Embed Size (px)
Citation preview
TEHNIČKI OPIS - PODVOŽNJAK BABIDI
1. TEHNIČKI DIO
1.1 VIZUALNI PREGLED PODVOŽNJAKA I FOTODOKUMENTACIJA
1.1.1 PODVOŽNJAK BABIĆI
Vizualnim pregledom podvožnjaka Babidi utvrđena su oštedenja:
- Jako procurijevanje vode na nižoj strani nadvožnjaka u liniji ispod vijenaca (sl.1.1 – 1.6)
- Dodatno je ustanovljeno i odlamanje rubnih pozicija betonskih položenih rubnjaka na nižim pješačkim stazama oba nadvožnjaka
Uzroci ovih oštedenja su:
Ad 1: curenje vode ispod rubnjaka:
Kolnik je na mostu u velikom poprečnom padu (6%) i nema slivnika što uzrokuje slijevanje velike količine poprečno i uzduž mosta. Procjeđivanje se odvija i kroz asfaltni zastor, po hidroizlaciji, pri čemu se procjedna voda prelijeva preko ruba konzole ispod niže pj.staze kroz rešku između ruba konzole i vijenaca: Ova reška je izvedena u vedoj širini od projektiranih 2 cm (izvedeno 5 -15 cm) s time da je u nju ugrađen beton. Beton u rešci koji nije predviđen je vrlo vjerojatno nearmiran i samo na vrhu povezan s betonom ab nadsloja kolničke ploče, te predstavlja opasnost od odlamanja i ispadanja na prometnicu ispod nadvožnjaka, naročito u uvjetima velike vlage i stalnog curenja oborinskih voda. Iz tih razloga potrebno je spriječiti procurijevanja oborinskih voda (injektiranjem odgovarajudim brtvenim materijalom) i učvršdenje odlamanje betona u rešci prošivanjem armaturnim sidrima.
- Osim gore navedenog procurijevanja dio vode se vjerojatno procjeđuje i kroz reške između betona pj. staze i vijenaca, te betonskih rubnjaka (sl 1.1-1.3). Na tim reškama su izvedena brtvljenja zalijevanjem tekudim bitumenom u zapiljene reške, koje su zapiljene nepravilno, te bitumenska masa ne brtvi. Na svim izvedenim reškama je potrebno ponoviti zarezivanje i brtvljenje reške trajnoelastičnim kitom.
- Na nižim pješačkim stazama oba nadvožnjaka su s obje strane zapažena oštedenja krajnjih rubnjaka uslijed temperaturnog rada predugačko izvedenih monolitnih betonskih rubnjaka, koji koso spajaju rigol izvan mosta i betonski rubnjak na mostu. Ovu situaciju treba popraviti raspiljivanjem betonskih rubnjaka i popravkom položenih rubnjaka (sl 1.4 – 1.5).
- Kroz upornjak dolazi do procjeđivanja vode zbog neadekvatne odvodnje iza upornjaka (sl.1.1-1.6)
Slika 1.1: Procjeđivanje vode i betona iz spoja AB ploče i vijenca.
Slika 1.2: Curenje vode i betona preko AB ploče i nosača na prometnicu ispod podvožnjaka.
3
Slika 1.3: Nepravilno izvedena reška koja ne brtvi dobro spoj vijenca i pješačke staze.
Slika 1.4: Odlamanje betonskog elementa zbog temperaturnog rada rubnjaka izvan mosta.
Slika 1.5: Spoj rubnjaka gdje dolazi do loma uslijed temperaturnog rada betonskog elementa.
Slika 1.6: Detalj procjeđivanja vode kroz upornjak.
4
1.2 TEHNIČKI OPIS SANACIJSKOG ZAHVATA
Potrebno je izvršiti radove sanacije koji su načelno navedeni u prethodnoj točci:
1.2.1 PREDVIĐENI RADOVI:
I. Sanacija spoja ruba AB ploče i pješačke staze (Redoslijed radova kojega se treba pridržavati):
1. Tlačno injektiranje masom za zapunjavanje pukotina koje vlaže
2. Ugradnja procjednica u dnu konzole i postavljanje kanalice za odvod vode, sa vertikalnom cijevi uz upornjak
3. Ugradnja sidara u horizontalne bušene rupe uz korištenje podljevnog morta
4. Obrada vidljivih površina betona trajnoelastičnim zaštitnim premazom
II. Sanacija uzdužnih reški:
1. Uklanjanje bitumenske mase na uzdužnim reškama
2. Proširivanje uzdužnih reški u širini potrebnoj da se otvori spoj dvaju elemenata
3. Fugiranje kitom
III. Sanacija rubnjaka:
1. Uklanjanje oštedenih dijelova rubnjaka
2. Razdvajanje kosog rubnjaka na dijelove, piljenjem
3. Kitanje rezova kosog rubnjaka
4. Izvedba novog položajnog rubnjaka
IV. Sanacija procjeđivanja upornjaka
1. Bušenje rupe kroz zid upornjaka i ugradnja cijevi
2. Izvedba priključenja na kanalicu za odvodnju procjedne vode
5
Mje
sta
inje
ktir
an
ja n
a o
bje
str
an
e i l
oka
cija
uzd
užn
ih r
eški
6
1.3 POSTUPCI RADOVA SANACIJE
2.3.1.Tlačno injektiranje PU mase za brtvljenje pukotina koje cure
Brtvljenje prodora vode provodi se tlačnim injektiranjem PU mase za injektiranje pukotina koje vlaže.
Priprema za injektiranje je zarezivanje betona i brtvljenje donjeg ruba dvaju vertikalnih reški i ugradnja packera u trag reške.
Injektiranje se izvodi ekspandirajudom hidrofobnom elastomernom smolom zatvorene strukture za trajno brtvljenje koja reagira s vodom.
Cilj injektiranja je trajno zabrtviti procjeđivanja vode preko ruba konzole mosta i skretanje procjednih voda na ugrađene procjednice.
Nakon injektiranja PU mase treba brzo slijediti bušenje i ugradnja procjednica, kao se ne bi stvorio veliki pritisak vode na injketirane reške i PU masu u njima. Radove je potrebno izvoditi u meteorološkom periodu s malo oborina. Na smije se prvo ugrađivati procjednice pa onda injektirati kako se ne bi zapunile procjednice.
2.3.2. Ugradnja procjednica kroz AB ploču
Ugradnja procjednica se izvodi sa bušenjem vertikalnih rupa ф 30 mm kroz AB ploču (konzolu) do pješačke staze. Bušenje se izvodi ručnim alatima, svrdlom za beton. Izvodi se na razmaku od 25 cm, u liniji udaljenoj 5-8 cm od ruba glavnog nosača. Bušenje se izvodi do proboja hidroizolacije.
U rupe se ugrađuju cijevi za procjeđivanje (PVC ф 25 mm), korištenjem epoksidnog morta, te ispod njih kanalica za odvod vode. Duljina cijevi za procjeđivanje od donjeg ruba AB ploče iznosi 5 cm.
Limena kanalica (oluk za oborinsku odvodnju krovova) se postavlja duž cijele pješačke staze, te se vertikalom ɸ110 mm odvodi u površinski sustav odvodnje podvožnjaka ispod mosta
2.3.3. Ugradnja procjednice u upornjak
Ugradnja procjedne cijevi (PVC ф 50 mm) u prethodno izbušenu rupu kroz zid upornjaka na mjestu procjeđivanja vode.
Ugrađena procjednica se spaja na vertikalnu cijev od kanalice za odvodnju vode sa AB ploče. Koriste se spojni fazonski komadi i račve u sustavu cijevi za odvodnju.
2.3.4. Ugradnja sidara
Ugradnja sidara od betonskog željeza u prethodno izbušene horizontalne rupe na razmaku od 25 cm (duljine 40 cm) koje prolaze kroz montažni betonski vijenac.
Sidra su ф 12 mm, duljine l = 35 cm.
Ugrađuju se pomodu podljevnog polimercementnog morta prema normi HRN EN 1504-6 ili jednako vrijedno.
7
2.3.5. Obrada vidljivih površina betona
Obrada vidljivih površina betona se vrši nakon čepljenja rupa u koje su ugrađena sidra epoksidnim mortom. Uključuje prethodno hidrodinamičko pranje cijele vanjske površine (tlakom do 400 bara) i premazivanje trajnoelastičnim hidroizolacijskim zaštitnim premazom prema HRN EN 1502-2 ili jednakovrijedno (točka 3.3.)
2.3.6. Sanacija uzdužnih reški
Reške su kod izvođenja mosta zalivene bitumenskom masom za brtvljenje u prethodno zarezane utore. Problem je što je zarezivanje u vedem dijelu reški provedeno izvan reške (u betonu pj.staze, a da nije obuhvadena stvarna reška), te je stvarna reška ostala nezabrtvljena.
Sanacija se izvodi tako da se ukloni bitumenska masa, zatim se reška proširi da obuhvada cijeli spoj.
Nakon proširivanja reške, izvodi se fugiranje trajnoelastičnim kitom sa prednamazom i slojem za odvajanje.
2.3.7. Sanacija rubnjaka
Oštedeni rubni betonski rubnjaci se uklanjaju, mehaničkim putem.
Kosi betonski rubnjak koji je izveden u duljini od 2,0 m se piljenjem razdvaja na dijelove duljine od cca 100 cm. Iza toga se rezovi kitaju.
Na mjestu uklonjenog oštedenog elementa izvodi se novi betonom klase C 35/45 sa trajnosnim svojstvima.
