Embed Size (px)
Citation preview
TEHNICKI OPIS - PODVOZNJAK BABIC!
1. TEHNICKIDIO
1.1 VIZUALNI PREGLED PODVOZNJAKA I FOTODOKUMENTACIJA
111 PODVOZNJAK BABICI
Vizualnim pregledom podvoznjaka Babici utvrdena su ostecenja
- Jako procurijevanje vode na nizoj strain nadvoznjaka u limji ispod vijenaca (si 1 1 -1.6)
- Dodatno je ustanovljeno i odlamanje rubnih pozicija betonskih polozemh rubnjaka na mzim pjesackim stazama oba nadvoznjaka
Uzroci ovih ostecenja su
Ad r curenje vode ispod rubnjaka.
Kolmk je na mostu u velikom poprecnom padu (6%) i nema slivnika sto uzrokuje slijevanje velike kolicine poprecno i uzduz mosta. Procjedivanje se odvija i kroz asfaltm zastor, po hidroizlaciji, pri cemu se procjedna voda prelijeva preko ruba konzole ispod nize pj staze kroz resku izmedu ruba konzole i vijenaca Ova reska je izvedena u vecoj sirim od projektiramh 2 cm (izvedeno 5 -15 cm) s time da je u nju ugraden beton Beton u resci koji nije predviden je vrlo vjerojatno nearmiran i samo na vrhu povezan s betonom ab nadsloja kolmcke ploce, te predstavlja opasnost od odlamanja i ispadanja na prometnicu ispod nadvoznjaka, narocito u uvjetima velike vlage i stalnog curenja oborinskih voda Iz tih razloga potrebno je sprijeciti procurijevanja oborinskih voda (injektiranjem odgovarajucim brtvemm materijalom) i ucvrscenje odlamanje betona u resci prosivanjem armaturnim sidrima
- Osim gore navedenog procurijevanja dio vode se vjerojatno procjeduje i kroz reske izmedu betona pj staze i vijenaca, te betonskih rubnjaka (si 1.1-1.3). Na tim reskama su izvedena brtvljenja zalijevanjem tekucim bitumenom u zapiljene reske, koje su zapiljene nepravilno, te bitumenska masa ne brtvi Na svim izvedemm reskama je potrebno ponoviti zarezivanje i brtvljenje reske trajnoelasticmm kitom
- Na nizim pjesackim stazama oba nadvoznjaka su s obje strane zapazena ostecenja krajnjih rubnjaka uslijed temperaturnog rada predugacko izvedenih monolitmh betonskih rubnjaka, koji koso spajaju rigol izvan mosta i betonski rubnjak na mostu Ovu situaciju treba popraviti raspiljivanjem betonskih rubnjaka i popravkom polozemh rubnjaka (si 1 4 - 1 5).
- Kroz upornjak dolazi do procjedivanja vode zbog neadekvatne odvodnje iza upornjaka (si 11-1 6)
Slika 1.1. Procjedivanje vode i betona iz spoja AB Slika 1.2 Curenje vode i betona preko AB ploce i ploce i vijenca nosaca na prometnicu ispod podvoznjaka
Slika 1.3: Nepravilno izvedena reska koja ne brtvi dobro spoj vijenca i pjesacke staze.
Slika 1.5: Spoj rubnjaka gdje dolazi do loma uslijed temperaturnog rada betonskog elementa.
Slika 1.4: Odlamanje betonskog elementa zbog temperaturnog rada rubnjaka izvan mosta.
Slika 1.6: Detalj procjedivanja vode kroz upornjak.
2
1.2 TEHNICKI OPIS SANACIJSKOG ZAHVATA
Potrebno je izvrsiti radove sanacije koji su nacelno navedem u prethodnoj toccr
1.2 1 PREDVIDENI RADOVE
I Sanacija spoja ruba AB ploce i pjesacke staze (Redosliied radova koiega se treba pridrzavati):
1 Tlacno injektiranje masom za zapunjavanje pukotina koje vlaze
2 Ugradnja procjedmca u dnu konzole i postavljanje kanalice za odvod vode, sa vertikalnom cijevi uz upornjak
3 Ugradnja sidara u horizontalne busene rupe uz koristenje podljevnog morta
4 Obrada vidljivih povrsina betona trajnoelasticmm zastitnim premazom
il Sanacija uzduznih reski:
1 Uklanjanje bitumenske mase na uzduznim reskama
2 Prosirivanje uzduznih reski u sirini potrebnoj da se otvori spoj dvaju elemenata
3. Fugiranje kitom
111 Sanacija rubnjaka:
1. Uklanjanje ostecemh dijelova rubnjaka
2. Razdvajanje kosog rubnjaka na dfjelove, piljenjem
3 Kitanje rezova kosog rubnjaka
4. Izvedba novog polozajnog rubnjaka
IV. Sanacija procjedivanja upornjaka
1 Busenje rupe kroz zid upornjaka i ugradnja cijevi
2 Izvedba prikljucenja na kanahcu za odvodnju procjedne vode
3
uzduJne reSke
. H*BAr«.rj 6iDJ <8MA 'll 3 fitnZA^r'M si cu ;ab «u aiemHIJROIZCl/GI.A ’cir
■ AC "’l.Oft* MR 43 WvrFv3fEIX»:)' OVUEM NCSAt MB *0 Sftm
MOVC.ITNI BCTCMI VP 4G>I OROZCLACIJ* t tir A3Pi.ofc*cve40uzduZnereSke
INJEKT1RANJERESKI
.IMJEK-THRANjeRESKI
•------------------ ---------------------------- -------------------1J« . . 1 _____L________ .. ... *TO>
k. * _ , .. ----------•ftro
|
§ 3 - r- •070 ■ —s—A
Mjesta injektiranja no obje strane i lokacija uzduznih reski
1.3 POSTUPCI RADOVA SANACIJE
2.3.1.Tlacno injektiranje PU mase za brtvljenje pukotina koje cure
Brtvljenje prodora vode provodi se tlacmm injektiranjem PU mase za injektiranje pukotina kojevlaze.
Priprema za injektiranje je zarezivanje betona i brtvljenje donjeg ruba dvaju vertikalmh reski i ugradnja packera u trag reske
Injektiranje se izvodi ekspandirajucom hidrofobnom elastomernom smolom zatvorene strukture za trajno brtvljenje koja reagira s vodom
Cilj injektiranja je trajno zabrtviti procjedivanja vode preko ruba konzole mosta i skretanje procjedmh voda na ugradene procjedmce
Nakon injektiranja PU mase treba brzo slijediti busenje i ugradnja procjednica, kao se ne bi stvorio veliki pritisak vode na injketirane reske i PU masu u njima Radove je potrebno izvoditi u meteoroloskom periodu s malo oborina Na smije se prvo ugradivati procjednice pa onda injektirati kako se ne bi zapunile procjedmce.
2.3.2. Ugradnja procjednica kroz AB plocu
Ugradnja procjednica se izvodi sa busenjem vertikalnih rupa c(> 30 mm kroz AB plocu (konzolu) do pjesacke staze Busenje se izvodi rucmm alatima, svrdlom za beton. Izvodi se na razmaku od 25 cm, u liniji udaljenoj 5-8 cm od ruba glavnog nosaca. Busenje se izvodi do proboja hidroizolacije
U rupe se ugraduju cijevi za procjedivanje (PVC 4> 25 mm), koristenjem epoksidnog morta, te ispod njih kanalica za odvod vode Duljina cijevi za procjedivanje od donjeg ruba AB ploce iznosi 5 cm
Limena kanalica (oluk za oborinsku odvodnju krovova) se postavlja duz cijele pjesacke staze, te se vertikalom 4>110 mm odvodi u povrsinski sustav odvodnje podvoznjaka ispod mosta
2.3.3. Ugradnja procjednice u upornjak
Ugradnja procjedne cijevi (PVC c() 50 mm) u prethodno izbusenu rupu kroz zid upornjaka na mjestu procjedivanja vode
Ugradena procjednica se spaja na vertikalnu cijev od kanalice za odvodnju vode sa AB ploce. Koriste se spojm fazonski komadi i racve u sustavu cijevi za odvodnju.
2.3.4. Ugradnja sidara
Ugradnja sidara od betonskog zeljeza u prethodno izbusene horizontalne rupe na razmaku od 25 cm (duljine 40 cm) koje prolaze kroz montazm betonski vijenac
Sidra su c|) 12 mm, duljine I = 35 cm
Ugraduju se pomocu podljevnog polimercementnog morta prema normi HRN EN 1504-6 ill jednakovrijedno
5
2.3.5. Obrada vidljivih povrsina betona
Obrada vidljivih povrsina betona se vrsi nakon cepljenja rupa u koje su ugradena sidra epoksidmm mortom Ukljucuje prethodno hidrodinamicko pranje cijele vanjske povrsine (tlakom do 400 bara) i premazivanje trajnoelasticnim hidroizolacijskim zastitnim premazom prema HRN EN 1502-2 ill jednakovrijedno (tocka 3 3.)
2.3.6. Sanacija uzduznih reski
Reske su kod izvodenja mosta zalivene bitumenskom masom za brtvljenje u prethodno zarezane utore Problem je sto je zarezivanje u vecem dijelu reski provedeno izvan reske (u betonu pj staze, a da mje obuhvacena stvarna reska), te je stvarna reska ostala nezabrtvljena
Sanacija se izvodi tako da se ukloni bitumenska masa, zatim se reska prosiri da obuhvaca cijeli spoj
Nakon prosirivanja reske, izvodi se fugiranje trajnoelasticnim kitom sa prednamazom i slojem za odvajanje
2.3.7. Sanacija rubnjaka
Ostecem rubm betonski rubnjaci se uklanjaju, mehamckim putem
Kosi betonski rubnjak koji je izveden u duljini od 2,0 m se piljenjem razdvaja na dijelove duljine od cca 100 cm Iza toga se rezovi kitaju
Na mjestu uklonjenog ostecenog elementa izvodi se novi betonom klase C 35/45 sa trajnosnim svojstvima
2.3.8. Regulacija prometa tijekom izvodenja sanacijskih radova
Regulacija prometa na trakovima autoceste treba se provoditi u skladu sa dinamikom izvodenja Dakle, potrebno je zaustavljanje prometa na prometmm trakovima uz koje se izvode radovi, kao i posebna regulacija prometa na cesti ispod, ovisna o tome na kojem se dijelu mosta iznad izvode radovi.
