UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVUSAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ

TEHNIČKI PREGLED VOZILA

Profesor: Student:Doc. dr Asib Alihodžić Aldin Žižo, 22/11

Doboj, 2015.

UVOD

Sigurnost saobraćaja je jedan od najvećih problema u svim društvenim zajednicama i u svim zemljama svijeta. Veliki broj poginulih (od ukupnog broja poginulih u svijetu više od dvije trećine otpadaju na nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju), trajno onesposobljenih i teško povrijeđenih osoba, kao i ogromne materijalne štete, zahtijevaju da se sigurnost saobraćaja suštinski i značajno poveća, odnosno da se osmišljeno poduzimaju mjere koje će osigurati, između ostaloga, i visoke kvalitete vozila u pogledu svih, za sigurnost saobraćaja važnih performansi, kako aktivne tako i pasivne sigurnosti, svojstava pouzdanosti, odnosno vjerojatnost ispravnog rada i adekvatnog reagiranja u kritičnim situacijama, te opremljenosti vozila uređajima i opremom značajnom za sigurnost saobraćaja, kao i podizanjem svijesti vozača o važnosti ispravnog vozila te kontrolom tehničke ispravnosti vozila.

Gledao sam da ovaj seminarski rad bude jasan i sažet, a u isto vrijeme sam se trudio da u radi navedem ono što sam propustio navesti u dnevniku prakse.

Motorno vozilo predstavlja kompromis različitih zahtjeva kao što su:- visoke tehničke, eksploatacione, ergonomske i ekološke karakteristike,- visoka pouzdanost i spremnost za stupanje u rad i- niski troškovi proizvodnje i eksploatacije.Zadovoljavanje tih zahtjeva je ključni problem razvoja. Stoga je neophodan sistemskiprilaz koji uzima u obzir:- znanja i kreativnost konstruktora,- mogućnosti proizvođača,- zahtjeve i potrebe korisnika i- mogućnosti i raspoložive resurse održavalaca.

1

1. OPĆE INFORMACIJE O TEHNIČKOM PREGLEDU VOZILA

1.1. Pojam tehničkog pregleda vozila

Tehnički pregled vozila (TPV) je djelatnost od opšteg društvenog interesa gledajući iz aspekta sigurnosti saobraćaja na putevima, te isto tako i ekologije. TPV je obavezan za sva motorna i priključna vozila. STPV mora provjere tehničke ispravnosti motornih i priključnih vozila obavljati u skladu sa odredbama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine i podzakonskim propisima donesenim na osnovi ovih zakona, uz korištenje svih propisanih uređaja i opreme na stanici tehničkog pregleda, te primjenom procedura za tehnički pregled vozila donesenih na osnovu navedenih propisa. Posao provjere tehničke ispravnosti vozila predstavlja javnu ovlast, te ukoliko se nepoštuju zakonske osnove ista će biti povučena ili će biti izrečene kaznene mjere. [1] 

1.2. Uređaji koji se provjeravaju na vozilu na tehničkom pregledu

Na TPV provjeravaju se svi uređaji koji su serijski ugrađeni u vozilo, bez bitnog rastavljanja dijelova vozila. Na primjer, ako na kontrolnoj tabli svijetli indikator upozorenja koji se odnosi na zračni jastuk, kontrolor tehničke ispravnosti vozila neće provjeravati postojanje istog, niti će rastavljati spomenuti sklop, nego će vozilo proglasiti tehnički neispravnim. Dakle, svako vozilo koje učestvuje u saobraćaju na putevima mora biti tehnički ispravno, drugim riječima mora zadovoljiti tražene zakonske kriterije na tehničkom pregledu. Svaki vlasnik vozila, odnosno vozač trebao bi obaviti prije odlaska na redovni tehnički pregled vozila neki vid pregleda vozila, tj. pregled onih dijelova vozila koji su ključni za sigurno učestvovanje vozila u saobraćaju na putevima. Taj pregled uključuje vizuelni pregled slijedećih sklopova i uređaja [1]:- upravljač i to položaj, zračnost – vizuelno,- radna i pomoćna kočnica,- stanje tahografa,- svjetlosni uređaji,- vjetrobran, retrovizori i druge staklene površine,- brisači i perači vjetrobrana,- pneumatici,- kontrolna signalizacija u kabini vozila,- izduvni sistem i buka koju proizvode,- uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila,- oprema vozila i drugi uređaji bitni za sigurnost saobraćaja na putevima. Nakon što se uvjerimo vlastitom procjenom da bi svi ti sklopovi i uređaji trebali funkcionisati onako kako je to proizvođač osmislio i definisao, povećavamo šanse za prolaz na tehničkom pregledu i izbjegavamo nepotrebno gubljenje vremena za dolazak na ponovljeni pregled. Ovo je postupak koji nam ne bi trebao oduzeti više od pet minuta, a može nam olakšati daljnje radnje. Inače svaki vozač je po zakonu dužan ove radnje obaviti prije svakog uključivanja u saobraćaj sa svojim vozilom. [1]

