Osnove tehnologije vodnog prometa

bull Prema području plovidbe na vodi pomorski i promet na unutarnjim plovnim putovima se dijeli na

Infrastruktura vodnog prometaU najširem smislu infrastrukturu vodnog prometa čine‐ luke‐ pristaništa‐ terminali

‐ plovni putovi‐ objekti za sigurnost plovidbe‐ komunikacijski sustavi

Najčešće upotrebljavani i odgovarajući pojmovi i nazivi vezani za luke i pristaništa subull Akvatorij je vodena površina luke ili pristaništa u najširem smislu i obuhvaća svu vodenu površinu i objekte smještene uz nju ndash dijelovi vezovi kejovi (umjetni rub obale) okretište prolazni dio te ulaz s ulaznim kanalomOBLICI AKVATORIJA-Paralelno pristanište Trokutasto pristanište-Luka s molom Bazenska lukabull Sidrište je prostor luke ili pristaništa na čijoj se vodenoj površini zadržavaju brodovi i plovila usidreni radi čekanja na pristan i privez i drbull Lučki ili pristanišni bazen je slobodan dio vodenog prostora koji je izložen utjecajima promjena razina vode zbog plime i oseke na moru odnosno povećanja ili smanjenja vodostaja na rijekama a na njegovim dijelovima izgrađene su operativne obale gatovi lukobrani i valobrani i druge građevinebull Dok je izgrađeni zatvoreni lučki ili pristanišni bazen u kojemu je ista razina vode vezana uz održavanje broda ili plovila uz pristan radi nesmetanog ukrcaja ili iskrcaja tereta ili putnikabull Pristan je vodeni prostor uz izgrađeni rub operativne obale ili gata uz koji je brod sigurno vezan radi obavljanja radnji ukrcaja ili iskrcaja ljudi tereta ili vozilabull Operativna obala je izgrađeni prostor uz obalnu crtu mora rijeke ili jezera s ukupnom pratećom infrastrukturom a namijenjena je pristajanju brodova radi ukrcaja ili iskrcajabull Gat je izgrađeni obalni objekt smješten pod kutom u odnosu na obalnu crtu i proteže se prema dubokoj vodi a namijenjen je ukrcaju ili iskrcaju tereta i putnika s obje stranebull Ukrcajno‐iskrcajna rampa je stabilni ili pomičan objekt koji se koristi za prolazak ljudi vozila stoke ili prekrcajne mehanizacije između broda i obalebull Krcalište je dio operativne obale ili gata uz obalnu crtu a predviđen je za ukrcaj ili iskrcaj tereta i ljudi kao i za odlaganje tereta odnosno čekanje putnika na ukrcaj

PRISTANIŠTE -gt INFRASTRUKTURNI OBJEKT smješten uz tok rijeke kanal ili obalu jezera Namijenjen prihvatu plovilu iskrcaju i ukrcaju putnika i tereta U pristaništu se susreću cestovni i željeznički promet s vodnimOsnovne funkcije luka pristaništa i terminala-primarne su prihvat prijenos i otprema teretaputnika između sredstava vodnog i kopnenog transporta-sekundarne su skladištenje distribucija oblikovanje i pregled tereta i kompletiranje transportne dokumenatacije-pomoćne su usluge za transportna sredstva prekrcajnu mehanizaciju popravak klasiranje tereta i druge uslugebull Lukobran je čvrsto izgrađen objekt povezan s otvorenom površinom vode i obalom a namjena mu je da štiti luku ili pristanište od negativnog utjecaja vjetra valova i visokog vodostaja bull tip nasip ‐ jezgra izrađena od sitnijeg kamenog materijala a obloga (školjera) odkrupnih blokova prirodnog kamena ili betona (za sve tipove tla otporan na djelovanje valova) bull tip zid ndash gravitacijski betonski zid koji leži na kamenitom temeljnom nasipu (sastoji se od velikih elemenata slaganih jedan na drugi ili jedan pored drugog u pravilnom poretkučime se formira masivni vertikalni zid ndash ekonomičan lako se gradi reflektira valove gubitak zaštitne funkcije) bull eksperimentalni ndash rijeđe se primjenjuju (polupropusni plutajući i strujni)bull Valobran je čvrsto izgrađen objekt koji štiti luku ili pristanište od štetnog utjecaja valova i vjetrabull Brodobran je naprava koja štiti brod od dodira s obalnom konstrukcijomDistancer je plovni objekt koji održava razmak između broda i operativne obalebull Privezište je naprava na obali a služi za vezanje broda ili plovila konopimabull Plutača je plovni objekt valjkastog oblika vezan uz dno vode a služi za označivanje položajabull Terminal je specijalizirani prostor luke ili pristaništa namijenjen jednoj vrsti tereta ( kontejnerski terminal) ili vrsti j ) plovila (Ro‐Ro terminal) a posjeduje sve infrastrukturne objekte i prekrcajnu mehanizacijuLuke na unutarnjim plovnim putevima imaju zatvorene bazene visinske prepreke savladavaju se prijevodnicama i sadrže terminale specijalizirane za pojedine vrste teretaPodjela luka i pristaništaPrema zemljopisnom (geografskom) položajundash Morskendash Riječnendash Kanalske

ndash Lagunskendash Otočnendash Jezerske

Prema načinu izgradnjendash Prirodnendash Umjetne

Prema namjenindash Zaklonske (sklonišne)ndash Ratne

ndash Trgovačke (komercijalne)ndash Ribarske

Prema vrsti teretandash Za generalne teretendash Za sipke (rasute) teretendash Za tekuće terete

ndash Putničke luke i pristaništandash Specijalizirane luke i pristaništ

Prema djelatnostindash Prometnendash Prometno‐industrijskendash Industrijske

Prema značenjundash Svjetskendash Međunarodnendash Nacionalne

ndash Regionalnendash Lokalne

Prema veličinindash Velikendash Srednjendash Male

Temeljna obilježja terminalabull Terminali su infrastrukturne građevine u sustavu luke pristaništa ili robno transportnog centra smješteni u prometnim čvorištima gdje se susreću različite prometne grane sa zadaćom zadovoljenja prometnih prekrcajnih distribucijskih skladišnih gospodarskih i drugih pratećih funkcijaTerminali se mogu podijeliti premabull Prema lokaciji‐ Lučko‐pristanišni‐ Kontinentalni

bull Prema veličini-Mali ( do 20 kontenjera)-Srednji ( do 100 kontenjera)-Veliki ( preko 100 kont)

Prema vrsti transportnog supstratandash Za generalne teretendash KONTEJNERSKI TERMINALIndash Ro‐Ro ili kombinirani sa kontejnerskimndash Za sipke terete

ndash Za praškaste teretendash Za drvo i drvne proizvodendash Za stokundash Za opasne terete

bull Prema tehnologijamandash Integralni i multimodalnindash Bimodalnindash Ro‐Rondash Huckepackndash ostali

Duljina i propusna moć operativne obalebull Radnje prihvata i otpreme plovila mogu se odvijati neposrednim prekrcajem tereta u plovilo s kopnenih transportnih sredstava (vagon kamion) ili odlaganjem tereta na odlagalištu i kasnijom dopremom do pristana a pri iskrcaju ndash neposredni prekrcaj na kopnena sredstva ili privremeno odlaganjebull Brzina i efikasnost tih radnji zavise od propusne moći operativne obale veličine odlagališta i prekrcajne mehanizacije

bull Duljina operativne obale i broj pristana ovise o duljini željezničkih kolosijeka odnosno vlakova kojima se teret ili kontejneri dopremaju u luku ili otpremaju iz luke pristaništa ili terminala Prema tomu duljina vlaka od koje zavisi duljina operativne obale izračunava se prema izrazu

Lv = NkbullLk + Le (m)gdje suNk ndash broj vagonaLk ndash duljina vagonaLe ndash duljina lokomotive ili manevarke

Tehnologije transporta (kontejnera) u vodnom Prometubull Usporedno s izgradnjom brodova nove generacije i lučkih postrojenja razvijani su i novi transportni sustavi kao što su ndash Ukrcaj i iskrcaj po sustavu Lift on ndash Lift off (Lo‐Lo) ndash Prijevoz kontejnera cestovnih vozila i želj vagona po sustavu Roll on ndash Roll off (Ro‐Ro) ndash Prijevoz kontejnera u teglenicama (barže) po sustavu ukrcaja Float on ndash Float off (Fo‐Fo) Postoji više sustava brodova za prijevoz teglenica kao što su LASH SEABEE BACAT i CAPRICORNPlovni putovibull Plovni put je dio korita rijeke ili kanala uređen za sigurnu plovidbu svih vrsta plovilabull Kvalitetu određuju minimalni gabariti dubina širina polumjer krivine kao glavni i visina ispod mostova i zračni kabeli kao sporedni čimbenicibull Unutarnji plovni putovi su kontinentalne vodene površine (rijeke jezera kanali) po kojima zbog prometne potražnje prometuju plovilabull Dobar plovni put je onaj koji je neovisan o godišnjem dobu i vremenskim prilikama

Plovni putovibull Razlikuju se dva sustava plovnih putovandash morski plovni putovi (na morima i oceanima) indash unutarnji plovni putovi (na rijekama jezerima i kanalima)ndash veličina plovila (morska veća dublja ndash riječna manja plića)ndash navigacija (morska nevidljiva obala riječna uska vodena ldquotrakardquo)ndash osobine hidrotehničkih građevina (valovi veličina broda)

Dunavska plovna mrežandash 3500 km duga europska transverzala Sjeverno more ndash Crno more čine ju1) regulirana Rajna (500 km)2) kanalizirana Majna (384 km)3) kanal Rajna ndash Dunav (171 km) i4) regulirane i kanalizirane dunavske dionice (2411 km)

bull Dunavska plovna mrežandash povezuje 90 milijuna ljudi kroz 10 zemaljandash najdulje prolazi kroz Rumunjskundash put se ne naplaćuje već samo operacije u lukama (prekrcaj tereta stajanje u lukamahellip)

Prednosti unutarnjih plovnih putovabull POTROŠNJA ENERGIJE minus sa potrošnjom iste količine energije riječni brodovi prevezu 370 km po toni dok željeznica preveze 300 km po toni a kamionski prijevoz preveze svega 100 km po toni

1048708 TROŠKOVI minus troškovi prijevoza na 1000 km po toni za riječni promet iznose 10 euro 15 euro za željeznički promet i 35 euro za kamionski promet

Uređaji za svladavanje visinskih prepreka na plovnim putovimaKad je na plovnom putu potrebno plovilo dignuti ili spustiti za visinu brane (plovne stepenice) to se može postići na dva načinandash Prevodnicom i Dizalom

Brodske prevodnicebull Ima zadaću podignuti ili spustiti plovilo za visinu plovne stepenice To se obavlja punjenjem i pražnjenjem komore koja je na oba kraja zatvorena vratima smještenim u gornjoj i donjoj glavibull Jedna od osnovnih značajki prevodnice je visina vodne stepenice koja za Europu prosječno iznosi 15 mbull Nizom prevodnica može se svladati visina od 40‐60 m a za veće visine koriste se dizalabull osnovni djelovi brodske prevodnice jesuminus komora brodske prevodniceminus zidovi komoreminus gornja i donja glava (predluka) prevodniceminus prilazni kanaliminus pretpristaništa i usmjeravajuće građevineminus vrata za ulazak i izlazak plovila

Vrste brodskih prevodnica1 JEDNOSTAVNA 2 JEDNOSTAVNA BUNARSKA3 BLIZNA ndash SPOJENE KOMORE

podizanje ili spuštanje plovila pomoću brodske prevodnice provodi se punjenjem odnosno pražnjenjem komore koja je na oba kraja zatvorena vratimaS vanjske strane vrata nalaze se uzvodni i nizvodni prilazni kanali -prilazni kanali služe sa siguran prilaz plovila te za privremeno pristajanje plovila koji čekaju prolaz - u sklopu gornje i donje glave (predluke) prevodnice ugrađena su vrata i zatvarači koji služe za ulazak i izlazak plovila te za blokiranje ulaska vode u komoru -prevodnice se najčešće rade u paru s dvije komore - svaka od komora se koristi za jedan smjer plovidbe oblikovanje prevodnice ovisi o visini plovne stepenice o načinu punjenja i pražnjenja komore te o plovidbenim i građevinskim zahtjevima

Jednostavni tip brodske prevodnice se gradi na plovnim putovima s malim prometom- gornja vrata imaju manju visinu koja ovisi o dubini plovnog puta- donja vrata imaju veću visinu jer pokrivaju cijelu visinu stepenice kad je visina

stepenice manja od 12 m- za više stepenice gradi se bunarska prevodnica kojoj je komora s donje strane

pregrađena u dva dijela- donji dio ima pokretna vrata koja se podižu do visine plovila dok je gornji dio čvrsti zidza plovne putove s većim prometom grade se složeni tipovi brodskih prevodnica

Prevodnice s dvije komore mogu imati spojni kanal sa zapornicom među komorama a komore mogu biti potpuno odijeljene- kad je potrebno smanjiti potrošnju vode grade se prevodnice sa štednim bazenom ili s

više štednih bazena- veće se visinske razlike svladavaju dvostepenim prevodnicama ili prevodnicama u nizupredluke služe za čekanje plovila i za njihovo usmjeravanje pri ulazu u komoru prevodnice- za usmjeravanje plovila postavlja se pred ulazom u komoru usmjerna građevina s

tlocrtnim otklonom 14 do 15 od osi prevodnice- postoje u osnovi dva sustava punjenja i pražnjenja brodskih prevodnica čelno punjenje i

pražnjenje te komorno punjenje i pražnjenje

Brodska dizalabull Dizala za plovila imaju zadaću (pri velikoj visini stepenice na plovnom putu) dignuti ili spustiti plovilobull To se obavlja mehanički a ne tlakom vode kao kod prijevodnicebull Dizala se koriste za visine veće od 60 mbull Brodska dizala mogu bitindash Kosandash Vertikalna

Plovna sredstva na unutarnjim plovnim putovimabull Na unutarnjim plovnim putovima postoje tri skupine plovila‐ teglenice‐ potisnice‐ samohodni brodovi

Potiskivani plovni sastavibull potiskivani sastav koji se sastoji od potiskivača i 4 potisnice može prevesti 7000 tona tereta što je jednako 175 željezničkih vagona s nosivošću od 40 tona ili 280 kamiona sa nosivošću od 25 tona teretabull na nekim dijelovima dunava potiskivači mogu ploviti u kompoziciji do 12 potisnica

Samohodni brodovibull početno korišteni kao putnički brodovibull samohodni su brodovi su u tehnologijama prijevoza koje zahtijevaju specijalizirane i relativno brze brodove s malom posadom našli svoju veću ulogu u riječnom brodarstvu

Pozitivna obilježja teglenica-dobra prilagodljivost različitim plovnim putevima prilagodljivost gaza-jednostavno povezivanje i razvezivanje povorke pojedina teglenica iz sastava može se odvezati bez zaustavljanja cijele povorke jer posjeduje vlastito kormilo i posadu-tegljač ne mora čekati neiskorišten prilikom prekrcajaNedostaci teglenica-svaki brod u povorci mora imati vlastitu posadu-vrijeme potrebno za slaganje i organiziranje plovnog sustava duže je nego kod potiskivanih sastava-otpor vode pri plovidbi veći je u odnosu na potiskivane sastave-veći je utrošak energije po toni prevezenog tereta nego kod potiskivanog sastava-zauzimanje mnogo veće površine rijeke pri plovidbi u odnosu na potiskivani sastav

Najznačajnije prednosti potiskivanih sastava u odnosu na tegljene su-otpori kretanja su za 20 do 25 posto manji od tegljenog sastava jednakog deplasmana-potrebna snaga je 25 do 33 posto manja od tegljenog sastava jednakog deplasmana-manevriranje je olakšano što rezultira smanjenjem posade potiskivanog sastava i do 35 posto-troškovi izgradnje potisnica niži su za 20 do 35 posto u odnosu na izgradnju teglenica iste nosivosti-veća brzina plovidbe za 5 do 20 posto

Prednosti samohodnih brodova u odnosu na tegljene i potiskivane sastave-veće brzine plovidbe-bolje manevarske sposobnosti-lakše savladavanje prijevodnica-potreban manji broj članova posade (2-3 člana)-mogu se koristiti kao tegljači ili potiskivači

Označavanje plovnih putovabull sadrži znakove zabrane znakove obveze znakove ograničenja znakove preporuke znakove upućivanja i pomoćne znakove za unutarnje vodne putovebull određeno značenja pojedinih znakovabull na unutarnjim plovnim putovima u razdoblju od 1990 do 1995 nije bilo aktivnosti niti održavanja niti obilježavanja vodnih putova a od 1995 Do 1997 jedino se vršilo obilježavanje na rijeci Dravi i to u minimalnom opsegubull nakon donošenja Zakona o plovidbi unutarnjim vodama 1998 Godine organizirano se započelo s obnavljanjem sustava obilježavanja a obnavljanje je trajalo 4 godine a pritom je stalno povećavana razina sigurnostibull najprije su uspostavljeni uvjeti za dnevnu a naknadno je obnovljen sustav za noćnu plovidbubull označavanje provodi Agencija za vodne putove u okviru redovne djelatnosti ili po nalogu inspekcije sigurnosti plovidbebull postoji kardinalno (osnovno) i lateralno (bočno) obilježavanje plovnih putova

Sklop brodabull Trup broda opterećen je na savijanje zbog djelovanja težinskih sila s jedne strane i tlaka vode s boka s druge strane Sastoji se od kostura trupa i oplate dna bokova i glavne palubebull Nadgrađe se definira kao skup brodskih prostorija iznad glavne palube koje su čvrsto spojene s glavnom palubom i čiji su bočni zidovi produžetak bokova trupabull Ugradbeni dijelovi su svi oni dijelovi koji se ne mogu nazvati konstruktivnim dakle ne primaju i ne prenose opterećenja kojima su izloženi trup i nadgrađe Tu primjerice pripadajuunutarnje obloge podovi i tavanice pregrade prostorija ‐ osim nepropusnih unutarnji čvrsto ugrađeni namještaj i slično