6
2. UVJETI KVALITETE ZA MATERiJALE
2.1.BET0N ZA OBNOVU RUBNJAKA
Sanacijski beton se koristi za poravnanje i popravak polozemh rubnjaka uz pjesacke staze.
- dmax = 16 mm
- Tlacna cvrstoca betona nakon 28 dana prema TPBK-u C 35/45
- Vodonepropusnost prema HRN EN 12390-8 ili jednakovrijedno VDP3 (1,5 cm)- Otpornost na cikluse smrzavanja i otapanja HRN CEN/TR 15177 ill jednakovrijedno M-200- Otpornost na djelovanje mraza i soliza otapanje prema HRN EN 12390-9 ill jednakovrijedno 56 ciklusa- v/c faktor < 0,45
2.2.PODUEVNI MORTZA UGRADNJU CELICNIH SIDARA
Podljevm mort se koristi za podlijevanje sidara u busenim rupama u podloznom betonu. Sidra se koriste za povezivanje i sprezanje slojeva betona Moze se koristiti gotovi podljevm mort deklariran prema normi HRN EN 1504-6 ill jednakovrijedno Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija, dio 6' Sidrenje celicne armature III polimerm mort spravljen od epoksidne smole koja zadovoljava uvjete norme HRN EN 1504-4 ill jednakovrijedno: Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija, dio 4 Konstrukcijsko lijepljenje
- dmax = 1 mm- Tlacna cvrstoca nakon 1 dan
- Tlacna cvrstoca nakon 7 dana- Tlacna cvrstoca nakon 28 dana
- Prionjivost na beton
> 10 N/mm2
> 30 N/mm2> 50 N/mm2
> 1,5 N/mm2
2.3. MASA ZA INJEKTIRANJE RESKI KOJE VLAZE
Masa za mjektiranje pukotina treba biti ekspandirajuca hidrofobno elastomerna smola za tvorene strukture za trajno brtvljenje injketiranjem koja reagira s vodom, u skladu s normom HRN EN 1504-5 ill jednako vrijedno■ Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija-Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti-5 dio. Injektiranje betona
Viskozitet:
GustocaVlacna cvrstoca'
Faktor pjenjenja
Kraj ekspanzije
800 mPa x s cca 1,04 kg/I > 0,12 N/mm2
do 10
cca 3 min
7
2.4 ZAVRSNI PREMAZ ZA BETON
Trajno-elasticm hidroizolacijski zastitm premaz („C")
Na betonskim povrsinama se nanosi trajno-elasticm hidroizolacijski povrsinski premaz, sa oznakom „C" prema tocki 3 3 iz norme HRN EN 1504-2 ill jednakovrijedno Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija, dio 24 Proizvodi i sustavi za povrsmsku zastitu
Debljina sloja 1,250 -1,50 mm
Prionljivost (EN 1542 ill jednakovrijedno)
Termicka kompatibilnost (smrzavanje-odmrzavanje)
Premostenje pukotma
Istezanje
Koeficijent kapilarnog upijanja vode
>0,5 (min 0,25) MPa
> 0,2 mm
> 50 %<0,1 kg/m2h0,5
2.5 MASA ZA KITANJE RESKI U BETONU
Polisulfatm dvokomponentm kit s prednamazom
Trajnoelasticm kit za popunu gornjeg dijela fuga treba zadovoljavati uvijete kvalitete'
- temperaturna postojanost od -30°C do + 80°C
- rastezljivost do prekida > 200 %
- otporan na naftne derivate
- otporan na djelovanje mraza i soli za otapanje
2.6 CELI&MA SIDRA
Celik koji ce se ugracfivati mora u pogledu karakteristika ispunjavati uvjete prema propisima iz oblasti betona i armiranog betona
Koristiti ce se celik oznake i vrste B500B
Mogu se koristiti celici prema Prilogu B TPBK i normama HRN EN 10080-1 do 6 za celik za armiranje ill jednako vrijedno. Oznacavati se trebaju prema HRN EN 1027-11 2 i HRN CR 10260 ill jednako vrijedno
2.7 CIJEVI ZA ODVODNJU
Cijevi za odvodnju i fazonski komadi su PVC kanalizacijske cijevi za instalacije odvodnje.
8
3. TEHNICKI UVJETI ZA RADOVE i MATERIJALE
3.1. OPCE ODREDBE ZA RADOVE
Tijekom sanacijskih zahvata, ugradene materijale efikasno zastititi od pojacanog strujanja vjetra, i zastititi od temperature <+59C i >+ 25-C
Izvoditelj radova mora organizirati i izvoditi sve radove na sanaciji betonske konstrukcije, najprikladmje primjem i sukladno Projektu uz primjenu svih propisamh mjera zastite i vazecih propisa struke i prakse.
Svi radovi na sanaciji moraju biti koordiniram i po dinamickom planu od strane nadlezne sluzbe odobrem
Kod pripreme, izvedbe i kontrole kvalitete treba se pridrzavati uvjeta iz projekta, a za odredbe koje msu specificirane treba se pridrzavati vazecih normativa i propisa.
Sve radove treba izvoditi iz prethodno ispitamh i tijekom radova kontroliramh materijala.
Uzimanje uzoraka u svrhu kontrolmh ispitivanja obavlja ovlastena organizacija ill izvoditelj, pod kontrolom nadzornog inzenjera. O uzimanju uzoraka treba sastaviti zapisnik s potpumm podacima
3.2. CUVANJE I NJEGOVANJE IZVEDENIH ELEMENATA SLOJEVA
Njegovanje i zastita pocinju jos u fazi nabave, prijevoza i uskladistenja osnovnih materijala na bazi polimercementnog veziva, akrilata i epoksida, koji ne smije biti izlozen vlazi, a narocito temperaturama <+5eC i >+309C.
Slojevi na bazi epoksida i akrilata moraju biti efikasno zasticem od moguceg vlazenja, mskih i visokih temperatura tijekom spravljanja i ugradnje, prljanja prasinom i mehamckih ostecenja
3.3. UVJETI KVALITETE PODLOGE ZA NASTAVAK ODRE0ENE VRSTE RADOVA
Vlacna cvrstoca prionljivosti
Hrapavost
pH otvorene povrsine betona
Otvorenost strukture
Vlaznost
> 2,0 N/mm2
cca 3 mm
> 11,5
> 50% (vidljivih zrna agregata)
prilagodena sustavu koji se nanosi
3.4. SPRAVUANJE MATERIJALA ZA UGRADNJU PRI SANACIJI
Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilmm mijesanjem uz maseno doziranje komponenata
Svi materijali moraju biti zasticem od oborina, mskih i visokih temperatura
Kapacitet spravljanja mora biti prilagoden vremenu obrade materijala koji se primjenjuje.
9
3.5. INJEKTIRANJE PUKOTINA
Efikasna ugradnja postize se plamranjem injektiranja, strojmm spravljanjem, masemm doziranjem i uredajima koji mogu odrzati zeljem tlak
Injektiranje se izvodi standardnim postupkom utiskivanja dvokomponentne injekcijske smole na bazi epoksida
Sama smola mora zadovoljavati uvjete iz norme HRN EN 1504-5 ill jednakovrijedno Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija, dio 5 Injektiranje betona
Priprema za injektiranje obuhvaca zasijecanje traga pukotine na oba lica betona (na donjoj povrsmi betonskog elementa) u obliku slova „V" sto se izvodi lakim rucnim alatima (s odgovarajucim dlijetom) Nakon ciscenja i ispuhivanja, utor se zatvara brzovezujucim mortom (obicno spravljen od epoksidne smole ill drugog kompatibilnog materijala) Nakon ocvrscivanja brtve od epoksidnog morta pristupa se busenju rupa za ugradnju packera Packeri se ugraduju u trag pukotine, okomito, na razmaku od cca 25-35 cm U rupe se ugraduju packeri, prema uputi proizvodaca, te se pristupa utiskivanju mase za injektiranje S injektiranjem se zapocinje na jednom kraju pukotine na nacin da se promatra kada se pojavi istjecanje mase na prvom sljedecem packeru Kad se masa pojavi na njemu, prekida se utiskivanje mase, packer se zatvara (ako nije izveden kao nepovratni ventil) te se prelazi na injektiranje na slijedecem mjestu (packeru) Po zavrsetku postupka i nakon vremena vezanja se packeri izvade ill odrezu, a masa za betomranje traga pukotine (mort u „V" utoru) se brusilicom poravna (ako je to potrebno zbog ravnosti betonske povrsine.
Kontrola efikasnosti provedenog injektiranja vrsi se prema odgovarajucim tockama norme HRN EN 1504-10 ill jednako vrijedno■ Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija dio 10 Primjena proizvoda i sustava na gradilistu i kontrola kvalitete radova, vizualno na valjcima izbusenim iz sanirane pukotine Kriterij prihvacanja je 80 % ispunjenost pukotine.
10
4. PROGRAM KONTROLE I POSTUPCI KAKVOCE RADOVA I MATERIJALA
4.1. UVOD
Ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete date su smjermce i uvjeti, koje moraju zadovoljiti gradevinski radovi i materijali, te montaza konstrukcija, da bi se postigla zadovoljavajuca kvaliteta i trajnost gradevina
Osiguranje kvalitete treba postici tako da se upotrebljavaju samo provjerem i ispitani materijali, provode ispravne i vjeste metode gradnje, koji ce biti u skladu sa projektom, standardima i propisima i dobrom praksom.
Kontrolu kvalitete treba provesti stalmm nadziranjem radova u svim fazama od strane nadzornog inzenjera i drugih specijalistickih inspektora i mstitucija za kontrolu i ispitivanje materijala, kao i svim potrebmm ispitivanjima kvalitete materijala ill gotovih gradevmskih elemenata.
Materijali koji se koriste za ugradnju trebaju imati valjane dokaze o kvaliteti, bilo da se radi o valjamm ispravama o sukladnosti prema „Pravilmku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznacavanju gradevmh proizvoda" NN br 103/08 i NN147/09, bilo da se kakvoca dokazuje ispitivanjem na, u tijeku izvedbe izrademm uzorcima gradiva spravljemh na gradilistu ill proizvodnom pogonu
4.2. NADZOR
Glavm nadzor nad provodenjem sustava odrzavanja kvalitete obavlja glavm nadzorm inzenjer (kontinuirano) Glavm nadzorm inzenjer moze imati pomocmke- specijaliste, te prisutnost projektanta koji obnasa projektantski nadzor U skladu sa zakonskim propisima vanjski nadzor moze obavljati i neovisna ovlastena orgamzacija za kontrolu kvalitete IzvoditeIj radova mora voditi gradevinski dnevnik (prema Pravilniku o vodenju gradevinskog dnevmka) koji svakodnevno u vrijeme izvodenja radova ispunjava osoba izvodaca, a ovjerava nadzorm inzenjer kao i svu ostalu dokumentaciju kakvoce koristenih materijala i izvedemh radova Svi radovi vode se i preuzimaju kroz gradevinski dnevnik i to po fazama rada, pri cemu je nuzno da za pocetak radova naredne faze nadzorm inzenjer ocjem kakvocu izvedenih radova, te nakon toga odobri nastavak radova.