2

1.3. Vrste tehničkih pregleda

Pravilnikom o tehničkom pregledu vozila(Službeni glasnik BiH, br. 13/07, 72/07, 74/08, 3/09, 76/09 i 29/11), definirani su redovni i vanredni tehnički pregled. Redovni tehnički pregled vozila se obavlja prije registracije vozila u periodu ne dužem od 30 dana isteka registracije. Novoproizvedena vozila podliježu obvezi obavljanja tehničkog pregleda za njegovu registraciju i u ovom slučaju vrijedi 24 mjeseca. Vandredni tehnički pregled se obavlja na zahtjev ovlaštene službene osobe, nakon prometne nezgode, nakon izvršene prepravke ili ugradnje nekog sklopa na vozilu od čije ispravnosti ovisi i tehnička ispravnost vozila. Pravilnikom o tehničkim pregedima vozila u članku 18 stavku 4 definiran je i redovni šestomjesečni pregled kojem podliježu: taxi vozila, autobusi, teretna motorna i priključna vozila, vozila auto škola i vozila rent-car-a, izuzev u slučajevima navedenim u Zakonu. Ove odredbe vrijede za vozila starija od 5 godina. Tehnički pregled vozila koja ne podliježu obavezi godišnjeg registriranja obavlja se u periodu ne dužem od 30 dana prije isteka roka od godinu dana od prethodno obavljenog tehničkog pregleda. [2]

Pravilnikom o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila (Službene novine Federacije BiH, broj 51/06, 79/06, 11/09 i 56/10), definiran je preventivni pregled motornih i priključnih vozila, koji može biti dnevni i periodični. Periodični preventivni tehnički pregled vozila obavlja se, u ovisnosti od starosne dobi, vrste i namjene vozila. Periodični tehnički pregled obavlja se u vremenskim rokovima nakon što vozilo pređe propisani broj kilometara od dana prethodno obavljenog tehničkog pregleda ili isteka vremenskog perioda, kako je dato tabelom u Pravilniku o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila. [2]

Pravilnikom o tehničko-eksploatacijskim uvjetima za motorna vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza (Službene novine Federacije BiH, broj 51/06, 79/06, 11/09 ,56/10 i 79/11), definiran je tehničko eksplotacijski pregled vozila. Pregled vozila na osnovu odredbi ovog Pravilnika vrši se u ovisnosti od starosne dobi vozila i to [2]:- za vozila starosti do jedne godine - jednom i to na početku razdoblja korištenja vozila, a potvrda se izdaje s rokom vrijednosti pet godina;- za vozila starosti od jedne do dvije godine - jednom i to na početku razdoblja korištenja vozila, a potvrda se izdaje s rokom vrijednosti četri godine;- za vozila starosti od dvije do osam godina - svake tri godine, a potvrda se izdaje sa rokom vrijednosti tri godine;- za vozila starosti od osam do deset godina - svake dvije godine, a potvrda se izdaje sa rokom vrijednosti dvije godine;- za vozila starosti preko deset godina - svake godine, a potvrda se izdaje sa rokom vrijednosti jedne godine.

3

2. PROCES OBAVLJANJA TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILA

2.1. Uslovi za obavljanje tehničkog pregleda

Da bi se provjerila ispravnost, odnosno pravilno funkcioniranje pojedinih uređaja, sistema iopreme na vozilu potrebno je poznavati odgovarajući način i metode rada. Prije samog tehničkog pregleda, za sva vozila pa tako i putničke automobile treba vrijediti [1]: 1. Tehničkom pregledu vozila može se pristupiti ako je vozilo čisto i uredno obojeno, ako su mu svi sklopovi podmazani, ako dubina šara na gaznom dijelu pneumatika zadovoljava propisane uslove, karoserija i staklene površine nisu oštećene.2. Tehnički pregled obavlja se na praznom vozilu, osim u slučaju opravdane nemogućnosti da se vozilo isprazni od tereta, pod uslovom da takvim pregledom neće biti dovedena u pitanje ispravnost i funkcionalnost instalirane opreme na stanici.3. Tehnički pregled vozila mora se izvršiti u potpunosti, bez obzira da li je tokom pregleda utvrđena neispravnost vozila.