Brodski kompleks karakteriziraju slijedeće veličinebull Vlastita masa (Do) definira se kao masa potpuno opremljenog broda ne računajući masu goriva pitke i balastne vode zalihe namirnica i masu posade s njihovom prtljagom Tako određenoj masi odgovara ravnina najmanjeg gaza (KVLo) Izražava se u tonamabull Deplasman (Dm) podrazumijeva masu potpuno opremljenog i nakrcanog broda (s teretom i putnicima) do ravnine najvećeg dopuštenog gaza (KVL) Izražava se također u tonamandash Standardni deplasman označava masu potpuno opremljenog broda s 23 zaliha (gorivo voda)

bull Istisnina broda je obujam (volumen) vode istisnute plutajućim tijelom (brodom) Izražava se u kubičnim metrima Ima svoj oblik i težište Pojam istisnine treba razlikovati od deplasmana iako se oni nerijetko poistovjećuju Istisnina se označava slovom V

Nosivost broda je razlika između deplasmana i vlastite mase broda Treba razlikovati korisnu nosivost i ukupnu nosivost Korisna nosivost je masa robe i putnika koji se prevoze skupa s njihovom prtljagom Ukupna nosivost dobiva se kada se korisnoj nosivosti pribroji masa zalihe goriva vode namirnica masa posade i slično Nosivost se označava slovom Q a mjeri u tonamabull Prostornost se definira kao zapremina svih brodskih zatvorenih prostorija izražena u kubičnim metrima BRUTO PROSTORNOST podrazumijeva zapremninu svih brodskih zatvorenih prostorije(BRT) a NETO PROSTORNOST predstavlja zapremninu zatvorenih prostorija za smještaj robe i putnika (NRT) Koeficijent prostornosti je mjera iskoristivosti brodskog prostora a definira se kao omjer NRT i BRT

bull Važan podatak kod svakog broda su i glavne brodske dimenzijebull To su‐ duljina (L)‐ širina (B)

‐ gaz (T)‐ visina (H)‐ visina slobodnog boka broda (Fr)

bull U osnovne dimenzije broda spadajubull duljina broda ndash duljina preko svega - dužina mjerena između dviju krajnih nepokretnih točaka broda ‐ (La)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (LKVL)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu (LKVLO)ndash duljina između perpendikulara ‐ (LPP) Jednaka je udaljenosti između pramčane i krmene okomice (statve) mjeri se odmah ispod KVL1048708 širina brodandash širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda ‐ (Ba)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (BKVL)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu ‐ (BKVLO)bull visina brodandash najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu (vrh dimljaka jarbola komandnog mosta) ‐ (Hm)bull konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda ‐ (Hk) (glavno rebro ‐ poprečni presjek na polovini razmaka između pramčane i krmene okomice)

bull gaz brodandash najveći konstrukcijski gaz ndash mjeri se na glavnom rebru od gornjeg ruba kobilice do najvećeg dopuštenog gaza ‐ (Tmax)ndash gaz na pramcu ‐ Tpndash gaz na krmi ‐ Tkndash najmanji konstrukcijski gaz ndash Tko

1048708 Visina slobodnog boka ‐ mjeri se na glavnom rebru od linije najvećeg dopuštenog gaza od linije najvećeg dopuštenog gaza do gornjeg ruba oplate palube

EUROPSKA MREŽA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA-podunavski ndash Dunav s pritokama-sjevernozapadni ndash Rajna Majna Laba (Elba) Odra Visla-jugozapadni ndash Rohna Seina i Marna-istočni ndash Volga Dnjepar i Don

KLASE PLOVNIH PUTEVA1 I klasa ndash za plovila nosivosti 250-400 t duljine do 55 m širine do 9 m i gaza do 12 m2 II klasa ndash za plovila nosivosti 400-650 t duljine do 55 m širine 85-11 m i gaza 13-16 m3 III klasa ndash za plovila nosivosti 650-1000 t duljine 65-67 m širine 82 m i gaza 18-20 mPlovni putevi velikih gabarita4 IV klasa (međunarodna)ndashza plovila 1000-1500 t duljine 80 m širine 114 m gaza do 25m5 V klasa andash za plovila 1500-3000 t duljine 90-110 m širine 13-14 m i gaza 28 mbndash za plovila 3200-6000 t duljine 110 m širine 14 m i gaza 28 m6 VI klasa andash za plovila 3200-6000 t duljine 135 m širine 16 m i gaza 35 mbndash za plovila 6400-12000 t duljine 150 m širine 20 m i gaza 38 m (okvirno)cndash za plovila 9600-18000 t duljine 150-200 m širine 20 i više m i gaza preko 4 m7 VII klasa ndash za plovila 14500-27000 tduljine 180-250 mširine 25 i više m i gaza preko 6 m

Globalizacija pomorskog prometapromet svih luka svijeta bio je prije Prvoga svjetskog rata oko 500 milijuna tona tereta po završetku Drugoga svjetskog rata iznosio je oko milijardu tona tereta a zadnjih je deset godina oko 10 milijardi tona teretabull takav razvoj svjetskoga lučkog prometa određuje potražnju za novim lučkim kapacitetima koji moraju biti tako dimenzionirani i definirani da udovoljavaju kretanju međunarodne robne razmjene s jedne strane i promjenama morskog brodarstva s drugebull pravci kretanja robnih tokova odnosno pravci kretanja brodova često se mijenjaju što može povećati značenje neke luke ali je može i unazaditi ili potpuno uništitibull ne manje važne su promjene strukture tereta u međunarodnoj robnoj razmjeni jer novi teret traži novu mehanizaciju drukčija skladištabull druga vrsta tereta dovodi u luku drukčije brodove koji traže odgovarajuće obale primjerenu tehnologiju rukovanja teretima i drukčije obalne površinebull brzi specijalizirani i automatizirani brodovi traže brze tehnički dobro opremljene i prostrane lukebull takvi su brodovi skupi pa je njihova eksploatacija isplativa jedino brzim obrtajem sredstava a uspješan se obrtaj može postići u brzim lukamabull osnovne su značajke brzih luka dugačke obale s dovoljnom dubinom mora (za kontejnerske i RO‐RO brodove oko 15 m bulkcarriere oko 18 m a velike tankere 25ndash35 m) dovoljno prostrane operativne obale (prije Drugoga svjetskog rata za prekrcaj generalnog tereta bioje dovoljan prostor od 15000 m2 po jednom vezu a danas je potrebno najmanje 35000 m2 po vezu odnosno 50ndash100000 m2 kod kontejnerskih terminala) te suvremena lučka mehanizacija dosadašnja iskustva u razvoju svjetskih luka i lučkih sustava pokazala su da su se održale i napredovale one luke koje su slijedile kretanja međunarodnoga robnog prometa odnosno dinamičan razvoj suvremene prometne tehnike i tehnologije tj luke koje su u svomrazvoju pružile odgovarajuću tehniku tehnologiju i organizaciju radabull prema nekim studijama predviđa se rast kontejnerskog prometa od 76 u razdoblju do 2015 godine

bull u istom razdoblju predviđa se porast razmjene robe na relaciji Istok ‐ Zapad (Azija ‐ Sj Amerika Azija ndash Europa i Sj Amerika ‐ Europa) za 94 bull značaj pojedinih luka lučkih sustava i prometnih pravaca na svjetskom pomorskom tržištubull tendencija povećanja veličine brodova se nastavlja što potvrđuju narudžbe novih kontejnerskih brodova u razdoblju od 2008 do 2012 godine broj brodova kapaciteta većeg od 7500 TEU rasti će po prosječnoj godišnjoj stopi od 307 brodova od 4000 do 7500 TEU po stopi od 118 godišnje a broj brodova manjih od 4000 TEU po prosječnoj godišnjoj stopi od 58bull ovakvo kretanje kontejnerske flote u svijetu rezultat je očekivanog porasta prometa i prijevoza tereta na sve veće udaljenostibull oko polovice svjetskog prometa kontejnera (55) koncentriran je na Dalekom istoku i tržišta Kine i Indije postaju centri ekonomske i gospodarske moći svijet a do 2015 godine taj će se postotak povećati do 64bull da bi se uspio apsorbirati očekivani porast prometa luke će se morati optimalno uklapati u suvremeni svjetski prometni sustav i postati makrologistički centri u cjelovitom pomorskom i logističkom sustavubull tendencije kretanja svjetskog gospodarstva pred luke i suvremene terminale postavljaju uvjet da djeluju na principu bdquoJUST IN TIMEldquo što znači da će se gradit sve veći terminali opremljeni najsuvremenijom tehnologijom

PRISTANIŠTE -gt INFRASTRUKTURNI OBJEKT smješten uz tok rijeke kanal ili obalu jezera Namijenjen prihvatu plovilu iskrcaju i ukrcaju putnika i tereta U pristaništu se susreću cestovni i željeznički promet s vodnimOsnovne funkcije luka pristaništa i terminala-primarne su prihvat prijenos i otprema teretaputnika između sredstava vodnog i kopnenog transporta-sekundarne su skladištenje distribucija oblikovanje i pregled tereta i kompletiranje transportne dokumenatacije-pomoćne su usluge za transportna sredstva prekrcajnu mehanizaciju popravak klasiranje tereta i druge uslugebull Lukobran je čvrsto izgrađen objekt povezan s otvorenom površinom vode i obalom a namjena mu je da štiti luku ili pristanište od negativnog utjecaja vjetra valova i visokog vodostaja bull tip nasip ‐ jezgra izrađena od sitnijeg kamenog materijala a obloga (školjera) odkrupnih blokova prirodnog kamena ili betona (za sve tipove tla otporan na djelovanje valova) bull tip zid ndash gravitacijski betonski zid koji leži na kamenitom temeljnom nasipu (sastoji se od velikih elemenata slaganih jedan na drugi ili jedan pored drugog u pravilnom poretkučime se formira masivni vertikalni zid ndash ekonomičan lako se gradi reflektira valove gubitak zaštitne funkcije) bull eksperimentalni ndash rijeđe se primjenjuju (polupropusni plutajući i strujni)bull Valobran je čvrsto izgrađen objekt koji štiti luku ili pristanište od štetnog utjecaja valova i vjetrabull Brodobran je naprava koja štiti brod od dodira s obalnom konstrukcijomDistancer je plovni objekt koji održava razmak između broda i operativne obalebull Privezište je naprava na obali a služi za vezanje broda ili plovila konopimabull Plutača je plovni objekt valjkastog oblika vezan uz dno vode a služi za označivanje položajabull Terminal je specijalizirani prostor luke ili pristaništa namijenjen jednoj vrsti tereta ( kontejnerski terminal) ili vrsti j ) plovila (Ro‐Ro terminal) a posjeduje sve infrastrukturne objekte i prekrcajnu mehanizacijuLuke na unutarnjim plovnim putevima imaju zatvorene bazene visinske prepreke savladavaju se prijevodnicama i sadrže terminale specijalizirane za pojedine vrste teretaPodjela luka i pristaništaPrema zemljopisnom (geografskom) položajundash Morskendash Riječnendash Kanalske

ndash Lagunskendash Otočnendash Jezerske

Prema načinu izgradnjendash Prirodnendash Umjetne

Prema namjenindash Zaklonske (sklonišne)ndash Ratne

ndash Trgovačke (komercijalne)ndash Ribarske

Prema vrsti teretandash Za generalne teretendash Za sipke (rasute) teretendash Za tekuće terete

ndash Putničke luke i pristaništandash Specijalizirane luke i pristaništ

Prema djelatnostindash Prometnendash Prometno‐industrijskendash Industrijske

Prema značenjundash Svjetskendash Međunarodnendash Nacionalne

ndash Regionalnendash Lokalne

Prema veličinindash Velikendash Srednjendash Male

Temeljna obilježja terminalabull Terminali su infrastrukturne građevine u sustavu luke pristaništa ili robno transportnog centra smješteni u prometnim čvorištima gdje se susreću različite prometne grane sa zadaćom zadovoljenja prometnih prekrcajnih distribucijskih skladišnih gospodarskih i drugih pratećih funkcijaTerminali se mogu podijeliti premabull Prema lokaciji‐ Lučko‐pristanišni‐ Kontinentalni

bull Prema veličini-Mali ( do 20 kontenjera)-Srednji ( do 100 kontenjera)-Veliki ( preko 100 kont)

Prema vrsti transportnog supstratandash Za generalne teretendash KONTEJNERSKI TERMINALIndash Ro‐Ro ili kombinirani sa kontejnerskimndash Za sipke terete

ndash Za praškaste teretendash Za drvo i drvne proizvodendash Za stokundash Za opasne terete

bull Prema tehnologijamandash Integralni i multimodalnindash Bimodalnindash Ro‐Rondash Huckepackndash ostali

Duljina i propusna moć operativne obalebull Radnje prihvata i otpreme plovila mogu se odvijati neposrednim prekrcajem tereta u plovilo s kopnenih transportnih sredstava (vagon kamion) ili odlaganjem tereta na odlagalištu i kasnijom dopremom do pristana a pri iskrcaju ndash neposredni prekrcaj na kopnena sredstva ili privremeno odlaganjebull Brzina i efikasnost tih radnji zavise od propusne moći operativne obale veličine odlagališta i prekrcajne mehanizacije

bull Duljina operativne obale i broj pristana ovise o duljini željezničkih kolosijeka odnosno vlakova kojima se teret ili kontejneri dopremaju u luku ili otpremaju iz luke pristaništa ili terminala Prema tomu duljina vlaka od koje zavisi duljina operativne obale izračunava se prema izrazu

Lv = NkbullLk + Le (m)gdje suNk ndash broj vagonaLk ndash duljina vagonaLe ndash duljina lokomotive ili manevarke

Tehnologije transporta (kontejnera) u vodnom Prometubull Usporedno s izgradnjom brodova nove generacije i lučkih postrojenja razvijani su i novi transportni sustavi kao što su ndash Ukrcaj i iskrcaj po sustavu Lift on ndash Lift off (Lo‐Lo) ndash Prijevoz kontejnera cestovnih vozila i želj vagona po sustavu Roll on ndash Roll off (Ro‐Ro) ndash Prijevoz kontejnera u teglenicama (barže) po sustavu ukrcaja Float on ndash Float off (Fo‐Fo) Postoji više sustava brodova za prijevoz teglenica kao što su LASH SEABEE BACAT i CAPRICORNPlovni putovibull Plovni put je dio korita rijeke ili kanala uređen za sigurnu plovidbu svih vrsta plovilabull Kvalitetu određuju minimalni gabariti dubina širina polumjer krivine kao glavni i visina ispod mostova i zračni kabeli kao sporedni čimbenicibull Unutarnji plovni putovi su kontinentalne vodene površine (rijeke jezera kanali) po kojima zbog prometne potražnje prometuju plovilabull Dobar plovni put je onaj koji je neovisan o godišnjem dobu i vremenskim prilikama

Plovni putovibull Razlikuju se dva sustava plovnih putovandash morski plovni putovi (na morima i oceanima) indash unutarnji plovni putovi (na rijekama jezerima i kanalima)ndash veličina plovila (morska veća dublja ndash riječna manja plića)ndash navigacija (morska nevidljiva obala riječna uska vodena ldquotrakardquo)ndash osobine hidrotehničkih građevina (valovi veličina broda)

Dunavska plovna mrežandash 3500 km duga europska transverzala Sjeverno more ndash Crno more čine ju1) regulirana Rajna (500 km)2) kanalizirana Majna (384 km)3) kanal Rajna ndash Dunav (171 km) i4) regulirane i kanalizirane dunavske dionice (2411 km)

bull Dunavska plovna mrežandash povezuje 90 milijuna ljudi kroz 10 zemaljandash najdulje prolazi kroz Rumunjskundash put se ne naplaćuje već samo operacije u lukama (prekrcaj tereta stajanje u lukamahellip)

Prednosti unutarnjih plovnih putovabull POTROŠNJA ENERGIJE minus sa potrošnjom iste količine energije riječni brodovi prevezu 370 km po toni dok željeznica preveze 300 km po toni a kamionski prijevoz preveze svega 100 km po toni

1048708 TROŠKOVI minus troškovi prijevoza na 1000 km po toni za riječni promet iznose 10 euro 15 euro za željeznički promet i 35 euro za kamionski promet

Uređaji za svladavanje visinskih prepreka na plovnim putovimaKad je na plovnom putu potrebno plovilo dignuti ili spustiti za visinu brane (plovne stepenice) to se može postići na dva načinandash Prevodnicom i Dizalom

Brodske prevodnicebull Ima zadaću podignuti ili spustiti plovilo za visinu plovne stepenice To se obavlja punjenjem i pražnjenjem komore koja je na oba kraja zatvorena vratima smještenim u gornjoj i donjoj glavibull Jedna od osnovnih značajki prevodnice je visina vodne stepenice koja za Europu prosječno iznosi 15 mbull Nizom prevodnica može se svladati visina od 40‐60 m a za veće visine koriste se dizalabull osnovni djelovi brodske prevodnice jesuminus komora brodske prevodniceminus zidovi komoreminus gornja i donja glava (predluka) prevodniceminus prilazni kanaliminus pretpristaništa i usmjeravajuće građevineminus vrata za ulazak i izlazak plovila

Vrste brodskih prevodnica1 JEDNOSTAVNA 2 JEDNOSTAVNA BUNARSKA3 BLIZNA ndash SPOJENE KOMORE

podizanje ili spuštanje plovila pomoću brodske prevodnice provodi se punjenjem odnosno pražnjenjem komore koja je na oba kraja zatvorena vratimaS vanjske strane vrata nalaze se uzvodni i nizvodni prilazni kanali -prilazni kanali služe sa siguran prilaz plovila te za privremeno pristajanje plovila koji čekaju prolaz - u sklopu gornje i donje glave (predluke) prevodnice ugrađena su vrata i zatvarači koji služe za ulazak i izlazak plovila te za blokiranje ulaska vode u komoru -prevodnice se najčešće rade u paru s dvije komore - svaka od komora se koristi za jedan smjer plovidbe oblikovanje prevodnice ovisi o visini plovne stepenice o načinu punjenja i pražnjenja komore te o plovidbenim i građevinskim zahtjevima

Jednostavni tip brodske prevodnice se gradi na plovnim putovima s malim prometom- gornja vrata imaju manju visinu koja ovisi o dubini plovnog puta- donja vrata imaju veću visinu jer pokrivaju cijelu visinu stepenice kad je visina

stepenice manja od 12 m- za više stepenice gradi se bunarska prevodnica kojoj je komora s donje strane

pregrađena u dva dijela- donji dio ima pokretna vrata koja se podižu do visine plovila dok je gornji dio čvrsti zidza plovne putove s većim prometom grade se složeni tipovi brodskih prevodnica