2.3.8. Regulacija prometa tijekom izvođenja sanacijskih radova
Regulacija prometa na trakovima autoceste treba se provoditi u skladu sa dinamikom izvođenja. Dakle, potrebno je zaustavljanje prometa na prometnim trakovima uz koje se izvode radovi, kao i posebna regulacija prometa na cesti ispod, ovisna o tome na kojem se dijelu mosta iznad izvode radovi.
8
2. UVJETI KVALITETE ZA MATERIJALE
2.1. BETON ZA OBNOVU RUBNJAKA
Sanacijski beton se koristi za poravnanje i popravak položenih rubnjaka uz pješačke staze.
- dmax = 16 mm
- Tlačna čvrstoda betona nakon 28 dana prema TPBK-u C 35/45
- Vodonepropusnost prema HRN EN 12390-8 ili jednakovrijedno VDP3 (1,5 cm)
- Otpornost na cikluse smrzavanja i otapanja HRN CEN/TR 15177 ili jednakovrijedno M-200
- Otpornost na djelovanje mraza i soli
za otapanje prema HRN EN 12390-9 ili jednakovrijedno 56 ciklusa
- v/c faktor ≤ 0,45
2.2. PODLJEVNI MORT ZA UGRADNJU ČELIČNIH SIDARA
Podljevni mort se koristi za podlijevanje sidara u bušenim rupama u podložnom betonu. Sidra se koriste za povezivanje i sprezanje slojeva betona. Može se koristiti gotovi podljevni mort deklariran prema normi HRN EN 1504-6 ili jednakovrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 6: Sidrenje čelične armature. Ili polimerni mort spravljen od epoksidne smole koja zadovoljava uvjete norme HRN EN 1504-4 ili jednakovrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 4: Konstrukcijsko lijepljenje.
- dmax = 1 mm
- Tlačna čvrstoda nakon 1 dan ≥ 10 N/mm2
- Tlačna čvrstoda nakon 7 dana ≥ 30 N/mm2
- Tlačna čvrstoda nakon 28 dana ≥ 50 N/mm2
- Prionjivost na beton ≥ 1,5 N/mm2
2.3. MASA ZA INJEKTIRANJE REŠKI KOJE VLAŽE
Masa za injektiranje pukotina treba biti ekspandirajuda hidrofobno elastomerna smola za tvorene strukture za trajno brtvljenje injketiranjem koja reagira s vodom, u skladu s normom HRN EN 1504-5 ili jednako vrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija-Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti-5. dio: Injektiranje betona.
Viskozitet: 800 mPa x s
Gustoda: cca 1,04 kg/l
Vlačna čvrstoda: > 0,12 N/mm2
Faktor pjenjenja: do 10
Kraj ekspanzije cca 3 min
9
2.4 ZAVRŠNI PREMAZ ZA BETON
Trajno-elastični hidroizolacijski zaštitni premaz („C“)
Na betonskim površinama se nanosi trajno-elastični hidroizolacijski površinski premaz, sa oznakom „C“ prema točki 3.3 iz norme HRN EN 1504-2 ili jednakovrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu.
Debljina sloja 1,250 - 1,50 mm
Prionljivost (EN 1542 ili jednakovrijedno) 0,5 (min. 0,25) MPa
Termička kompatibilnost (smrzavanje-odmrzavanje)
Premoštenje pukotina > 0,2 mm
Istezanje > 50 %
Koeficijent kapilarnog upijanja vode < 0,1 kg/m2h0,5
2.5 MASA ZA KITANJE REŠKI U BETONU
Polisulfatni dvokomponentni kit s prednamazom.
Trajnoelastični kit za popunu gornjeg dijela fuga treba zadovoljavati uvijete kvalitete:
- temperaturna postojanost od -30C do + 80C
- rastezljivost do prekida 200 %
- otporan na naftne derivate
- otporan na djelovanje mraza i soli za otapanje.
2.6 ČELIČNA SIDRA
Čelik koji de se ugrađivati mora u pogledu karakteristika ispunjavati uvjete prema propisima iz oblasti betona i armiranog betona.
Koristiti de se čelik oznake i vrste B500B.
Mogu se koristiti čelici prema Prilogu B TPBK i normama HRN EN 10080-1 do 6 za čelik za armiranje ili jednako vrijedno. Označavati se trebaju prema HRN EN 1027-1 i 2 i HRN CR 10260 ili jednako vrijedno.
2.7 CIJEVI ZA ODVODNJU
Cijevi za odvodnju i fazonski komadi su PVC kanalizacijske cijevi za instalacije odvodnje.
10
3. TEHNIČKI UVJETI ZA RADOVE I MATERIJALE
3.1. OPDE ODREDBE ZA RADOVE
Tijekom sanacijskih zahvata, ugrađene materijale efikasno zaštititi od pojačanog strujanja vjetra, i zaštititi od temperature <+5ºC i >+ 25ºC.
Izvoditelj radova mora organizirati i izvoditi sve radove na sanaciji betonske konstrukcije, najprikladnije primjeni i sukladno Projektu uz primjenu svih propisanih mjera zaštite i važedih propisa struke i prakse.
Svi radovi na sanaciji moraju biti koordinirani i po dinamičkom planu od strane nadležne službe odobreni.
Kod pripreme, izvedbe i kontrole kvalitete treba se pridržavati uvjeta iz projekta, a za odredbe koje nisu specificirane treba se pridržavati važedih normativa i propisa.
Sve radove treba izvoditi iz prethodno ispitanih i tijekom radova kontroliranih materijala.
Uzimanje uzoraka u svrhu kontrolnih ispitivanja obavlja ovlaštena organizacija ili izvoditelj, pod kontrolom nadzornog inženjera. O uzimanju uzoraka treba sastaviti zapisnik s potpunim podacima.
3.2. ČUVANJE I NJEGOVANJE IZVEDENIH ELEMENATA SLOJEVA
Njegovanje i zaštita počinju još u fazi nabave, prijevoza i uskladištenja osnovnih materijala na bazi polimercementnog veziva, akrilata i epoksida, koji ne smije biti izložen vlazi, a naročito temperaturama <+5ºC i >+30ºC.
Slojevi na bazi epoksida i akrilata moraju biti efikasno zaštideni od mogudeg vlaženja, niskih i visokih temperatura tijekom spravljanja i ugradnje, prljanja prašinom i mehaničkih oštedenja.
3.3. UVJETI KVALITETE PODLOGE ZA NASTAVAK ODREĐENE VRSTE RADOVA
Vlačna čvrstoda prionljivosti ≥ 2,0 N/mm2
Hrapavost cca 3 mm
pH otvorene površine betona > 11,5
Otvorenost strukture > 50% (vidljivih zrna agregata)
Vlažnost prilagođena sustavu koji se nanosi
3.4. SPRAVLJANJE MATERIJALA ZA UGRADNJU PRI SANACIJI
Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilnim miješanjem uz maseno doziranje komponenata.
Svi materijali moraju biti zaštideni od oborina, niskih i visokih temperatura.
Kapacitet spravljanja mora biti prilagođen vremenu obrade materijala koji se primjenjuje.
11
3.5. INJEKTIRANJE PUKOTINA
Efikasna ugradnja postiže se planiranjem injektiranja, strojnim spravljanjem, masenim doziranjem i uređajima koji mogu održati željeni tlak.
Injektiranje se izvodi standardnim postupkom utiskivanja dvokomponentne injekcijske smole na bazi epoksida.
Sama smola mora zadovoljavati uvjete iz norme HRN EN 1504-5 ili jednakovrijedno : Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 5: Injektiranje betona.
Priprema za injektiranje obuhvada zasijecanje traga pukotine na oba lica betona (na donjoj površini betonskog elementa) u obliku slova „V“ što se izvodi lakim ručnim alatima (s odgovarajudim dlijetom). Nakon čišdenja i ispuhivanja, utor se zatvara brzovezujudim mortom (obično spravljen od epoksidne smole ili drugog kompatibilnog materijala). Nakon očvršdivanja brtve od epoksidnog morta pristupa se bušenju rupa za ugradnju packera. Packeri se ugrađuju u trag pukotine, okomito, na razmaku od cca 25-35 cm. U rupe se ugrađuju packeri, prema uputi proizvođača, te se pristupa utiskivanju mase za injektiranje. S injektiranjem se započinje na jednom kraju pukotine na način da se promatra kada se pojavi istjecanje mase na prvom sljededem packeru. Kad se masa pojavi na njemu, prekida se utiskivanje mase, packer se zatvara (ako nije izveden kao nepovratni ventil) te se prelazi na injektiranje na slijededem mjestu (packeru). Po završetku postupka i nakon vremena vezanja se packeri izvade ili odrežu, a masa za betoniranje traga pukotine (mort u „V“ utoru) se brusilicom poravna (ako je to potrebno zbog ravnosti betonske površine.
Kontrola efikasnosti provedenog injektiranja vrši se prema odgovarajudim točkama norme HRN EN 1504-10 ili jednako vrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija dio 10: Primjena proizvoda i sustava na gradilištu i kontrola kvalitete radova; vizualno na valjcima izbušenim iz sanirane pukotine. Kriterij prihvadanja je 80 % ispunjenost pukotine.
12
4. PROGRAM KONTROLE I POSTUPCI KAKVODE RADOVA I MATERIJALA
4.1. UVOD
Ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete date su smjernice i uvjeti, koje moraju zadovoljiti građevinski radovi i materijali, te montaža konstrukcija, da bi se postigla zadovoljavajuda kvaliteta i trajnost građevina.
Osiguranje kvalitete treba postidi tako da se upotrebljavaju samo provjereni i ispitani materijali, provode ispravne i vješte metode gradnje, koji de biti u skladu sa projektom, standardima i propisima i dobrom praksom.