PROJEKTANTSKI NADZOR
Projektantski nadzor nad izvodenjem predmetmh radova obavlja projektant osobno ill preko svojih suradmka Taj nadzor vodi bngu da se radovi izvedu prema projektu i njegovim dopunama (ako takove budu postojale) i svrsishodno namjeni koja proizlazi iz projekta
Projektantski nadzor je stalnog karaktera
Projektant ima pravo donositi odluke u slucaju kada se ukaze potreba da se izvrse izmjene pojedimh dijelova projekta, bilo po opsegu, postupku ill redoslijedu izvodenja radova.
STRUCNI NADZOR
Potrebno je osigurati stalni strucni nadzor tijekom izvodenja radova Nadzorm inzenjer je predstavmk vlasnika/investitora, placen je od vlasnika/investitora i izvrsava svoju odgovornost prema njemu Nadzorni inzenjer ima zadatak da kontinuirano prati radove, a za vece radove u punom radnom vremenu On je odgovoran za tumacenje ugovormh obaveza i izmjena, on uspostavlja kriterije prihvatljivosti, vodi racuna da
11
se radovi izvedu u skladu sa projektom i standardima i dobrom praksom, ocjenjuje napredovanje gradnje i odreduje dinamiku placanja graditelju sukladno kolicmi izvrsemh radova i ugradenom materijalu U slucaju kakvih vecih odstupanja od projektmh postavki, zapazanja ovog nadzora su mjerodavna kod odluke o nastavku rada Nadzorm inzenjer stalno obavjestava vlasnika o toku radova i zadovoljenju roka zavrsetka radova
Nadzorni inzenjer mora imati tehnicko znanje o gradevinskim materijalima i izvodenju gradnje i imati iskustvo sa time i mora zadobiti povjerenje i postovanje vlasnika i izvoditelja
IZVJESCE O IZVEDENIM RADOVIMA
Da bi se sacuvali svi podaci o izvedenom stanju, potrebno je po zavrsenom poslu izraditi izvjesce o svim izvedemm radovima na sanaciji gradevine Poseban naglasak u tom izvjescu treba staviti na eventualne izmjene u odnosu na predvideno projektom
4.3. SPECIFIKACIJE GRAOEVINSKIH PROIZVODA
Svi gradevinski proizvodi koji ce se ugradivati dopremati ce se iz pogona i tvormca izvan gradilista Za svaki od njih svaka isporuka gradilistu mora imati izjavu o sukladnosti proizvodaca i vazecu potvrdu sukladnosti s odgovarajucom normom, ako je odredemm propisom uvjetovana, odnosno tehnicko dopustenje, ako norma za njega ne postoji Jos prije prve isporuke za svaki novi proizvod, koji ce se ugradivati u gradevinu, nadzornom inzenjeru treba za njega dostaviti sve potrebne podatke i potvrde o kvaliteti i ishoditi njegovu suglasnost za ugradnju.
Ispitivanie i postupci dokazivama kvahtete gradevmh proizvoda koji se izraduiu na gradilistu
Gradevinskim projektom nije predvidena proizvodnja predgotovljemh konstrukcijskih betonskih elemenata na gradilistu, m normiranih m nenormiramh Medutim, ako se izvedbemm projektom takva mogucnost predvidi, treba imati na umu da se njihova upotreba mora provjeriti i rijesiti projektom uskladenosti njihova ponasanja i ponasanja cijele konstrukcije.
Elementi proizvedem na gradilistu smatraju se predgotovljemm elementima ako su proizvedem sukladno odgovarajucoj normi. Om se i kontroliraju i njihova sukladnost sa specifikacijama norme potvrduje kao i kod proizvodnje u odgovarajucem proizvodnom pogonu
Na gradilistu proizvedem elementi, koji msu sukladm m s kojom normom, ne smatraju se predgotovljemm elementima Proizvode se, kontroliraju i sukladnost im se potvrduje na ovdje specificirani nacin kao i kod svih drugih elemenata betonske konstrukcije.
Hidrodemoliranje.
Uklanjanje betona u debljinama predvidemm projektom treba izvesti hidrodemoliranjem (vodemm topom s tlakom na mlazmci do 2500 bara)
Nije moguce koristiti postupak razbijanja betona rucmm alatima jer bi se tako razmrvila struktura preostalog betona (nastajanje mikropukotina koje ne bi kasmje omogucavale dobru prionjivost novog sanacijskog betona, a predstavljaju porozan i propusan sloj u zom armature).
Osim toga ovakvim nacinom bi se djelomicno ostetila armatura (tockasta ostecenja koja su prva mjesta za pocetak eventualne korozije tijekom eksploatacije), te bi se udaranje o sipke armature prenosilo na dijelove koji se ne ciste, sto bi u mladom betonu, vjerojatno, uzrokovalo mikropukotina u zastitnom sloju na mjestima sipki, sto nije dopusteno za konstrukciju u ovakvim uvjetima i sa ovakvim zahtjevima.
Nakon hidrodemoliranja ostecenog i zagadenog betona preostaje na gradilistu otpadm materijal veci komadi betona, armatura, razbijeni beton (usitnjen - „suta") Zbrmjavanje otpadnog materijala treba povjeriti firmi koja je ovlastena za navedene radove odvozenja i zbrinjavanja
12
Polimercementm vezm sloi
Efikasna ugradnja postize se uribavanjem plasticnom cetkom, na prethodno ociscenu i navlazenu podlogu (beton nakon hidrodinamickog uklanjanja sloja i odstranjivanja skramice i necistoca)
Sloievi polimercementnog morta za reprofilirame
Ugradnja reparaturnog morta na svjezi vezm sloj bez opiate ostvaruje se utiskivanjem pomocu metalne gladilice (gletera)
Na vertikalmm plohama i u podgledu elemenata efikasna ugradnja postize se torkretiranjem
Kod izvodenja u dva sloja potrebno je u obje varijante izvedbe posebnu paznju obratiti na ugradnju prvog sloja ispod i oko sipki armature Novi sloj se izvodi 4-6 sati nakon prvog.
Tehmcki uvjeti za izvodenje trebaju biti u skladu s odredbom norme norme HRN EN 1504-3 ill jednako vrijedno Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti, dio 3: Konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak, te s uvjetima za izvodenje iz norme HRN EN 1504-10 ill jednako vrijedno
Zavrsm sloi zastite betona
Zavrsm sloj za zastitu izvedemh povrsina izvodi se nanosenjem premaza cetkom ill valjkom rucno, ill spricanjem odgovarajucim strojem
Tehmcki uvjeti za izvodenje trebaju biti u skladu s odredbom norme norme HRN EN 1504-2 ill jednakovrijedno Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2 Proizvodi i sustavi za povrsinsku zastitu, te s uvjetima za izvodenje iz norme HRN EN 1504-10 ill jedankovrijedno
Spravliame maternala za ugradmu pri sanacm
Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilnim mijesanjem uz maseno doziranje komponenata. Svimaterijali moraju biti zasticem od oborina, niskih i visokih temperatura
Kapacitet spravljanja mora biti prilagoden vremenu obrade materijala koji se primjenjuje
Transport orgamzirati tako da se izbjegne svaka mogucnost gubitka materijala, moguca segregacija i oneciscenje
PLAN UZORKOVANJA I KONTROLNIH ISPITIVANJA
KONSTRUKTIVNIELEMENT
TLACNACVRSTOCA
SAVOJNA
PRIONJIVOST IZVEDENIH SLOJ EVA MORTOVA
HRN EN 1542 ili jednakovrijedno (j>l,5N/mm2)
Mort za ugradnju trnova
1 serija morta
(3 prizmice 4x4x16cm)
13
TEHNICKI OPIS - PODVOZNJAK KRCINE
1. UVOD
Podvoznjak Krcine
Obavljen je preliminarni pregled gradevine i izvedbene dokumentacije, provedeni tijekom rujna 2017.god. Vizualni pregled sa karakteristicnim ostecenjima dan je u nastavku.
2. TEHNICKI DIO
2.1 VIZUALNI PREGLED PODVOZNJAKA I FOTODOKUMENTACIJA
2.11 PODVOZNJAK KRONE
Vizualmm pregledom podvoznjaka Krcine utvrdena su ostecenja
- Jako procurijevanje vode na mzoj strain nadvoznjaka u liniji ispod vijenaca (si.2 11-11 2)
- Curenje vode u prostor iza zida upornjaka i preko zida (si 2 11-5 i 6)
- Dodatno je ustanovljeno i odlamanje rubne pozicije jednog betonskog rubnjaka
Uzroci ovih ostecenja sir
Ad 1 curenje vode ispod rubnjaka
- Procjedivanje se odvija i kroz asfaltni zastor, po hidroizlaciji, pri cemu se procjedna voda prelijeva preko ruba konzole ispod mze pj staze kroz resku izmedu ruba konzole i vijenaca Ova reska je izvedena u vecoj sirini od projektiranih 2 cm (izvedeno 5 -15 cm) s time da je u nju ugraden beton. Beton u resci koji mje predviden je vrlo vjerojatno nearmiran i samo na vrhu povezan s betonom ab nadsloja kolmcke ploce, te predstavlja opasnost od odlamanja i ispadanja na prometnicu ispod nadvoznjaka, narocito u uvjetima velike vlage i stalnog curenja oborinskih voda. Iz tih razloga potrebno je sprijeciti procurivanje oborinskih voda (injektiranjem odgovarajucim brtvenim materijalom) i ucvrscenje odlamanje betona u resci prosivanjem armaturnim sidrima.