Prevodnice s dvije komore mogu imati spojni kanal sa zapornicom među komorama a komore mogu biti potpuno odijeljene- kad je potrebno smanjiti potrošnju vode grade se prevodnice sa štednim bazenom ili s

više štednih bazena- veće se visinske razlike svladavaju dvostepenim prevodnicama ili prevodnicama u nizupredluke služe za čekanje plovila i za njihovo usmjeravanje pri ulazu u komoru prevodnice- za usmjeravanje plovila postavlja se pred ulazom u komoru usmjerna građevina s

tlocrtnim otklonom 14 do 15 od osi prevodnice- postoje u osnovi dva sustava punjenja i pražnjenja brodskih prevodnica čelno punjenje i

pražnjenje te komorno punjenje i pražnjenje

Brodska dizalabull Dizala za plovila imaju zadaću (pri velikoj visini stepenice na plovnom putu) dignuti ili spustiti plovilobull To se obavlja mehanički a ne tlakom vode kao kod prijevodnicebull Dizala se koriste za visine veće od 60 mbull Brodska dizala mogu bitindash Kosandash Vertikalna

Plovna sredstva na unutarnjim plovnim putovimabull Na unutarnjim plovnim putovima postoje tri skupine plovila‐ teglenice‐ potisnice‐ samohodni brodovi

Potiskivani plovni sastavibull potiskivani sastav koji se sastoji od potiskivača i 4 potisnice može prevesti 7000 tona tereta što je jednako 175 željezničkih vagona s nosivošću od 40 tona ili 280 kamiona sa nosivošću od 25 tona teretabull na nekim dijelovima dunava potiskivači mogu ploviti u kompoziciji do 12 potisnica

Samohodni brodovibull početno korišteni kao putnički brodovibull samohodni su brodovi su u tehnologijama prijevoza koje zahtijevaju specijalizirane i relativno brze brodove s malom posadom našli svoju veću ulogu u riječnom brodarstvu

Pozitivna obilježja teglenica-dobra prilagodljivost različitim plovnim putevima prilagodljivost gaza-jednostavno povezivanje i razvezivanje povorke pojedina teglenica iz sastava može se odvezati bez zaustavljanja cijele povorke jer posjeduje vlastito kormilo i posadu-tegljač ne mora čekati neiskorišten prilikom prekrcajaNedostaci teglenica-svaki brod u povorci mora imati vlastitu posadu-vrijeme potrebno za slaganje i organiziranje plovnog sustava duže je nego kod potiskivanih sastava-otpor vode pri plovidbi veći je u odnosu na potiskivane sastave-veći je utrošak energije po toni prevezenog tereta nego kod potiskivanog sastava-zauzimanje mnogo veće površine rijeke pri plovidbi u odnosu na potiskivani sastav

Najznačajnije prednosti potiskivanih sastava u odnosu na tegljene su-otpori kretanja su za 20 do 25 posto manji od tegljenog sastava jednakog deplasmana-potrebna snaga je 25 do 33 posto manja od tegljenog sastava jednakog deplasmana-manevriranje je olakšano što rezultira smanjenjem posade potiskivanog sastava i do 35 posto-troškovi izgradnje potisnica niži su za 20 do 35 posto u odnosu na izgradnju teglenica iste nosivosti-veća brzina plovidbe za 5 do 20 posto

Prednosti samohodnih brodova u odnosu na tegljene i potiskivane sastave-veće brzine plovidbe-bolje manevarske sposobnosti-lakše savladavanje prijevodnica-potreban manji broj članova posade (2-3 člana)-mogu se koristiti kao tegljači ili potiskivači

Označavanje plovnih putovabull sadrži znakove zabrane znakove obveze znakove ograničenja znakove preporuke znakove upućivanja i pomoćne znakove za unutarnje vodne putovebull određeno značenja pojedinih znakovabull na unutarnjim plovnim putovima u razdoblju od 1990 do 1995 nije bilo aktivnosti niti održavanja niti obilježavanja vodnih putova a od 1995 Do 1997 jedino se vršilo obilježavanje na rijeci Dravi i to u minimalnom opsegubull nakon donošenja Zakona o plovidbi unutarnjim vodama 1998 Godine organizirano se započelo s obnavljanjem sustava obilježavanja a obnavljanje je trajalo 4 godine a pritom je stalno povećavana razina sigurnostibull najprije su uspostavljeni uvjeti za dnevnu a naknadno je obnovljen sustav za noćnu plovidbubull označavanje provodi Agencija za vodne putove u okviru redovne djelatnosti ili po nalogu inspekcije sigurnosti plovidbebull postoji kardinalno (osnovno) i lateralno (bočno) obilježavanje plovnih putova

Sklop brodabull Trup broda opterećen je na savijanje zbog djelovanja težinskih sila s jedne strane i tlaka vode s boka s druge strane Sastoji se od kostura trupa i oplate dna bokova i glavne palubebull Nadgrađe se definira kao skup brodskih prostorija iznad glavne palube koje su čvrsto spojene s glavnom palubom i čiji su bočni zidovi produžetak bokova trupabull Ugradbeni dijelovi su svi oni dijelovi koji se ne mogu nazvati konstruktivnim dakle ne primaju i ne prenose opterećenja kojima su izloženi trup i nadgrađe Tu primjerice pripadajuunutarnje obloge podovi i tavanice pregrade prostorija ‐ osim nepropusnih unutarnji čvrsto ugrađeni namještaj i slično

Brodski kompleks karakteriziraju slijedeće veličinebull Vlastita masa (Do) definira se kao masa potpuno opremljenog broda ne računajući masu goriva pitke i balastne vode zalihe namirnica i masu posade s njihovom prtljagom Tako određenoj masi odgovara ravnina najmanjeg gaza (KVLo) Izražava se u tonamabull Deplasman (Dm) podrazumijeva masu potpuno opremljenog i nakrcanog broda (s teretom i putnicima) do ravnine najvećeg dopuštenog gaza (KVL) Izražava se također u tonamandash Standardni deplasman označava masu potpuno opremljenog broda s 23 zaliha (gorivo voda)

bull Istisnina broda je obujam (volumen) vode istisnute plutajućim tijelom (brodom) Izražava se u kubičnim metrima Ima svoj oblik i težište Pojam istisnine treba razlikovati od deplasmana iako se oni nerijetko poistovjećuju Istisnina se označava slovom V

Nosivost broda je razlika između deplasmana i vlastite mase broda Treba razlikovati korisnu nosivost i ukupnu nosivost Korisna nosivost je masa robe i putnika koji se prevoze skupa s njihovom prtljagom Ukupna nosivost dobiva se kada se korisnoj nosivosti pribroji masa zalihe goriva vode namirnica masa posade i slično Nosivost se označava slovom Q a mjeri u tonamabull Prostornost se definira kao zapremina svih brodskih zatvorenih prostorija izražena u kubičnim metrima BRUTO PROSTORNOST podrazumijeva zapremninu svih brodskih zatvorenih prostorije(BRT) a NETO PROSTORNOST predstavlja zapremninu zatvorenih prostorija za smještaj robe i putnika (NRT) Koeficijent prostornosti je mjera iskoristivosti brodskog prostora a definira se kao omjer NRT i BRT

bull Važan podatak kod svakog broda su i glavne brodske dimenzijebull To su‐ duljina (L)‐ širina (B)

‐ gaz (T)‐ visina (H)‐ visina slobodnog boka broda (Fr)

bull U osnovne dimenzije broda spadajubull duljina broda ndash duljina preko svega - dužina mjerena između dviju krajnih nepokretnih točaka broda ‐ (La)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (LKVL)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu (LKVLO)ndash duljina između perpendikulara ‐ (LPP) Jednaka je udaljenosti između pramčane i krmene okomice (statve) mjeri se odmah ispod KVL1048708 širina brodandash širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda ‐ (Ba)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (BKVL)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu ‐ (BKVLO)bull visina brodandash najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu (vrh dimljaka jarbola komandnog mosta) ‐ (Hm)bull konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda ‐ (Hk) (glavno rebro ‐ poprečni presjek na polovini razmaka između pramčane i krmene okomice)

bull gaz brodandash najveći konstrukcijski gaz ndash mjeri se na glavnom rebru od gornjeg ruba kobilice do najvećeg dopuštenog gaza ‐ (Tmax)ndash gaz na pramcu ‐ Tpndash gaz na krmi ‐ Tkndash najmanji konstrukcijski gaz ndash Tko

1048708 Visina slobodnog boka ‐ mjeri se na glavnom rebru od linije najvećeg dopuštenog gaza od linije najvećeg dopuštenog gaza do gornjeg ruba oplate palube

EUROPSKA MREŽA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA-podunavski ndash Dunav s pritokama-sjevernozapadni ndash Rajna Majna Laba (Elba) Odra Visla-jugozapadni ndash Rohna Seina i Marna-istočni ndash Volga Dnjepar i Don

KLASE PLOVNIH PUTEVA1 I klasa ndash za plovila nosivosti 250-400 t duljine do 55 m širine do 9 m i gaza do 12 m2 II klasa ndash za plovila nosivosti 400-650 t duljine do 55 m širine 85-11 m i gaza 13-16 m3 III klasa ndash za plovila nosivosti 650-1000 t duljine 65-67 m širine 82 m i gaza 18-20 mPlovni putevi velikih gabarita4 IV klasa (međunarodna)ndashza plovila 1000-1500 t duljine 80 m širine 114 m gaza do 25m5 V klasa andash za plovila 1500-3000 t duljine 90-110 m širine 13-14 m i gaza 28 mbndash za plovila 3200-6000 t duljine 110 m širine 14 m i gaza 28 m6 VI klasa andash za plovila 3200-6000 t duljine 135 m širine 16 m i gaza 35 mbndash za plovila 6400-12000 t duljine 150 m širine 20 m i gaza 38 m (okvirno)cndash za plovila 9600-18000 t duljine 150-200 m širine 20 i više m i gaza preko 4 m7 VII klasa ndash za plovila 14500-27000 tduljine 180-250 mširine 25 i više m i gaza preko 6 m

Globalizacija pomorskog prometapromet svih luka svijeta bio je prije Prvoga svjetskog rata oko 500 milijuna tona tereta po završetku Drugoga svjetskog rata iznosio je oko milijardu tona tereta a zadnjih je deset godina oko 10 milijardi tona teretabull takav razvoj svjetskoga lučkog prometa određuje potražnju za novim lučkim kapacitetima koji moraju biti tako dimenzionirani i definirani da udovoljavaju kretanju međunarodne robne razmjene s jedne strane i promjenama morskog brodarstva s drugebull pravci kretanja robnih tokova odnosno pravci kretanja brodova često se mijenjaju što može povećati značenje neke luke ali je može i unazaditi ili potpuno uništitibull ne manje važne su promjene strukture tereta u međunarodnoj robnoj razmjeni jer novi teret traži novu mehanizaciju drukčija skladištabull druga vrsta tereta dovodi u luku drukčije brodove koji traže odgovarajuće obale primjerenu tehnologiju rukovanja teretima i drukčije obalne površinebull brzi specijalizirani i automatizirani brodovi traže brze tehnički dobro opremljene i prostrane lukebull takvi su brodovi skupi pa je njihova eksploatacija isplativa jedino brzim obrtajem sredstava a uspješan se obrtaj može postići u brzim lukamabull osnovne su značajke brzih luka dugačke obale s dovoljnom dubinom mora (za kontejnerske i RO‐RO brodove oko 15 m bulkcarriere oko 18 m a velike tankere 25ndash35 m) dovoljno prostrane operativne obale (prije Drugoga svjetskog rata za prekrcaj generalnog tereta bioje dovoljan prostor od 15000 m2 po jednom vezu a danas je potrebno najmanje 35000 m2 po vezu odnosno 50ndash100000 m2 kod kontejnerskih terminala) te suvremena lučka mehanizacija dosadašnja iskustva u razvoju svjetskih luka i lučkih sustava pokazala su da su se održale i napredovale one luke koje su slijedile kretanja međunarodnoga robnog prometa odnosno dinamičan razvoj suvremene prometne tehnike i tehnologije tj luke koje su u svomrazvoju pružile odgovarajuću tehniku tehnologiju i organizaciju radabull prema nekim studijama predviđa se rast kontejnerskog prometa od 76 u razdoblju do 2015 godine

bull u istom razdoblju predviđa se porast razmjene robe na relaciji Istok ‐ Zapad (Azija ‐ Sj Amerika Azija ndash Europa i Sj Amerika ‐ Europa) za 94 bull značaj pojedinih luka lučkih sustava i prometnih pravaca na svjetskom pomorskom tržištubull tendencija povećanja veličine brodova se nastavlja što potvrđuju narudžbe novih kontejnerskih brodova u razdoblju od 2008 do 2012 godine broj brodova kapaciteta većeg od 7500 TEU rasti će po prosječnoj godišnjoj stopi od 307 brodova od 4000 do 7500 TEU po stopi od 118 godišnje a broj brodova manjih od 4000 TEU po prosječnoj godišnjoj stopi od 58bull ovakvo kretanje kontejnerske flote u svijetu rezultat je očekivanog porasta prometa i prijevoza tereta na sve veće udaljenostibull oko polovice svjetskog prometa kontejnera (55) koncentriran je na Dalekom istoku i tržišta Kine i Indije postaju centri ekonomske i gospodarske moći svijet a do 2015 godine taj će se postotak povećati do 64bull da bi se uspio apsorbirati očekivani porast prometa luke će se morati optimalno uklapati u suvremeni svjetski prometni sustav i postati makrologistički centri u cjelovitom pomorskom i logističkom sustavubull tendencije kretanja svjetskog gospodarstva pred luke i suvremene terminale postavljaju uvjet da djeluju na principu bdquoJUST IN TIMEldquo što znači da će se gradit sve veći terminali opremljeni najsuvremenijom tehnologijom

Prema djelatnostindash Prometnendash Prometno‐industrijskendash Industrijske

Prema značenjundash Svjetskendash Međunarodnendash Nacionalne

ndash Regionalnendash Lokalne

Prema veličinindash Velikendash Srednjendash Male

Temeljna obilježja terminalabull Terminali su infrastrukturne građevine u sustavu luke pristaništa ili robno transportnog centra smješteni u prometnim čvorištima gdje se susreću različite prometne grane sa zadaćom zadovoljenja prometnih prekrcajnih distribucijskih skladišnih gospodarskih i drugih pratećih funkcijaTerminali se mogu podijeliti premabull Prema lokaciji‐ Lučko‐pristanišni‐ Kontinentalni

bull Prema veličini-Mali ( do 20 kontenjera)-Srednji ( do 100 kontenjera)-Veliki ( preko 100 kont)

Prema vrsti transportnog supstratandash Za generalne teretendash KONTEJNERSKI TERMINALIndash Ro‐Ro ili kombinirani sa kontejnerskimndash Za sipke terete

ndash Za praškaste teretendash Za drvo i drvne proizvodendash Za stokundash Za opasne terete

bull Prema tehnologijamandash Integralni i multimodalnindash Bimodalnindash Ro‐Rondash Huckepackndash ostali

Duljina i propusna moć operativne obalebull Radnje prihvata i otpreme plovila mogu se odvijati neposrednim prekrcajem tereta u plovilo s kopnenih transportnih sredstava (vagon kamion) ili odlaganjem tereta na odlagalištu i kasnijom dopremom do pristana a pri iskrcaju ndash neposredni prekrcaj na kopnena sredstva ili privremeno odlaganjebull Brzina i efikasnost tih radnji zavise od propusne moći operativne obale veličine odlagališta i prekrcajne mehanizacije

bull Duljina operativne obale i broj pristana ovise o duljini željezničkih kolosijeka odnosno vlakova kojima se teret ili kontejneri dopremaju u luku ili otpremaju iz luke pristaništa ili terminala Prema tomu duljina vlaka od koje zavisi duljina operativne obale izračunava se prema izrazu

Lv = NkbullLk + Le (m)gdje suNk ndash broj vagonaLk ndash duljina vagonaLe ndash duljina lokomotive ili manevarke

Tehnologije transporta (kontejnera) u vodnom Prometubull Usporedno s izgradnjom brodova nove generacije i lučkih postrojenja razvijani su i novi transportni sustavi kao što su ndash Ukrcaj i iskrcaj po sustavu Lift on ndash Lift off (Lo‐Lo) ndash Prijevoz kontejnera cestovnih vozila i želj vagona po sustavu Roll on ndash Roll off (Ro‐Ro) ndash Prijevoz kontejnera u teglenicama (barže) po sustavu ukrcaja Float on ndash Float off (Fo‐Fo) Postoji više sustava brodova za prijevoz teglenica kao što su LASH SEABEE BACAT i CAPRICORNPlovni putovibull Plovni put je dio korita rijeke ili kanala uređen za sigurnu plovidbu svih vrsta plovilabull Kvalitetu određuju minimalni gabariti dubina širina polumjer krivine kao glavni i visina ispod mostova i zračni kabeli kao sporedni čimbenicibull Unutarnji plovni putovi su kontinentalne vodene površine (rijeke jezera kanali) po kojima zbog prometne potražnje prometuju plovilabull Dobar plovni put je onaj koji je neovisan o godišnjem dobu i vremenskim prilikama

Plovni putovibull Razlikuju se dva sustava plovnih putovandash morski plovni putovi (na morima i oceanima) indash unutarnji plovni putovi (na rijekama jezerima i kanalima)ndash veličina plovila (morska veća dublja ndash riječna manja plića)ndash navigacija (morska nevidljiva obala riječna uska vodena ldquotrakardquo)ndash osobine hidrotehničkih građevina (valovi veličina broda)

Dunavska plovna mrežandash 3500 km duga europska transverzala Sjeverno more ndash Crno more čine ju1) regulirana Rajna (500 km)2) kanalizirana Majna (384 km)3) kanal Rajna ndash Dunav (171 km) i4) regulirane i kanalizirane dunavske dionice (2411 km)

bull Dunavska plovna mrežandash povezuje 90 milijuna ljudi kroz 10 zemaljandash najdulje prolazi kroz Rumunjskundash put se ne naplaćuje već samo operacije u lukama (prekrcaj tereta stajanje u lukamahellip)

Prednosti unutarnjih plovnih putovabull POTROŠNJA ENERGIJE minus sa potrošnjom iste količine energije riječni brodovi prevezu 370 km po toni dok željeznica preveze 300 km po toni a kamionski prijevoz preveze svega 100 km po toni