Kontrolu kvalitete treba provesti stalnim nadziranjem radova u svim fazama od strane nadzornog inženjera i drugih specijalističkih inspektora i institucija za kontrolu i ispitivanje materijala, kao i svim potrebnim ispitivanjima kvalitete materijala ili gotovih građevinskih elemenata.
Materijali koji se koriste za ugradnju trebaju imati valjane dokaze o kvaliteti, bilo da se radi o valjanim ispravama o sukladnosti prema „Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda“ NN br. 103/08 i NN147/09, bilo da se kakvoda dokazuje ispitivanjem na, u tijeku izvedbe izrađenim uzorcima gradiva spravljenih na gradilištu ili proizvodnom pogonu.
4.2. NADZOR
Glavni nadzor nad provođenjem sustava održavanja kvalitete obavlja glavni nadzorni inženjer (kontinuirano). Glavni nadzorni inženjer može imati pomodnike- specijaliste, te prisutnost projektanta koji obnaša projektantski nadzor. U skladu sa zakonskim propisima vanjski nadzor može obavljati i neovisna ovlaštena organizacija za kontrolu kvalitete. Izvoditelj radova mora voditi građevinski dnevnik (prema Pravilniku o vođenju građevinskog dnevnika) koji svakodnevno u vrijeme izvođenja radova ispunjava osoba izvođača, a ovjerava nadzorni inženjer kao i svu ostalu dokumentaciju kakvode korištenih materijala i izvedenih radova. Svi radovi vode se i preuzimaju kroz građevinski dnevnik i to po fazama rada, pri čemu je nužno da za početak radova naredne faze nadzorni inženjer ocjeni kakvodu izvedenih radova, te nakon toga odobri nastavak radova.
PROJEKTANTSKI NADZOR
Projektantski nadzor nad izvođenjem predmetnih radova obavlja projektant osobno ili preko svojih suradnika. Taj nadzor vodi brigu da se radovi izvedu prema projektu i njegovim dopunama (ako takove budu postojale) i svrsishodno namjeni koja proizlazi iz projekta.
Projektantski nadzor je stalnog karaktera.
Projektant ima pravo donositi odluke u slučaju kada se ukaže potreba da se izvrše izmjene pojedinih dijelova projekta, bilo po opsegu, postupku ili redoslijedu izvođenja radova.
STRUČNI NADZOR
Potrebno je osigurati stalni stručni nadzor tijekom izvođenja radova. Nadzorni inženjer je predstavnik vlasnika/investitora, pladen je od vlasnika/investitora i izvršava svoju odgovornost prema njemu. Nadzorni inženjer ima zadatak da kontinuirano prati radove, a za vede radove u punom radnom vremenu. On je odgovoran za tumačenje ugovornih obaveza i izmjena, on uspostavlja kriterije prihvatljivosti, vodi računa da
13
se radovi izvedu u skladu sa projektom i standardima i dobrom praksom, ocjenjuje napredovanje gradnje i određuje dinamiku pladanja graditelju sukladno količini izvršenih radova i ugrađenom materijalu. U slučaju kakvih vedih odstupanja od projektnih postavki, zapažanja ovog nadzora su mjerodavna kod odluke o nastavku rada. Nadzorni inženjer stalno obavještava vlasnika o toku radova i zadovoljenju roka završetka radova.
Nadzorni inženjer mora imati tehničko znanje o građevinskim materijalima i izvođenju gradnje i imati iskustvo sa time i mora zadobiti povjerenje i poštovanje vlasnika i izvoditelja.
IZVJEŠĆE O IZVEDENIM RADOVIMA
Da bi se sačuvali svi podaci o izvedenom stanju, potrebno je po završenom poslu izraditi izvješde o svim izvedenim radovima na sanaciji građevine. Poseban naglasak u tom izvješdu treba staviti na eventualne izmjene u odnosu na predviđeno projektom.
4.3. SPECIFIKACIJE GRAĐEVINSKIH PROIZVODA
Svi građevinski proizvodi koji de se ugrađivati dopremati de se iz pogona i tvornica izvan gradilišta. Za svaki od njih svaka isporuka gradilištu mora imati izjavu o sukladnosti proizvođača i važedu potvrdu sukladnosti s odgovarajudom normom, ako je određenim propisom uvjetovana, odnosno tehničko dopuštenje, ako norma za njega ne postoji. Još prije prve isporuke za svaki novi proizvod, koji de se ugrađivati u građevinu, nadzornom inženjeru treba za njega dostaviti sve potrebne podatke i potvrde o kvaliteti i ishoditi njegovu suglasnost za ugradnju.
Ispitivanje i postupci dokazivanja kvalitete građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu:
Građevinskim projektom nije predviđena proizvodnja predgotovljenih konstrukcijskih betonskih elemenata na gradilištu, ni normiranih ni nenormiranih. Međutim, ako se izvedbenim projektom takva mogudnost predvidi, treba imati na umu da se njihova upotreba mora provjeriti i riješiti projektom usklađenosti njihova ponašanja i ponašanja cijele konstrukcije.
Elementi proizvedeni na gradilištu smatraju se predgotovljenim elementima ako su proizvedeni sukladno odgovarajudoj normi. Oni se i kontroliraju i njihova sukladnost sa specifikacijama norme potvrđuje kao i kod proizvodnje u odgovarajudem proizvodnom pogonu.
Na gradilištu proizvedeni elementi, koji nisu sukladni ni s kojom normom, ne smatraju se predgotovljenim elementima. Proizvode se, kontroliraju i sukladnost im se potvrđuje na ovdje specificirani način kao i kod svih drugih elemenata betonske konstrukcije.
Hidrodemoliranje:
Uklanjanje betona u debljinama predviđenim projektom treba izvesti hidrodemoliranjem (vodenim topom s tlakom na mlaznici do 2500 bara).
Nije mogude koristiti postupak razbijanja betona ručnim alatima jer bi se tako razmrvila struktura preostalog betona (nastajanje mikropukotina koje ne bi kasnije omogudavale dobru prionjivost novog sanacijskog betona, a predstavljaju porozan i propusan sloj u zoni armature).
Osim toga ovakvim načinom bi se djelomično oštetila armatura (točkasta oštedenja koja su prva mjesta za početak eventualne korozije tijekom eksploatacije), te bi se udaranje o šipke armature prenosilo na dijelove koji se ne čiste, što bi u mladom betonu, vjerojatno, uzrokovalo mikropukotina u zaštitnom sloju na mjestima šipki, što nije dopušteno za konstrukciju u ovakvim uvjetima i sa ovakvim zahtjevima.
Nakon hidrodemoliranja oštedenog i zagađenog betona preostaje na gradilištu otpadni materijal: vedi komadi betona, armatura, razbijeni beton (usitnjen – „šuta“). Zbrinjavanje otpadnog materijala treba povjeriti firmi koja je ovlaštena za navedene radove odvoženja i zbrinjavanja.
14
Polimercementni vezni sloj:
Efikasna ugradnja postiže se uribavanjem plastičnom četkom, na prethodno očišdenu i navlaženu podlogu (beton nakon hidrodinamidkog uklanjanja sloja i odstranjivanja skramice i nečistoda).
Slojevi polimercementnog morta za reprofiliranje:
Ugradnja reparaturnog morta na svježi vezni sloj bez oplate ostvaruje se utiskivanjem pomodu metalne gladilice (gletera).
Na vertikalnim plohama i u podgledu elemenata efikasna ugradnja postiže se torkretiranjem.
Kod izvođenja u dva sloja potrebno je u obje varijante izvedbe posebnu pažnju obratiti na ugradnju prvog sloja ispod i oko šipki armature. Novi sloj se izvodi 4 – 6 sati nakon prvog.
Tehnički uvjeti za izvođenje trebaju biti u skladu s odredbom norme norme HRN EN 1504-3 ili jednako vrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti; dio 3: Konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak, te s uvjetima za izvođenje iz norme HRN EN 1504-10 ili jednako vrijedno.
Završni sloj zaštite betona:
Završni sloj za zaštitu izvedenih površina izvodi se nanošenjem premaza četkom ili valjkom ručno, ili špricanjem odgovarajudim strojem.
Tehnički uvjeti za izvođenje trebaju biti u skladu s odredbom norme norme HRN EN 1504-2 ili jednakovrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu, te s uvjetima za izvođenje iz norme HRN EN 1504-10 ili jedankovrijedno.
Spravljanje materijala za ugradnju pri sanaciji:
Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilnim miješanjem uz maseno doziranje komponenata. Svi materijali moraju biti zaštideni od oborina, niskih i visokih temperatura.
Kapacitet spravljanja mora biti prilagođen vremenu obrade materijala koji se primjenjuje.
Transport organizirati tako da se izbjegne svaka mogudnost gubitka materijala, moguda segregacija i onečišdenje.
PLAN UZORKOVANJA I KONTROLNIH ISPITIVANJA
KONSTRUKTIVNI ELEMENT
TLAČNA I SAVOJNA ČVRSTODA
PRIONJIVOST IZVEDENIH SLOJEVA MORTOVA
HRN EN 1542 ili jednakovrijedno (≥1,5N/mm2)
Mort za ugradnju trnova
1 serija morta
(3 prizmice 4x4x16cm)
TEHNIČKI OPIS - PODVOŽNJAK KRČINE
1. UVOD
.
Podvožnjak Krčine
Obavljen je preliminarni pregled građevine i izvedbene dokumentacije, provedeni tijekom rujna 2017.god. Vizualni pregled sa karakterističnim oštedenjima dan je u nastavku.