- Osim gore navedenog procurivanje dio vode se vjerojatno procjeduje i kroz reske izmedu betona pj staze i vijenaca, te betonskih rubnjaka (si 2 11 -3 i 4) Na tim reskama su izvedena brtvljenja zalijevanjem tekucim bitumenom u zapiljene reske, koje su zapiljene nepravilno, te bitumenska masa ne brtvi Na svim izvedemm reskama je potrebno ponoviti zarezivanje i brtvljenje reske trajnoelasticnim kitom
Ad 2 prelijevanje vode iza i preko zida upornjaka
- Inspekcijskim nalazom utvrdeno je prelijevanje vode u unutrasnjost upornjaka i preko zida upornjaka Istrazmm radovima smo predvidjeli pregled i ispitivanje sustava odvodnje na podvoznjaku. U elaboratu (br E-72550-1524/17, od 22.12.2017 ) je utvrdeno da vodonepropusnost internog kanalizacijskog sustava mje glavm uzrok prodora vode u donji dio konstrukcije na upornjaku U2 podvoznjaka
- Analizom poprecnih i uzduzmh padova kolnika na mostu i pristupmm rampama dosli smo do zakljucka da je procurivanje u podkonstrukciju moguce jedino kroz dio sredisnjeg pojasa u smjeru Dubrovmka koji je izveden od zbijenog kamenog materijala (si.2 1.1-7,8,9,10). Dio sredisnjeg pojasa duljine cca 5m nalazi se izmedu prijelazmh ploca dvaju mostova, a iza njega je dugacki potez betonom oblozenog sredisnjeg pojasa Evidentno je da je ovo jedim propusm dio konstrukcije u kojemu se moze odvijati procjedivanje tocno iznad mjesta vidljivog vlazenja na sredim upornjaka U2 Slicna situacija se nalazi i na zapadnom pristupu mostu, s time da je procurivanje vode manjeg intenziteta
- Pregledom konstrukcije ustanovljeno je i da mje izvedena drenazna cijev (procjednica) koja je trebala odvesti vodu sa horizontalnog dijela zida oba upornjaka izvan konstrukcije
Ad 3 pukotine na betonu pjesacke staze
- Poprecne pukotine od ranog skupljanja betona na betonskoj pjesackoj stazi (na sve 4 staze) - si 2 1 1-11
Ad 4: odlamanje betonskog rubnjaka
- uslijed temperaturnog rada predugacko izvedenog monolitnog betonskog rubnjaka, koji koso spajaju rigol izvan mosta i betonski rubnjak na mostu, dolazi do odvajanja betonskog elementa (si2.1.1.-12). Ovu situaciju treba popraviti raspiljivanjem betonskog rubnjaka i popravkom polozenog rubnjaka.
Slika 2.1.1-1: Procjedivanje vode i betona iz spoja AB ploce i vijenca po gredi i nosacu podvoznjaka.
Slika 2.1.1-3: Nepravilno izvedena reska koja ne brtvi dobro spoj vijenca i pjesacke staze.
Slika 2.1.1-2: Curenje betona preko AB izmedu vijenca i AB ploce.
Slika 2.1.1-4: Krivo izvedena uzduzna reska koja ne brtvi spoj dvaju elemenata.
Slika 2.1.1-5: Prelijevanje vode preko i iza zida upornjaka.
Slika 2.1.1-7: Sredisnji pojas preko kojega dolazi do procurivanja.vode na upornjak podvoznjaka.
Slika 2.1.1-9: Reviziono okno u sredisnjem pojasu. Vidljivi tragovi vodenog taloga.
Slika 2.1.1-6: Curenje vode preko vanjske strane upornjaka, ispod cijevi za odvodnju.
Slika 2.1.1-8: Sredisnji pojas na drugoj strani podvoznjaka.
Slika 2.1.1-10: Reviziono okno u sredisnjem pojasu na drugoj strani podvoznjaka. Vidljivi tragovi vodenog nanosa.
Slika 2.1.1-11: Pojava poprecnih pukotina na Slika 2.1.1-12: Spoj rubnjaka gdje dolazi do pjesackoj stazi po cijeloj duljini podvoznjaka. odvajanja uslijed temperaturnog rada betonskog
elementa.
2.2 TEHNICKI OPIS SANACIJSKOG ZAHVATA
Potrebno je izvrsiti radove sanacije koji su nacelno navedeni u prethodnoj tocci
22 1 PREDVIDENIRADOVI.
I Sanacija spoja ruba AB ploce i pjesacke staze (Redoslijed radova koiega se nuzno treba pridrzavati):
1. Tlacno injektiranje masom za zapunjavanje pukotina koje vlaze
2. Ugradnja procjedmca u dnu konzole i postavljanje kanalice za odvod vode
3. Ugradnja sidara u horizontalne busene rupe uz koristenje podljevnog morta
4. Obrada vidljivih povrsina betona trajnoelasticmm zastitmm premazom
II Sanacija uzduznih reski:
1 Uklanjanje bitumenske mase na uzduzmm reskama
2. Prosirivanje uzduznih reski u sirim potrebnoj da se otvori spoj dvaju elemenata
3 Fugiranje kitom (s prednamazom)
III Sanacija rubnjaka:
1 Razdvajanje kosog rubnjaka na dijelove, piljenjem i odvajanjem od rubnjaka
2 Kitanje rezova kosog rubnjaka
3 Pricvrscenje polozenog rubnjaka
IV. Sanacija poprecnih pukotina na pjesackoj stazi
1 Zapiljavanje gornjeg traga pukotine
2. Punjenje pukotine injekcijskom masom
V Procjedivanje
1. Uklanjanje dijela sredisnjeg pojasa ispred i iza podvoznjaka u duljini cca 5m, iskopom zbijenog kamenog materijala nasipa u debljim od 60cm
2. Ugradnja novih slivmca u sredisnji pojas
3 Izrada betonske ploce u debljim 20cm (sa slojem cementne stabilizacije od 40cm) na mjestu uklonjenog nasipa
4. Otvaranje rupa-otvora na mjestu svih poprecnih rebara od betona na vrhu zida upornjaka (U1 i U2) Otvori moraju omoguciti tecenje vode koja se procijedi na lezajnu gredu zida upornjaka, uzduz cijelog upornjaka, pa do procjedmce koja izlazi na mzem krilu upornjaka
5. Ugradnja procjedmce na nizem krilu upornjaka (cijev 0100 mm) kao sto je bilo osnovnim projektom predvideno
6 Hidrodinamicko uklanjanje degradiranog, promocenog i prosoljenog betona zida upornjaka, injektiranje pukotina, reprofilacija sanacijskim mortom, pranje vidljivih povrsina oba upornjaka, nanosenje zavrsnog zastitnog premaza
2.3 POSTUPCI RADOVA SANACIJE
2.3.1. Tlacno injektiranje PU mase za brtvljenje pukotina koje cure
Brtvljenje prodora vode provodi se tlacmm injektiranjem PU mase za injektiranje pukotina kojevlaze.
Priprema za injektiranje je zarezivanje betona i brtvljenje donjeg ruba dvaju vertikalmh reski i ugradnja packera u trag reske
Injektiranje se izvodi ekspandirajucom hidrofobnom elastomernom smolom zatvorene strukture za trajno brtvljenje koja reagira s vodom
Cilj injektiranja je trajno zabrtviti procjedivanja vode preko ruba konzole mosta i skretanje procjedmh voda na ugradene procjedmce.
Nakon injektiranja PU mase treba brzo slijediti busenje i ugradnja procjedmca, kao se ne bi stvorio veliki pritisak vode na injketirane reske i PU masu u njima Radove je potrebno izvoditi u meteoroloskom periodu s malo oborina Na smije se prvo ugradivati procjedmce pa onda injektirati kako se ne bi zapumle procjedmce
2.3.2. Ugradnja procjednica
Ugradnja procjedmca se izvodi sa busenjem vertikalmh rupa 0 30 mm kroz AB plocu (konzolu) do pjesacke staze. Busenje se izvodi rucmm alatima, svrdlom za beton Izvodi se na razmaku od 25 cm, u limji udaljenoj 5-8 cm od ruba glavnog nosaca Busenje se izvodi do proboja hidroizolacije.
U rupe se ugraduju cijevi za procjedivanje (PVC 0 25 mm), koristenjem epoksidnog morta, te ispod njih kanalica za odvod vode Duljina cijevi za procjedivanje od donjeg ruba AB ploce iznosi 5 cm
Limena kanalica (oluk za oborinsku odvodnju krovova) se postavlja duz cijele pjesacke staze, te se vertikalom 0 110 mm odvodi u povrsinski sustav odvodnje podvoznjaka ispod mosta
2.3.3. Ugradnja sidara
Ugradnja sidara od betonskog zeljeza u prethodno izbusene horizontalne rupe na razmaku od 25 cm (duljine 40 cm) koje prolaze kroz montazni betonski vijenac
Sidra su 0 12 mm, duljine I = 35 cm
Ugraduju se pomocu podljevnog polimercementnog morta prema normi HRN EN 1504-6 ili jednakovrijedno
2.3.4. Obrada vidljivih povrsina betona vijenca i podgleda pjesacke konzole
Obrada vidljivih povrsina betona se vrsi nakon cepljenja rupa u koje su ugradena sidra epoksidmm mortom Ukljucuje prethodno hidrodinamicko pranje cijele vanjske povrsine (tlakom do 400 bara) i premazivanje trajnoelasticmm hidroizolacijskim zastitmm premazom prema HRN EN 1502-2 ill jednakovrijedno (tocka 3.3.)
2.3.5. Sanacija uzduznih reski
Reske su kod izvodenja mosta zalivene bitumenskom masom za brtvljenje u prethodno zarezane utore Problem je sto je zarezivanje u vecem dijelu reski provedeno izvan reske (u betonu pj staze, a da mje obuhvacena stvarna reska), te je stvarna reska ostala nezabrtvljena
Sanacija se izvodi tako da se uklom bitumenska masa, zatim se reska prosiri da obuhvaca cijeli spoj
Nakon prosirivanja reske, izvodi se fugiranje trajnoelasticmm kitom sa prednamazom i slojem za odvajanje.
2.3.6. Sanacija rubnjaka
Ostecem rubm betonski rubnjak se uklanja, mehamckim putem
Kosi betonski rubnjak koji je izveden u duljmi od 2,0 m se piljenjem razdvaja na dijelove duljine od cca 100 cm Iza toga se rezovi kitaju
Na mjestu uklonjenog ostecenog elementa izvodi se novi betonom klase C 35/45 sa trajnosmm svojstvima ill se koristi isti ako mje ostecen U tom slucaju ga je potrebno ponovno ugraditi koristenjem podloznog morta
2.3.7. Uklanjanje nasutog dijela sredisnjeg pojasa uz podvoznjak
Uklanjanje se izvodi strojnim i rucnim iskopom zbijenog kamenog materijala sredisnjeg pojasa (izmedu dva asfaltna kolmka), u duzini zahvata 5m sa obje strane mosta Iskop se izvodi u debljmi od 60cm, sa poravnavanjem donjeg sloja
2.3.8. Ugradnja slivnika na poziciji sredisnjeg pojasa uz most
U sredisnjem pojasu na obje strane uz most je potrebno ugraditi novi cestovni slivmk i povezati ga na postojece RO sredisnjeg sustava odvodnje Slivmk treba poziciomrati na optimalno mjesto obzirom na dolazne vode sa kolmka, te na mogucnost prikljucenja na postojeci sustav odvodnje Oko slivnika treba izvesti u novom betonu za oblogu sredisnjeg pojasa padove od 1,5-2,5% kako bi se voda namjerila prema slivmku.