1048708 TROŠKOVI minus troškovi prijevoza na 1000 km po toni za riječni promet iznose 10 euro 15 euro za željeznički promet i 35 euro za kamionski promet

Uređaji za svladavanje visinskih prepreka na plovnim putovimaKad je na plovnom putu potrebno plovilo dignuti ili spustiti za visinu brane (plovne stepenice) to se može postići na dva načinandash Prevodnicom i Dizalom

Brodske prevodnicebull Ima zadaću podignuti ili spustiti plovilo za visinu plovne stepenice To se obavlja punjenjem i pražnjenjem komore koja je na oba kraja zatvorena vratima smještenim u gornjoj i donjoj glavibull Jedna od osnovnih značajki prevodnice je visina vodne stepenice koja za Europu prosječno iznosi 15 mbull Nizom prevodnica može se svladati visina od 40‐60 m a za veće visine koriste se dizalabull osnovni djelovi brodske prevodnice jesuminus komora brodske prevodniceminus zidovi komoreminus gornja i donja glava (predluka) prevodniceminus prilazni kanaliminus pretpristaništa i usmjeravajuće građevineminus vrata za ulazak i izlazak plovila

Vrste brodskih prevodnica1 JEDNOSTAVNA 2 JEDNOSTAVNA BUNARSKA3 BLIZNA ndash SPOJENE KOMORE

podizanje ili spuštanje plovila pomoću brodske prevodnice provodi se punjenjem odnosno pražnjenjem komore koja je na oba kraja zatvorena vratimaS vanjske strane vrata nalaze se uzvodni i nizvodni prilazni kanali -prilazni kanali služe sa siguran prilaz plovila te za privremeno pristajanje plovila koji čekaju prolaz - u sklopu gornje i donje glave (predluke) prevodnice ugrađena su vrata i zatvarači koji služe za ulazak i izlazak plovila te za blokiranje ulaska vode u komoru -prevodnice se najčešće rade u paru s dvije komore - svaka od komora se koristi za jedan smjer plovidbe oblikovanje prevodnice ovisi o visini plovne stepenice o načinu punjenja i pražnjenja komore te o plovidbenim i građevinskim zahtjevima

Jednostavni tip brodske prevodnice se gradi na plovnim putovima s malim prometom- gornja vrata imaju manju visinu koja ovisi o dubini plovnog puta- donja vrata imaju veću visinu jer pokrivaju cijelu visinu stepenice kad je visina

stepenice manja od 12 m- za više stepenice gradi se bunarska prevodnica kojoj je komora s donje strane

pregrađena u dva dijela- donji dio ima pokretna vrata koja se podižu do visine plovila dok je gornji dio čvrsti zidza plovne putove s većim prometom grade se složeni tipovi brodskih prevodnica

Prevodnice s dvije komore mogu imati spojni kanal sa zapornicom među komorama a komore mogu biti potpuno odijeljene- kad je potrebno smanjiti potrošnju vode grade se prevodnice sa štednim bazenom ili s

više štednih bazena- veće se visinske razlike svladavaju dvostepenim prevodnicama ili prevodnicama u nizupredluke služe za čekanje plovila i za njihovo usmjeravanje pri ulazu u komoru prevodnice- za usmjeravanje plovila postavlja se pred ulazom u komoru usmjerna građevina s

tlocrtnim otklonom 14 do 15 od osi prevodnice- postoje u osnovi dva sustava punjenja i pražnjenja brodskih prevodnica čelno punjenje i

pražnjenje te komorno punjenje i pražnjenje

Brodska dizalabull Dizala za plovila imaju zadaću (pri velikoj visini stepenice na plovnom putu) dignuti ili spustiti plovilobull To se obavlja mehanički a ne tlakom vode kao kod prijevodnicebull Dizala se koriste za visine veće od 60 mbull Brodska dizala mogu bitindash Kosandash Vertikalna

Plovna sredstva na unutarnjim plovnim putovimabull Na unutarnjim plovnim putovima postoje tri skupine plovila‐ teglenice‐ potisnice‐ samohodni brodovi

Potiskivani plovni sastavibull potiskivani sastav koji se sastoji od potiskivača i 4 potisnice može prevesti 7000 tona tereta što je jednako 175 željezničkih vagona s nosivošću od 40 tona ili 280 kamiona sa nosivošću od 25 tona teretabull na nekim dijelovima dunava potiskivači mogu ploviti u kompoziciji do 12 potisnica

Samohodni brodovibull početno korišteni kao putnički brodovibull samohodni su brodovi su u tehnologijama prijevoza koje zahtijevaju specijalizirane i relativno brze brodove s malom posadom našli svoju veću ulogu u riječnom brodarstvu

Pozitivna obilježja teglenica-dobra prilagodljivost različitim plovnim putevima prilagodljivost gaza-jednostavno povezivanje i razvezivanje povorke pojedina teglenica iz sastava može se odvezati bez zaustavljanja cijele povorke jer posjeduje vlastito kormilo i posadu-tegljač ne mora čekati neiskorišten prilikom prekrcajaNedostaci teglenica-svaki brod u povorci mora imati vlastitu posadu-vrijeme potrebno za slaganje i organiziranje plovnog sustava duže je nego kod potiskivanih sastava-otpor vode pri plovidbi veći je u odnosu na potiskivane sastave-veći je utrošak energije po toni prevezenog tereta nego kod potiskivanog sastava-zauzimanje mnogo veće površine rijeke pri plovidbi u odnosu na potiskivani sastav

Najznačajnije prednosti potiskivanih sastava u odnosu na tegljene su-otpori kretanja su za 20 do 25 posto manji od tegljenog sastava jednakog deplasmana-potrebna snaga je 25 do 33 posto manja od tegljenog sastava jednakog deplasmana-manevriranje je olakšano što rezultira smanjenjem posade potiskivanog sastava i do 35 posto-troškovi izgradnje potisnica niži su za 20 do 35 posto u odnosu na izgradnju teglenica iste nosivosti-veća brzina plovidbe za 5 do 20 posto

Prednosti samohodnih brodova u odnosu na tegljene i potiskivane sastave-veće brzine plovidbe-bolje manevarske sposobnosti-lakše savladavanje prijevodnica-potreban manji broj članova posade (2-3 člana)-mogu se koristiti kao tegljači ili potiskivači

Označavanje plovnih putovabull sadrži znakove zabrane znakove obveze znakove ograničenja znakove preporuke znakove upućivanja i pomoćne znakove za unutarnje vodne putovebull određeno značenja pojedinih znakovabull na unutarnjim plovnim putovima u razdoblju od 1990 do 1995 nije bilo aktivnosti niti održavanja niti obilježavanja vodnih putova a od 1995 Do 1997 jedino se vršilo obilježavanje na rijeci Dravi i to u minimalnom opsegubull nakon donošenja Zakona o plovidbi unutarnjim vodama 1998 Godine organizirano se započelo s obnavljanjem sustava obilježavanja a obnavljanje je trajalo 4 godine a pritom je stalno povećavana razina sigurnostibull najprije su uspostavljeni uvjeti za dnevnu a naknadno je obnovljen sustav za noćnu plovidbubull označavanje provodi Agencija za vodne putove u okviru redovne djelatnosti ili po nalogu inspekcije sigurnosti plovidbebull postoji kardinalno (osnovno) i lateralno (bočno) obilježavanje plovnih putova

Sklop brodabull Trup broda opterećen je na savijanje zbog djelovanja težinskih sila s jedne strane i tlaka vode s boka s druge strane Sastoji se od kostura trupa i oplate dna bokova i glavne palubebull Nadgrađe se definira kao skup brodskih prostorija iznad glavne palube koje su čvrsto spojene s glavnom palubom i čiji su bočni zidovi produžetak bokova trupabull Ugradbeni dijelovi su svi oni dijelovi koji se ne mogu nazvati konstruktivnim dakle ne primaju i ne prenose opterećenja kojima su izloženi trup i nadgrađe Tu primjerice pripadajuunutarnje obloge podovi i tavanice pregrade prostorija ‐ osim nepropusnih unutarnji čvrsto ugrađeni namještaj i slično

Brodski kompleks karakteriziraju slijedeće veličinebull Vlastita masa (Do) definira se kao masa potpuno opremljenog broda ne računajući masu goriva pitke i balastne vode zalihe namirnica i masu posade s njihovom prtljagom Tako određenoj masi odgovara ravnina najmanjeg gaza (KVLo) Izražava se u tonamabull Deplasman (Dm) podrazumijeva masu potpuno opremljenog i nakrcanog broda (s teretom i putnicima) do ravnine najvećeg dopuštenog gaza (KVL) Izražava se također u tonamandash Standardni deplasman označava masu potpuno opremljenog broda s 23 zaliha (gorivo voda)

bull Istisnina broda je obujam (volumen) vode istisnute plutajućim tijelom (brodom) Izražava se u kubičnim metrima Ima svoj oblik i težište Pojam istisnine treba razlikovati od deplasmana iako se oni nerijetko poistovjećuju Istisnina se označava slovom V

Nosivost broda je razlika između deplasmana i vlastite mase broda Treba razlikovati korisnu nosivost i ukupnu nosivost Korisna nosivost je masa robe i putnika koji se prevoze skupa s njihovom prtljagom Ukupna nosivost dobiva se kada se korisnoj nosivosti pribroji masa zalihe goriva vode namirnica masa posade i slično Nosivost se označava slovom Q a mjeri u tonamabull Prostornost se definira kao zapremina svih brodskih zatvorenih prostorija izražena u kubičnim metrima BRUTO PROSTORNOST podrazumijeva zapremninu svih brodskih zatvorenih prostorije(BRT) a NETO PROSTORNOST predstavlja zapremninu zatvorenih prostorija za smještaj robe i putnika (NRT) Koeficijent prostornosti je mjera iskoristivosti brodskog prostora a definira se kao omjer NRT i BRT

bull Važan podatak kod svakog broda su i glavne brodske dimenzijebull To su‐ duljina (L)‐ širina (B)

‐ gaz (T)‐ visina (H)‐ visina slobodnog boka broda (Fr)

bull U osnovne dimenzije broda spadajubull duljina broda ndash duljina preko svega - dužina mjerena između dviju krajnih nepokretnih točaka broda ‐ (La)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (LKVL)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu (LKVLO)ndash duljina između perpendikulara ‐ (LPP) Jednaka je udaljenosti između pramčane i krmene okomice (statve) mjeri se odmah ispod KVL1048708 širina brodandash širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda ‐ (Ba)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (BKVL)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu ‐ (BKVLO)bull visina brodandash najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu (vrh dimljaka jarbola komandnog mosta) ‐ (Hm)bull konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda ‐ (Hk) (glavno rebro ‐ poprečni presjek na polovini razmaka između pramčane i krmene okomice)

bull gaz brodandash najveći konstrukcijski gaz ndash mjeri se na glavnom rebru od gornjeg ruba kobilice do najvećeg dopuštenog gaza ‐ (Tmax)ndash gaz na pramcu ‐ Tpndash gaz na krmi ‐ Tkndash najmanji konstrukcijski gaz ndash Tko

1048708 Visina slobodnog boka ‐ mjeri se na glavnom rebru od linije najvećeg dopuštenog gaza od linije najvećeg dopuštenog gaza do gornjeg ruba oplate palube

EUROPSKA MREŽA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA-podunavski ndash Dunav s pritokama-sjevernozapadni ndash Rajna Majna Laba (Elba) Odra Visla-jugozapadni ndash Rohna Seina i Marna-istočni ndash Volga Dnjepar i Don

KLASE PLOVNIH PUTEVA1 I klasa ndash za plovila nosivosti 250-400 t duljine do 55 m širine do 9 m i gaza do 12 m2 II klasa ndash za plovila nosivosti 400-650 t duljine do 55 m širine 85-11 m i gaza 13-16 m3 III klasa ndash za plovila nosivosti 650-1000 t duljine 65-67 m širine 82 m i gaza 18-20 mPlovni putevi velikih gabarita4 IV klasa (međunarodna)ndashza plovila 1000-1500 t duljine 80 m širine 114 m gaza do 25m5 V klasa andash za plovila 1500-3000 t duljine 90-110 m širine 13-14 m i gaza 28 mbndash za plovila 3200-6000 t duljine 110 m širine 14 m i gaza 28 m6 VI klasa andash za plovila 3200-6000 t duljine 135 m širine 16 m i gaza 35 mbndash za plovila 6400-12000 t duljine 150 m širine 20 m i gaza 38 m (okvirno)cndash za plovila 9600-18000 t duljine 150-200 m širine 20 i više m i gaza preko 4 m7 VII klasa ndash za plovila 14500-27000 tduljine 180-250 mširine 25 i više m i gaza preko 6 m

Globalizacija pomorskog prometapromet svih luka svijeta bio je prije Prvoga svjetskog rata oko 500 milijuna tona tereta po završetku Drugoga svjetskog rata iznosio je oko milijardu tona tereta a zadnjih je deset godina oko 10 milijardi tona teretabull takav razvoj svjetskoga lučkog prometa određuje potražnju za novim lučkim kapacitetima koji moraju biti tako dimenzionirani i definirani da udovoljavaju kretanju međunarodne robne razmjene s jedne strane i promjenama morskog brodarstva s drugebull pravci kretanja robnih tokova odnosno pravci kretanja brodova često se mijenjaju što može povećati značenje neke luke ali je može i unazaditi ili potpuno uništitibull ne manje važne su promjene strukture tereta u međunarodnoj robnoj razmjeni jer novi teret traži novu mehanizaciju drukčija skladištabull druga vrsta tereta dovodi u luku drukčije brodove koji traže odgovarajuće obale primjerenu tehnologiju rukovanja teretima i drukčije obalne površinebull brzi specijalizirani i automatizirani brodovi traže brze tehnički dobro opremljene i prostrane lukebull takvi su brodovi skupi pa je njihova eksploatacija isplativa jedino brzim obrtajem sredstava a uspješan se obrtaj može postići u brzim lukamabull osnovne su značajke brzih luka dugačke obale s dovoljnom dubinom mora (za kontejnerske i RO‐RO brodove oko 15 m bulkcarriere oko 18 m a velike tankere 25ndash35 m) dovoljno prostrane operativne obale (prije Drugoga svjetskog rata za prekrcaj generalnog tereta bioje dovoljan prostor od 15000 m2 po jednom vezu a danas je potrebno najmanje 35000 m2 po vezu odnosno 50ndash100000 m2 kod kontejnerskih terminala) te suvremena lučka mehanizacija dosadašnja iskustva u razvoju svjetskih luka i lučkih sustava pokazala su da su se održale i napredovale one luke koje su slijedile kretanja međunarodnoga robnog prometa odnosno dinamičan razvoj suvremene prometne tehnike i tehnologije tj luke koje su u svomrazvoju pružile odgovarajuću tehniku tehnologiju i organizaciju radabull prema nekim studijama predviđa se rast kontejnerskog prometa od 76 u razdoblju do 2015 godine

bull u istom razdoblju predviđa se porast razmjene robe na relaciji Istok ‐ Zapad (Azija ‐ Sj Amerika Azija ndash Europa i Sj Amerika ‐ Europa) za 94 bull značaj pojedinih luka lučkih sustava i prometnih pravaca na svjetskom pomorskom tržištubull tendencija povećanja veličine brodova se nastavlja što potvrđuju narudžbe novih kontejnerskih brodova u razdoblju od 2008 do 2012 godine broj brodova kapaciteta većeg od 7500 TEU rasti će po prosječnoj godišnjoj stopi od 307 brodova od 4000 do 7500 TEU po stopi od 118 godišnje a broj brodova manjih od 4000 TEU po prosječnoj godišnjoj stopi od 58bull ovakvo kretanje kontejnerske flote u svijetu rezultat je očekivanog porasta prometa i prijevoza tereta na sve veće udaljenostibull oko polovice svjetskog prometa kontejnera (55) koncentriran je na Dalekom istoku i tržišta Kine i Indije postaju centri ekonomske i gospodarske moći svijet a do 2015 godine taj će se postotak povećati do 64bull da bi se uspio apsorbirati očekivani porast prometa luke će se morati optimalno uklapati u suvremeni svjetski prometni sustav i postati makrologistički centri u cjelovitom pomorskom i logističkom sustavubull tendencije kretanja svjetskog gospodarstva pred luke i suvremene terminale postavljaju uvjet da djeluju na principu bdquoJUST IN TIMEldquo što znači da će se gradit sve veći terminali opremljeni najsuvremenijom tehnologijom

bull Duljina operativne obale i broj pristana ovise o duljini željezničkih kolosijeka odnosno vlakova kojima se teret ili kontejneri dopremaju u luku ili otpremaju iz luke pristaništa ili terminala Prema tomu duljina vlaka od koje zavisi duljina operativne obale izračunava se prema izrazu

Lv = NkbullLk + Le (m)gdje suNk ndash broj vagonaLk ndash duljina vagonaLe ndash duljina lokomotive ili manevarke

Tehnologije transporta (kontejnera) u vodnom Prometubull Usporedno s izgradnjom brodova nove generacije i lučkih postrojenja razvijani su i novi transportni sustavi kao što su ndash Ukrcaj i iskrcaj po sustavu Lift on ndash Lift off (Lo‐Lo) ndash Prijevoz kontejnera cestovnih vozila i želj vagona po sustavu Roll on ndash Roll off (Ro‐Ro) ndash Prijevoz kontejnera u teglenicama (barže) po sustavu ukrcaja Float on ndash Float off (Fo‐Fo) Postoji više sustava brodova za prijevoz teglenica kao što su LASH SEABEE BACAT i CAPRICORNPlovni putovibull Plovni put je dio korita rijeke ili kanala uređen za sigurnu plovidbu svih vrsta plovilabull Kvalitetu određuju minimalni gabariti dubina širina polumjer krivine kao glavni i visina ispod mostova i zračni kabeli kao sporedni čimbenicibull Unutarnji plovni putovi su kontinentalne vodene površine (rijeke jezera kanali) po kojima zbog prometne potražnje prometuju plovilabull Dobar plovni put je onaj koji je neovisan o godišnjem dobu i vremenskim prilikama

Plovni putovibull Razlikuju se dva sustava plovnih putovandash morski plovni putovi (na morima i oceanima) indash unutarnji plovni putovi (na rijekama jezerima i kanalima)ndash veličina plovila (morska veća dublja ndash riječna manja plića)ndash navigacija (morska nevidljiva obala riječna uska vodena ldquotrakardquo)ndash osobine hidrotehničkih građevina (valovi veličina broda)