2. TEHNIČKI DIO
2.1 VIZUALNI PREGLED PODVOŽNJAKA I FOTODOKUMENTACIJA
2.1.1 PODVOŽNJAK KRČINE
Vizualnim pregledom podvožnjaka Krčine utvrđena su oštedenja:
- Jako procurijevanje vode na nižoj strani nadvožnjaka u liniji ispod vijenaca (sl.2.1.1-1 i 2)
- Curenje vode u prostor iza zida upornjaka i preko zida (sl.2.1.1-5 i 6)
- Dodatno je ustanovljeno i odlamanje rubne pozicije jednog betonskog rubnjaka
Uzroci ovih oštedenja su:
Ad 1: curenje vode ispod rubnjaka:
- Procjeđivanje se odvija i kroz asfaltni zastor, po hidroizlaciji, pri čemu se procjedna voda prelijeva preko ruba konzole ispod niže pj.staze kroz rešku između ruba konzole i vijenaca: Ova reška je izvedena u vedoj širini od projektiranih 2 cm (izvedeno 5 -15 cm) s time da je u nju ugrađen beton. Beton u rešci koji nije predviđen je vrlo vjerojatno nearmiran i samo na vrhu povezan s betonom ab nadsloja kolničke ploče, te predstavlja opasnost od odlamanja i ispadanja na prometnicu ispod nadvožnjaka, naročito u uvjetima velike vlage i stalnog curenja oborinskih voda. Iz tih razloga potrebno je spriječiti procurivanje oborinskih voda (injektiranjem odgovarajudim brtvenim materijalom) i učvršdenje odlamanje betona u rešci prošivanjem armaturnim sidrima.
- Osim gore navedenog procurivanje dio vode se vjerojatno procjeđuje i kroz reške između betona pj.staze i vijenaca, te betonskih rubnjaka (sl 2.1.1.-3 i 4). Na tim reškama su izvedena brtvljenja zalijevanjem tekudim bitumenom u zapiljene reške, koje su zapiljene nepravilno, te bitumenska masa ne brtvi. Na svim izvedenim reškama je potrebno ponoviti zarezivanje i brtvljenje reške trajnoelastičnim kitom.
Ad 2: prelijevanje vode iza i preko zida upornjaka
- Inspekcijskim nalazom utvrđeno je prelijevanje vode u unutrašnjost upornjaka i preko zida upornjaka. Istražnim radovima smo predvidjeli pregled i ispitivanje sustava odvodnje na podvožnjaku. U elaboratu (br. E-72550-1524/17, od 22.12.2017.) je utvrđeno da vodonepropusnost internog kanalizacijskog sustava nije glavni uzrok prodora vode u donji dio konstrukcije na upornjaku U2 podvožnjaka.
- Analizom poprečnih i uzdužnih padova kolnika na mostu i pristupnim rampama došli smo do zaključka da je procurivanje u podkonstrukciju mogude jedino kroz dio središnjeg pojasa u smjeru Dubrovnika koji je izveden od zbijenog kamenog materijala (sl.2.1.1-7,8,9,10). Dio središnjeg pojasa duljine cca 5m nalazi se između prijelaznih ploča dvaju mostova, a iza njega je dugački potez betonom obloženog središnjeg pojasa. Evidentno je da je ovo jedini propusni dio konstrukcije u kojemu se može odvijati procjeđivanje točno iznad mjesta vidljivog vlaženja na sredini upornjaka U2. Slična situacija se nalazi i na zapadnom pristupu mostu, s time da je procurivanje vode manjeg intenziteta.
- Pregledom konstrukcije ustanovljeno je i da nije izvedena drenažna cijev (procjednica) koja je trebala odvesti vodu sa horizontalnog dijela zida oba upornjaka izvan konstrukcije.
Ad 3: pukotine na betonu pješačke staze
- Poprečne pukotine od ranog skupljanja betona na betonskoj pješačkoj stazi (na sve 4 staze) - sl.2.1.1-11.
Ad 4: odlamanje betonskog rubnjaka
- uslijed temperaturnog rada predugačko izvedenog monolitnog betonskog rubnjaka, koji koso spajaju rigol izvan mosta i betonski rubnjak na mostu, dolazi do odvajanja betonskog elementa (sl 2.1.1.-12). Ovu situaciju treba popraviti raspiljivanjem betonskog rubnjaka i popravkom položenog rubnjaka.
Slika 2.1.1-1: Procjeđivanje vode i betona iz spoja AB ploče i vijenca po gredi i nosaču podvožnjaka.
Slika 2.1.1-2: Curenje betona preko AB između vijenca i AB ploče.
Slika 2.1.1-3: Nepravilno izvedena reška koja ne brtvi dobro spoj vijenca i pješačke staze.
Slika 2.1.1-4: Krivo izvedena uzdužna reška koja ne brtvi spoj dvaju elemenata.
Slika 2.1.1-5: Prelijevanje vode preko i iza zida upornjaka.
Slika 2.1.1-6: Curenje vode preko vanjske strane upornjaka, ispod cijevi za odvodnju.
Slika 2.1.1-7: Središnji pojas preko kojega dolazi do procurivanja.vode na upornjak podvožnjaka.
Slika 2.1.1-8: Središnji pojas na drugoj strani podvožnjaka.
Slika 2.1.1-9: Reviziono okno u središnjem pojasu. Vidljivi tragovi vodenog taloga.
Slika 2.1.1-10: Reviziono okno u središnjem pojasu na drugoj strani podvožnjaka. Vidljivi tragovi vodenog nanosa.
Slika 2.1.1-11: Pojava poprečnih pukotina na pješačkoj stazi po cijeloj duljini podvožnjaka.
Slika 2.1.1-12: Spoj rubnjaka gdje dolazi do odvajanja uslijed temperaturnog rada betonskog elementa.
2.2 TEHNIČKI OPIS SANACIJSKOG ZAHVATA
Potrebno je izvršiti radove sanacije koji su načelno navedeni u prethodnoj točci:
2.2.1 PREDVIĐENI RADOVI:
I. Sanacija spoja ruba AB ploče i pješačke staze (Redoslijed radova kojega se nužno treba pridržavati):
1. Tlačno injektiranje masom za zapunjavanje pukotina koje vlaže
2. Ugradnja procjednica u dnu konzole i postavljanje kanalice za odvod vode
3. Ugradnja sidara u horizontalne bušene rupe uz korištenje podljevnog morta
4. Obrada vidljivih površina betona trajnoelastičnim zaštitnim premazom
II. Sanacija uzdužnih reški:
1. Uklanjanje bitumenske mase na uzdužnim reškama
2. Proširivanje uzdužnih reški u širini potrebnoj da se otvori spoj dvaju elemenata
3. Fugiranje kitom (s prednamazom)
III. Sanacija rubnjaka:
1. Razdvajanje kosog rubnjaka na dijelove, piljenjem i odvajanjem od rubnjaka
2. Kitanje rezova kosog rubnjaka
3. Pričvršdenje položenog rubnjaka
IV. Sanacija poprečnih pukotina na pješačkoj stazi
1. Zapiljavanje gornjeg traga pukotine
2. Punjenje pukotine injekcijskom masom
V. Procjeđivanje
1. Uklanjanje dijela središnjeg pojasa ispred i iza podvožnjaka u duljini cca 5m, iskopom zbijenog kamenog materijala nasipa u debljini od 60cm
2. Ugradnja novih slivnica u središnji pojas
3. Izrada betonske ploče u debljini 20cm (sa slojem cementne stabilizacije od 40cm) na mjestu uklonjenog nasipa
4. Otvaranje rupa-otvora na mjestu svih poprečnih rebara od betona na vrhu zida upornjaka (U1 i U2). Otvori moraju omoguditi tečenje vode koja se procijedi na ležajnu gredu zida upornjaka, uzduž cijelog upornjaka, pa do procjednice koja izlazi na nižem krilu upornjaka
5. Ugradnja procjednice na nižem krilu upornjaka (cijev Φ100 mm) kao što je bilo osnovnim projektom predviđeno
6. Hidrodinamičko uklanjanje degradiranog, promočenog i prosoljenog betona zida upornjaka; injektiranje pukotina, reprofilacija sanacijskim mortom; pranje vidljivih površina oba upornjaka; nanošenje završnog zaštitnog premaza
Mje
sta
ob
no
ve i
brt
vlh
jen
ja r
eški
- l
oka
cija
uzd
užn
ih r
eški
ko
je s
e sa
nir
aju
2.3 POSTUPCI RADOVA SANACIJE
2.3.1. Tlačno injektiranje PU mase za brtvljenje pukotina koje cure
Brtvljenje prodora vode provodi se tlačnim injektiranjem PU mase za injektiranje pukotina koje vlaže.
Priprema za injektiranje je zarezivanje betona i brtvljenje donjeg ruba dvaju vertikalnih reški i ugradnja packera u trag reške.
Injektiranje se izvodi ekspandirajudom hidrofobnom elastomernom smolom zatvorene strukture za trajno brtvljenje koja reagira s vodom.
Cilj injektiranja je trajno zabrtviti procjeđivanja vode preko ruba konzole mosta i skretanje procjednih voda na ugrađene procjednice.
Nakon injektiranja PU mase treba brzo slijediti bušenje i ugradnja procjednica, kao se ne bi stvorio veliki pritisak vode na injketirane reške i PU masu u njima. Radove je potrebno izvoditi u meteorološkom periodu s malo oborina. Na smije se prvo ugrađivati procjednice pa onda injektirati kako se ne bi zapunile procjednice.
2.3.2. Ugradnja procjednica
Ugradnja procjednica se izvodi sa bušenjem vertikalnih rupa Ø 30 mm kroz AB ploču (konzolu) do pješačke staze. Bušenje se izvodi ručnim alatima, svrdlom za beton. Izvodi se na razmaku od 25 cm, u liniji udaljenoj 5-8 cm od ruba glavnog nosača. Bušenje se izvodi do proboja hidroizolacije.