2.3.9. Ugradnja betona sredisnjeg pojasa
Ugradnja betona klase C35/45, razred otpornosti djelovanja na mraz i sol MS 56, razred vodonepropusnosti VDP 3, u debljmi 20cm + 40cm sloja cementne stabilizacije.
2.3.10. Radovi na vrhu AB zida upornjaka:
- Oslobadanje protocnosti vode cijelom duljinom zida upornjaka Izvodi se probijanjem puta preko svih betonskih prepreka na vrhu zida upornjaka (unutarnja krila) Obzirom na skucenost prostora mogu se koristiti busilice sa dugim svrdlom ill voda pod tlakom za probijanje betona Potrebno je osloboditi mimmalno rupu povrsme cca 50cm2
- Busenje rupe na mzem krilu upornjaka u visim koja omogucuje prelijevanje procjedmh voda Ukljucuje ugradnju PVC cijevi 0100mm za prelijevanje vode sa zida upornjaka na okolm teren, sve kako je bilo predvideno originalnim projektom
2.3.11. Popravak i zastita ostecenih dijelova upornjaka
- Hidrodinamicko uklanjanje degradiranog, promocenog i prosoljenog betona svih ostecenih povrsina upornjaka. Izvodi se u debljmi sloja do 2cm 110cm
- Reprofilacija sanacijskim mortom, Izvodi se u debljmi sloja do 2cm i 10cm
- Tlacno injektiranje svih pukotma u zidu upornjaka
- Pranje vidljivih povrsina oba upornjaka i nanosenje zavrsnog zastitnog premaza
2.3.12. Sanacija poprecnih pukotina na gornjoj povrsini pjesackih staza
- Zarezivanje traga postojecih pukotina brusihcom ill sjekacem u dubini 2-3cm
- Gravitacijsko injektiranje epoksidnom smolom za brtvljenje pukotina
- Hidrodinamicko pranje kompletmh gornjih povrsina pjesackih staza
- Nanosenje zastitnog trajnoelasticnog premaza
2.3.13. Regulacij'a prometa tij'ekom izvodenja sanacijskih radova
Regulacija prometa na trakovima autoceste treba se provoditi u skladu sa dinamikom izvodenja Dakle, potrebno je zaustavljanje prometa na prometmm trakovima uz koje se izvode radovi, kao i posebna regulacija prometa na cesti ispod, ovisna o tome na kojem se dijelu mosta iznad izvode radovi.
3. UVJETI KVALITETE ZA MATERIJALE
3.1. BETON ZA OBNOVU RUBNJAKA I UGRADNJU BETONA SREDISNJEG POJASA
Sanacijski beton se koristi za poravnanje i popravak polozenih rubnjaka uz pjesacke staze
-dmax= 16 mm- Tlacna cvrstoca betona nakon 28 dana prema TPBK-u C 35/45
- Vodonepropusnost prema HRN EN 12390-8 ill jednakovrijedno VDP3 (1,5 cm)- Otpornost na cikluse smrzavanja i otapanja HRN CEN/TR 15177 ill jednakovrijedno M 56- Otpornost na djelovanje mraza i soli
za otapanje prema HRN EN 12390-9 ill jednakovrijedno MS 56 ciklusa-v/cfaktor <0,45
3.2. PODUEVNI MORT ZA UGRADNJU CELICNIH SIDARA
Podljevm mort se koristi za podlijevanje sidara u busenim rupama u podloznom betonu Sidra se koriste za povezivanje i sprezanje slojeva betona Moze se koristiti gotovi podljevm mort deklariran prema normi HRN EN 1504-6 ill jednakovrijedno Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 6: Sidrenje celicne armature. Ill polimerm mort spravljen od epoksidne smole koja zadovoljava uvjete norme HRN EN 1504-4 ill jednakovrijedno. Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija, dio 4. Konstrukcijsko lijepljenje
-dmax= 1 mm- Tlacna cvrstoca nakon 1 dan > 10 N/mm2
- Tlacna cvrstoca nakon 7 dana > 30 N/mm2- Tlacna cvrstoca nakon 28 dana > 60 N/mm2
- Prionjivost na beton > 1,5 N/mm2
3.3. MASA ZA INJEKTIRANJE RESKI KOJE VLAZE
Masa za injektiranje pukotma treba biti ekspandirajuca hidrofobno elastomerna smola za tvorene strukture za trajno brtvljenje injketiranjem koja reagira s vodom, u skladu s normom HRN EN 1504-5 ill jednakovrijedno. Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija-Defmicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti-5 dio Injektiranje betona.
Viskozitet' Gustoca
Vlacna cvrstoca Faktor pjenjenja
Kraj ekspanzije
800 mPa x s cca 1,04 kg/I > 0,12 N/mm2
do 10 cca 3 min
3.4. EPOKSIDNA SMOLA ZA INJEKTIRANJE PUKOTINA
Koristi se za konstantno injektiranje betona, na oba nacina ugradnje
- tlacno injektiranje pomocu packera (zid upornjaka)
- gravitacijsko injektiranje betona pjesacke staze
Viskozitet 300~mPaxs
Tlacna cvrstoca ~ 60 Mpa
Vlacan cvrstoca ~ 40 Mpa
Vrijeme obrade ~ 40 min
Temp Obrade +89C - +30^C
3.5. ZAVRSNI PREMAZ ZA BETON
Trajno-elasticm hidroizolacijski zastitm premaz („C")
Na betonskim povrsinama se nanosi trajno-elasticm hidroizolacijski povrsmski premaz, sa oznakom „C" prema tocki 3.3 iz norme HRN EN 1504-2 ill jednakovrijedno Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija, dio 2 Proizvodi i sustavi za povrsunsku zastitu
Debljina sloja 0,5 - 0,75 mm
Prionljivost (EN 1542)
Termicka kompatibilnost (smrzavanje-odmrzavanje)
Premostenje pukotina
Istezanje
Koeficijent kapilarnog upijanja vode
3.6. MASA ZA KITANJE RESKI U BETONU
Polisulfatm dvokomponentni kit s prednamazom
Trajnoelasticm kit za popunu gornjeg dijela fuga treba zadovoljavati uvijete kvalitete
- temperaturna postojanost od -30°C do + 80°C
- rastezljivost do prekida > 200 %
- otporan na naftne derivate
- otporan na djelovanje mraza i soli za otapanje.
3.7. CELICNA SIDRA
Celik koji ce se ugradivati mora u pogledu karakteristika ispunjavati uvjete prema propisima iz oblastibetona i armiranog betona
Koristiti ce se celik oznake i vrste B500B.
Mogu se koristiti celici prema Prilogu B TPBK i normama HRN EN 10080-1 do 6 za celik za armiranje ill jednakovrijedno Oznacavati se trebaju prema HRN EN 1027-1 i 2 ill jednakovrijedno i HRN CR 10260 ill jednakovrijedno
3.8. PC REPARATURNI MORT ZA OBNOVU AB POVRSINA
Polimer-cementni mort klase R 4-tiksotropni (prema HRN EN 1504-3 ili jednakovrijedno)
dmax = 4mmTlacna cvrstoca nakon 28 dana (HRN EN 12190 ili jednakovrijedno 45 N/mm2
Prionljivost na podlogu (EN 1542) > 2,0 MPa
Termicka kompatibilnost (smrzavanje-odmrzavanje)
- Prionljivost nakon 50 ciklusa (EN 13687-1) > 2,0 MPa
Modul elasticnosti (EN 13412) > 20 GPa
> 0,5 (min 0,25) MPa
> 0,2 mm
> 50 %< 0,1 kg/m2h0,5
4. TEHNICKI UVJETI ZA RADOVE I MATERIJALE
4.1. OPCE ODREDBE ZA RADOVE
Tijekom sanacijskih zahvata, ugradene materijale efikasno zastititi od pojacanog strujanja vjetra, i zastititi od temperature <+59C i >+ 259C
Izvoditelj radova mora organizirati i izvoditi sve radove na sanaciji betonske konstrukcije, najprikladmje primjem i sukladno Projektu uz primjenu svih propisamh mjera zastite i vazecih propisa struke i prakse
Svi radovi na sanaciji moraju biti koordimram i po dmamickom planu od strane nadlezne sluzbe odobreni
Kod pripreme, izvedbe i kontrole kvalitete treba se pridrzavati uvjeta iz projekta, a za odredbe koje msu specificirane treba se pridrzavati vazecih normativa i propisa
Sve radove treba izvoditi iz prethodno ispitanih i tijekom radova kontroliramh materijala.
Uzimanje uzoraka u svrhu kontrolnih ispitivanja obavlja ovlastena orgamzacija ill izvoditelj, pod kontrolom nadzornog inzenjera 0 uzimanju uzoraka treba sastaviti zapismk s potpunim podacima
4.2. CUVAIMJE I NJEGOVANJE IZVEDENIH ELEMENATA SLOJEVA
Njegovanje i zastita pocinju jos u fazi nabave, prijevoza i uskladistenja osnovnih materijala na bazi polimercementnog veziva, akrilata i epoksida, koji ne smije biti izlozen vlazi, a narocito temperaturama <+59C i>+309C
Slojevi na bazi epoksida i akrilata moraju biti efikasno zasticem od moguceg vlazenja, mskih i visokih temperatura tijekom spravljanja i ugradnje, prljanja prasmom i mehamckih ostecenja
4.3. UVJETI KVALITETE PODLOGE ZA NASTAVAK ODRE0ENE VRSTE RADOVA
Vlacna cvrstoca prionljivosti
Hrapavost
pH otvorene povrsine betona
Otvorenost strukture
Vlaznost
> 1,5 N/mm2
cca 3 mm
> 11,5
> 50% (vidljivih zrna agregata)
prilagodena sustavu koji se nanosi
4.4. SPRAVUANJE MATERIJALA ZA UGRADNJU PRI SANACIJI
Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilnim mijesanjem uz maseno doziranje komponenata
Svi materijali moraju biti zasticeni od oborina, niskih i visokih temperatura.