Dunavska plovna mrežandash 3500 km duga europska transverzala Sjeverno more ndash Crno more čine ju1) regulirana Rajna (500 km)2) kanalizirana Majna (384 km)3) kanal Rajna ndash Dunav (171 km) i4) regulirane i kanalizirane dunavske dionice (2411 km)

bull Dunavska plovna mrežandash povezuje 90 milijuna ljudi kroz 10 zemaljandash najdulje prolazi kroz Rumunjskundash put se ne naplaćuje već samo operacije u lukama (prekrcaj tereta stajanje u lukamahellip)

Prednosti unutarnjih plovnih putovabull POTROŠNJA ENERGIJE minus sa potrošnjom iste količine energije riječni brodovi prevezu 370 km po toni dok željeznica preveze 300 km po toni a kamionski prijevoz preveze svega 100 km po toni

1048708 TROŠKOVI minus troškovi prijevoza na 1000 km po toni za riječni promet iznose 10 euro 15 euro za željeznički promet i 35 euro za kamionski promet

Uređaji za svladavanje visinskih prepreka na plovnim putovimaKad je na plovnom putu potrebno plovilo dignuti ili spustiti za visinu brane (plovne stepenice) to se može postići na dva načinandash Prevodnicom i Dizalom

Brodske prevodnicebull Ima zadaću podignuti ili spustiti plovilo za visinu plovne stepenice To se obavlja punjenjem i pražnjenjem komore koja je na oba kraja zatvorena vratima smještenim u gornjoj i donjoj glavibull Jedna od osnovnih značajki prevodnice je visina vodne stepenice koja za Europu prosječno iznosi 15 mbull Nizom prevodnica može se svladati visina od 40‐60 m a za veće visine koriste se dizalabull osnovni djelovi brodske prevodnice jesuminus komora brodske prevodniceminus zidovi komoreminus gornja i donja glava (predluka) prevodniceminus prilazni kanaliminus pretpristaništa i usmjeravajuće građevineminus vrata za ulazak i izlazak plovila

Vrste brodskih prevodnica1 JEDNOSTAVNA 2 JEDNOSTAVNA BUNARSKA3 BLIZNA ndash SPOJENE KOMORE

podizanje ili spuštanje plovila pomoću brodske prevodnice provodi se punjenjem odnosno pražnjenjem komore koja je na oba kraja zatvorena vratimaS vanjske strane vrata nalaze se uzvodni i nizvodni prilazni kanali -prilazni kanali služe sa siguran prilaz plovila te za privremeno pristajanje plovila koji čekaju prolaz - u sklopu gornje i donje glave (predluke) prevodnice ugrađena su vrata i zatvarači koji služe za ulazak i izlazak plovila te za blokiranje ulaska vode u komoru -prevodnice se najčešće rade u paru s dvije komore - svaka od komora se koristi za jedan smjer plovidbe oblikovanje prevodnice ovisi o visini plovne stepenice o načinu punjenja i pražnjenja komore te o plovidbenim i građevinskim zahtjevima

Jednostavni tip brodske prevodnice se gradi na plovnim putovima s malim prometom- gornja vrata imaju manju visinu koja ovisi o dubini plovnog puta- donja vrata imaju veću visinu jer pokrivaju cijelu visinu stepenice kad je visina

stepenice manja od 12 m- za više stepenice gradi se bunarska prevodnica kojoj je komora s donje strane

pregrađena u dva dijela- donji dio ima pokretna vrata koja se podižu do visine plovila dok je gornji dio čvrsti zidza plovne putove s većim prometom grade se složeni tipovi brodskih prevodnica

Prevodnice s dvije komore mogu imati spojni kanal sa zapornicom među komorama a komore mogu biti potpuno odijeljene- kad je potrebno smanjiti potrošnju vode grade se prevodnice sa štednim bazenom ili s

više štednih bazena- veće se visinske razlike svladavaju dvostepenim prevodnicama ili prevodnicama u nizupredluke služe za čekanje plovila i za njihovo usmjeravanje pri ulazu u komoru prevodnice- za usmjeravanje plovila postavlja se pred ulazom u komoru usmjerna građevina s

tlocrtnim otklonom 14 do 15 od osi prevodnice- postoje u osnovi dva sustava punjenja i pražnjenja brodskih prevodnica čelno punjenje i

pražnjenje te komorno punjenje i pražnjenje

Brodska dizalabull Dizala za plovila imaju zadaću (pri velikoj visini stepenice na plovnom putu) dignuti ili spustiti plovilobull To se obavlja mehanički a ne tlakom vode kao kod prijevodnicebull Dizala se koriste za visine veće od 60 mbull Brodska dizala mogu bitindash Kosandash Vertikalna

Plovna sredstva na unutarnjim plovnim putovimabull Na unutarnjim plovnim putovima postoje tri skupine plovila‐ teglenice‐ potisnice‐ samohodni brodovi

Potiskivani plovni sastavibull potiskivani sastav koji se sastoji od potiskivača i 4 potisnice može prevesti 7000 tona tereta što je jednako 175 željezničkih vagona s nosivošću od 40 tona ili 280 kamiona sa nosivošću od 25 tona teretabull na nekim dijelovima dunava potiskivači mogu ploviti u kompoziciji do 12 potisnica

Samohodni brodovibull početno korišteni kao putnički brodovibull samohodni su brodovi su u tehnologijama prijevoza koje zahtijevaju specijalizirane i relativno brze brodove s malom posadom našli svoju veću ulogu u riječnom brodarstvu

Pozitivna obilježja teglenica-dobra prilagodljivost različitim plovnim putevima prilagodljivost gaza-jednostavno povezivanje i razvezivanje povorke pojedina teglenica iz sastava može se odvezati bez zaustavljanja cijele povorke jer posjeduje vlastito kormilo i posadu-tegljač ne mora čekati neiskorišten prilikom prekrcajaNedostaci teglenica-svaki brod u povorci mora imati vlastitu posadu-vrijeme potrebno za slaganje i organiziranje plovnog sustava duže je nego kod potiskivanih sastava-otpor vode pri plovidbi veći je u odnosu na potiskivane sastave-veći je utrošak energije po toni prevezenog tereta nego kod potiskivanog sastava-zauzimanje mnogo veće površine rijeke pri plovidbi u odnosu na potiskivani sastav

Najznačajnije prednosti potiskivanih sastava u odnosu na tegljene su-otpori kretanja su za 20 do 25 posto manji od tegljenog sastava jednakog deplasmana-potrebna snaga je 25 do 33 posto manja od tegljenog sastava jednakog deplasmana-manevriranje je olakšano što rezultira smanjenjem posade potiskivanog sastava i do 35 posto-troškovi izgradnje potisnica niži su za 20 do 35 posto u odnosu na izgradnju teglenica iste nosivosti-veća brzina plovidbe za 5 do 20 posto

Prednosti samohodnih brodova u odnosu na tegljene i potiskivane sastave-veće brzine plovidbe-bolje manevarske sposobnosti-lakše savladavanje prijevodnica-potreban manji broj članova posade (2-3 člana)-mogu se koristiti kao tegljači ili potiskivači

Označavanje plovnih putovabull sadrži znakove zabrane znakove obveze znakove ograničenja znakove preporuke znakove upućivanja i pomoćne znakove za unutarnje vodne putovebull određeno značenja pojedinih znakovabull na unutarnjim plovnim putovima u razdoblju od 1990 do 1995 nije bilo aktivnosti niti održavanja niti obilježavanja vodnih putova a od 1995 Do 1997 jedino se vršilo obilježavanje na rijeci Dravi i to u minimalnom opsegubull nakon donošenja Zakona o plovidbi unutarnjim vodama 1998 Godine organizirano se započelo s obnavljanjem sustava obilježavanja a obnavljanje je trajalo 4 godine a pritom je stalno povećavana razina sigurnostibull najprije su uspostavljeni uvjeti za dnevnu a naknadno je obnovljen sustav za noćnu plovidbubull označavanje provodi Agencija za vodne putove u okviru redovne djelatnosti ili po nalogu inspekcije sigurnosti plovidbebull postoji kardinalno (osnovno) i lateralno (bočno) obilježavanje plovnih putova

Sklop brodabull Trup broda opterećen je na savijanje zbog djelovanja težinskih sila s jedne strane i tlaka vode s boka s druge strane Sastoji se od kostura trupa i oplate dna bokova i glavne palubebull Nadgrađe se definira kao skup brodskih prostorija iznad glavne palube koje su čvrsto spojene s glavnom palubom i čiji su bočni zidovi produžetak bokova trupabull Ugradbeni dijelovi su svi oni dijelovi koji se ne mogu nazvati konstruktivnim dakle ne primaju i ne prenose opterećenja kojima su izloženi trup i nadgrađe Tu primjerice pripadajuunutarnje obloge podovi i tavanice pregrade prostorija ‐ osim nepropusnih unutarnji čvrsto ugrađeni namještaj i slično

Brodski kompleks karakteriziraju slijedeće veličinebull Vlastita masa (Do) definira se kao masa potpuno opremljenog broda ne računajući masu goriva pitke i balastne vode zalihe namirnica i masu posade s njihovom prtljagom Tako određenoj masi odgovara ravnina najmanjeg gaza (KVLo) Izražava se u tonamabull Deplasman (Dm) podrazumijeva masu potpuno opremljenog i nakrcanog broda (s teretom i putnicima) do ravnine najvećeg dopuštenog gaza (KVL) Izražava se također u tonamandash Standardni deplasman označava masu potpuno opremljenog broda s 23 zaliha (gorivo voda)

bull Istisnina broda je obujam (volumen) vode istisnute plutajućim tijelom (brodom) Izražava se u kubičnim metrima Ima svoj oblik i težište Pojam istisnine treba razlikovati od deplasmana iako se oni nerijetko poistovjećuju Istisnina se označava slovom V

Nosivost broda je razlika između deplasmana i vlastite mase broda Treba razlikovati korisnu nosivost i ukupnu nosivost Korisna nosivost je masa robe i putnika koji se prevoze skupa s njihovom prtljagom Ukupna nosivost dobiva se kada se korisnoj nosivosti pribroji masa zalihe goriva vode namirnica masa posade i slično Nosivost se označava slovom Q a mjeri u tonamabull Prostornost se definira kao zapremina svih brodskih zatvorenih prostorija izražena u kubičnim metrima BRUTO PROSTORNOST podrazumijeva zapremninu svih brodskih zatvorenih prostorije(BRT) a NETO PROSTORNOST predstavlja zapremninu zatvorenih prostorija za smještaj robe i putnika (NRT) Koeficijent prostornosti je mjera iskoristivosti brodskog prostora a definira se kao omjer NRT i BRT

bull Važan podatak kod svakog broda su i glavne brodske dimenzijebull To su‐ duljina (L)‐ širina (B)

‐ gaz (T)‐ visina (H)‐ visina slobodnog boka broda (Fr)

bull U osnovne dimenzije broda spadajubull duljina broda ndash duljina preko svega - dužina mjerena između dviju krajnih nepokretnih točaka broda ‐ (La)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (LKVL)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu (LKVLO)ndash duljina između perpendikulara ‐ (LPP) Jednaka je udaljenosti između pramčane i krmene okomice (statve) mjeri se odmah ispod KVL1048708 širina brodandash širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda ‐ (Ba)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (BKVL)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu ‐ (BKVLO)bull visina brodandash najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu (vrh dimljaka jarbola komandnog mosta) ‐ (Hm)bull konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda ‐ (Hk) (glavno rebro ‐ poprečni presjek na polovini razmaka između pramčane i krmene okomice)

bull gaz brodandash najveći konstrukcijski gaz ndash mjeri se na glavnom rebru od gornjeg ruba kobilice do najvećeg dopuštenog gaza ‐ (Tmax)ndash gaz na pramcu ‐ Tpndash gaz na krmi ‐ Tkndash najmanji konstrukcijski gaz ndash Tko

1048708 Visina slobodnog boka ‐ mjeri se na glavnom rebru od linije najvećeg dopuštenog gaza od linije najvećeg dopuštenog gaza do gornjeg ruba oplate palube

EUROPSKA MREŽA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA-podunavski ndash Dunav s pritokama-sjevernozapadni ndash Rajna Majna Laba (Elba) Odra Visla-jugozapadni ndash Rohna Seina i Marna-istočni ndash Volga Dnjepar i Don

KLASE PLOVNIH PUTEVA1 I klasa ndash za plovila nosivosti 250-400 t duljine do 55 m širine do 9 m i gaza do 12 m2 II klasa ndash za plovila nosivosti 400-650 t duljine do 55 m širine 85-11 m i gaza 13-16 m3 III klasa ndash za plovila nosivosti 650-1000 t duljine 65-67 m širine 82 m i gaza 18-20 mPlovni putevi velikih gabarita4 IV klasa (međunarodna)ndashza plovila 1000-1500 t duljine 80 m širine 114 m gaza do 25m5 V klasa andash za plovila 1500-3000 t duljine 90-110 m širine 13-14 m i gaza 28 mbndash za plovila 3200-6000 t duljine 110 m širine 14 m i gaza 28 m6 VI klasa andash za plovila 3200-6000 t duljine 135 m širine 16 m i gaza 35 mbndash za plovila 6400-12000 t duljine 150 m širine 20 m i gaza 38 m (okvirno)cndash za plovila 9600-18000 t duljine 150-200 m širine 20 i više m i gaza preko 4 m7 VII klasa ndash za plovila 14500-27000 tduljine 180-250 mširine 25 i više m i gaza preko 6 m

Globalizacija pomorskog prometapromet svih luka svijeta bio je prije Prvoga svjetskog rata oko 500 milijuna tona tereta po završetku Drugoga svjetskog rata iznosio je oko milijardu tona tereta a zadnjih je deset godina oko 10 milijardi tona teretabull takav razvoj svjetskoga lučkog prometa određuje potražnju za novim lučkim kapacitetima koji moraju biti tako dimenzionirani i definirani da udovoljavaju kretanju međunarodne robne razmjene s jedne strane i promjenama morskog brodarstva s drugebull pravci kretanja robnih tokova odnosno pravci kretanja brodova često se mijenjaju što može povećati značenje neke luke ali je može i unazaditi ili potpuno uništitibull ne manje važne su promjene strukture tereta u međunarodnoj robnoj razmjeni jer novi teret traži novu mehanizaciju drukčija skladištabull druga vrsta tereta dovodi u luku drukčije brodove koji traže odgovarajuće obale primjerenu tehnologiju rukovanja teretima i drukčije obalne površinebull brzi specijalizirani i automatizirani brodovi traže brze tehnički dobro opremljene i prostrane lukebull takvi su brodovi skupi pa je njihova eksploatacija isplativa jedino brzim obrtajem sredstava a uspješan se obrtaj može postići u brzim lukamabull osnovne su značajke brzih luka dugačke obale s dovoljnom dubinom mora (za kontejnerske i RO‐RO brodove oko 15 m bulkcarriere oko 18 m a velike tankere 25ndash35 m) dovoljno prostrane operativne obale (prije Drugoga svjetskog rata za prekrcaj generalnog tereta bioje dovoljan prostor od 15000 m2 po jednom vezu a danas je potrebno najmanje 35000 m2 po vezu odnosno 50ndash100000 m2 kod kontejnerskih terminala) te suvremena lučka mehanizacija dosadašnja iskustva u razvoju svjetskih luka i lučkih sustava pokazala su da su se održale i napredovale one luke koje su slijedile kretanja međunarodnoga robnog prometa odnosno dinamičan razvoj suvremene prometne tehnike i tehnologije tj luke koje su u svomrazvoju pružile odgovarajuću tehniku tehnologiju i organizaciju radabull prema nekim studijama predviđa se rast kontejnerskog prometa od 76 u razdoblju do 2015 godine

bull u istom razdoblju predviđa se porast razmjene robe na relaciji Istok ‐ Zapad (Azija ‐ Sj Amerika Azija ndash Europa i Sj Amerika ‐ Europa) za 94 bull značaj pojedinih luka lučkih sustava i prometnih pravaca na svjetskom pomorskom tržištubull tendencija povećanja veličine brodova se nastavlja što potvrđuju narudžbe novih kontejnerskih brodova u razdoblju od 2008 do 2012 godine broj brodova kapaciteta većeg od 7500 TEU rasti će po prosječnoj godišnjoj stopi od 307 brodova od 4000 do 7500 TEU po stopi od 118 godišnje a broj brodova manjih od 4000 TEU po prosječnoj godišnjoj stopi od 58bull ovakvo kretanje kontejnerske flote u svijetu rezultat je očekivanog porasta prometa i prijevoza tereta na sve veće udaljenostibull oko polovice svjetskog prometa kontejnera (55) koncentriran je na Dalekom istoku i tržišta Kine i Indije postaju centri ekonomske i gospodarske moći svijet a do 2015 godine taj će se postotak povećati do 64bull da bi se uspio apsorbirati očekivani porast prometa luke će se morati optimalno uklapati u suvremeni svjetski prometni sustav i postati makrologistički centri u cjelovitom pomorskom i logističkom sustavubull tendencije kretanja svjetskog gospodarstva pred luke i suvremene terminale postavljaju uvjet da djeluju na principu bdquoJUST IN TIMEldquo što znači da će se gradit sve veći terminali opremljeni najsuvremenijom tehnologijom

1048708 TROŠKOVI minus troškovi prijevoza na 1000 km po toni za riječni promet iznose 10 euro 15 euro za željeznički promet i 35 euro za kamionski promet

Uređaji za svladavanje visinskih prepreka na plovnim putovimaKad je na plovnom putu potrebno plovilo dignuti ili spustiti za visinu brane (plovne stepenice) to se može postići na dva načinandash Prevodnicom i Dizalom

Brodske prevodnicebull Ima zadaću podignuti ili spustiti plovilo za visinu plovne stepenice To se obavlja punjenjem i pražnjenjem komore koja je na oba kraja zatvorena vratima smještenim u gornjoj i donjoj glavibull Jedna od osnovnih značajki prevodnice je visina vodne stepenice koja za Europu prosječno iznosi 15 mbull Nizom prevodnica može se svladati visina od 40‐60 m a za veće visine koriste se dizalabull osnovni djelovi brodske prevodnice jesuminus komora brodske prevodniceminus zidovi komoreminus gornja i donja glava (predluka) prevodniceminus prilazni kanaliminus pretpristaništa i usmjeravajuće građevineminus vrata za ulazak i izlazak plovila