U rupe se ugrađuju cijevi za procjeđivanje (PVC Ø 25 mm), korištenjem epoksidnog morta, te ispod njih kanalica za odvod vode. Duljina cijevi za procjeđivanje od donjeg ruba AB ploče iznosi 5 cm.
Limena kanalica (oluk za oborinsku odvodnju krovova) se postavlja duž cijele pješačke staze, te se vertikalom Ø 110 mm odvodi u površinski sustav odvodnje podvožnjaka ispod mosta
2.3.3. Ugradnja sidara
Ugradnja sidara od betonskog željeza u prethodno izbušene horizontalne rupe na razmaku od 25 cm (duljine 40 cm) koje prolaze kroz montažni betonski vijenac.
Sidra su Ø 12 mm, duljine l = 35 cm.
Ugrađuju se pomodu podljevnog polimercementnog morta prema normi HRN EN 1504-6 ili jednakovrijedno.
2.3.4. Obrada vidljivih površina betona vijenca i podgleda pješačke konzole
Obrada vidljivih površina betona se vrši nakon čepljenja rupa u koje su ugrađena sidra epoksidnim mortom. Uključuje prethodno hidrodinamičko pranje cijele vanjske površine (tlakom do 400 bara) i premazivanje trajnoelastičnim hidroizolacijskim zaštitnim premazom prema HRN EN 1502-2 ili jednakovrijedno (točka 3.3.)
2.3.5. Sanacija uzdužnih reški
Reške su kod izvođenja mosta zalivene bitumenskom masom za brtvljenje u prethodno zarezane utore. Problem je što je zarezivanje u vedem dijelu reški provedeno izvan reške (u betonu pj.staze, a da nije obuhvadena stvarna reška), te je stvarna reška ostala nezabrtvljena.
Sanacija se izvodi tako da se ukloni bitumenska masa, zatim se reška proširi da obuhvada cijeli spoj.
Nakon proširivanja reške, izvodi se fugiranje trajnoelastičnim kitom sa prednamazom i slojem za odvajanje.
2.3.6. Sanacija rubnjaka
Oštedeni rubni betonski rubnjak se uklanja, mehaničkim putem.
Kosi betonski rubnjak koji je izveden u duljini od 2,0 m se piljenjem razdvaja na dijelove duljine od cca 100 cm. Iza toga se rezovi kitaju.
Na mjestu uklonjenog oštedenog elementa izvodi se novi betonom klase C 35/45 sa trajnosnim svojstvima ili se koristi isti ako nije ošteden. U tom slučaju ga je potrebno ponovno ugraditi korištenjem podložnog morta.
2.3.7. Uklanjanje nasutog dijela središnjeg pojasa uz podvožnjak
Uklanjanje se izvodi strojnim i ručnim iskopom zbijenog kamenog materijala središnjeg pojasa (između dva asfaltna kolnika), u dužini zahvata 5m sa obje strane mosta. Iskop se izvodi u debljini od 60cm, sa poravnavanjem donjeg sloja.
2.3.8. Ugradnja slivnika na poziciji središnjeg pojasa uz most
U središnjem pojasu na obje strane uz most je potrebno ugraditi novi cestovni slivnik i povezati ga na postojede RO središnjeg sustava odvodnje. Slivnik treba pozicionirati na optimalno mjesto obzirom na dolazne vode sa kolnika, te na mogudnost priključenja na postojedi sustav odvodnje. Oko slivnika treba izvesti u novom betonu za oblogu središnjeg pojasa padove od 1,5-2,5% kako bi se voda namjerila prema slivniku.
2.3.9. Ugradnja betona središnjeg pojasa
Ugradnja betona klase C35/45, razred otpornosti djelovanja na mraz i sol MS 56, razred vodonepropusnosti VDP 3, u debljini 20cm + 40cm sloja cementne stabilizacije.
2.3.10. Radovi na vrhu AB zida upornjaka:
- Oslobađanje protočnosti vode cijelom duljinom zida upornjaka. Izvodi se probijanjem puta preko svih betonskih prepreka na vrhu zida upornjaka (unutarnja krila). Obzirom na skučenost prostora mogu se koristiti bušilice sa dugim svrdlom ili voda pod tlakom za probijanje betona. Potrebno je osloboditi minimalno rupu površine cca 50cm2
- Bušenje rupe na nižem krilu upornjaka u visini koja omoguduje prelijevanje procjednih voda. Uključuje ugradnju PVC cijevi Φ100mm za prelijevanje vode sa zida upornjaka na okolni teren, sve kako je bilo predviđeno originalnim projektom.
2.3.11. Popravak i zaštita oštedenih dijelova upornjaka
- Hidrodinamičko uklanjanje degradiranog, promočenog i prosoljenog betona svih oštedenih površina upornjaka. Izvodi se u debljini sloja do 2cm i 10cm
- Reprofilacija sanacijskim mortom, Izvodi se u debljini sloja do 2cm i 10cm
- Tlačno injektiranje svih pukotina u zidu upornjaka
- Pranje vidljivih površina oba upornjaka i nanošenje završnog zaštitnog premaza.
2.3.12. Sanacija poprečnih pukotina na gornjoj površini pješačkih staza
- Zarezivanje traga postojedih pukotina brusilicom ili sjekačem u dubini 2-3cm
- Gravitacijsko injektiranje epoksidnom smolom za brtvljenje pukotina
- Hidrodinamičko pranje kompletnih gornjih površina pješačkih staza
- Nanošenje zaštitnog trajnoelastičnog premaza
2.3.13. Regulacija prometa tijekom izvođenja sanacijskih radova
Regulacija prometa na trakovima autoceste treba se provoditi u skladu sa dinamikom izvođenja. Dakle, potrebno je zaustavljanje prometa na prometnim trakovima uz koje se izvode radovi, kao i posebna regulacija prometa na cesti ispod, ovisna o tome na kojem se dijelu mosta iznad izvode radovi.
3. UVJETI KVALITETE ZA MATERIJALE
3.1. BETON ZA OBNOVU RUBNJAKA I UGRADNJU BETONA SREDIŠNJEG POJASA
Sanacijski beton se koristi za poravnanje i popravak položenih rubnjaka uz pješačke staze.
- dmax = 16 mm
- Tlačna čvrstoda betona nakon 28 dana prema TPBK-u C 35/45
- Vodonepropusnost prema HRN EN 12390-8 ili jednakovrijedno VDP3 (1,5 cm)
- Otpornost na cikluse smrzavanja i otapanja HRN CEN/TR 15177 ili jednakovrijedno M 56
- Otpornost na djelovanje mraza i soli
za otapanje prema HRN EN 12390-9 ili jednakovrijedno MS 56 ciklusa
- v/c faktor ≤ 0,45
3.2. PODLJEVNI MORT ZA UGRADNJU ČELIČNIH SIDARA
Podljevni mort se koristi za podlijevanje sidara u bušenim rupama u podložnom betonu. Sidra se koriste za povezivanje i sprezanje slojeva betona. Može se koristiti gotovi podljevni mort deklariran prema normi HRN EN 1504-6 ili jednakovrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 6: Sidrenje čelične armature. Ili polimerni mort spravljen od epoksidne smole koja zadovoljava uvjete norme HRN EN 1504-4 ili jednakovrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 4: Konstrukcijsko lijepljenje.
- dmax = 1 mm
- Tlačna čvrstoda nakon 1 dan ≥ 10 N/mm2
- Tlačna čvrstoda nakon 7 dana ≥ 30 N/mm2
- Tlačna čvrstoda nakon 28 dana ≥ 60 N/mm2
- Prionjivost na beton ≥ 1,5 N/mm2
3.3. MASA ZA INJEKTIRANJE REŠKI KOJE VLAŽE
Masa za injektiranje pukotina treba biti ekspandirajuda hidrofobno elastomerna smola za tvorene strukture za trajno brtvljenje injketiranjem koja reagira s vodom, u skladu s normom HRN EN 1504-5 ili jednakovrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija-Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti-5. dio: Injektiranje betona.
Viskozitet: 800 mPa x s
Gustoda: cca 1,04 kg/l
Vlačna čvrstoda: > 0,12 N/mm2
Faktor pjenjenja: do 10
Kraj ekspanzije cca 3 min
3.4. EPOKSIDNA SMOLA ZA INJEKTIRANJE PUKOTINA
Koristi se za konstantno injektiranje betona, na oba načina ugradnje:
- tlačno injektiranje pomodu packera (zid upornjaka)
- gravitacijsko injektiranje betona pješačke staze
Viskozitet: 300 ~ mPa x s
Tlačna čvrstoda ~ 60 Mpa
Vlačan čvrstoda ~ 40 Mpa
Vrijeme obrade ~ 40 min
Temp. Obrade +8ºC - +30ºC
3.5. ZAVRŠNI PREMAZ ZA BETON
Trajno-elastični hidroizolacijski zaštitni premaz („C“)
Na betonskim površinama se nanosi trajno-elastični hidroizolacijski površinski premaz, sa oznakom „C“ prema točki 3.3 iz norme HRN EN 1504-2 ili jednakovrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu.
Debljina sloja 0,5 - 0,75 mm
Prionljivost (EN 1542) 0,5 (min. 0,25) MPa
Termička kompatibilnost (smrzavanje-odmrzavanje)
Premoštenje pukotina > 0,2 mm
Istezanje > 50 %
Koeficijent kapilarnog upijanja vode < 0,1 kg/m2h0,5
3.6. MASA ZA KITANJE REŠKI U BETONU
Polisulfatni dvokomponentni kit s prednamazom.
Trajnoelastični kit za popunu gornjeg dijela fuga treba zadovoljavati uvijete kvalitete:
- temperaturna postojanost od -30C do + 80C
- rastezljivost do prekida 200 %
- otporan na naftne derivate
- otporan na djelovanje mraza i soli za otapanje.