Kapacitet spravljanja mora biti prilagoden vremenu obrade materijala koji se primjenjuje
4.5. INJEKTIRANJE PUKOTINA
Efikasna ugradnja postize se plamranjem injektiranja, strojmm spravijanjem, masemm doziranjem i uredajima koji mogu odrzati zeljeni tlak
Injektiranje se izvodi standardmm postupkom utiskivanja dvokomponentne injekcijske smole na bazi epoksida
Sama smola mora zadovoljavati uvjete iz norme HRN EN 1504-5 ill jednakovrijedno. Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija, dio 5 Injektiranje betona
Priprema za injektiranje obuhvaca zasijecanje traga pukotine na oba lica betona (na donjoj povrsmi betonskog elementa) u obliku slova „V" sto se izvodi lakim rucmm alatima (s odgovarajucim dlijetom) Nakon ciscenja i ispuhivanja, utor se zatvara brzovezujucim mortom (obicno spravljen od epoksidne smole ill drugog kompatibilnog materijala) Nakon ocvrscivanja brtve od epoksidnog morta pristupa se busenju rupa za ugradnju packera Packeri se ugraduju u trag pukotine, okomito, na razmaku od cca 25-35 cm. U rupe se ugraduju packeri, prema uputi proizvodaca, te se pristupa utiskivanju mase za injektiranje. S injektiranjem se zapocinje na jednom kraju pukotine na nacm da se promatra kada se pojavi istjecanje mase na prvom sljedecem packeru Kad se masa pojavi na njemu, prekida se utiskivanje mase, packer se zatvara (ako nije izveden kao nepovratni ventil) te se prelazi na injektiranje na slijedecem mjestu (packeru) Po zavrsetku postupka i nakon vremena vezanja se packeri izvade ill odrezu, a masa za betomranje traga pukotine (mort u „V" utoru) se brusilicom poravna (ako je to potrebno zbog ravnosti betonske povrsme.
Kontrola efikasnosti provedenog injektiranja vrsi se prema odgovarajucim tockama norme HRN EN 1504-10 ill jednako vrijedno Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija dio 10. Primjena proizvoda i sustava na gradilistu i kontrola kvalitete radova, vizualno na valjcima izbusemm iz samrane pukotine Kriterij prihvacanja je 80 % ispunjenost pukotine
5. PROGRAM KONTROLE I POSTUPCi KAKVOCE RADOVA I MATERIJALA
5.1. UVOD
Ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete date su smjermce i uvjeti, koje moraju zadovoljiti gradevinski radovi i materijali, te montaza konstrukcija, da bi se postigla zadovoljavajuca kvaliteta i trajnost gradevina
Osiguranje kvalitete treba postici tako da se upotrebljavaju samo provjerem i ispitani materijali, provode ispravne i vjeste metode gradnje, koji ce biti u skladu sa projektom, standardima i propisima i dobrom praksom.
Kontrolu kvalitete treba provesti stalmm nadziranjem radova u svim fazama od strane nadzornog inzenjera i drugih specijalistickih inspektora i institucija za kontrolu i ispitivanje materijala, kao i svim potrebmm ispitivanjima kvalitete materijala ill gotovih gradevinskih elemenata
Materijali koji se koriste za ugradnju trebaju imati valjane dokaze o kvaliteti, bilo da se radi o valjamm ispravama o sukladnosti prema „Pravilmku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznacavanju gradevmh proizvoda" NN br 103/08 i NN147/09, bilo da se kakvoca dokazuje ispitivanjem na, u tijeku izvedbe izrademm uzorcima gradiva spravljenih na gradilistu ili proizvodnom pogonu
5.2. NADZOR
Glavni nadzor nad provodenjem sustava odrzavanja kvalitete obavlja glavm nadzorm inzenjer (kontinuirano). Glavni nadzorm inzenjer moze imati pomocmke- specijaliste, te prisutnost projektanta koji obnasa projektantski nadzor U skladu sa zakonskim propisima vanjski nadzor moze obavljati i neovisna ovlastena orgamzacija za kontrolu kvalitete Izvoditelj radova mora voditi gradevinski dnevmk (prema Pravilmku o vodenju gradevinskog dnevmka) koji svakodnevno u vrijeme izvodenja radova ispunjava osoba izvodaca, a ovjerava nadzorm inzenjer kao i svu ostalu dokumentaciju kakvoce koristemh materijala i izvedenih radova Svi radovi vode se i preuzimaju kroz gradevinski dnevmk i to po fazama rada, pri cemu je nuzno da za pocetak radova naredne faze nadzorni inzenjer ocjeni kakvocu izvedenih radova, te nakon toga odobri nastavak radova
PROJEKTANTSKI NADZOR
Projektantski nadzor nad izvodenjem predmetmh radova obavlja projektant osobno ili preko svojih suradmka Taj nadzor vodi brigu da se radovi izvedu prema projektu i njegovim dopunama (ako takove budu postojale) i svrsishodno namjem koja proizlazi iz projekta
Projektantski nadzor je stainog karaktera
Projektant ima pravo donositi odluke u slucaju kada se ukaze potreba da se izvrse izmjene pojedmih dijelova projekta, bilo po opsegu, postupku ill redoslijedu izvodenja radova
STRUCNI NADZOR
Potrebno je osigurati stalm strucni nadzor tijekom izvodenja radova Nadzorni inzenjer je predstavmk vlasmka/investitora, placen je od vlasnika/investitora i izvrsava svoju odgovornost prema njemu Nadzorm inzenjer ima zadatak da kontinuirano prati radove, a za vece radove u punom radnom vremenu On je odgovoran za tumacenje ugovormh obaveza i izmjena, on uspostavlja kriterije prihvatljivosti, vodi racuna da se radovi izvedu u skladu sa projektom i standardima i dobrom praksom, ocjenjuje napredovanje gradnje i
odreduje dinamiku placanja graditelju sukladno kolicim izvrsemh radova i ugradenom materijalu U slucaju kakvih vecih odstupanja od projektnih postavki, zapazanja ovog nadzora su mjerodavna kod odluke o nastavku rada. Nadzorm inzenjer stalno obavjestava vlasnika o toku radova i zadovoljenju roka zavrsetka radova
Nadzorm inzenjer mora imati tehmcko znanje o gradevinskim materijalima i izvodenju gradnje i imati iskustvo sa time i mora zadobiti povjerenje i postovanje vlasnika i izvoditelja
IZVJESCE 0 IZVEDENIM RADOVIMA
Da bi se sacuvali svi podaci o izvedenom stanju, potrebno je po zavrsenom poslu izraditi izvjesce o svim izvedenim radovima na sanaciji gradevine Poseban naglasak u tom izvjescu treba staviti na eventualne izmjene u odnosu na predvideno projektom.
5.3. SPECIFIKACIJE GRAOEVINSKIH PROIZVODA
Svi gradevinski proizvodi koji ce se ugradivati dopremati ce se iz pogona i tvormca izvan gradilista. Za svaki od njih svaka isporuka gradilistu mora imati izjavu o sukladnosti proizvodaca i vazecu potvrdu sukladnosti s odgovarajucom normom, ako je odredemm propisom uvjetovana, odnosno tehmcko dopustenje, ako norma za njega ne postoji Jos pnje prve isporuke za svaki novi proizvod, koji ce se ugradivati u gradevinu, nadzornom inzenjeru treba za njega dostaviti sve potrebne podatke i potvrde o kvaliteti i ishoditi njegovu suglasnost za ugradnju.
Ispitivanie i postupci dokazivama kvalitete gradevnih proizvoda koji se izraduiu na gradilistu
Gradevinskim projektom mje predvidena proizvodnja predgotovljemh konstrukcijskih betonskih elemenata na gradilistu, ni normiranih m nenormiramh Medutim, ako se izvedbenim projektom takva mogucnost predvidi, treba imati na umu da se njihova upotreba mora provjeriti i rijesiti projektom uskladenosti njihova ponasanja i ponasanja cijele konstrukcije
Elementi proizvedem na gradilistu smatraju se predgotovljemm elementima ako su proizvedem sukladno odgovarajucoj normi Om se i kontroliraju i njihova sukladnost sa specifikacijama norme potvrduje kao i kod proizvodnje u odgovarajucem proizvodnom pogonu
Na gradilistu proizvedeni elementi, koji nisu sukladm m s kojom normom, ne smatraju se predgotovljemm elementima Proizvode se, kontroliraju i sukladnost im se potvrduje na ovdje specificirani nacin kao i kod svih drugih elemenata betonske konstrukcije
Hidrodemoliranie
Uklanjanje betona u debljinama predvidemm projektom treba izvesti hidrodemoliranjem (vodenim topom s tlakom na mlazmci do 2500 bara).
Nije moguce koristiti postupak razbijanja betona rucmm alatima jer bi se tako razmrvila struktura preostalog betona (nastajanje mikropukotina koje ne bi kasnije omogucavale dobru prionjivost novog sanacijskog betona, a predstavljaju porozan i propusan sloj u zom armature)
Osim toga ovakvim nacinom bi se djelomicno ostetila armatura (tockasta ostecenja koja su prva mjesta za pocetak eventualne korozije tijekom eksploatacije), te bi se udaranje o sipke armature prenosilo na dijelove koji se ne ciste, sto bi u mladom betonu, vjerojatno, uzrokovalo mikropukotina u zastitnom sloju na mjestima sipki, sto mje dopusteno za konstrukciju u ovakvim uvjetima i sa ovakvim zahtjevima
Nakon hidrodemoliranja ostecenog i zagadenog betona preostaje na gradilistu otpadm material veci komadi betona, armatura, razbijem beton (usitnjen - „suta") Zbrinjavanje otpadnog materijala treba povjeriti firmi koja je ovlastena za navedene radove odvozenja i zbrinjavanja
Polimercementm vezm sloi
Efikasna ugradnja postize se uribavanjem plasticnom cetkom, na prethodno ociscenu i navlazenu podlogu (beton nakon hidrodinamickog uklanjanja sloja i odstranjivanja skramice i necistoca)
Sloievi polimercementnog morta za reprofiliranie
Ugradnja reparaturnog morta na svjezi vezni sloj bez opiate ostvaruje se utiskivanjem pomocu metalne gladilice (gletera).