Prije početka tehničkog pregleda vozilo mora biti parkirano ispred tehnološke linije, dolinije i znaka STOP. Tehnički pregled vozila se obavlja na zahtjev stranke koja je dužna zaposlenoj osobi na stanici [1]:a) predočiti dokumente koje je izdala nadležna institucija i koji svjedoče o vlasništvu i tehničkim karakteristikama vozila ili njegovih pojedinih sklopova i uređaja (račun o kupovini vozila, jedinstvena carinska isprava, prometna dozvola),b) priložiti dokaz o uplati naknade u skladu sa cjenovnikom usluga za obavljanje tehničkog pregleda ic) predočiti lični identifikacijski dokument (lična karta, pasoš ili vozačka dozvola), a nosilac prava korištenja vozila i punomoć.

2.2. Zahtjev za obavljanje tehničkog pregleda vozila

Tehnički pregled vozila se obavlja na zahtjev stranke koja je dužna voditelju na stanici [3]:  a)  predočiti dokumente koje je izdala nadležna institucija i koji svjedoče o vlasništvu i tehničkim karakteristikama vozila ili njegovih pojedinih sklopova i uređaja (Saobraćajna dozvola, Potvrda o registraciji, dodatno i atest vozila (ukoliko je došlo do promjene tehničkih podataka o vozilu)),  b) priložiti dokaz o uplati naknade u skladu sa važećim cjenovnikom usluga za obavljanje tehničkog pregleda vozila, i  c) predočiti osobni identifikacioni dokument (lična karta, pasoš ili vozačka dozvola). 

4

2.3. Mjesto obavljanja tehničkog pregleda

Tehnički pregled vozila ne smije se obavljati izvan objekta stanice za tehnički pregled vozila, osim ispitivanja buke, jačine zvučnih signala i izduvnih gasova. Izuzetno, tehnički pregled vozila, koja zbog svojih konstruktivnih osobina ne mogu biti pregledana u stanici tehničkog pregleda, može se obaviti na poligonu stanice tehničkog pregleda, koja za to ima odobrenje. [3]

Slika 1. Raspored opreme u stanici tehničkog pregleda (4)1-Uređaj za provjeru ispravnosti svjetala, 2-Mjerni uređaj, displej za pregled, 3-Traka za kretanje vozila, 4-

Mjerni uređaj, 5-Kanal, 6-Valjci, 7-Vaga, 8-Ulazna vrata, 9-Senzor za prepoznavanje aktivnosti, 10-Pokazna traka, 11-Prekidač, 12-Kontrolni sto, 13-Kamera, 14-Voditelj stanice, 15-Komunikacioni ormar, 16-Obrada

podataka, 17-Printer, 18-Prijem zahtjeva

5

2.4. Tok tehničkog pregleda vozila

Tehnički pregled se sastoji od identifikacije, vizuelnog pregleda i pregleda uz korištenje propisanih uređaja i opreme u stanici tehničkog pregleda.  Tehnički pregled se obavlja bez bitnog mehaničarskog rastavljanja dijelova vozila.

2.4.1. Identifikacija vozila

Za svako vozilo koje se pojavi u stanici radi obavljanja tehničkog pregleda, vrši se identificiranje vozila, tako što se vrši upoređivanje broja šasije (VIN), broja motora i registarskih tablica koji su na vozilu, sa istim koji se nalaze u dokumentaciji vozila. Za vozila pogonjena gasom kontrolor detektorom gasa utvrđuje nepropusnost uređaja za gas, i to prije ulaska u objekat stanice tehničkog pregleda.  Ako se utvrdi da podaci u dokumentaciji vozila ne odgovaraju stvarnim podacima vozila, tehnički pregled se neće obaviti a vozilo će se uputiti na utvrđivanje tehničkih karakteristika kod institucije ovlaštene za certificiranje vozila. Po dobijanju certifikata od ove institucije, stanica za tehnički pregled će ponovo obaviti tehnički pregled vozila i izdati potvrdu o tehničkoj ispravnosti vozila prema odredbama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila i na istoj obavezno označiti polje "Promjena tehničkih podataka".  Ako se osnovano posumnja da su podaci na vozilu ili u dokumentima o vozilu prepravljeni, a vozilo je tehnički ispravno, u eTP se unosi naznaka da se radi o vozilu sa sumnjivim podacima te kratko obrazloženje podataka koji su sumnjivi. Za vozilo koje nema utisnut broj šasije ili taj broj nije utisnut na pločici proizvođača vozila, tehnički pregled vozila može se ovjeriti samo ako se prethodno utisnu brojevi od strane ovlaštene institucije i za to izda odgovarajući certifikat.  [3]