3.7. ČELIČNA SIDRA
Čelik koji de se ugrađivati mora u pogledu karakteristika ispunjavati uvjete prema propisima iz oblasti betona i armiranog betona.
Koristiti de se čelik oznake i vrste B500B.
Mogu se koristiti čelici prema Prilogu B TPBK i normama HRN EN 10080-1 do 6 za čelik za armiranje ili jednakovrijedno. Označavati se trebaju prema HRN EN 1027-1 i 2 ili jednakovrijedno i HRN CR 10260 ili jednakovrijedno.
3.8. PC REPARATURNI MORT ZA OBNOVU AB POVRŠINA
Polimer-cementni mort klase R 4 – tiksotropni (prema HRN EN 1504-3 ili jednakovrijedno)
dmax = 4mm
Tlačna čvrstoda nakon 28 dana (HRN EN 12190 ili jednakovrijedno 45 N/mm2
Prionljivost na podlogu (EN 1542) 2,0 MPa
Termička kompatibilnost (smrzavanje-odmrzavanje)
- Prionljivost nakon 50 ciklusa (EN 13687-1) 2,0 MPa
Modul elastičnosti (EN 13412) 20 GPa
4. TEHNIČKI UVJETI ZA RADOVE I MATERIJALE
4.1. OPDE ODREDBE ZA RADOVE
Tijekom sanacijskih zahvata, ugrađene materijale efikasno zaštititi od pojačanog strujanja vjetra, i zaštititi od temperature <+5ºC i >+ 25ºC.
Izvoditelj radova mora organizirati i izvoditi sve radove na sanaciji betonske konstrukcije, najprikladnije primjeni i sukladno Projektu uz primjenu svih propisanih mjera zaštite i važedih propisa struke i prakse.
Svi radovi na sanaciji moraju biti koordinirani i po dinamičkom planu od strane nadležne službe odobreni.
Kod pripreme, izvedbe i kontrole kvalitete treba se pridržavati uvjeta iz projekta, a za odredbe koje nisu specificirane treba se pridržavati važedih normativa i propisa.
Sve radove treba izvoditi iz prethodno ispitanih i tijekom radova kontroliranih materijala.
Uzimanje uzoraka u svrhu kontrolnih ispitivanja obavlja ovlaštena organizacija ili izvoditelj, pod kontrolom nadzornog inženjera. O uzimanju uzoraka treba sastaviti zapisnik s potpunim podacima.
4.2. ČUVANJE I NJEGOVANJE IZVEDENIH ELEMENATA SLOJEVA
Njegovanje i zaštita počinju još u fazi nabave, prijevoza i uskladištenja osnovnih materijala na bazi polimercementnog veziva, akrilata i epoksida, koji ne smije biti izložen vlazi, a naročito temperaturama <+5ºC i >+30ºC.
Slojevi na bazi epoksida i akrilata moraju biti efikasno zaštideni od mogudeg vlaženja, niskih i visokih temperatura tijekom spravljanja i ugradnje, prljanja prašinom i mehaničkih oštedenja.
4.3. UVJETI KVALITETE PODLOGE ZA NASTAVAK ODREĐENE VRSTE RADOVA
Vlačna čvrstoda prionljivosti ≥ 1,5 N/mm2
Hrapavost cca 3 mm
pH otvorene površine betona > 11,5
Otvorenost strukture > 50% (vidljivih zrna agregata)
Vlažnost prilagođena sustavu koji se nanosi
4.4. SPRAVLJANJE MATERIJALA ZA UGRADNJU PRI SANACIJI
Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilnim miješanjem uz maseno doziranje komponenata.
Svi materijali moraju biti zaštideni od oborina, niskih i visokih temperatura.
Kapacitet spravljanja mora biti prilagođen vremenu obrade materijala koji se primjenjuje.
4.5. INJEKTIRANJE PUKOTINA
Efikasna ugradnja postiže se planiranjem injektiranja, strojnim spravljanjem, masenim doziranjem i uređajima koji mogu održati željeni tlak.
Injektiranje se izvodi standardnim postupkom utiskivanja dvokomponentne injekcijske smole na bazi epoksida.
Sama smola mora zadovoljavati uvjete iz norme HRN EN 1504-5 ili jednakovrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 5: Injektiranje betona.
Priprema za injektiranje obuhvada zasijecanje traga pukotine na oba lica betona (na donjoj površini betonskog elementa) u obliku slova „V“ što se izvodi lakim ručnim alatima (s odgovarajudim dlijetom). Nakon čišdenja i ispuhivanja, utor se zatvara brzovezujudim mortom (obično spravljen od epoksidne smole ili drugog kompatibilnog materijala). Nakon očvršdivanja brtve od epoksidnog morta pristupa se bušenju rupa za ugradnju packera. Packeri se ugrađuju u trag pukotine, okomito, na razmaku od cca 25-35 cm. U rupe se ugrađuju packeri, prema uputi proizvođača, te se pristupa utiskivanju mase za injektiranje. S injektiranjem se započinje na jednom kraju pukotine na način da se promatra kada se pojavi istjecanje mase na prvom sljededem packeru. Kad se masa pojavi na njemu, prekida se utiskivanje mase, packer se zatvara (ako nije izveden kao nepovratni ventil) te se prelazi na injektiranje na slijededem mjestu (packeru). Po završetku postupka i nakon vremena vezanja se packeri izvade ili odrežu, a masa za betoniranje traga pukotine (mort u „V“ utoru) se brusilicom poravna (ako je to potrebno zbog ravnosti betonske površine.
Kontrola efikasnosti provedenog injektiranja vrši se prema odgovarajudim točkama norme HRN EN 1504-10 ili jednako vrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija dio 10: Primjena proizvoda i sustava na gradilištu i kontrola kvalitete radova; vizualno na valjcima izbušenim iz sanirane pukotine. Kriterij prihvadanja je 80 % ispunjenost pukotine.
5. PROGRAM KONTROLE I POSTUPCI KAKVODE RADOVA I MATERIJALA
5.1. UVOD
Ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete date su smjernice i uvjeti, koje moraju zadovoljiti građevinski radovi i materijali, te montaža konstrukcija, da bi se postigla zadovoljavajuda kvaliteta i trajnost građevina.
Osiguranje kvalitete treba postidi tako da se upotrebljavaju samo provjereni i ispitani materijali, provode ispravne i vješte metode gradnje, koji de biti u skladu sa projektom, standardima i propisima i dobrom praksom.
Kontrolu kvalitete treba provesti stalnim nadziranjem radova u svim fazama od strane nadzornog inženjera i drugih specijalističkih inspektora i institucija za kontrolu i ispitivanje materijala, kao i svim potrebnim ispitivanjima kvalitete materijala ili gotovih građevinskih elemenata.
Materijali koji se koriste za ugradnju trebaju imati valjane dokaze o kvaliteti, bilo da se radi o valjanim ispravama o sukladnosti prema „Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda“ NN br. 103/08 i NN147/09, bilo da se kakvoda dokazuje ispitivanjem na, u tijeku izvedbe izrađenim uzorcima gradiva spravljenih na gradilištu ili proizvodnom pogonu.
5.2. NADZOR
Glavni nadzor nad provođenjem sustava održavanja kvalitete obavlja glavni nadzorni inženjer (kontinuirano). Glavni nadzorni inženjer može imati pomodnike- specijaliste, te prisutnost projektanta koji obnaša projektantski nadzor. U skladu sa zakonskim propisima vanjski nadzor može obavljati i neovisna ovlaštena organizacija za kontrolu kvalitete. Izvoditelj radova mora voditi građevinski dnevnik (prema Pravilniku o vođenju građevinskog dnevnika) koji svakodnevno u vrijeme izvođenja radova ispunjava osoba izvođača, a ovjerava nadzorni inženjer kao i svu ostalu dokumentaciju kakvode korištenih materijala i izvedenih radova. Svi radovi vode se i preuzimaju kroz građevinski dnevnik i to po fazama rada, pri čemu je nužno da za početak radova naredne faze nadzorni inženjer ocjeni kakvodu izvedenih radova, te nakon toga odobri nastavak radova.
PROJEKTANTSKI NADZOR
Projektantski nadzor nad izvođenjem predmetnih radova obavlja projektant osobno ili preko svojih suradnika. Taj nadzor vodi brigu da se radovi izvedu prema projektu i njegovim dopunama (ako takove budu postojale) i svrsishodno namjeni koja proizlazi iz projekta.
Projektantski nadzor je stalnog karaktera.
Projektant ima pravo donositi odluke u slučaju kada se ukaže potreba da se izvrše izmjene pojedinih dijelova projekta, bilo po opsegu, postupku ili redoslijedu izvođenja radova.
STRUČNI NADZOR
Potrebno je osigurati stalni stručni nadzor tijekom izvođenja radova. Nadzorni inženjer je predstavnik vlasnika/investitora, pladen je od vlasnika/investitora i izvršava svoju odgovornost prema njemu. Nadzorni inženjer ima zadatak da kontinuirano prati radove, a za vede radove u punom radnom vremenu. On je odgovoran za tumačenje ugovornih obaveza i izmjena, on uspostavlja kriterije prihvatljivosti, vodi računa da se radovi izvedu u skladu sa projektom i standardima i dobrom praksom, ocjenjuje napredovanje gradnje i
određuje dinamiku pladanja graditelju sukladno količini izvršenih radova i ugrađenom materijalu. U slučaju kakvih vedih odstupanja od projektnih postavki, zapažanja ovog nadzora su mjerodavna kod odluke o nastavku rada. Nadzorni inženjer stalno obavještava vlasnika o toku radova i zadovoljenju roka završetka radova.