Na vertikalmm plohama i u podgledu elemenata efikasna ugradnja postize se torkretiranjem
Kod izvodenja u dva sloja potrebno je u obje varijante izvedbe posebnu paznju obratiti na ugradnju prvog sloja ispod i oko sipki armature Novi sloj se izvodi 4-6 sati nakon prvog
Tehnicki uvjeti za izvodenje trebaju biti u skladu s odredbom norme norme HRN EN 1504-3 ill jednakovrijedno Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Defimcije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti, dio 3 Konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak, te s uvjetima za izvodenje iz norme HRN EN 1504-10 ili jednakovrijedno.
Zavrsni sloi zastite betona~
Zavrsm sloj za zastitu izvedemh povrsina izvodi se nanosenjem premaza cetkom ill valjkom rucno, ill spricanjem odgovarajucim strojem
Tehnicki uvjeti za izvodenje trebaju biti u skladu s odredbom norme norme HRN EN 1504-2 ili jednakovrijedno Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija, dio 2: Proizvodi i sustavi za povrsinsku zastitu, te s uvjetima za izvodenje iz norme HRN EN 1504-10 ill jednakovrijedno
Spravliame materiiala za ugradmu pri sanacm:
Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilmm mijesanjem uz maseno doziranje komponenata Svi materijali moraju biti zasticeni od oborina, mskih i visokih temperatura.
Kapacitet spravljanja mora biti prilagoden vremenu obrade materijala koji se primjenjuje
Transport orgamzirati tako da se izbjegne svaka mogucnost gubitka materijala, moguca segregacija ioneciscenje.
PLAN UZORKOVANJA I KONTROLNIH ISPITiVANJA
KONSTRUKTIVNIELEMENT
Mort za ugradnju trnova
TLACNACVRSTOCA
SAVOJNA
PRIONJIVOST IZVEDENIH SLOJEVA MORTOVA
HRN EN 1542 (>1,5 N/mm2) ili jednakovrijedno
1 serija morta
(3 prizmice 4x4x16cm)
Mort R4 za 1 serija morta 3 mjesta (po 1 na 3reprofilaciju (3 prizmice 4x4x16cm) razlicite povrsine)
RADOVI
UGRADNJABETONA
SR.POJASA
| TLACNA CVRSTOCA
S !HRN EN 12390 j
' iJ 3 kocke ill Ji 1 kocka za svaki j
1 dan betomranja J
OTPORNOST NA MRAZ I SOL
OTPORNOST NA SMRZAVANJE
VODONEPROPUSNOST
HRN EN 12390-8 ili jednakovrijedno
(VDP3:15 mm)
1 serija
HRN EN 12390-9 ili jednakovrijedno (maks. 1 kg/m2;
sr. 0,5 kg/m2
HRN CEN/TR 15177 ili jednakovrijedno (pad dinamickog modula elasticnosti < 25%)
GRAFICKI PRILOZI
PODVOZNJAK BABICI
POSTUPAi\ SANACIJE OBJE VANJSKE PJESACKE STAzE
Sanacija reski:
O 0 O O
> 25 u 25 k 25 >4 4 4 4
I I \ /1 I
■ V 25 ,A , 25 ,
/,
25 U 25 > I
4 4 4 4 4
PVC cjevcice
Vodolovno korito
— Busenje rupa 0 = 14mm/25cm, L = 40 cm Ugradnja sidara 0 = 12 mm, L = 35 cm + zalijavanjem podljevnim mortom
Mjesto ugradnje "Packera" i smjer injektiranja u cilju brtvljenja reski, nakon zatvaranje donjeg ruba betona brtvljanjem za injektiranje PU masom za injektiranje u vlazi
INVESTITOR:
HRVAT5KE AUTOCESTE d.o.o.10 000 ZAGREB, SlROUNA -1
MAPA:
TEHNICKO RJESENJE
NARUlftTELJ:
HRVAT5KE AUTOCESTE d.o.o.10 000 ZAGREB, SlROUNA'I
PROJEKTANT:
mr.sc. KRUNOSLAV MAVAR, dipl.ing.grad.
GRADEVINA:
PODVOZNJAKBABICI
SURADNia:
NIKOLA HODAK, struc.spec.ing.grad.
SAORZAJ:
PRESJEK 1 POGLEDKARAKTERISTICNOG DETAUA I0+
BROJ PROJEKTA:72590-1266/17
MJERILO:1:10
DATUM: .prosinac, 2017.
ARHIVSKI BROJ:
TR-024/17BROJ PRILOGA:
1
PODVOZNJAK KRCINE
POSTUPArv SANACIJE OBJE VANJSKE PJESACKE STA^E
Sanacija reski
iaz
Sloj za odyajanje (PVC traka)
PVC cjevcice
Mjestimicno nepravilno zapiljena i zalivena reska
IT 7TTI Jf.___ 25 >
\ 25 /> 25 > 25 > 11 T T T
Vodoiovno korito
Busenje rupa 0 = 14mm/25cm, L = 40 cm Ugradnja sidara O = 12 mm, L = 35 cm + zalijavanjem podljevnim mortom
Mjesto ugradnje "Packera" i smjer injektiranja u cilju brtvljenja reski, nakon zatvaranje donjeg ruba betona brtvljanjem za injektiranje PU masom za injektiranje u vlazi
INVESTUOR:
HRVATSKE AUTOCESTE d.0.0,10 000 ZAGREB, SlROLINA 4
MAPA:
tehniCko rjeSenje
NARUCITELJ:
HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.10 000 ZAGREB, SlROUNA 4
PROJEKTANT:
mr.sc. KRUN05LAV MAVAR, dipl.ing.grad.
GRAOEVINA:
PODVOZNJAKKRONE
SURADNId:
NIKOLA HODAK, struc.spec.ing.grad.
SADR^AJ:
PRESJEK I POGLEDKARAKTERISTICNOG DETAUA IBM
BROJ PROJEKTA:72120-IZV-031 -2018
MJERIIO:1:10
DATUM: v „„„ „veljaca, 2018.
ARHIVSKI BROJ: BROJ PRILOGA:1
OPSEG USLUGA (PRIVREMENA REGULACIJA PROMETA)
Obveza Izvodaca je postava, odrzavanje i uklanjanje privremene regulacije prometa na nacin koji
osigurava sigurno odvijanje prometa uz optimalnu protocnost i nesmetano izvodenje radova
Ukoliko Izvodac zbog potrebe gradilista zahtjeva drugi tip privremene regulacije u odnosu na mze
propisane, sav trosak izrade potrebnog prometnog elaborata, uspostave, odrzavanja i uklanjanja iste
snosi o svom trosku. Na izradem prometm elaborat privremene regulacije prometa, Izvodac je duzan ishoditi Suglasnost Hrvatskih autocesta d o.o.
1 POSTAVA PRIVREMENE REGULACIJE PROMETA
Pnje pocetka izvodenja radova, Izvodac je duzan osigurati postavljanje privremene regulacije
prometa. Pod istim se podrazumijeva doprema prometne signalizacije i opreme te rad na uspostavi privremene regulacije prometa
Privremena regulacija prometa ne smije se postavljati neposredno pred dane vikenda, blagdana i praznika, osim ako Narucitelj to izricito zahtjeva
Postavu privremene regulacije prometa Izvodac je duzan izvoditi na nacin da se ne ugrozava sigurnost korismka autoceste uz osiguranje optimalne protocnosti prilikom same uspostave, kao i
sigurnost samih djelatnika na postavljanju Narucitelj je duzan Izvodacu osigurati uvjete za sigurno i nesmetano postavljanje privremene regulacije prometa. U prilogu se nalaze situacije privremenih
regulacija prometa TIP 1A, TIP IB i TIP L te specifikacija prometne signalizacije i opreme u skladu s kojim je potrebno uspostaviti privremene regulacije prometa za vrijeme izvodenja predmetnih
radova.2 ODRZAVANJE PRIVREMENE REGULACIJE PORMETA
Izvodac je obvezan odrzavati privremenu regulaciju prometa tako da istu cisti i nadopunjuje,
zamjenjuje ill popravlja dotrajalu, ostecenu, manjkavu ill nestalu prometnu signalizaciju i opremu,
odnosno da prometnu signalizaciju i opremu na cesti odrzava tako da se osigura njena potpuna funkcionalnost i vidljivost tijekom ugovoremh radova od uspostave do uklanjanja Izvodac mora
osigurati kontinuirano (24-satno) dezurstvo radi odrzavanja privremene regulacije prometa te u slucaju ostecenja prometne signalizacije i opreme istu je potrebno zamijemti bez odgadanja, a
najkasmje u roku od jednog sata od nastanka ostecenja. Sukladno navedenom, Izvodac mora osigurati dovoljnu kolicinu rezervne opreme kako bi u slucaju potrebe mogao reagirati u gore
navedenom roku. Za depomranje rezervne opreme kao i za smjestaj osoblja za 24-satno dezurstvo Izvodac je duzan na lokaciji osigurati adekvatan prostor.
Ukoliko Izvodac u naprijed navedenom roku ne otkloni nastalo ostecenje, isto ce uciniti Narucitelj, s
time da ce tada Izvodac biti u obvezi nadoknaditi Narucitelju trosak za poduzete radnje odrzavanja privremene regulacije prometa Navedem trosak obracunat ce se sukladno Cjeniku koristenja opreme
(prometna oprema i signalizacija) koji je sastavm dio Odluke o utvrdivanju visine troskova postupaka koji se provode na zahtjev stranke Osim navedenog troska, Narucitelj ima pravo na naplatu
ugovorne kazne zbog neispunjena ugovorne obveze odrzavanja privremene regulacije prometa u fiksnom iznosu od 5 000 kuna svaki put kad se utvrdi da izvodac ne odrzava privremenu regulaciju
prometa
Odrzavanje privremene regulacije prometa mora biti uskladeno s brojem dana izvodenja radova i
podrazumijeva odrzavanje privremene regulacije prometa i u dane kada su radovi u prekidu (npr. uoci i za dane vikenda i blagdana, za vrijeme nepovoljnih vremenskih prilika i dr.).
3 UKLANJANJE PRIVREMENE REGULACIJE PROMETA
Nakon zavrsetka radova Izvodac je obvezan uklomti svu prometnu signalizaciju i opremu privremene
regulacije prometa te stalnu prometnu signalizaciju i opremu dovesti u prvotno projektirano stanje
Narucitelj je duzan Izvodacu osigurati uvjete za sigurno i nesmetano uklanjanje privremene regulacije
prometa
4 UGOVORNA KAZNA ZBOG NASTANKA ZASTOJA I KOLONA VOZILA
Narucitelj ima pravo na ugovornu kaznu u slucaju.
