja zadrugara.Tako je bilo do

raspada nekadašnje države i nezapamćene hiperinflacije devedesetih godina prošlog veka.U tom periodu zadruga

je ostala bez svoje farme svinja i koka nosilja kapaciteta 500 tovljenika i 1400 koka nosilja u turnusu. U tom

periodu zadruga dobija ime Opšta zemljoradnička zadruga Deli Jovan i pod ovim imenom posluje i danas i opstaje

tako što ima svoje maloprodajne objekte u nekoliko obližnjih sela i otkupno mesto za mleko.Otkup stoke sveden

je na minimum,a njena nekadašnja uloga kao lokalnog lidera i centra okupljanja poljoprivrednika je gotovo

beznačajna,kao na žalost i većine zadruga koje su tokom proteklih nekoliko decenija doživele sličnu sudbinu.Za

revitalizaciju zadrugarstva nisu potrebni samo zakoni. Oni postoje.Ključno je da poljoprivrednici promene svoje

shvatanje i uopšte,poimanje zadrugarstva,kao stare i proverene ideje. Da sami započnu promenu svesti i

razmišljanja, koje u neko dogledno vreme, mogu da urode plodom i da se domaće zadrugarstvo pomeri sa mrtve

tačke radi ostvarenja cilja zbog koga postoji i ostvaruje svoju ulogu u razvijenom svetu.

Srđan Cvetković, dipl. ing. ratarstva

Uslovi i mogućnosti organske proizvodnje jagodičastog voća

Organska biljna proizvodnja predstavlja sve proizvodne sisteme koji unapređuju životnu sredinu, socijalne

i ekonomske aspekte proizvodnje hrane. Ključ uspeha u ovoj proizvodnji je plodnost zemljišta, uz vođenje računa

o biodiverzitetu biljaka i životinja, kao i očuvanju životne okoline.

Organska poljoprivreda znači da želite da radite zajedno sa prirodom a ne želja da je pobedite. Ovakva

proizvodnja dramatično redukuje upotrebu hemo-sintetičkih pesticida i đubriva, kao i drugih farmaceutskih

preparata. Umesto toga dozvoljava da jaki prirodni zakoni povećaju prinose i otpornost na bolesti, i da bi se kao

krajnji proizvod dobila zdrava hrana.

Ovaj vid biljne proizvodnje zasniva se na rotaciji kultura, biljnim ostatcima, đubrivima životinjskog porekla,

leguminozama, zelenišnim đubrenjem, otpadnim materijalima iz animalne proizvodnje, mehaničkoj obradi,

usitnjenim praškastim stenama, biološkim pesticidima. Sve ove komponente pomažu da se održi produktivnost

zemljišta, snabdevanje biljke hranljivim materijama, kontrolu insekata, korova i drugih štetočina. Na ovaj način

podstiču se tradicionalni načini gajenja različitih kultura, kao i stare, autohtone sorte, i različiti načini njihove

prerade. Ukoliko želimo da se bavimo organskom proizvodnjom voća, pre podizanja voćnjaka treba pogledati

korove i prisustvo nematoda, pogledati istoriju zemljišta, uraditi analizu zemljišta na teške metale i NPK,

pogledati drenažu zemljišta i izbor mesta. Pre sadnje važno je popraviti plodnost zemljišta i suzbiti korove

(posebno višegodišnje).

Pogledati i moguće simptome nedostataka nekih drugih elemenata. U mladim voćnjacima i vinogradima veoma

je dobro da se gaje druge kulture (trave, cveće, povrće, lekovito bilje, leguminoze). Bitno je podići vetrozaštitni

pojas pre sadnje, jer on štiti mlade sadnice, povećava biodiverzitet, omogućava stanište za insekte, privlači

predatore i pčele i smanjuje nivo prašine.

Održavanje zasada izvodi se boljom zimskom rezidbom, uz provetrenost krune, uz primenu redovne zelene

rezidbe, proređivanje plodova, uz veći razmak sadnje, u jesen spaljivanje opalog lišća, dezimfekcija preseka.

Održavanje zemljišta u organskoj voćarskoj proizvodnji može se vrši plodoredom ili rotacijom useva, mogu gajiti

biljke za zelenišno đubrenje (što zavisi od lokacije, padavina, tipa zemljišta, potencijalne erozije), korišćenjem

komposta, primenom isitnjenih stena u obliku praha (kameni fosfat), primenom organskih otpadaka (koštano

brašno), zaoravanjem biljnih ostataka, primenom kreča ili sumpora (u zavisnosti od pH zemljišta), zastiranjem,

primenom solarizacije, mehaničkim kultiviranjem. Najčešća primenljiva đubriva u organskoj voćarskoj

Page 7: povrća na zelenim - portal.psss.rs

5

proizvodnji su stajnjak, kompost i glistenjak. Upotreba sintetičkih mineralnih đubriva je zabranjena, dok se

mineralna đubriva mogu koristiti samo ako su u svojoj prirodnoj formi, bez prerade.