2.4.2. Vizuelni pregled vozila

Vizuelnim pregledom vozila kontrolor tehničke ispravnosti vozila na stanici tehničkog pregleda utvrđuje stanje [3]:  a)    karoserije vozila;  b)    pneumatika (guma);  c)    staklenih površina (šajbi, stakala, svjetala);  d)    boje vozila. 

Kontrolor tehničke ispravnosti vozila pregleda i utvrđuje da li vozilo ima sve propisne oznake (shodno vrsti vozila kojoj vozilo pripada – L, M, N, O), jesu li one pravilno postavljene, dobro pričvršćene i ispravne, odnosno da li su oštećene i prljave u tolikoj mjeri da je narušen njihov funkcionalni i estetski izgled. Za registarske tablice provjerava se i jesu li originalne i istovjetne na oba kraja vozila, uz izuzetak onih vozila koja imaju registarsku tablicu postavljenu samo na zadnjoj strani vozila.  [3]

6

2.4.3. Kontrola uređaja za kočenje

Pri pregledu uređaja za zaustavljanje provjerava se sigurnost, brzina i efikasnost djelovanja uređaja za zaustavljanje, a naročito [5]: - najveća sila aktiviranja i kočni koeficijent radne kočnice i pomoćne kočnice - razlika sile kočenja na točkovima iste osovine i sinhronizovano djelovanje - parkirna kočnica - slobodan hod komandi, odziv i reagovanje- postojanje mehaničkih ili drugih oštećenja ili oslabljenost crijeva i cijevovoda- pad pritiska u pneumatsko- prenosnom uređaju pri uzastopnom kočenju- pad pritiska u pneumatsko-prenosnom uređaju kada nije uključen sistem za puštanje motora u rad- pojava curenja ulja pri aktiviranju kočnica sa hidrauličnim prenosnim uređajem- ispravan rad usporača, ako je propisan- ispravan rad uređaja koji obezbeđuje neprekidno podešavanje intenziteta kočenja srazmjerno promjeni opterećenja, ako je propisan- ispravnost priključaka kočnica za priključna vozila.

Slika 2. Izgled uređaja za provjeru sistema za kočenje (5)

Slika 3. Izled podataka u sistemu za kočenje u štampanom obliku (5)

7

2.4.4. Kontrola izduvnih gasova kod oto i dizel motora

Ovi uređaji mjere gustinu čestica (neprozirnost) u izduvnom gasu iz vozila. Pretvarač koristi tehniku zvanu dijelimični protok. Uređaj je priključen na izduvnu cijev vozila preko sonde i izduvni gas prolazi kroz sondu do cijevi pretvarača i vani ispod pretvarača.

Slika 4. Uređaj za mjerenje zatamnjenosti izduvnog gasa kod dizel motora (5)

Pretvarač je veoma lagan i može biti smješten na krov vozila ili okačen na strani vozila akose izduvna cijev nalazi visoko. Izduvna sonda vodi izduvne gasove u uređaj za uzorkovanje. Napravljena je od nerđajućeg čelika i veoma je izdržljiva. Crijevo sonde je izolovano da spreči izduvne gasove da se hlade prije nego što dođu do pretvarača. [5]

Uređaj za analizu izduvnog gasa kod oto motora služi za provjeru izduvnih gasova vozila u skladu sa nacionalnim propisima bez potrebe za drugim instrumentima. Mjereni podaci ili kompletan protokol ispitivanja može se štampati koristeći ugrađeni štampač. Podaci se mogu slati preko serijske linije na PC računar radi dalje obrade ili čuvanja. [5]

Slika 5. Uređaj za analizu izduvnih gasova kod

oto motora [5]

2.4.5. Kontrola usmejrenosti i inteziteta farova

Uredjaj koji se koristi za podešavanje usmjerenosti i inteziteta farova poznat je pod nazivom