Vrste brodskih prevodnica1 JEDNOSTAVNA 2 JEDNOSTAVNA BUNARSKA3 BLIZNA ndash SPOJENE KOMORE

podizanje ili spuštanje plovila pomoću brodske prevodnice provodi se punjenjem odnosno pražnjenjem komore koja je na oba kraja zatvorena vratimaS vanjske strane vrata nalaze se uzvodni i nizvodni prilazni kanali -prilazni kanali služe sa siguran prilaz plovila te za privremeno pristajanje plovila koji čekaju prolaz - u sklopu gornje i donje glave (predluke) prevodnice ugrađena su vrata i zatvarači koji služe za ulazak i izlazak plovila te za blokiranje ulaska vode u komoru -prevodnice se najčešće rade u paru s dvije komore - svaka od komora se koristi za jedan smjer plovidbe oblikovanje prevodnice ovisi o visini plovne stepenice o načinu punjenja i pražnjenja komore te o plovidbenim i građevinskim zahtjevima

Jednostavni tip brodske prevodnice se gradi na plovnim putovima s malim prometom- gornja vrata imaju manju visinu koja ovisi o dubini plovnog puta- donja vrata imaju veću visinu jer pokrivaju cijelu visinu stepenice kad je visina

stepenice manja od 12 m- za više stepenice gradi se bunarska prevodnica kojoj je komora s donje strane

pregrađena u dva dijela- donji dio ima pokretna vrata koja se podižu do visine plovila dok je gornji dio čvrsti zidza plovne putove s većim prometom grade se složeni tipovi brodskih prevodnica

Prevodnice s dvije komore mogu imati spojni kanal sa zapornicom među komorama a komore mogu biti potpuno odijeljene- kad je potrebno smanjiti potrošnju vode grade se prevodnice sa štednim bazenom ili s

više štednih bazena- veće se visinske razlike svladavaju dvostepenim prevodnicama ili prevodnicama u nizupredluke služe za čekanje plovila i za njihovo usmjeravanje pri ulazu u komoru prevodnice- za usmjeravanje plovila postavlja se pred ulazom u komoru usmjerna građevina s

tlocrtnim otklonom 14 do 15 od osi prevodnice- postoje u osnovi dva sustava punjenja i pražnjenja brodskih prevodnica čelno punjenje i

pražnjenje te komorno punjenje i pražnjenje

Brodska dizalabull Dizala za plovila imaju zadaću (pri velikoj visini stepenice na plovnom putu) dignuti ili spustiti plovilobull To se obavlja mehanički a ne tlakom vode kao kod prijevodnicebull Dizala se koriste za visine veće od 60 mbull Brodska dizala mogu bitindash Kosandash Vertikalna

Plovna sredstva na unutarnjim plovnim putovimabull Na unutarnjim plovnim putovima postoje tri skupine plovila‐ teglenice‐ potisnice‐ samohodni brodovi

Potiskivani plovni sastavibull potiskivani sastav koji se sastoji od potiskivača i 4 potisnice može prevesti 7000 tona tereta što je jednako 175 željezničkih vagona s nosivošću od 40 tona ili 280 kamiona sa nosivošću od 25 tona teretabull na nekim dijelovima dunava potiskivači mogu ploviti u kompoziciji do 12 potisnica

Samohodni brodovibull početno korišteni kao putnički brodovibull samohodni su brodovi su u tehnologijama prijevoza koje zahtijevaju specijalizirane i relativno brze brodove s malom posadom našli svoju veću ulogu u riječnom brodarstvu

Pozitivna obilježja teglenica-dobra prilagodljivost različitim plovnim putevima prilagodljivost gaza-jednostavno povezivanje i razvezivanje povorke pojedina teglenica iz sastava može se odvezati bez zaustavljanja cijele povorke jer posjeduje vlastito kormilo i posadu-tegljač ne mora čekati neiskorišten prilikom prekrcajaNedostaci teglenica-svaki brod u povorci mora imati vlastitu posadu-vrijeme potrebno za slaganje i organiziranje plovnog sustava duže je nego kod potiskivanih sastava-otpor vode pri plovidbi veći je u odnosu na potiskivane sastave-veći je utrošak energije po toni prevezenog tereta nego kod potiskivanog sastava-zauzimanje mnogo veće površine rijeke pri plovidbi u odnosu na potiskivani sastav

Najznačajnije prednosti potiskivanih sastava u odnosu na tegljene su-otpori kretanja su za 20 do 25 posto manji od tegljenog sastava jednakog deplasmana-potrebna snaga je 25 do 33 posto manja od tegljenog sastava jednakog deplasmana-manevriranje je olakšano što rezultira smanjenjem posade potiskivanog sastava i do 35 posto-troškovi izgradnje potisnica niži su za 20 do 35 posto u odnosu na izgradnju teglenica iste nosivosti-veća brzina plovidbe za 5 do 20 posto

Prednosti samohodnih brodova u odnosu na tegljene i potiskivane sastave-veće brzine plovidbe-bolje manevarske sposobnosti-lakše savladavanje prijevodnica-potreban manji broj članova posade (2-3 člana)-mogu se koristiti kao tegljači ili potiskivači

Označavanje plovnih putovabull sadrži znakove zabrane znakove obveze znakove ograničenja znakove preporuke znakove upućivanja i pomoćne znakove za unutarnje vodne putovebull određeno značenja pojedinih znakovabull na unutarnjim plovnim putovima u razdoblju od 1990 do 1995 nije bilo aktivnosti niti održavanja niti obilježavanja vodnih putova a od 1995 Do 1997 jedino se vršilo obilježavanje na rijeci Dravi i to u minimalnom opsegubull nakon donošenja Zakona o plovidbi unutarnjim vodama 1998 Godine organizirano se započelo s obnavljanjem sustava obilježavanja a obnavljanje je trajalo 4 godine a pritom je stalno povećavana razina sigurnostibull najprije su uspostavljeni uvjeti za dnevnu a naknadno je obnovljen sustav za noćnu plovidbubull označavanje provodi Agencija za vodne putove u okviru redovne djelatnosti ili po nalogu inspekcije sigurnosti plovidbebull postoji kardinalno (osnovno) i lateralno (bočno) obilježavanje plovnih putova

Sklop brodabull Trup broda opterećen je na savijanje zbog djelovanja težinskih sila s jedne strane i tlaka vode s boka s druge strane Sastoji se od kostura trupa i oplate dna bokova i glavne palubebull Nadgrađe se definira kao skup brodskih prostorija iznad glavne palube koje su čvrsto spojene s glavnom palubom i čiji su bočni zidovi produžetak bokova trupabull Ugradbeni dijelovi su svi oni dijelovi koji se ne mogu nazvati konstruktivnim dakle ne primaju i ne prenose opterećenja kojima su izloženi trup i nadgrađe Tu primjerice pripadajuunutarnje obloge podovi i tavanice pregrade prostorija ‐ osim nepropusnih unutarnji čvrsto ugrađeni namještaj i slično

Brodski kompleks karakteriziraju slijedeće veličinebull Vlastita masa (Do) definira se kao masa potpuno opremljenog broda ne računajući masu goriva pitke i balastne vode zalihe namirnica i masu posade s njihovom prtljagom Tako određenoj masi odgovara ravnina najmanjeg gaza (KVLo) Izražava se u tonamabull Deplasman (Dm) podrazumijeva masu potpuno opremljenog i nakrcanog broda (s teretom i putnicima) do ravnine najvećeg dopuštenog gaza (KVL) Izražava se također u tonamandash Standardni deplasman označava masu potpuno opremljenog broda s 23 zaliha (gorivo voda)

bull Istisnina broda je obujam (volumen) vode istisnute plutajućim tijelom (brodom) Izražava se u kubičnim metrima Ima svoj oblik i težište Pojam istisnine treba razlikovati od deplasmana iako se oni nerijetko poistovjećuju Istisnina se označava slovom V

Nosivost broda je razlika između deplasmana i vlastite mase broda Treba razlikovati korisnu nosivost i ukupnu nosivost Korisna nosivost je masa robe i putnika koji se prevoze skupa s njihovom prtljagom Ukupna nosivost dobiva se kada se korisnoj nosivosti pribroji masa zalihe goriva vode namirnica masa posade i slično Nosivost se označava slovom Q a mjeri u tonamabull Prostornost se definira kao zapremina svih brodskih zatvorenih prostorija izražena u kubičnim metrima BRUTO PROSTORNOST podrazumijeva zapremninu svih brodskih zatvorenih prostorije(BRT) a NETO PROSTORNOST predstavlja zapremninu zatvorenih prostorija za smještaj robe i putnika (NRT) Koeficijent prostornosti je mjera iskoristivosti brodskog prostora a definira se kao omjer NRT i BRT

bull Važan podatak kod svakog broda su i glavne brodske dimenzijebull To su‐ duljina (L)‐ širina (B)

‐ gaz (T)‐ visina (H)‐ visina slobodnog boka broda (Fr)

bull U osnovne dimenzije broda spadajubull duljina broda ndash duljina preko svega - dužina mjerena između dviju krajnih nepokretnih točaka broda ‐ (La)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (LKVL)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu (LKVLO)ndash duljina između perpendikulara ‐ (LPP) Jednaka je udaljenosti između pramčane i krmene okomice (statve) mjeri se odmah ispod KVL1048708 širina brodandash širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda ‐ (Ba)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (BKVL)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu ‐ (BKVLO)bull visina brodandash najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu (vrh dimljaka jarbola komandnog mosta) ‐ (Hm)bull konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda ‐ (Hk) (glavno rebro ‐ poprečni presjek na polovini razmaka između pramčane i krmene okomice)

bull gaz brodandash najveći konstrukcijski gaz ndash mjeri se na glavnom rebru od gornjeg ruba kobilice do najvećeg dopuštenog gaza ‐ (Tmax)ndash gaz na pramcu ‐ Tpndash gaz na krmi ‐ Tkndash najmanji konstrukcijski gaz ndash Tko

1048708 Visina slobodnog boka ‐ mjeri se na glavnom rebru od linije najvećeg dopuštenog gaza od linije najvećeg dopuštenog gaza do gornjeg ruba oplate palube

EUROPSKA MREŽA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA-podunavski ndash Dunav s pritokama-sjevernozapadni ndash Rajna Majna Laba (Elba) Odra Visla-jugozapadni ndash Rohna Seina i Marna-istočni ndash Volga Dnjepar i Don

KLASE PLOVNIH PUTEVA1 I klasa ndash za plovila nosivosti 250-400 t duljine do 55 m širine do 9 m i gaza do 12 m2 II klasa ndash za plovila nosivosti 400-650 t duljine do 55 m širine 85-11 m i gaza 13-16 m3 III klasa ndash za plovila nosivosti 650-1000 t duljine 65-67 m širine 82 m i gaza 18-20 mPlovni putevi velikih gabarita4 IV klasa (međunarodna)ndashza plovila 1000-1500 t duljine 80 m širine 114 m gaza do 25m5 V klasa andash za plovila 1500-3000 t duljine 90-110 m širine 13-14 m i gaza 28 mbndash za plovila 3200-6000 t duljine 110 m širine 14 m i gaza 28 m6 VI klasa andash za plovila 3200-6000 t duljine 135 m širine 16 m i gaza 35 mbndash za plovila 6400-12000 t duljine 150 m širine 20 m i gaza 38 m (okvirno)cndash za plovila 9600-18000 t duljine 150-200 m širine 20 i više m i gaza preko 4 m7 VII klasa ndash za plovila 14500-27000 tduljine 180-250 mširine 25 i više m i gaza preko 6 m

Globalizacija pomorskog prometapromet svih luka svijeta bio je prije Prvoga svjetskog rata oko 500 milijuna tona tereta po završetku Drugoga svjetskog rata iznosio je oko milijardu tona tereta a zadnjih je deset godina oko 10 milijardi tona teretabull takav razvoj svjetskoga lučkog prometa određuje potražnju za novim lučkim kapacitetima koji moraju biti tako dimenzionirani i definirani da udovoljavaju kretanju međunarodne robne razmjene s jedne strane i promjenama morskog brodarstva s drugebull pravci kretanja robnih tokova odnosno pravci kretanja brodova često se mijenjaju što može povećati značenje neke luke ali je može i unazaditi ili potpuno uništitibull ne manje važne su promjene strukture tereta u međunarodnoj robnoj razmjeni jer novi teret traži novu mehanizaciju drukčija skladištabull druga vrsta tereta dovodi u luku drukčije brodove koji traže odgovarajuće obale primjerenu tehnologiju rukovanja teretima i drukčije obalne površinebull brzi specijalizirani i automatizirani brodovi traže brze tehnički dobro opremljene i prostrane lukebull takvi su brodovi skupi pa je njihova eksploatacija isplativa jedino brzim obrtajem sredstava a uspješan se obrtaj može postići u brzim lukamabull osnovne su značajke brzih luka dugačke obale s dovoljnom dubinom mora (za kontejnerske i RO‐RO brodove oko 15 m bulkcarriere oko 18 m a velike tankere 25ndash35 m) dovoljno prostrane operativne obale (prije Drugoga svjetskog rata za prekrcaj generalnog tereta bioje dovoljan prostor od 15000 m2 po jednom vezu a danas je potrebno najmanje 35000 m2 po vezu odnosno 50ndash100000 m2 kod kontejnerskih terminala) te suvremena lučka mehanizacija dosadašnja iskustva u razvoju svjetskih luka i lučkih sustava pokazala su da su se održale i napredovale one luke koje su slijedile kretanja međunarodnoga robnog prometa odnosno dinamičan razvoj suvremene prometne tehnike i tehnologije tj luke koje su u svomrazvoju pružile odgovarajuću tehniku tehnologiju i organizaciju radabull prema nekim studijama predviđa se rast kontejnerskog prometa od 76 u razdoblju do 2015 godine

bull u istom razdoblju predviđa se porast razmjene robe na relaciji Istok ‐ Zapad (Azija ‐ Sj Amerika Azija ndash Europa i Sj Amerika ‐ Europa) za 94 bull značaj pojedinih luka lučkih sustava i prometnih pravaca na svjetskom pomorskom tržištubull tendencija povećanja veličine brodova se nastavlja što potvrđuju narudžbe novih kontejnerskih brodova u razdoblju od 2008 do 2012 godine broj brodova kapaciteta većeg od 7500 TEU rasti će po prosječnoj godišnjoj stopi od 307 brodova od 4000 do 7500 TEU po stopi od 118 godišnje a broj brodova manjih od 4000 TEU po prosječnoj godišnjoj stopi od 58bull ovakvo kretanje kontejnerske flote u svijetu rezultat je očekivanog porasta prometa i prijevoza tereta na sve veće udaljenostibull oko polovice svjetskog prometa kontejnera (55) koncentriran je na Dalekom istoku i tržišta Kine i Indije postaju centri ekonomske i gospodarske moći svijet a do 2015 godine taj će se postotak povećati do 64bull da bi se uspio apsorbirati očekivani porast prometa luke će se morati optimalno uklapati u suvremeni svjetski prometni sustav i postati makrologistički centri u cjelovitom pomorskom i logističkom sustavubull tendencije kretanja svjetskog gospodarstva pred luke i suvremene terminale postavljaju uvjet da djeluju na principu bdquoJUST IN TIMEldquo što znači da će se gradit sve veći terminali opremljeni najsuvremenijom tehnologijom

Prevodnice s dvije komore mogu imati spojni kanal sa zapornicom među komorama a komore mogu biti potpuno odijeljene- kad je potrebno smanjiti potrošnju vode grade se prevodnice sa štednim bazenom ili s

više štednih bazena- veće se visinske razlike svladavaju dvostepenim prevodnicama ili prevodnicama u nizupredluke služe za čekanje plovila i za njihovo usmjeravanje pri ulazu u komoru prevodnice- za usmjeravanje plovila postavlja se pred ulazom u komoru usmjerna građevina s

tlocrtnim otklonom 14 do 15 od osi prevodnice- postoje u osnovi dva sustava punjenja i pražnjenja brodskih prevodnica čelno punjenje i

pražnjenje te komorno punjenje i pražnjenje

Brodska dizalabull Dizala za plovila imaju zadaću (pri velikoj visini stepenice na plovnom putu) dignuti ili spustiti plovilobull To se obavlja mehanički a ne tlakom vode kao kod prijevodnicebull Dizala se koriste za visine veće od 60 mbull Brodska dizala mogu bitindash Kosandash Vertikalna

Plovna sredstva na unutarnjim plovnim putovimabull Na unutarnjim plovnim putovima postoje tri skupine plovila‐ teglenice‐ potisnice‐ samohodni brodovi

Potiskivani plovni sastavibull potiskivani sastav koji se sastoji od potiskivača i 4 potisnice može prevesti 7000 tona tereta što je jednako 175 željezničkih vagona s nosivošću od 40 tona ili 280 kamiona sa nosivošću od 25 tona teretabull na nekim dijelovima dunava potiskivači mogu ploviti u kompoziciji do 12 potisnica

Samohodni brodovibull početno korišteni kao putnički brodovibull samohodni su brodovi su u tehnologijama prijevoza koje zahtijevaju specijalizirane i relativno brze brodove s malom posadom našli svoju veću ulogu u riječnom brodarstvu

Pozitivna obilježja teglenica-dobra prilagodljivost različitim plovnim putevima prilagodljivost gaza-jednostavno povezivanje i razvezivanje povorke pojedina teglenica iz sastava može se odvezati bez zaustavljanja cijele povorke jer posjeduje vlastito kormilo i posadu-tegljač ne mora čekati neiskorišten prilikom prekrcajaNedostaci teglenica-svaki brod u povorci mora imati vlastitu posadu-vrijeme potrebno za slaganje i organiziranje plovnog sustava duže je nego kod potiskivanih sastava-otpor vode pri plovidbi veći je u odnosu na potiskivane sastave-veći je utrošak energije po toni prevezenog tereta nego kod potiskivanog sastava-zauzimanje mnogo veće površine rijeke pri plovidbi u odnosu na potiskivani sastav