Nadzorni inženjer mora imati tehničko znanje o građevinskim materijalima i izvođenju gradnje i imati iskustvo sa time i mora zadobiti povjerenje i poštovanje vlasnika i izvoditelja.
IZVJEŠĆE O IZVEDENIM RADOVIMA
Da bi se sačuvali svi podaci o izvedenom stanju, potrebno je po završenom poslu izraditi izvješde o svim izvedenim radovima na sanaciji građevine. Poseban naglasak u tom izvješdu treba staviti na eventualne izmjene u odnosu na predviđeno projektom.
5.3. SPECIFIKACIJE GRAĐEVINSKIH PROIZVODA
Svi građevinski proizvodi koji de se ugrađivati dopremati de se iz pogona i tvornica izvan gradilišta. Za svaki od njih svaka isporuka gradilištu mora imati izjavu o sukladnosti proizvođača i važedu potvrdu sukladnosti s odgovarajudom normom, ako je određenim propisom uvjetovana, odnosno tehničko dopuštenje, ako norma za njega ne postoji. Još prije prve isporuke za svaki novi proizvod, koji de se ugrađivati u građevinu, nadzornom inženjeru treba za njega dostaviti sve potrebne podatke i potvrde o kvaliteti i ishoditi njegovu suglasnost za ugradnju.
Ispitivanje i postupci dokazivanja kvalitete građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu:
Građevinskim projektom nije predviđena proizvodnja predgotovljenih konstrukcijskih betonskih elemenata na gradilištu, ni normiranih ni nenormiranih. Međutim, ako se izvedbenim projektom takva mogudnost predvidi, treba imati na umu da se njihova upotreba mora provjeriti i riješiti projektom usklađenosti njihova ponašanja i ponašanja cijele konstrukcije.
Elementi proizvedeni na gradilištu smatraju se predgotovljenim elementima ako su proizvedeni sukladno odgovarajudoj normi. Oni se i kontroliraju i njihova sukladnost sa specifikacijama norme potvrđuje kao i kod proizvodnje u odgovarajudem proizvodnom pogonu.
Na gradilištu proizvedeni elementi, koji nisu sukladni ni s kojom normom, ne smatraju se predgotovljenim elementima. Proizvode se, kontroliraju i sukladnost im se potvrđuje na ovdje specificirani način kao i kod svih drugih elemenata betonske konstrukcije.
Hidrodemoliranje:
Uklanjanje betona u debljinama predviđenim projektom treba izvesti hidrodemoliranjem (vodenim topom s tlakom na mlaznici do 2500 bara).
Nije mogude koristiti postupak razbijanja betona ručnim alatima jer bi se tako razmrvila struktura preostalog betona (nastajanje mikropukotina koje ne bi kasnije omogudavale dobru prionjivost novog sanacijskog betona, a predstavljaju porozan i propusan sloj u zoni armature).
Osim toga ovakvim načinom bi se djelomično oštetila armatura (točkasta oštedenja koja su prva mjesta za početak eventualne korozije tijekom eksploatacije), te bi se udaranje o šipke armature prenosilo na dijelove koji se ne čiste, što bi u mladom betonu, vjerojatno, uzrokovalo mikropukotina u zaštitnom sloju na mjestima šipki, što nije dopušteno za konstrukciju u ovakvim uvjetima i sa ovakvim zahtjevima.
Nakon hidrodemoliranja oštedenog i zagađenog betona preostaje na gradilištu otpadni materijal: vedi komadi betona, armatura, razbijeni beton (usitnjen – „šuta“). Zbrinjavanje otpadnog materijala treba povjeriti firmi koja je ovlaštena za navedene radove odvoženja i zbrinjavanja.
Polimercementni vezni sloj:
Efikasna ugradnja postiže se uribavanjem plastičnom četkom, na prethodno očišdenu i navlaženu podlogu (beton nakon hidrodinamidkog uklanjanja sloja i odstranjivanja skramice i nečistoda).
Slojevi polimercementnog morta za reprofiliranje:
Ugradnja reparaturnog morta na svježi vezni sloj bez oplate ostvaruje se utiskivanjem pomodu metalne gladilice (gletera).
Na vertikalnim plohama i u podgledu elemenata efikasna ugradnja postiže se torkretiranjem.
Kod izvođenja u dva sloja potrebno je u obje varijante izvedbe posebnu pažnju obratiti na ugradnju prvog sloja ispod i oko šipki armature. Novi sloj se izvodi 4 – 6 sati nakon prvog.
Tehnički uvjeti za izvođenje trebaju biti u skladu s odredbom norme norme HRN EN 1504-3 ili jednakovrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti; dio 3: Konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak, te s uvjetima za izvođenje iz norme HRN EN 1504-10 ili jednakovrijedno.
Završni sloj zaštite betona:
Završni sloj za zaštitu izvedenih površina izvodi se nanošenjem premaza četkom ili valjkom ručno, ili špricanjem odgovarajudim strojem.
Tehnički uvjeti za izvođenje trebaju biti u skladu s odredbom norme norme HRN EN 1504-2 ili jednakovrijedno: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu, te s uvjetima za izvođenje iz norme HRN EN 1504-10 ili jednakovrijedno.
Spravljanje materijala za ugradnju pri sanaciji:
Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilnim miješanjem uz maseno doziranje komponenata. Svi materijali moraju biti zaštideni od oborina, niskih i visokih temperatura.
Kapacitet spravljanja mora biti prilagođen vremenu obrade materijala koji se primjenjuje.
Transport organizirati tako da se izbjegne svaka mogudnost gubitka materijala, moguda segregacija i onečišdenje.
PLAN UZORKOVANJA I KONTROLNIH ISPITIVANJA
KONSTRUKTIVNI ELEMENT
TLAČNA I SAVOJNA ČVRSTODA
PRIONJIVOST IZVEDENIH SLOJEVA MORTOVA
HRN EN 1542 (≥1,5 N/mm2) ili jednakovrijedno
Mort za ugradnju trnova
1 serija morta
(3 prizmice 4x4x16cm)
Mort R4 za reprofilaciju
1 serija morta
(3 prizmice 4x4x16cm)
3 mjesta (po 1 na 3 različite površine)
RADOVI
TLAČNA ČVRSTODA
HRN EN 12390
OTPORNOST NA MRAZ I SOL
HRN EN 12390-9 ili jednakovrijedno
(maks. 1 kg/m2;
sr. 0,5 kg/m2
OTPORNOST NA SMRZAVANJE
HRN CEN/TR 15177 ili jednakovrijedno (pad dinamičkog modula
elastičnosti 25%)
VODONEPROPUSNOST
HRN EN 12390-8 ili jednakovrijedno
(VDP3: 15 mm)
UGRADNJA BETONA
SR.POJASA
3 kocke ili
1 kocka za svaki dan betoniranja
- - 1 serija
GRAFICKI PRILOZI
PODVOZNJAK BABICI
Sanacija reski:
POSTUPAK SANACIJE OBJE VANJSKE PJESACKE STAZE
Postojece stanje:- nepravilno zapiljena i zalivena reska
O
+-
o o
PVC cjevcice
TK TIT1 V 25
u \ 25 / j,25 u 25 k 11 w * 1
Vodolovno korito
INVE5TITOR:
HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.10 000 ZAGREB, SlROUNA 4
MAPA:
TEHNICKO RJESENJE
NARUdlTELJ:
HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.10 000 ZAGREB, SlROUNA A
PROJEKTAKT:
mr.sc. KRUNOSLAV MAVAR, dipl.ing.grad.
GRADEVINA:
PODVOZNJAKBABICI
SURADNia:
NIKOLA HODAK, struc.spec.ing.grad.
SADR2AJi
PRESJEK I POGLED KARAKTERISTICNOG DETAUA IGH-
IHST1TUT IGH
BROJ PROJEKTA:72590-1266/17
MJERILO:1:10
datum: ■prosinac, 2017.
ARHIVSKI BROJ:
TR-024/17BROJ PRILOGA:
1
PODVOZNJAK KRCINE
POSTUPAK SANACIJE OBJE VANJSKE PJESACKE STAZE
INVESTITOR:
HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.10 000 ZAGREB, SlROllNA A
MAPA:
TEHNICKO RJESENJE
SADRZAJ:
PRESJEK 1 POGLED KARAKTERISTICNOG DETAUA
IBMINS7TTVTIGHNARudnaj;
HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.10 000 ZAGREB, SlROUNA -1
PROJEKTAKT:
mr.sc. KRUNOSLAV MAVAR, dipl.ing.grad. BROJ PROJEKTA:72120-IZV-031 -2018
GRADHVINA:
PODVOZNJAKKRONE
SURADNIO:
NIKOLA HODAK, struc.spec.ing.grad.
MJERILO:1:10
DATUM: .. vveljaca, 2018.
ARHIVSKI BROJ: BROJ PRILOGA:1
PRIVREMENA REGULACIJA PROMETA
Obveza Izvođača je postava, održavanje i uklanjanje privremene regulacije prometa na način koji
osigurava sigurno odvijanje prometa uz optimalnu protočnost i nesmetano izvođenje radova.
Ukoliko izvođač radova zbog potrebe gradilišta zahtjeva drugi tip privremene regulacije u odnosu na
niže propisane, sav trošak izrade potrebnog prometnog elaborata, uspostave, održavanja i uklanjanja
iste snosi o svom trošku. Na izrađeni prometni elaborat privremene regulacije prometa, Izvođač
radova je dužan ishoditi Suglasnost Hrvatskih autocesta d.o.o.