8

regloskop. Regloskop je uređaj koji mjeri nagib i jačinu prednjih svjetala na vozilu (kratka, duga i svjetla zamaglu), a služi za brz i precizan pregled svjetala i podešavanje istih. Ovaj uređaj prisutan je kao dio obavezne opreme u svim stanicama za tehnički pregled vozila. Podloga na koju se postavlja vozilo i uređaj mora biti ravna i horizontalna. Pritisak u pneumaticima mora biti propisan. Zadnje sedište treba opteretiti masom od 70 kg. Sočivo optičke kutije se postavlja na udaljenosti ispred vozila od 20 do 30 cm ispred fara pri čemu osa sočiva treba da se poklopi sa osom fara što se postiže viziranjem. Pogledati kroz vizor i naći horizontalan deo na vozilu npr. gornju ivicu vjetrobranskog stakla. Kada se utvrdi da se linija u vizoru poklapa sa odabranom linijom na vozilu tada je uređaj paralelan sa vozilom, a ukoliko nije potrebno je izvršiti pomjeranje uređaja dok se to ne postigne. Podesiti uređaj na centar fara i izmeriti visinu pomoću skala. Ako taj podatak postoji za dato vozilo, onda se visina uređaja tako podešava. [5]

Slika 6. Regloskop [5]

9

Slika 7. Način postavljanja regloskopa [5]

Provjera kratkih (oborenih) svjetala. Potrebno je pripremiti regloskop i uključiti oborena svjetla. Na panelu će se vidjeti projekcija svjetla. Granica između osvijetljene i zatamnjene zone na panelu za asimetrična svetla pruža se sa lijeve strane horizontalnom isprekidanom linijom do centra panela, a od centra se diže pod uglom od oko 15 stepeni od horizontalne linije, pri čemu je osvjetljena zona ispod zatamnjene. U slučaju da se ispituju simetrična svjetla, granica između osvjetljene i zatamnjene zone nalazi se na horizontalnoj isprekidanoj liniji. Kod svjetala za maglu projekcija je ista kao kod simetričnih svjetala. [5]

Slika 8. Provjera kratkog (oborenog) svjetla [5]

Po uključivanju dugih svjetala na panelu će se pojaviti intenzivno svjetla zona u centru panela ( na mestu gde se nalaze crne tačke ). Pri provijeri uredjaja provijerava se da li su dobro

10

pričvršćeni i da li su na svojim mjestima i da li su dijelovi električne instalacije neoštećeni i da li su u dobrom stanju za ispravno uključivanje i rad uredjaja. [5]

.

Slika 9. Izgled ispitivanja dugih svjetala [5]

Jačina kratkih svetala mora biti ispod određene vrijednosti od 1-2 lux-a da bi se izbjeglo zaslijepljivanje, a jačina dugih svjetala mora da bude iznad minimalnih vrednosti. Kada su uključena svjetla, kazaljka luksmetra mora se nalaziti u polju Good. Za duga svjetla važi gornja skala a za oborena donja skala. Prilikom provjeravanja jačine svjetala taster luksmetra je u položaju lux. [5]

Slika 10. Skala za jačinu svjetla, luksmetar [5]

2.4.6. Kontrola buke vozila

Uređaj ne treba ostavljati na visokoj temperaturi i velikoj vlažnosti vazduha na duži vremenski period. Mikrofon treba da bude suh i treba izbjegavati potrese ili padove. Potrebno

11

je da se izabere dobar rang radi lakšeg očitavanja. Kalibrisati uređaj prije mjerenja ako nije dugo radio ili je radio u nepovoljnim uslovima. [5]

Slika 11. Ispitivanje buke pomoću fonometra [5]

2.4.7. Kontrola upravljačkog mehanizma

Pri pregledu uređaja za upravljanje provjerava se da li je moguće lahko, brzo i na siguran način mijenjati pravac kretanja vozila, a naročito [5]: - slobodan hod točka upravljača; - prenošenje okretanja točka upravljača na prednje točkove, potrebna sila za okretanje točka upravljača, zazori u prenosnim elementima, pričvršćenost nepokretnih spojeva; -  postojanje mehaničkih oštećenja; - ispravnost svih elemenata servoupravljača, a posebno postojanje mehaničkih ili drugih oštećenja ili oslabljenost crijeva i cijevovoda.