Najznačajnije prednosti potiskivanih sastava u odnosu na tegljene su-otpori kretanja su za 20 do 25 posto manji od tegljenog sastava jednakog deplasmana-potrebna snaga je 25 do 33 posto manja od tegljenog sastava jednakog deplasmana-manevriranje je olakšano što rezultira smanjenjem posade potiskivanog sastava i do 35 posto-troškovi izgradnje potisnica niži su za 20 do 35 posto u odnosu na izgradnju teglenica iste nosivosti-veća brzina plovidbe za 5 do 20 posto

Prednosti samohodnih brodova u odnosu na tegljene i potiskivane sastave-veće brzine plovidbe-bolje manevarske sposobnosti-lakše savladavanje prijevodnica-potreban manji broj članova posade (2-3 člana)-mogu se koristiti kao tegljači ili potiskivači

Označavanje plovnih putovabull sadrži znakove zabrane znakove obveze znakove ograničenja znakove preporuke znakove upućivanja i pomoćne znakove za unutarnje vodne putovebull određeno značenja pojedinih znakovabull na unutarnjim plovnim putovima u razdoblju od 1990 do 1995 nije bilo aktivnosti niti održavanja niti obilježavanja vodnih putova a od 1995 Do 1997 jedino se vršilo obilježavanje na rijeci Dravi i to u minimalnom opsegubull nakon donošenja Zakona o plovidbi unutarnjim vodama 1998 Godine organizirano se započelo s obnavljanjem sustava obilježavanja a obnavljanje je trajalo 4 godine a pritom je stalno povećavana razina sigurnostibull najprije su uspostavljeni uvjeti za dnevnu a naknadno je obnovljen sustav za noćnu plovidbubull označavanje provodi Agencija za vodne putove u okviru redovne djelatnosti ili po nalogu inspekcije sigurnosti plovidbebull postoji kardinalno (osnovno) i lateralno (bočno) obilježavanje plovnih putova

Sklop brodabull Trup broda opterećen je na savijanje zbog djelovanja težinskih sila s jedne strane i tlaka vode s boka s druge strane Sastoji se od kostura trupa i oplate dna bokova i glavne palubebull Nadgrađe se definira kao skup brodskih prostorija iznad glavne palube koje su čvrsto spojene s glavnom palubom i čiji su bočni zidovi produžetak bokova trupabull Ugradbeni dijelovi su svi oni dijelovi koji se ne mogu nazvati konstruktivnim dakle ne primaju i ne prenose opterećenja kojima su izloženi trup i nadgrađe Tu primjerice pripadajuunutarnje obloge podovi i tavanice pregrade prostorija ‐ osim nepropusnih unutarnji čvrsto ugrađeni namještaj i slično

Brodski kompleks karakteriziraju slijedeće veličinebull Vlastita masa (Do) definira se kao masa potpuno opremljenog broda ne računajući masu goriva pitke i balastne vode zalihe namirnica i masu posade s njihovom prtljagom Tako određenoj masi odgovara ravnina najmanjeg gaza (KVLo) Izražava se u tonamabull Deplasman (Dm) podrazumijeva masu potpuno opremljenog i nakrcanog broda (s teretom i putnicima) do ravnine najvećeg dopuštenog gaza (KVL) Izražava se također u tonamandash Standardni deplasman označava masu potpuno opremljenog broda s 23 zaliha (gorivo voda)

bull Istisnina broda je obujam (volumen) vode istisnute plutajućim tijelom (brodom) Izražava se u kubičnim metrima Ima svoj oblik i težište Pojam istisnine treba razlikovati od deplasmana iako se oni nerijetko poistovjećuju Istisnina se označava slovom V

Nosivost broda je razlika između deplasmana i vlastite mase broda Treba razlikovati korisnu nosivost i ukupnu nosivost Korisna nosivost je masa robe i putnika koji se prevoze skupa s njihovom prtljagom Ukupna nosivost dobiva se kada se korisnoj nosivosti pribroji masa zalihe goriva vode namirnica masa posade i slično Nosivost se označava slovom Q a mjeri u tonamabull Prostornost se definira kao zapremina svih brodskih zatvorenih prostorija izražena u kubičnim metrima BRUTO PROSTORNOST podrazumijeva zapremninu svih brodskih zatvorenih prostorije(BRT) a NETO PROSTORNOST predstavlja zapremninu zatvorenih prostorija za smještaj robe i putnika (NRT) Koeficijent prostornosti je mjera iskoristivosti brodskog prostora a definira se kao omjer NRT i BRT

bull Važan podatak kod svakog broda su i glavne brodske dimenzijebull To su‐ duljina (L)‐ širina (B)

‐ gaz (T)‐ visina (H)‐ visina slobodnog boka broda (Fr)

bull U osnovne dimenzije broda spadajubull duljina broda ndash duljina preko svega - dužina mjerena između dviju krajnih nepokretnih točaka broda ‐ (La)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (LKVL)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu (LKVLO)ndash duljina između perpendikulara ‐ (LPP) Jednaka je udaljenosti između pramčane i krmene okomice (statve) mjeri se odmah ispod KVL1048708 širina brodandash širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda ‐ (Ba)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (BKVL)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu ‐ (BKVLO)bull visina brodandash najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu (vrh dimljaka jarbola komandnog mosta) ‐ (Hm)bull konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda ‐ (Hk) (glavno rebro ‐ poprečni presjek na polovini razmaka između pramčane i krmene okomice)

bull gaz brodandash najveći konstrukcijski gaz ndash mjeri se na glavnom rebru od gornjeg ruba kobilice do najvećeg dopuštenog gaza ‐ (Tmax)ndash gaz na pramcu ‐ Tpndash gaz na krmi ‐ Tkndash najmanji konstrukcijski gaz ndash Tko

1048708 Visina slobodnog boka ‐ mjeri se na glavnom rebru od linije najvećeg dopuštenog gaza od linije najvećeg dopuštenog gaza do gornjeg ruba oplate palube

EUROPSKA MREŽA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA-podunavski ndash Dunav s pritokama-sjevernozapadni ndash Rajna Majna Laba (Elba) Odra Visla-jugozapadni ndash Rohna Seina i Marna-istočni ndash Volga Dnjepar i Don

KLASE PLOVNIH PUTEVA1 I klasa ndash za plovila nosivosti 250-400 t duljine do 55 m širine do 9 m i gaza do 12 m2 II klasa ndash za plovila nosivosti 400-650 t duljine do 55 m širine 85-11 m i gaza 13-16 m3 III klasa ndash za plovila nosivosti 650-1000 t duljine 65-67 m širine 82 m i gaza 18-20 mPlovni putevi velikih gabarita4 IV klasa (međunarodna)ndashza plovila 1000-1500 t duljine 80 m širine 114 m gaza do 25m5 V klasa andash za plovila 1500-3000 t duljine 90-110 m širine 13-14 m i gaza 28 mbndash za plovila 3200-6000 t duljine 110 m širine 14 m i gaza 28 m6 VI klasa andash za plovila 3200-6000 t duljine 135 m širine 16 m i gaza 35 mbndash za plovila 6400-12000 t duljine 150 m širine 20 m i gaza 38 m (okvirno)cndash za plovila 9600-18000 t duljine 150-200 m širine 20 i više m i gaza preko 4 m7 VII klasa ndash za plovila 14500-27000 tduljine 180-250 mširine 25 i više m i gaza preko 6 m

Globalizacija pomorskog prometapromet svih luka svijeta bio je prije Prvoga svjetskog rata oko 500 milijuna tona tereta po završetku Drugoga svjetskog rata iznosio je oko milijardu tona tereta a zadnjih je deset godina oko 10 milijardi tona teretabull takav razvoj svjetskoga lučkog prometa određuje potražnju za novim lučkim kapacitetima koji moraju biti tako dimenzionirani i definirani da udovoljavaju kretanju međunarodne robne razmjene s jedne strane i promjenama morskog brodarstva s drugebull pravci kretanja robnih tokova odnosno pravci kretanja brodova često se mijenjaju što može povećati značenje neke luke ali je može i unazaditi ili potpuno uništitibull ne manje važne su promjene strukture tereta u međunarodnoj robnoj razmjeni jer novi teret traži novu mehanizaciju drukčija skladištabull druga vrsta tereta dovodi u luku drukčije brodove koji traže odgovarajuće obale primjerenu tehnologiju rukovanja teretima i drukčije obalne površinebull brzi specijalizirani i automatizirani brodovi traže brze tehnički dobro opremljene i prostrane lukebull takvi su brodovi skupi pa je njihova eksploatacija isplativa jedino brzim obrtajem sredstava a uspješan se obrtaj može postići u brzim lukamabull osnovne su značajke brzih luka dugačke obale s dovoljnom dubinom mora (za kontejnerske i RO‐RO brodove oko 15 m bulkcarriere oko 18 m a velike tankere 25ndash35 m) dovoljno prostrane operativne obale (prije Drugoga svjetskog rata za prekrcaj generalnog tereta bioje dovoljan prostor od 15000 m2 po jednom vezu a danas je potrebno najmanje 35000 m2 po vezu odnosno 50ndash100000 m2 kod kontejnerskih terminala) te suvremena lučka mehanizacija dosadašnja iskustva u razvoju svjetskih luka i lučkih sustava pokazala su da su se održale i napredovale one luke koje su slijedile kretanja međunarodnoga robnog prometa odnosno dinamičan razvoj suvremene prometne tehnike i tehnologije tj luke koje su u svomrazvoju pružile odgovarajuću tehniku tehnologiju i organizaciju radabull prema nekim studijama predviđa se rast kontejnerskog prometa od 76 u razdoblju do 2015 godine

bull u istom razdoblju predviđa se porast razmjene robe na relaciji Istok ‐ Zapad (Azija ‐ Sj Amerika Azija ndash Europa i Sj Amerika ‐ Europa) za 94 bull značaj pojedinih luka lučkih sustava i prometnih pravaca na svjetskom pomorskom tržištubull tendencija povećanja veličine brodova se nastavlja što potvrđuju narudžbe novih kontejnerskih brodova u razdoblju od 2008 do 2012 godine broj brodova kapaciteta većeg od 7500 TEU rasti će po prosječnoj godišnjoj stopi od 307 brodova od 4000 do 7500 TEU po stopi od 118 godišnje a broj brodova manjih od 4000 TEU po prosječnoj godišnjoj stopi od 58bull ovakvo kretanje kontejnerske flote u svijetu rezultat je očekivanog porasta prometa i prijevoza tereta na sve veće udaljenostibull oko polovice svjetskog prometa kontejnera (55) koncentriran je na Dalekom istoku i tržišta Kine i Indije postaju centri ekonomske i gospodarske moći svijet a do 2015 godine taj će se postotak povećati do 64bull da bi se uspio apsorbirati očekivani porast prometa luke će se morati optimalno uklapati u suvremeni svjetski prometni sustav i postati makrologistički centri u cjelovitom pomorskom i logističkom sustavubull tendencije kretanja svjetskog gospodarstva pred luke i suvremene terminale postavljaju uvjet da djeluju na principu bdquoJUST IN TIMEldquo što znači da će se gradit sve veći terminali opremljeni najsuvremenijom tehnologijom

Najznačajnije prednosti potiskivanih sastava u odnosu na tegljene su-otpori kretanja su za 20 do 25 posto manji od tegljenog sastava jednakog deplasmana-potrebna snaga je 25 do 33 posto manja od tegljenog sastava jednakog deplasmana-manevriranje je olakšano što rezultira smanjenjem posade potiskivanog sastava i do 35 posto-troškovi izgradnje potisnica niži su za 20 do 35 posto u odnosu na izgradnju teglenica iste nosivosti-veća brzina plovidbe za 5 do 20 posto

Prednosti samohodnih brodova u odnosu na tegljene i potiskivane sastave-veće brzine plovidbe-bolje manevarske sposobnosti-lakše savladavanje prijevodnica-potreban manji broj članova posade (2-3 člana)-mogu se koristiti kao tegljači ili potiskivači

Označavanje plovnih putovabull sadrži znakove zabrane znakove obveze znakove ograničenja znakove preporuke znakove upućivanja i pomoćne znakove za unutarnje vodne putovebull određeno značenja pojedinih znakovabull na unutarnjim plovnim putovima u razdoblju od 1990 do 1995 nije bilo aktivnosti niti održavanja niti obilježavanja vodnih putova a od 1995 Do 1997 jedino se vršilo obilježavanje na rijeci Dravi i to u minimalnom opsegubull nakon donošenja Zakona o plovidbi unutarnjim vodama 1998 Godine organizirano se započelo s obnavljanjem sustava obilježavanja a obnavljanje je trajalo 4 godine a pritom je stalno povećavana razina sigurnostibull najprije su uspostavljeni uvjeti za dnevnu a naknadno je obnovljen sustav za noćnu plovidbubull označavanje provodi Agencija za vodne putove u okviru redovne djelatnosti ili po nalogu inspekcije sigurnosti plovidbebull postoji kardinalno (osnovno) i lateralno (bočno) obilježavanje plovnih putova

Sklop brodabull Trup broda opterećen je na savijanje zbog djelovanja težinskih sila s jedne strane i tlaka vode s boka s druge strane Sastoji se od kostura trupa i oplate dna bokova i glavne palubebull Nadgrađe se definira kao skup brodskih prostorija iznad glavne palube koje su čvrsto spojene s glavnom palubom i čiji su bočni zidovi produžetak bokova trupabull Ugradbeni dijelovi su svi oni dijelovi koji se ne mogu nazvati konstruktivnim dakle ne primaju i ne prenose opterećenja kojima su izloženi trup i nadgrađe Tu primjerice pripadajuunutarnje obloge podovi i tavanice pregrade prostorija ‐ osim nepropusnih unutarnji čvrsto ugrađeni namještaj i slično

Brodski kompleks karakteriziraju slijedeće veličinebull Vlastita masa (Do) definira se kao masa potpuno opremljenog broda ne računajući masu goriva pitke i balastne vode zalihe namirnica i masu posade s njihovom prtljagom Tako određenoj masi odgovara ravnina najmanjeg gaza (KVLo) Izražava se u tonamabull Deplasman (Dm) podrazumijeva masu potpuno opremljenog i nakrcanog broda (s teretom i putnicima) do ravnine najvećeg dopuštenog gaza (KVL) Izražava se također u tonamandash Standardni deplasman označava masu potpuno opremljenog broda s 23 zaliha (gorivo voda)

bull Istisnina broda je obujam (volumen) vode istisnute plutajućim tijelom (brodom) Izražava se u kubičnim metrima Ima svoj oblik i težište Pojam istisnine treba razlikovati od deplasmana iako se oni nerijetko poistovjećuju Istisnina se označava slovom V

Nosivost broda je razlika između deplasmana i vlastite mase broda Treba razlikovati korisnu nosivost i ukupnu nosivost Korisna nosivost je masa robe i putnika koji se prevoze skupa s njihovom prtljagom Ukupna nosivost dobiva se kada se korisnoj nosivosti pribroji masa zalihe goriva vode namirnica masa posade i slično Nosivost se označava slovom Q a mjeri u tonamabull Prostornost se definira kao zapremina svih brodskih zatvorenih prostorija izražena u kubičnim metrima BRUTO PROSTORNOST podrazumijeva zapremninu svih brodskih zatvorenih prostorije(BRT) a NETO PROSTORNOST predstavlja zapremninu zatvorenih prostorija za smještaj robe i putnika (NRT) Koeficijent prostornosti je mjera iskoristivosti brodskog prostora a definira se kao omjer NRT i BRT

bull Važan podatak kod svakog broda su i glavne brodske dimenzijebull To su‐ duljina (L)‐ širina (B)

‐ gaz (T)‐ visina (H)‐ visina slobodnog boka broda (Fr)

bull U osnovne dimenzije broda spadajubull duljina broda ndash duljina preko svega - dužina mjerena između dviju krajnih nepokretnih točaka broda ‐ (La)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (LKVL)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu (LKVLO)ndash duljina između perpendikulara ‐ (LPP) Jednaka je udaljenosti između pramčane i krmene okomice (statve) mjeri se odmah ispod KVL1048708 širina brodandash širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda ‐ (Ba)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (BKVL)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu ‐ (BKVLO)bull visina brodandash najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu (vrh dimljaka jarbola komandnog mosta) ‐ (Hm)bull konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda ‐ (Hk) (glavno rebro ‐ poprečni presjek na polovini razmaka između pramčane i krmene okomice)

bull gaz brodandash najveći konstrukcijski gaz ndash mjeri se na glavnom rebru od gornjeg ruba kobilice do najvećeg dopuštenog gaza ‐ (Tmax)ndash gaz na pramcu ‐ Tpndash gaz na krmi ‐ Tkndash najmanji konstrukcijski gaz ndash Tko

1048708 Visina slobodnog boka ‐ mjeri se na glavnom rebru od linije najvećeg dopuštenog gaza od linije najvećeg dopuštenog gaza do gornjeg ruba oplate palube

EUROPSKA MREŽA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA-podunavski ndash Dunav s pritokama-sjevernozapadni ndash Rajna Majna Laba (Elba) Odra Visla-jugozapadni ndash Rohna Seina i Marna-istočni ndash Volga Dnjepar i Don

KLASE PLOVNIH PUTEVA1 I klasa ndash za plovila nosivosti 250-400 t duljine do 55 m širine do 9 m i gaza do 12 m2 II klasa ndash za plovila nosivosti 400-650 t duljine do 55 m širine 85-11 m i gaza 13-16 m3 III klasa ndash za plovila nosivosti 650-1000 t duljine 65-67 m širine 82 m i gaza 18-20 mPlovni putevi velikih gabarita4 IV klasa (međunarodna)ndashza plovila 1000-1500 t duljine 80 m širine 114 m gaza do 25m5 V klasa andash za plovila 1500-3000 t duljine 90-110 m širine 13-14 m i gaza 28 mbndash za plovila 3200-6000 t duljine 110 m širine 14 m i gaza 28 m6 VI klasa andash za plovila 3200-6000 t duljine 135 m širine 16 m i gaza 35 mbndash za plovila 6400-12000 t duljine 150 m širine 20 m i gaza 38 m (okvirno)cndash za plovila 9600-18000 t duljine 150-200 m širine 20 i više m i gaza preko 4 m7 VII klasa ndash za plovila 14500-27000 tduljine 180-250 mširine 25 i više m i gaza preko 6 m