U organskoj voćarskoj proizvodnji suzbijanje korova se vrši obradom (mašinski gde je to moguće, a ručno gde

je velika potencijalna erozija), gajenjem pokrovnih kultura, zastiranjem, gajenje živine, napasanjem stoke,

pomoću vučne mašine koja vodenom parom ili plamenom isušuje korove, organski prihvatljivim herbicidima (na

bazi masnih kiselina, sapuna i kalijumovih soli). Sirće, limunska kiselina i ulja deteline i majčine dušice se takođe

koriste u suzbijanju korova. U suzbijanju bolesti i štetočina u organskom voćnjaku najvažnija je preventiva koja

se ogleda u obaveznom uklanjanju žive ograde oko voćnjaka zbog aeracija zasada, obaveznoj dezinfekciji velikih

preseka prilikom rezidbe, iznošenjem orezanog zaraženog granja, manje đubrenje N, podizanje voćnjaka na

direkto izloženim mestima suncu, cirkulaciji vazduha i dobroj dreniranosti zemljišta. U zaštiti biljaka mogu se

koristiti dozvoljena sredstva, regulisana pravilnikom o organskoj biljnoj proizvodnji, i tu spadaju ekstrakti

različitih tropskih biljaka od kojih se prave fungicidi i insekticidi. Tu spadaju biljke: Quassia amara (Poreklom je

sa Havaja, priprema se ekstrakt ili čaj iz drveta), Ryania speciosa (Južnoamerički žbun, koristi se kao insekticid),

Derris eliptica (iz ekstrakta korena dobija se aktivna materija Rotenon), Azadirachta indica, ili tkz. ’Neem’drvo

(Poreklom iz Indije), Chrysanthemum cinerarieafolium ili Buhati (ima ga u Dalmaciji, odličan insekticid), i

ekstrakti duvana. U organskoj proizvodnji za zaštitu bilja sve se više koristi mineral gline ’KAOLIN’.

U odbrani od bakterioznih plamenjača može se koristiti patogena bakterija Pseudomonas urescens soj A506, koja

je i konkurent izazivaču plamenjače.

U borbi protiv insekata koriste se mikroorganizmi (Granulovirusi-i Bacillus thuringensis), korisni insekti

(bubamare, stenice, zlatooke, bogomoljke, predatorske osice, uholaže, vilin konjici), gajenje živine u zasadima,

parazitne nematode, zamke, feromoni i feromonske klopke, mehaničke barijere, prirodni insekticidi. Korisni

insekti se mogu privlačiti nekim biljem, kao što su: majčina dušica, hajdučka trava, nana, petoprst, žednjak, ali

postoje i neke biljke koje odbijaju štetočine kao što su: neven, bosiljak, beli luk, ruzmarin, mirođija, peršun i

vranilova trava. Borba protiv glodara vrši se obaveznim uklanjanjem gomila grana iz voćnjaka jer su one idealno

mesto za prezimljevanje glodara, zamkama i podržavanje prirodnih predatora (sove i druge ptice). Puževi golaći

se eliminišu posipanjem međurednih prostora ljuskama od jajeta, pepelom, piljevinom, postavljanjem zamki sa

pivom ili slatkim sokom. Protiv krtica najefikasnije je gajenje mlečike ili ukopavanjem pivskih flaša do grlića u

krtičnjake.

U organskoj voćarskoj proizvodnji bitni su i tretmani posle berbe, i tu se plodovi mogu tretirati antagonističkim

kvascima koji koloniziraju rane na plodovima i takvi plodovi se duže čuvaju, preparatima na bazi Pseudomonas

syringae i Aureobasidium pullulans, dok je suzbijanje truleži plodova moguće potapnjem u vodu na 53°C u

trajanju od 180 sekundi. Voćne vrste koje se relativno lako gaje u uslovima organskog voćarstva su šljiva, malina

i kupina.