Prilikom mijerenja slobodnog hoda točka upravljača koristimo uglomjer. Uglomjer se pričvršćuje na točak upravljača pomoću odgovarajućih opruga na čijim se krajevima nalaze kuke. Reperna igla se pričvršćuje za vjetrobransko staklo i postavlja tako da pokazuje nulti podiok na uglomjeru. Pritisak u pneumaticima mora biti u propisanim granicama i upravljački točkovi postavljeni u položaj za pravolinijsko kretanje. Točak upravljača se okreće u desnu i lijevu stranu do momenta kad počnu da se zakreću upravljački točkovi, što se može osijetiti povećanjem otpora kretanja točka ili vizuelno pri čemu jedan radnik zakreće točak upravljača a drugi posmatra ponašanje točkova i signalizira početak zakretanja točkova. [5]

12

Slika 12. Uglomjer [5]

Slika 13. Mjerenje slobodnog hoda točka upravljača [5]

13

2.4.8. Mjerenje pritiska u pneumaticima

Mjerači pritiska u pneumaticima i na uređajima za premontažu pneumatika se kontrolišu usaglasnosti sa preporukom OIML R23, koja obuhvata test linearnosti skale. Preporuka proizvođača je da se pregled merenja pritiska u pneumaticima izvrši najmanje jednom godišnje prilikom tehničkog pregleda. [5]

Slika 14. Provjera pritiska pneuamtika manometrom [5]

3. CERTIFIKACIJA

Člankom 206. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 6/06., 75/06. i 44/07.), propisano je da motorna i priključna vozila koja se pojedinačno proizvode, prepravljaju ili popravljaju u većem obimu ili su im oštećeni sklopovi i uređaji značajni za sigurno sudjelovanje u prometu na cestama prije puštanja u promet, moraju biti podvrgnuta ocjenjivanju usklađenosti konstrukcijskih i sigurnosnih karakteristika s odgovarajućim važećim propisima u BiH i na osnovu pozitivnih rezultata izdaje se uvjerenje (certifikat).  [6]

Kako je novost ovakav oblik organizacije na bosanskohercegovačkom tlu, pojašnjavamo što zapravo radi organizacija prilikom provedbe procesa certificiranja.  Prema navedenom Zakonu ocjenjivanje usklađenosti obavlja organizacija za certificiranje vozila, a skladu sa Pravilnikom o certificiranju vozila i uvjetima koje organizacije za certificiranje vozila moraju ispuniti („Službeni glasnik BiH“ broj 41/08). [6]

14

Pregled ispitivanja iz oblasti certificiranja iz oblasti certificiranja, prema članku 5. Pravilnika, obuhvaćaju sljedeće vrste ispitivanja i certificiranja [6]:- identifikacija vozila;- namjenske prepravke i rekonstrukcije vozila;- ugradnja novih sklopova, uređaja i opreme za vozila;- rekonstrukcija vozila sa pogonom motora na alternativna goriva;- certificiranje vozila za prijevoz opasnih materija u skladu sa međunarodnim sporazumom o prijevozu opasnih materija ADR;- certificiranje vozila za prijevoz lako kvarljive robe u skladu sa međunarodnim sporazumom o prijevozu lako kvarljive robe ADP;- certificiranje novih konstrukcija i pojedinačno proizvedenih vozila.

4. HOMOLOGACIJA VOZILA

Homologacija vozila je postupak potvrđivanja ocjene usklađenosti vozila sa zahtjevima propisa o homologaciji koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Drugim riječima, homologacija vozila predstavlja provjeru bitnih sklopova vozila, koji direktno ili indirektno utiču na okoliš i sigurnost putnika (npr. motor, kočnice, buka, sigurnosni pojasevi itd.). Uvođenje homologacije vozila u Bosni i Hercegovini uslijedilo je 1. januara 2011., kada je i započela primjena propisa. U ostalim evropskim zemljama ovo je uobičajeni postupak koji se provodi već desetljećima. Sva vozila koja se po prvi put registruju u Bosni i Hercegovini, uz određene izuzetke (npr. diplomatska predstavništva). Za nova vozila koja su kupljena u mreži naših ovlaštenih trgovaca, navedeni postupak obavlja ovlašteni uvoznik. [6]

U slučaju samostalnog uvoza vozila treba provesti tzv. postupak pojedinačne provjere usklađenosti vozila. Za rabljena vozila svih marki okvirni pregled prolaznosti vozila opisan je u brošuri (www.eib-cmv.com) koju izdaje konzorcij eib INTERNACIONAL-Banja Luka, CENTAR MOTOR-Široki Brijeg i Institut za saobraćaj i komunikacije- Sarajevo. Želimo skrenuti pažnju na činjenicu da oznake vrijednosti izduvnih gasova u inostranim registracijskim dokumentima mogu biti zbunjujuće, te navesti na krive zaključke. [6]Kao primjer navodimo neke od njih [6]:D3 – ne predstavlja EU3 već njemački porezni razred s obzirom na vrijednosti izduvnih gasovaD4 – ne predstavlja EU4 već njemački porezni razred s obzirom na vrijednosti izduvnih gasova. Izmijenjeno s 31.01.1999.