Globalizacija pomorskog prometapromet svih luka svijeta bio je prije Prvoga svjetskog rata oko 500 milijuna tona tereta po završetku Drugoga svjetskog rata iznosio je oko milijardu tona tereta a zadnjih je deset godina oko 10 milijardi tona teretabull takav razvoj svjetskoga lučkog prometa određuje potražnju za novim lučkim kapacitetima koji moraju biti tako dimenzionirani i definirani da udovoljavaju kretanju međunarodne robne razmjene s jedne strane i promjenama morskog brodarstva s drugebull pravci kretanja robnih tokova odnosno pravci kretanja brodova često se mijenjaju što može povećati značenje neke luke ali je može i unazaditi ili potpuno uništitibull ne manje važne su promjene strukture tereta u međunarodnoj robnoj razmjeni jer novi teret traži novu mehanizaciju drukčija skladištabull druga vrsta tereta dovodi u luku drukčije brodove koji traže odgovarajuće obale primjerenu tehnologiju rukovanja teretima i drukčije obalne površinebull brzi specijalizirani i automatizirani brodovi traže brze tehnički dobro opremljene i prostrane lukebull takvi su brodovi skupi pa je njihova eksploatacija isplativa jedino brzim obrtajem sredstava a uspješan se obrtaj može postići u brzim lukamabull osnovne su značajke brzih luka dugačke obale s dovoljnom dubinom mora (za kontejnerske i RO‐RO brodove oko 15 m bulkcarriere oko 18 m a velike tankere 25ndash35 m) dovoljno prostrane operativne obale (prije Drugoga svjetskog rata za prekrcaj generalnog tereta bioje dovoljan prostor od 15000 m2 po jednom vezu a danas je potrebno najmanje 35000 m2 po vezu odnosno 50ndash100000 m2 kod kontejnerskih terminala) te suvremena lučka mehanizacija dosadašnja iskustva u razvoju svjetskih luka i lučkih sustava pokazala su da su se održale i napredovale one luke koje su slijedile kretanja međunarodnoga robnog prometa odnosno dinamičan razvoj suvremene prometne tehnike i tehnologije tj luke koje su u svomrazvoju pružile odgovarajuću tehniku tehnologiju i organizaciju radabull prema nekim studijama predviđa se rast kontejnerskog prometa od 76 u razdoblju do 2015 godine

bull u istom razdoblju predviđa se porast razmjene robe na relaciji Istok ‐ Zapad (Azija ‐ Sj Amerika Azija ndash Europa i Sj Amerika ‐ Europa) za 94 bull značaj pojedinih luka lučkih sustava i prometnih pravaca na svjetskom pomorskom tržištubull tendencija povećanja veličine brodova se nastavlja što potvrđuju narudžbe novih kontejnerskih brodova u razdoblju od 2008 do 2012 godine broj brodova kapaciteta većeg od 7500 TEU rasti će po prosječnoj godišnjoj stopi od 307 brodova od 4000 do 7500 TEU po stopi od 118 godišnje a broj brodova manjih od 4000 TEU po prosječnoj godišnjoj stopi od 58bull ovakvo kretanje kontejnerske flote u svijetu rezultat je očekivanog porasta prometa i prijevoza tereta na sve veće udaljenostibull oko polovice svjetskog prometa kontejnera (55) koncentriran je na Dalekom istoku i tržišta Kine i Indije postaju centri ekonomske i gospodarske moći svijet a do 2015 godine taj će se postotak povećati do 64bull da bi se uspio apsorbirati očekivani porast prometa luke će se morati optimalno uklapati u suvremeni svjetski prometni sustav i postati makrologistički centri u cjelovitom pomorskom i logističkom sustavubull tendencije kretanja svjetskog gospodarstva pred luke i suvremene terminale postavljaju uvjet da djeluju na principu bdquoJUST IN TIMEldquo što znači da će se gradit sve veći terminali opremljeni najsuvremenijom tehnologijom

bull Istisnina broda je obujam (volumen) vode istisnute plutajućim tijelom (brodom) Izražava se u kubičnim metrima Ima svoj oblik i težište Pojam istisnine treba razlikovati od deplasmana iako se oni nerijetko poistovjećuju Istisnina se označava slovom V

Nosivost broda je razlika između deplasmana i vlastite mase broda Treba razlikovati korisnu nosivost i ukupnu nosivost Korisna nosivost je masa robe i putnika koji se prevoze skupa s njihovom prtljagom Ukupna nosivost dobiva se kada se korisnoj nosivosti pribroji masa zalihe goriva vode namirnica masa posade i slično Nosivost se označava slovom Q a mjeri u tonamabull Prostornost se definira kao zapremina svih brodskih zatvorenih prostorija izražena u kubičnim metrima BRUTO PROSTORNOST podrazumijeva zapremninu svih brodskih zatvorenih prostorije(BRT) a NETO PROSTORNOST predstavlja zapremninu zatvorenih prostorija za smještaj robe i putnika (NRT) Koeficijent prostornosti je mjera iskoristivosti brodskog prostora a definira se kao omjer NRT i BRT

bull Važan podatak kod svakog broda su i glavne brodske dimenzijebull To su‐ duljina (L)‐ širina (B)

‐ gaz (T)‐ visina (H)‐ visina slobodnog boka broda (Fr)

bull U osnovne dimenzije broda spadajubull duljina broda ndash duljina preko svega - dužina mjerena između dviju krajnih nepokretnih točaka broda ‐ (La)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (LKVL)ndash duljina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu (LKVLO)ndash duljina između perpendikulara ‐ (LPP) Jednaka je udaljenosti između pramčane i krmene okomice (statve) mjeri se odmah ispod KVL1048708 širina brodandash širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda ‐ (Ba)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti ‐ (BKVL)ndash širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu ‐ (BKVLO)bull visina brodandash najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu (vrh dimljaka jarbola komandnog mosta) ‐ (Hm)bull konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda ‐ (Hk) (glavno rebro ‐ poprečni presjek na polovini razmaka između pramčane i krmene okomice)

bull gaz brodandash najveći konstrukcijski gaz ndash mjeri se na glavnom rebru od gornjeg ruba kobilice do najvećeg dopuštenog gaza ‐ (Tmax)ndash gaz na pramcu ‐ Tpndash gaz na krmi ‐ Tkndash najmanji konstrukcijski gaz ndash Tko

1048708 Visina slobodnog boka ‐ mjeri se na glavnom rebru od linije najvećeg dopuštenog gaza od linije najvećeg dopuštenog gaza do gornjeg ruba oplate palube

EUROPSKA MREŽA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA-podunavski ndash Dunav s pritokama-sjevernozapadni ndash Rajna Majna Laba (Elba) Odra Visla-jugozapadni ndash Rohna Seina i Marna-istočni ndash Volga Dnjepar i Don

KLASE PLOVNIH PUTEVA1 I klasa ndash za plovila nosivosti 250-400 t duljine do 55 m širine do 9 m i gaza do 12 m2 II klasa ndash za plovila nosivosti 400-650 t duljine do 55 m širine 85-11 m i gaza 13-16 m3 III klasa ndash za plovila nosivosti 650-1000 t duljine 65-67 m širine 82 m i gaza 18-20 mPlovni putevi velikih gabarita4 IV klasa (međunarodna)ndashza plovila 1000-1500 t duljine 80 m širine 114 m gaza do 25m5 V klasa andash za plovila 1500-3000 t duljine 90-110 m širine 13-14 m i gaza 28 mbndash za plovila 3200-6000 t duljine 110 m širine 14 m i gaza 28 m6 VI klasa andash za plovila 3200-6000 t duljine 135 m širine 16 m i gaza 35 mbndash za plovila 6400-12000 t duljine 150 m širine 20 m i gaza 38 m (okvirno)cndash za plovila 9600-18000 t duljine 150-200 m širine 20 i više m i gaza preko 4 m7 VII klasa ndash za plovila 14500-27000 tduljine 180-250 mširine 25 i više m i gaza preko 6 m

Globalizacija pomorskog prometapromet svih luka svijeta bio je prije Prvoga svjetskog rata oko 500 milijuna tona tereta po završetku Drugoga svjetskog rata iznosio je oko milijardu tona tereta a zadnjih je deset godina oko 10 milijardi tona teretabull takav razvoj svjetskoga lučkog prometa određuje potražnju za novim lučkim kapacitetima koji moraju biti tako dimenzionirani i definirani da udovoljavaju kretanju međunarodne robne razmjene s jedne strane i promjenama morskog brodarstva s drugebull pravci kretanja robnih tokova odnosno pravci kretanja brodova često se mijenjaju što može povećati značenje neke luke ali je može i unazaditi ili potpuno uništitibull ne manje važne su promjene strukture tereta u međunarodnoj robnoj razmjeni jer novi teret traži novu mehanizaciju drukčija skladištabull druga vrsta tereta dovodi u luku drukčije brodove koji traže odgovarajuće obale primjerenu tehnologiju rukovanja teretima i drukčije obalne površinebull brzi specijalizirani i automatizirani brodovi traže brze tehnički dobro opremljene i prostrane lukebull takvi su brodovi skupi pa je njihova eksploatacija isplativa jedino brzim obrtajem sredstava a uspješan se obrtaj može postići u brzim lukamabull osnovne su značajke brzih luka dugačke obale s dovoljnom dubinom mora (za kontejnerske i RO‐RO brodove oko 15 m bulkcarriere oko 18 m a velike tankere 25ndash35 m) dovoljno prostrane operativne obale (prije Drugoga svjetskog rata za prekrcaj generalnog tereta bioje dovoljan prostor od 15000 m2 po jednom vezu a danas je potrebno najmanje 35000 m2 po vezu odnosno 50ndash100000 m2 kod kontejnerskih terminala) te suvremena lučka mehanizacija dosadašnja iskustva u razvoju svjetskih luka i lučkih sustava pokazala su da su se održale i napredovale one luke koje su slijedile kretanja međunarodnoga robnog prometa odnosno dinamičan razvoj suvremene prometne tehnike i tehnologije tj luke koje su u svomrazvoju pružile odgovarajuću tehniku tehnologiju i organizaciju radabull prema nekim studijama predviđa se rast kontejnerskog prometa od 76 u razdoblju do 2015 godine

bull u istom razdoblju predviđa se porast razmjene robe na relaciji Istok ‐ Zapad (Azija ‐ Sj Amerika Azija ndash Europa i Sj Amerika ‐ Europa) za 94 bull značaj pojedinih luka lučkih sustava i prometnih pravaca na svjetskom pomorskom tržištubull tendencija povećanja veličine brodova se nastavlja što potvrđuju narudžbe novih kontejnerskih brodova u razdoblju od 2008 do 2012 godine broj brodova kapaciteta većeg od 7500 TEU rasti će po prosječnoj godišnjoj stopi od 307 brodova od 4000 do 7500 TEU po stopi od 118 godišnje a broj brodova manjih od 4000 TEU po prosječnoj godišnjoj stopi od 58bull ovakvo kretanje kontejnerske flote u svijetu rezultat je očekivanog porasta prometa i prijevoza tereta na sve veće udaljenostibull oko polovice svjetskog prometa kontejnera (55) koncentriran je na Dalekom istoku i tržišta Kine i Indije postaju centri ekonomske i gospodarske moći svijet a do 2015 godine taj će se postotak povećati do 64bull da bi se uspio apsorbirati očekivani porast prometa luke će se morati optimalno uklapati u suvremeni svjetski prometni sustav i postati makrologistički centri u cjelovitom pomorskom i logističkom sustavubull tendencije kretanja svjetskog gospodarstva pred luke i suvremene terminale postavljaju uvjet da djeluju na principu bdquoJUST IN TIMEldquo što znači da će se gradit sve veći terminali opremljeni najsuvremenijom tehnologijom

1048708 Visina slobodnog boka ‐ mjeri se na glavnom rebru od linije najvećeg dopuštenog gaza od linije najvećeg dopuštenog gaza do gornjeg ruba oplate palube

EUROPSKA MREŽA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA-podunavski ndash Dunav s pritokama-sjevernozapadni ndash Rajna Majna Laba (Elba) Odra Visla-jugozapadni ndash Rohna Seina i Marna-istočni ndash Volga Dnjepar i Don

KLASE PLOVNIH PUTEVA1 I klasa ndash za plovila nosivosti 250-400 t duljine do 55 m širine do 9 m i gaza do 12 m2 II klasa ndash za plovila nosivosti 400-650 t duljine do 55 m širine 85-11 m i gaza 13-16 m3 III klasa ndash za plovila nosivosti 650-1000 t duljine 65-67 m širine 82 m i gaza 18-20 mPlovni putevi velikih gabarita4 IV klasa (međunarodna)ndashza plovila 1000-1500 t duljine 80 m širine 114 m gaza do 25m5 V klasa andash za plovila 1500-3000 t duljine 90-110 m širine 13-14 m i gaza 28 mbndash za plovila 3200-6000 t duljine 110 m širine 14 m i gaza 28 m6 VI klasa andash za plovila 3200-6000 t duljine 135 m širine 16 m i gaza 35 mbndash za plovila 6400-12000 t duljine 150 m širine 20 m i gaza 38 m (okvirno)cndash za plovila 9600-18000 t duljine 150-200 m širine 20 i više m i gaza preko 4 m7 VII klasa ndash za plovila 14500-27000 tduljine 180-250 mširine 25 i više m i gaza preko 6 m

Globalizacija pomorskog prometapromet svih luka svijeta bio je prije Prvoga svjetskog rata oko 500 milijuna tona tereta po završetku Drugoga svjetskog rata iznosio je oko milijardu tona tereta a zadnjih je deset godina oko 10 milijardi tona teretabull takav razvoj svjetskoga lučkog prometa određuje potražnju za novim lučkim kapacitetima koji moraju biti tako dimenzionirani i definirani da udovoljavaju kretanju međunarodne robne razmjene s jedne strane i promjenama morskog brodarstva s drugebull pravci kretanja robnih tokova odnosno pravci kretanja brodova često se mijenjaju što može povećati značenje neke luke ali je može i unazaditi ili potpuno uništitibull ne manje važne su promjene strukture tereta u međunarodnoj robnoj razmjeni jer novi teret traži novu mehanizaciju drukčija skladištabull druga vrsta tereta dovodi u luku drukčije brodove koji traže odgovarajuće obale primjerenu tehnologiju rukovanja teretima i drukčije obalne površinebull brzi specijalizirani i automatizirani brodovi traže brze tehnički dobro opremljene i prostrane lukebull takvi su brodovi skupi pa je njihova eksploatacija isplativa jedino brzim obrtajem sredstava a uspješan se obrtaj može postići u brzim lukamabull osnovne su značajke brzih luka dugačke obale s dovoljnom dubinom mora (za kontejnerske i RO‐RO brodove oko 15 m bulkcarriere oko 18 m a velike tankere 25ndash35 m) dovoljno prostrane operativne obale (prije Drugoga svjetskog rata za prekrcaj generalnog tereta bioje dovoljan prostor od 15000 m2 po jednom vezu a danas je potrebno najmanje 35000 m2 po vezu odnosno 50ndash100000 m2 kod kontejnerskih terminala) te suvremena lučka mehanizacija dosadašnja iskustva u razvoju svjetskih luka i lučkih sustava pokazala su da su se održale i napredovale one luke koje su slijedile kretanja međunarodnoga robnog prometa odnosno dinamičan razvoj suvremene prometne tehnike i tehnologije tj luke koje su u svomrazvoju pružile odgovarajuću tehniku tehnologiju i organizaciju radabull prema nekim studijama predviđa se rast kontejnerskog prometa od 76 u razdoblju do 2015 godine

bull u istom razdoblju predviđa se porast razmjene robe na relaciji Istok ‐ Zapad (Azija ‐ Sj Amerika Azija ndash Europa i Sj Amerika ‐ Europa) za 94 bull značaj pojedinih luka lučkih sustava i prometnih pravaca na svjetskom pomorskom tržištubull tendencija povećanja veličine brodova se nastavlja što potvrđuju narudžbe novih kontejnerskih brodova u razdoblju od 2008 do 2012 godine broj brodova kapaciteta većeg od 7500 TEU rasti će po prosječnoj godišnjoj stopi od 307 brodova od 4000 do 7500 TEU po stopi od 118 godišnje a broj brodova manjih od 4000 TEU po prosječnoj godišnjoj stopi od 58bull ovakvo kretanje kontejnerske flote u svijetu rezultat je očekivanog porasta prometa i prijevoza tereta na sve veće udaljenostibull oko polovice svjetskog prometa kontejnera (55) koncentriran je na Dalekom istoku i tržišta Kine i Indije postaju centri ekonomske i gospodarske moći svijet a do 2015 godine taj će se postotak povećati do 64bull da bi se uspio apsorbirati očekivani porast prometa luke će se morati optimalno uklapati u suvremeni svjetski prometni sustav i postati makrologistički centri u cjelovitom pomorskom i logističkom sustavubull tendencije kretanja svjetskog gospodarstva pred luke i suvremene terminale postavljaju uvjet da djeluju na principu bdquoJUST IN TIMEldquo što znači da će se gradit sve veći terminali opremljeni najsuvremenijom tehnologijom

bull u istom razdoblju predviđa se porast razmjene robe na relaciji Istok ‐ Zapad (Azija ‐ Sj Amerika Azija ndash Europa i Sj Amerika ‐ Europa) za 94 bull značaj pojedinih luka lučkih sustava i prometnih pravaca na svjetskom pomorskom tržištubull tendencija povećanja veličine brodova se nastavlja što potvrđuju narudžbe novih kontejnerskih brodova u razdoblju od 2008 do 2012 godine broj brodova kapaciteta većeg od 7500 TEU rasti će po prosječnoj godišnjoj stopi od 307 brodova od 4000 do 7500 TEU po stopi od 118 godišnje a broj brodova manjih od 4000 TEU po prosječnoj godišnjoj stopi od 58bull ovakvo kretanje kontejnerske flote u svijetu rezultat je očekivanog porasta prometa i prijevoza tereta na sve veće udaljenostibull oko polovice svjetskog prometa kontejnera (55) koncentriran je na Dalekom istoku i tržišta Kine i Indije postaju centri ekonomske i gospodarske moći svijet a do 2015 godine taj će se postotak povećati do 64bull da bi se uspio apsorbirati očekivani porast prometa luke će se morati optimalno uklapati u suvremeni svjetski prometni sustav i postati makrologistički centri u cjelovitom pomorskom i logističkom sustavubull tendencije kretanja svjetskog gospodarstva pred luke i suvremene terminale postavljaju uvjet da djeluju na principu bdquoJUST IN TIMEldquo što znači da će se gradit sve veći terminali opremljeni najsuvremenijom tehnologijom