Za organsku proizvodnju jagodičastog voća raste intresovanje u svetu i u Srbiji, ne samo u oblasti nauke i struke

već i u gajenju koje predstavlja dobar i siguran put za ekonomičnu proizvodnju kvalitetnih plodova za koje postoji

sigurno i stabilno tržište. Ova oblast postaje atraktivna i zato što se na relativno malim površinama (u poređenju

sa ratarskom proizvodnjom) postižu značajni prihodi odnosno pozitnvni ekonomski efekti koji doprinose

održivosti proizvodnje. Organska proizvodnja jagodičastog voća ne predstavlja samo osnovni ili dopunski prihod

velikog broja gazdinstava, već i njihovu šansu da doprinesu kvalitetu sopstvenog života, ishrani biološki

vrednijom hranom, prevenciji savremenih bolesti, ali i doprinos čitavom društvu kroz racionalno korišćenje

resursa, očuvanje i unapređenje biodiverziteta, plodnosti zemljišta, zaštitu korisnih vrsta (Schmid, 2005).

Proizvodnju jagodičastog voća karakterišu relativno visoko ulaganje u toku zasnivanja zasada i velike potrebe za

radnom snagom posebno u periodu berbe, u obradi i održavanju. Međutim, sve jagodičaste voćke brzo prirode

(praktično već u prvoj godini nakon sadnje), stupaju u punu rodnost koja se održava u čitavom periodu

eksploatacije ako se postupa u skladu sa principima tehnologije gajenja.

Jagodičastom voću pripadaju: malina, jagoda, kupina, ribizla, borovnica, ogrozd, brusnica i aronija. Agro-

ekološki uslovi u Srbiji povoljni su za organsku proizvodnju svih navedenih vrsta. Međutim, objektivno postoji

Page 8: povrća na zelenim - portal.psss.rs

6

dominacija maline u odnosu na druge voćne vrste jer se ona tradicionalno gaji na velikim površinama i voćari su

potpuno ovladali tehnologijom gajenja. Čitav sistem otkupa i prerade prilagođen je plodovima maline za kojima

je u dosadašnjem dužem periodu postojala visoka i stabilna tražnja na svetskom tržištu.

Aktuelne okolnosti na svetskom tržištu ukazuju nam da je u Srbiji neophodno potrebno brzo proširiti ponudu

jagodičastog voća na druge vrste u značajnijem obimu. Takođe je potrebno postići da period berbe bude što je

moguće duži uvođenjem sorti raznog vremena zrenja, kao i da se proizvodnja realizuje kroz plasman svežih

plodova ili prerađevine.

Značajnije povećanje obima proizvodnje organskog jagodičastog voća u Srbiji moguće je ostvariti kroz dva

osnovna modela: konverzijom (prevođenjem) postojećih zasada iz konvencionalne u organsku proizvodnju ili

podizanjem novih zasada. Pokušaji nekoliko hladnjača da značajniji broj kooperanata prevedu iz konvencionalne

u organsku proizvodnju (pre svega maline) nisu dali očekivane rezultate. Nekoliko je bitnih razloga za taj neuspeh:

nedovoljan nivo obučenosti voćara i nedovoljna stručna savetodavna podrška (koja se poslednjih godina

postepeno uspostavlja); pogrešne pretpostavke o značajno nižem prinosu u organskoj u odnosu na konvencionalnu

proizvodnju; nedostupnost inputa za organsku proizvodnju na domaćem tržištu; neadekvatne cene otkupa

organskog jagodičastog voća koje su često na nivou cena konvencionalnog voća.

Prelazak iz konvencionalne u organsku proizvodnju treba obaviti postepeno preko sistema integralne

proizvodnje da bi se: uspostavila ekološka ravnoteža u zasadima, izgradio pozitivan odnos voćara prema

organskom postupku gajenja, unapredio nivo znanja kroz kontinuiranu obuku, umanjile posledice eventualnog

privremenog pada prinosa. U procesu integralne proizvodnje voćari bi se postepeno uverili u mogućnosti sistema

integralne zaštite, nege i ishrane biljaka, značaj i ulogu korisnih insekata i drugih organizama, značaj

agrotehničkih mera i značaj ekološke ravnoteže kao temeljnog principa na kome počiva održivost organske

proizvodnje.

Drugi model (podizanje novih zasada po organskom postupku od starta) verovatno je za naše uslove

povoljnija opcija. Uspeh je izvesniji ako bi se počelo sa voćarima koji načelno i nedvosmisleno podržavaju

organsku proizvodnju i vide je kao svoje opredeljenje ne samo zbog šanse za zaradu već i kao svoj odnos prema

proizvodnji hrane i životnoj sredini, a pre svega prema zemljištu, vodi i drugim resursima u poljoprivrednoj

proizvodnji. Podizanje novih zasada pruža mogućnosti da se odabere optimalna lokacija, pripremi sertifikovan

sadni materijal, kao i ispita zemljište ne samo u pogledu sadržaja mikro i makroelemenata i humusa već i u smislu

prisustva patogena, štetočina i nematoda. Za podizanje novih zasada najbolje je odabrati zemljište koje u dužem

periodu nije obrađivano (livade, pašnjaci, krčevine). U okolnostima kada se organska proizvodnja započinje

zasnivanjem novog zasada lakše je voćare obučiti u pogledu tehnologije gajenja i sprovesti proces kontinuirane

obuke.