1. POSTAVA PRIVREMENE REGULACIJE PROMETA
Prije početka izvođenja radova, Izvođač radova je dužan osigurati postavljanje privremene regulacije
prometa. Pod istim se podrazumijeva doprema prometne signalizacije i opreme te rad na uspostavi
privremene regulacije prometa.
Privremena regulacija prometa ne smije se postavljati neposredno pred dane vikenda, blagdana i
praznika, osim ako Naručitelj to izričito ne zahtjeva.
Postavu privremene regulacije prometa Izvođač radova dužan je izvoditi na način da se ne ugrožava
sigurnost korisnika autoceste uz osiguranje optimalne protočnosti prilikom same uspostave, kao i
sigurnost samih djelatnika na postavljanju. Dužnost Naručitelja je pružanje zaštite Izvođača radova
prilikom uspostave privremene regulacije prometa. U prilogu se nalaze situacije privremenih
regulacija prometa TIP 1A, TIP 1B i TIP L te specifikacija prometne signalizacije i opreme u skladu s
kojim je potrebno uspostaviti privremene regulacije prometa za vrijeme izvođenja predmetnih
radova.
2. ODRŽAVANJE PRIVREMENE REGULACIJE PORMETA
Izvođač radova je obvezan održavati privremenu regulaciju prometa tako da istu čisti i nadopunjuje,
zamjenjuje ili popravlja dotrajalu, oštedenu, manjkavu ili nestalu prometnu signalizaciju i opremu,
odnosno da prometnu signalizaciju i opremu na cesti održava tako da se osigura njena potpuna
funkcionalnost i vidljivost tijekom ugovorenih radova od uspostave do uklanjanja. Izvođač mora
osigurati kontinuirano (24-satno) dežurstvo radi održavanja privremene regulacije prometa te u
slučaju oštedenja prometne signalizacije i opreme istu je potrebno odmah zamijeniti
Cijena održavanja privremene regulacije prometa definirana je ugovorom i to na način da ista mora
biti usklađena s brojem dana izvođenja radova. Cijena podrazumijeva održavanje privremene
regulacije prometa i u dane kada su radovi u prekidu (npr. uoči i za dane vikenda i blagdana, za
vrijeme nepovoljnih vremenskih prilika i dr.). Ako radovi zbog kojih je privremena regulacija prometa
uspostavljena završe ranije od predviđenog roka, cijena održavanja mora se umanjiti razmjerno broju
dana kada se nede osiguravati radovi. Ako se rokovi za izvršenje radova, krivnjom Izvođača radova
produlje, cijena održavanja privremene regulacije prometa ne može biti veda od cijene definirane
ugovorom. Ako se rokovi za izvršenje radova, krivnjom Naručitelja produlje cijena održavanja mora se
uvedati razmjerno broju dana za koje de se dodatno osiguravati radovi.
Sav nepredviđeni nastali trošak Naručitelja koji se odnosi na održavanje privremene regulacije
prometa, zaračunavat de se Izvođaču sukladno važedem troškovniku HAC-a prema kojem se
reguliraju troškovi koji se provode na zahtjev stranke.
3. UKLANJANJE PRIVREMENE REGULACIJE PROMETA
Nakon završetka radova Izvođač je obvezan ukloniti svu prometnu signalizaciju i opremu privremene
regulacije prometa te stalnu prometnu signalizaciju i opremu dovesti u prvotno projektirano stanje.
Dužnost Naručitelja je pružanje zaštite Izvođača radova prilikom uklanjanja privremene regulacije
prometa.
4. PRAVO PENALIZACIJE ZBOG NASTANKA ZASTOJA I KOLONA VOZILA
Naručitelj zadržava pravo zaračunavanja troškova, odnosno penalizacije zbog nastanka zastoja i
kolona vozila duljih od 2000 m' (formirane u dvije prometne trake) u prilaznoj zoni radova i to pod
sljededim uvjetima:
ako Izvođač radova nije uspostavio privremenu regulaciju prometa ili istu ne održava,
sukladno situacijama iz priloga,
ako je Izvođač radova svojom greškom (nemarnošdu) izazvao stvaranje zastoja i kolona te,
pod drugim uvjetima, ukoliko se dokaže da je izazvana krivnjom Izvođača radova.
Troškovi penalizacije na ime stvaranja nastanka zastoja i kolona vozila duljih od 2000 m' i pod
navedenim uvjetima iznose 2 %O dnevno od cijene Ugovora, ali ne više od 5 % cijene Ugovora.
5. OBVEZE NARUČITELJA
pružanje zaštite Izvođača radova prilikom uspostave privremene regulacije prometa,
pružanje zaštite Izvođača radova prilikom uklanjanja privremene regulacije prometa.
6. ZAKONI, NORME, PRAVILNICI, SMJERNICE
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13,
92/14, 64/15, 108/17);
Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)
Pravilnik o održavanju cesta (NN 90/14);
Pravilnik o ophodnji javnih cesta (NN 75/14);
Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/05, 64/05,
155/05, 14/11);
Opdi tehnički uvjeti za radove na cestama knjiga I - VI (Zagreb, prosinac 2001.
Hrvatske ceste – Hrvatske predmetne ceste);
Priručnik HAC-a - Tipske privremene regulacije prometa za vrijeme izvođenja radova
na autocestama - verzija II, lipanj 2011. godina
HRVATSKE NORME:
HRN EN 12899-1: 2008 en Stalni uspravni cestovni prometni znakovi – 1 dio, Stalni
znakovi
HRN EN 12352: 2000 en Oprema za regulaciju prometa – Upozoravajude i sigurnosne
svjetlosne naprave
HRN EN 12368 - Oprema za regulaciju prometa
HRN 1114 Prometni znakovi - Tehnički uvjeti
HRN 1115 Prometni znakovi - Znakovi opasnosti
HRN 1116 Prometni znakovi - Znakovi izričitih naredbi
HRN 1117 Prometni znakovi - Znakovi obavijesti
PRIVREMENA REGULACIJA PROMETA TIP -1 A :I___________________________________________________________________________________________ I
7
8
PRIV
REM
ENA
REG
ULA
CIJ
A PR
OM
ETA
TIP
OOt' 1-03S3vWtea *
ooe i-ea C09
003 389
83V©
ooi 1-89 ©
03 I
(1)
OS 913 0
1
zea*<Jrgr®■#
K36/J:l.=2,75 ^
(D
K36^
A“Ip
K32- "BA
1
t
< LU
GO
-<OfSiCO CO
0 C1650
0
20
© B31 100
©A23
B32 200
60) B31 300* K31
A25rj&400m | E01 400
NA
POM
ENA
razm
aklO
mu
zonl
rado
va Ijl
■«" u>
]|
KO
MA
DA
CM CM
10ko
m/
100
m
2 kp
l
CM 1CM
OZN
AK
A
C16
E01
K36
K32 K31
IZO
LEO
OPR
EME
[eI[i| k\V 3JES.W /■ |\ ra
1 i |■ 13 19
s CM CM -I! + **
CM «|!+ **■
| m 3 s
1ZQ
LED
OPR
EME
<3 © © ©
Specifikacija prometnih znakova za podvoznjakBabici (414+110km) i Krcine (414+320km)PRP TIP - 1A
Redni broj Izgled prometnog znakaOznakaznaka
Broj znakova
1 /fc\<.................jA 25 8
2 © B 31 4
3 (80) B 31 6
4©
B 31 4
5©
B 31 8
6a
B 60 18
7 In300 v
C 92 4
8 h6M -•
C 92 4
9 E01 4800 m
10 (2 C 16 4
Stupovi za PZ 2" 60
11 K 31 8£ ok*
12 itm K32-GL 2
13 K32-SL 16
14 Akumulator A 180 6
14 *sa postoljem ^
K 23 18
15\
sa postoljemK 36 100
Specifikacija prometnih znakova za podvoznjakBabici (414+110km) i Krcine (414+320km)PRP TIP - IB
Redni broj Izgled prometnog znakaOznakaznaka
Broj znakova
1 A 25 8
2 © B 31 4
3 (80) B 31 6
4 ® B 31 4
5 B 31 8
6 © B 60 18
7 rtBOO m
C 92 4
8 rt300 m
C 92 4
9 800 m E01 4
10 0 C16 4
Stupovi za PZ 2" 60
11 mK 31 8
12 ,f £ \ K32-GL 2
13 K32-SL 16
14 Akumulator A 180 6
14sa postoljem ^
K 22 18
15sa postoljem
K 35 100
Specifikacija prometnih znakova za regulaciju ispodobjekta BabiciPRP TIP - L
Redni broj Izgled prometnog znakaOznakaznaka
Broj, znakova
1 A A 25 2
2 A A 23 2
3 B 31 2
4 B 31 2
5 © B 32 2
6 0 C 16 2
7 E01 2400 m
8 Stupovi za PZ 2" 12
9*
- - . ,
4- K31 2
10 A M.K32-GL 2
11 *** __ K32-SL 8
12 Akumulator A 180 16
13 prenosivi semafor 8O
2
14sa postoljem ^
K 22 5
15
f.
ssa postoljem ^
K 23 5
16r/
sa postoljem yobostrano
K 35/36 10
Specifikacija prometnih znakova za regulaciju ispodobjekta KrcinePRP TIP - L
Redni broj Izgled prometnog znakaOznakaznaka
Broj znakova
1A
A 25 2
2A
A 23 2
3<3s>
B 31 2
4 (go) B 31 2
5©
B 32 2
60
C16 2
7 E01 2400 m
8 Stupovi za PZ 2" 12
9--£--- iff
K 31 2
10 K32-GL 2
11 K32-SL 8
12 Akumulator A 180 16
13 prenosivi semafor8O
2
! 14 sa postoljem ^ K 22 5
15 *sa postoljem ^
K 23 5
16 sa postoljem obostrano
K 35/36 10