Za sva vozila gore navedenih proizvođača, oznaka godine se nalazi uvijek na 10. mjestu u VIN-broju, te se precizno može odrediti prema sljedećem obrascu:X - 1999, Y - 2000, 1 - 200, 2 - 2002, 3 - 2003, 4 - 2004, 5 - 2005, 6 - 2006, 7 - 2007, 8 - 2008Također upozoravamo da vozila ne treba kupovati prema datumu prve registracije, već isključivo prema broju šasije. Razlike između godine proizvodnje i datuma prve registracije mogu biti značajne. Posebnu pažnju treba obratiti na vozila koja su proizvedena za tržišta izvan EU-e. Na primjer, vozila proizvedena za američko ili bilo koje drugo tržište izvan Evrope ne mogu udovoljiti zahtjevima homologacije. Naime, njihovi homologacijski zahtjevi nisu usklađeni s evropskim propisima. U slučaju da vozilo ne zadovoljava kriterije homologacije, preporučujemo odustajanje od kupovine, jer takvo se vozilo neće moći niti

15

ocariniti niti registrovati u BiH; povratak u državu gdje je kupljeno također neće biti moguć ili će uzrokovati velike financijske izdatke. Ukoliko vozilo zadovoljava kriterije homologacije, nakon što obavite kupoprodajne procedure te na graničnom prijelazu prijavite uvoz vozila, možete se obratiti Vama najbližem tehničkom servisu ovlaštenom za pregled vozila, koji će online vezom zatražiti izdavanje "Potvrde proizvođača". Potvrda proizvođača je dokument koji, sa svojim tehničkim i homologacijskim podacima, služi za obavljanje homologacijskog pregleda na ovlaštenim ispitnim mjestima. [6]

5. STATISTIČKI POKAZATELJI ISPRAVNOSTI VOZILA U ENTITETU FEDERACIJA BIH

Zvanična primjena aplikacije aTEST je počela, kao što je i ranije navedeno, od 1.4.2008. godine. Grafički prikaz sa slike (Slika 15.) prikazuje broj grešaka, koje su uočene tokom tehničkog pregleda, po pojedinim sistemima i uređajima – opremi, koja čini te sisteme. Prve tri neispravnosti po zastupljenosti su kočnice – 4004 utvrđenih pogrešaka, ovjes, osovine, točkovi – 887 utvrđenih pogrešaka, svjetla – 847 utvrđenih pogrešaka na stanicama tehničkih pregleda. [1]

Ukupno je u periodu 1.4. – 31.12. 2008. godine prilikom vršenja tehničkog pregleda zabilježeno je 7.150 grešaka razvrstanih po pojedinim sistemima.

U predhodnom periodu razvijen je čitav niz metoda kontrole rada stanica tehničkog pregleda. Tako je na primjer uočeno da su na nekoliko stanica uneseni podaci o godini proizvodnje vozila koji graniče sa nemogućim. Uneseni su podaci koji govore da priključna vozila pokreće dizel ili benzinsko gorivo. Tako je razvijen aTEST, pomoću koga se zna svaki podatak koji se unese u aplikaciju, može se otkriti, ko ga je unio, na kojoj stanici, u koje vrijeme itd.. [1]

Slika 15. Ukupan broj kvarova po sistemima predtavljen dijagramom period 1.4. – 31.12.2008. godine [1]

16

6. ZAKLJUČAK

Da bi se povećala sigurnost saobraćaja, potrebno je provesti više mjera, kod kojih je cilj otklanjanje, odnosno smanjenje opasnosti. Te mjere su [1]:- pooštriti mjere kontrole tehničke ispravnosti motornih vozila,- uvesti veću kontrolu i nad osobama koje vrše pregled i utvrđuju tehničku ispravnost motornih vozila u stanicama za tehnički pregled,- edukovati uposlenike stanica tehničkog pregleda zbog stalnog tehničko-tehnološkog napretka u razvoju auto industrije, uvođenja novih tehnologija, informatičke opreme, sofisticiranijih bezbjednosnih uređaja te novih zakonskih propisa, uredbi i direktiva, STPV moraju stalno obnavljati i modernizovati opremu radi što bržeg, tačnijeg, preciznijeg, obavljanja tehničkog pregleda vozila.