Gajenje organskog jagodičastog voća važno je ne samo zbog ishrane stanovništva već i zbog činjenice da ove

voćke pored ugljenih hidrata i organskih kiselina sadrže značajne količine antioksidanata (antocijani, fenolne

kiseline, katehini i flavonoli) koji su važni u prevenciji kardiovaskularnih i kancerogenih oboljenja.

Konkurencija na svetskom tržištu raste i naše pozicije i značajni prihodi od izvoza mogu se održati i unaprediti

pre svega podizanjem kvaliteta i biološke vrednosti plodova što se najbolje ostvaruje u organskoj proizvodnji.

Valentina Aleksić, dipl.ing. melioracija zemljišta i voda

Page 9: povrća na zelenim - portal.psss.rs

7

Evidencija na poljoprivrednom gazdinstvu, značaj i vođenje

Donošenje odluka na poljoprivrednim gazdinstvima treba da se zasniva na nekom obliku evidentiranja

koji treba da kontroliše upotrebu resursa i da njima upravlja.

Uspostavljanje jednog ovakvog sistema trebalo bi da nam da podatke o svemu što se dešavalo u prethodnom

poslovnom periodu, ali i svemu onome što je planirano za sledeće proizvodnje i proizvodne cikluse.

Važno je voditi računa o svim aspektima proizvodnje a pre svega ekonomskim pokazateljima poslovanja

poljoprivrednog gazdinstva.

Proizvođači koji su u sistemu pdv imaju svoj sistem vođenja evidencije na poljoprivrednom gazdinstvu, dok

većina poljoprivrednih proizvođača to ne radi, ne vodi nikakvu evidenciju.

Usled ne vođenja evidencije na poljoprivrednom gazdinstvu poljoprivredni proizvođači susreću se sledećim

problemima:

- ne znaju proizvođačku cenu proivedene robe,

- nemaju evidenciju koliki su troškovi, koliki je prihod,

- da li bi ostvarili više ako bi se bavili nekom drugom linijom proizvodnje,

koja im je linija proizvodnje najprofitabilnija,

- planirana ušteda,

- problem finansiranja.

Osnovni razlozi vođenja evidencije na poljoprivrednom gazdinstvu su:

- na osnovu dobijenih podataka mogu se utvrditi efekti poslovanja,

- vlasnik gazdinstva može da prati efekte svojih poslovnih odluka,

- postojanjem evidencije na poljoprivrednom gazdinstvu može se olakšati pristup izvorima finansiranja.

Na gazdinstvu poljoprivredni proizvođači bi trebalo da vode knjigu polja u kojoj se prate svi elementi

proizvodnje, vodi se za različite proizvodnje, kukuruz, povrće, voće,...

Kroz nju se mogu sagledati prethodne proizvodnje i planirati najoptimalnija buduća ulaganja.

Ekonomski pokazatelji poslovanja mogu se podeliti u četiri grupe: pokazatelji prihoda, bilans uspeha na

poljoprivrednom gazdinstvu, bilans stanja, finansijski indikatori odnosno promene na sopstvenom kapitalu

vlasnika gazdinstva, investiciona ulaganja, indikator novčanog toka.

Značajno je da se znaju i troškovi na poljoprivrednom gazdinstvu i to fiksni, varijabilni kao i ukupni

troškovi koji se stvaraju prilikom procesa proizvodnja na gazdinstvu.

Dragan Kolčić, dipl.ing.agroekonomije

Page 10: povrća na zelenim - portal.psss.rs

8

Poštovani Poljoprivredni Proizvođači ,

Posetite internet stranicu www.agroponuda.com a u koliko Vi želite da ponudite svoj proizvod na prodaju

obratite se nama . Poljoprivredna Stručna i Savetodavna Služba „POLJOSERVIS“ d.o.o. Knjaževac sa

sedištem u ulici Knjaza Miloša br. 75 , 19350 Knjaževac ili tel.019/730-888

www.stips.minpolj.rs

Page 11: povrća na zelenim - portal.psss.rs

9

Page 12: povrća na zelenim - portal.psss.rs

10

Page 13: povrća na zelenim - portal.psss.rs

11

Page 14: povrća na zelenim - portal.psss.rs

12

Page 15: povrća na zelenim - portal.psss.rs

13