Ovo su samo neke od mjera koje bi trebalo poduzeti kako bi postigli što bolju sigurnost i pouzdanost u saobraćaju na javnim cestama.Takođe pod mjerama moglo bi se tretirati i pitanje da se [1] :- Donese Pravilnik o normativima utroška vremena za tehničke preglede vozila, za šta je od stručne institucije nadležnom organu dostavljen inicijalni materijal, kako bi se aplikacijom prisililo kontrolore i voditelje da utroše predviđeno vrijeme na pregledanje vozila.- Vrše po sistemu slučajnog uzorka uporedni (vanredne) pregledi vozila koja su već obavila tehnički pregled u prisustvu lica stručne institucije i lica iz nadležnog inspekcijskog organa,- Statusna pitanja kontrolora se moraju zakonski riješiti od strane vlasnika, ali i od nadležnog organa, isti moraju biti zaštićeni za ispravan rad, - Nevidljiva, a prisutna uloga osiguravajućih kuća u postupku obavljanja tehničkih pregleda vozila se mora razobličiti,- Propagandno se mora djelovati kako bi vlasnici vozila shvatili značaj tehničkog pregleda po bezbijednost saobraćaja,- Starosna struktura vozila je pokazatelj koji mora kontrolora uozbiljiti u provođenju procedura kontrole tehničke ispravnosti vozila, - Pojačati kontrolu sa strane stručnog i upravnog nadzora na same procedure vršenja tehničkih pregleda vozila kao i na rad subjekta.- Uvođenjem jedinstvenog IS-a stvoreni su uslovi za analize uzroka saobraćajnih nezgoda koji potiču od vozila odnosno njihove neispravnosti, - Značaj jedinstvenog IS-a na STPV može biti i veći ako se informacije o stanju vozila pri kontroli ispravnosti na STPV prilikom svake saobraćajne nezgode analizira na osnovu podataka iz IS na STPV,- Kao jedna od preventivnih mjera može biti uvođenje u Zakon obaveze vještaka dapri vještačenju saobraćajnih nezgoda zvanično traže podatke od službe koju ovlasti nadležno Ministarstvo.

17

7. LITERATURA

[1] https://www.scribd.com/doc/250509892/tehni%C4%8Dki-pregled-vozila

[2] http://centar-motor.com/TehnickipreglediVrste.aspx#.Vifu9Pntmkp

[3] https://www.scribd.com/doc/251700310/Tehnicki-Pregled-Vozila-opste-Informacije

[4] Božičković, R., Ajanović, M.: Eksploatacija i održavanje vozila, Saobraćajni fakultet, Doboj, 2011.

[5] https://www.scribd.com/doc/97453517/Milos-Markovic-322-3

[6] http://www.ganjgoline.com/

18

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................11. OPĆE INFORMACIJE O TEHNIČKOM PREGLEDU VOZILA......................................2

1.1............................................................................................................................................21.2. Uređaji koji se provjeravaju na vozilu na tehničkom pregledu......................................21.3. Vrste tehničkih pregleda.................................................................................................3

2. PROCES OBAVLJANJA TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILA....................................42.1............................................................................................................................................42.2. Zahtjev za obavljanje tehničkog pregleda vozila............................................................42.3. Mjesto obavljanja tehničkog pregleda............................................................................52.4. Tok tehničkog pregleda vozila........................................................................................6

2.4.1. Identifikacija vozila.................................................................................................62.4.2. Vizuelni pregled vozila................................................................................................6

2.4.3. Kontrola uređaja za kočenje.....................................................................................72.4.4. Kontrola izduvnih gasova kod oto i dizel motora....................................................82.4.5. Kontrola usmejrenosti i inteziteta farova.................................................................92.4.6. Kontrola buke vozila..............................................................................................122.4.7. Kontrola upravljačkog mehanizma........................................................................122.4.8. Mjerenje pritiska u pneumaticima.........................................................................14

3. CERTIFIKACIJA................................................................................................................144. HOMOLOGACIJA VOZILA.............................................................................................155. STATISTIČKI POKAZATELJI ISPRAVNOSTI VOZILA U ENTITETU FEDERACIJA BIH...................................................................................................................166. ZAKLJUČAK......................................................................................................................177. LITERATURA....................................................................................................................18

19