• ako Izvodac radova nije uspostavio privremenu regulaciju prometa ill istu ne odrzava, sukladno situaciji iz priloga, a takav propust je prouzrocio zastoj i kolonu vozila dulju od 2000 m' (formirane u dvije prometne trake) u prilaznoj zom radova,
• kao i ako je Izvodac radova svojim nekim drugim propustom i/ili nemarnoscu izazvao
stvaranje zastoja i kolona iz prethodne tockeUgovorna kazna zbog stvaranja nastanka zastoja i kolona vozila duljih od 2000 m' i pod navedemm
uvjetima iznosi 2 %o od cijene Ugovora po svakom prouzrocenom zastoju ili kolom vozila duljoj od
2000 m1, s time da maksimalan iznos ugovorne kazne iznosi 5 % cijene Ugovora.
5 OBVEZE NARUCITEUA
• osiguranje uvjeta za sigurno i nesmetano postavljanje privremene regulacije
prometa,
• osiguranje uvjeta za sigurno i nesmetano uklanjanje privremene regulacije prometa
6. ZAKONI, NORME, PRAVILNICI, SMJERNICE
• Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13,
92/14, 64/15, 108/17);
• Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13,148/13, 92/14)
• Pravilmk o odrzavanju cesta (NN 90/14);
• Pravilmk o ophodnji javnih cesta (NN 75/14),
• Pravilmk o prometmm znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/05, 64/05,
155/05, 14/11);
• Opci tehmcki uvjeti za radove na cestama knjiga I - VI (Zagreb, prosinac 2001 Hrvatske ceste - Hrvatske predmetne ceste),
• Prirucmk HAC-a - Tipske privremene regulacije prometa za vrijeme izvodenja radova
na autocestama - verzija II, lipanj 2011. godina
HRVATSKE NORME.
• HRN EN 12899-1: 2008 en Stalm uspravm cestovni prometm znakovi - 1 dio, Stalm znakovi
• HRN EN 12352 2000 en Oprema za regulaciju prometa - Upozoravajuce i sigumosne
• svjetlosne naprave
• HRN EN 12368 - Oprema za regulaciju prometa
• HRN 1114 Prometm znakovi - Tehmcki uvjeti
• HRN 1115 Prometm znakovi - Znakovi opasnosti
• HRN 1116 Prometm znakovi - Znakovi izricitih naredbi
• HRN 1117 Prometm znakovi - Znakovi obavijesti
PRIVREMENA REGULACIJA PROMETA TIP -1 A :I_____________________________________________ I
7
r PRIVREMENA REGULACIJA PROMETA TIP - 1
SPECIFIKACIJA SIGNAUZACIJE IOPREME j
A A2S
© B31 2
© B31 3 5O5lavits»a«i500m
© B31 2
”0 B32 «© B59 9
0 C16 2
-EL C92 2
0 C92 2
| 800m | E01 2
#■ I K31 4
* K22 ♦ K32 9
s K35
8
PRIVREMENA RE
§coO
<s>
GULAC©
IJA PROMETA TIPO
©CD
i n
oCVI
mom
oo
£©
ooCM
CO CMCM CO< ffi
<1©
OoCOs©
oo
m cm o * < 1U
___ >.
----------- --------------------- —oo©i
,10m, “ !Tv 1 111 . Nco . - k\V%r k\X<5® vXV^rx/U — ©^ kXW^i: • 3 ■ wts/a .k.xv«^ : %r//*
kXVrtfr '-&***
*
s & sCJl —*JS-oo
©03CO
03Oo
<D>8 J5N) «
IV)oo
©s—k.
oo IV)o o ©
©o«ko>
g SPECIFIKACIJASIGNALIZACIJE
IZQLEDOPREME OZNAKA KOMAOA NAPOMENA
0 C16 2
| 500m | E01 2
K36 10 torn / 100 m
razmaklOmu zonl radova
| K32 2kpl1 templet - 5 elemenata1 akumulator
K31 2
1 2 kplPrenosM aemafbr
Quartz/cable
IZQLEDOPREME OZNAKA KOMADA NAPOMENA
A A25 2
A A23 2
© B322
+1 tom /600m
uzonl radova
|eo) B31 2
© B312
+ 1 tom /600m
uzonl radova
Specifikacija prometnih znakova za podvoznjakBabici (414+110km) i Krcine (414+320km)PRP TIP - 1A
Redni broj Izgled prometnogznakaOznaka
znakaBrojznakova
1
£k
A 25 8
2
©
B 31 4
3
©
B 316 1
4
©
B 31 4
5 B 31 8
6
B
B 60 18
7
In
330 ftC 92 4
8
In
630 «C 92 4
9 E01 4800 m
10(2
C 16 4
Stupovi za PZ 2" 60
11
4»
K31 8
12. i K32-GL 2
13 K32-SL 16
14 Akumulator A 180 6
14
f
*
sa postoljem ^1K 23 18
15
sa postoljem
K 36 100
Specifikacija prometnih znakova za podvoznjakBabici (414+110km) i Krcine (414+320km)PRP TIP - IB
Redni broj Izgled prometnog znakaOznaka
znakaBroj znakova
1
£k
A 25 8
2
<§)
B 31 4
3
©
B 31 6
4 © B 31 4
5 © B 31 8
6
©
B 60 18
7 ft800 m
C 92 4
8
f\
J00 mC 92 4
9 800 m E01 4
10 (z C 16 4
Stupovi za PZ 2" 60
11
ftK 31 8
12 K32-GL 2
13 K32-SL 16
14 Akumulator A 180 6
14
%sa postoljem ^
K 22 18
15
sa postoljem
K 35 100
Specifikacija prometnih znakova za regulaciju ispodobjekta BabiciPRP TIP - L
Redni broj Izgled prometnogznakaOznaka
znakaBroj znakova
1 A 25 2
2 A 23 2
3 B 31 2
4ds>
B 31 2
5
@B 32 2
6
0C 16 2
7 E01 2400 m
8 Stupovi za PZ 2" 12
9
p ■K 31 2
10 K32-GL 2
11 J^L j K32-SL 8
12 Akumulator A 180 16
13 prenosivi semafor
fiool 2
14sa postoljem ^
K 22 5
15
EooCL
K 23 5
16
ysa postoljem y
obostrano
K 35/36 10
Specifikacija prometnih znakova za regulaciju ispodobjekta KrcinePRP TIP - L
Redni broj Izgled prometnog znakaOznaka
znakaBroj znakova
1A
A 25 2
2 A 23 2
3@>
B 31 2
4do)
B 31 2
5 B 32 2
6
0C 16 2
7 E01 2400 m
8 Stupovi za PZ 2" 12
9 K 31 2
f*
4 ’ '
10■ ■ ’■
K32-GL 2
11 * Q-, i K32-SL 8
12 Akumulator A 180 16
13 prenosivi semafor8o
2
14 sa postoljem ^ K 22 5
15
9S
sa postoljem ^ K 23 5
16
r/
sa postoljem
obostrano
K 35/36 10
Hrvatske autoceste odrzavanje 1 naplata cestarine d.o.o., Sirolma 4, Zagreb, Hrvatska / tel.: +385 160 09 777 / fax.: + 38514697 335 DruStvo uptsano kod TrgovaJkog suda uZagrebu pod brojem MBS. 080816791/Temeijw kaprtal 92 285 400,00 kn/OtS62942134377/ MB 29S3897
IBAN reruns HR19 2340 00911105 S618 5, SWIFT CODE PBZ6HR2X kod Prrvredne banke Zagreb d d IBAN raEuna HR47 2503 00711000 81990, SWIFT CODE VBCRHR22 kod SBERBANK d.d.
IBAN raiuna HR39 2485 00311002 8542 7, SWIFT CODE- CROAHR2X kod Croatia banka d d IBAN raEtrna HR80 236000011023 98013, SWIFT CODE ZABAHR2X kod ZagrebaEke banke d d.
IBAN raEuna HR37 2390 00111008 31641, SWIFT CODE. KP8ZHR2X kod Hivatske poitanske banke d d / Predsjedmk Uprave. Goran Grbac, dipl oec /Clan Uprave 2eljko Horvat, dipt ing prom. /
Uprava drustva je na sjednici odrzanoj dana . OV .2014.godine. a na prijedlog Sektora za
odrzavanje i Samostalnog Odjela za ekonomske, financijske i opce poslove, usvojila
ODLUKUo
utvrdivanju vislne troskova postupaka koji se provode na zahtjev stranke
I.
Odluka se odnosi na postupke koje HAC ONC provodi o svom trosku.
Na zahtjev zainteresiranih pravnih ili fizickih osoba (u daljnjem tekstu stranke), kada se na autocesti izvode radovi prilikom cega je potrebno osigurati zonu radova, za ciju zastitu nije propisana odgovarajuca privremena regulacija prometa sukladno Pravilima i tehnickim uvjetima za javnu cestu ("Narodne novine", broj 111/99) iii Prirucniku tipskih privremenih regulacija prometa za vrijeme izvocfenja radova na autocestama, Investitor moze zatraziti izradu prometnog elaborata od strane HAC ONC-a.
Samo postavljanje, odrzavanje i uklanjanje privremene regulacije prometa, te najam prometnih znakova, opreme i signalizacije vrsi HAC ONC.
Na zahtjev stranke, a u cilju ocuvanja sigurnosti prometa na autocesti i zastite same autoceste, HAC ONC vrsi izvodenje posebnih mjera za osiguranje pojedinih dijelova javne ceste i objekata (npr. za potrebe sigurnost prolaska izvanrednog prijevoza dionicama autocesta, za potrebe sigurnog izvodenja radova i si.).
Na zahtjev stranke, HAC ONC izraduje ponudu za postavljanje, odrzavanje i uklanjanje PRP-a u cilju zastite zone radova redovnog ili izvanrednog odrzavanja autoceste.
ill.
Stranka koja je podnijela zahtjev duzna je platiti troskove iz prethodne tocke, u iznosima kako slijedi, a uveEanim za PDV:
Izrada prometnih elaborata
a) trosak izrade prometnog elaborata- 2% vrijednosti koristene opreme, a minimalno 5.000,00 kn
Postavljanje/odrzavanje/uklanjanje privremene regulacije prometa
b) trosak rada djelatnika- sukladno Cjeniku rada djelatnika za potrebe trebih osoba (sastavni dio Odluke)
"4%
W ES3 „
Hrvatske autoceste odrzavanje i naplata cestarlne d.o.o., Sirolina 4, Zagreb, Krvatska / tel.: +385 1 60 09 777 / fax.: + 38514697 335OroStvo upisano kod Trgovafkog suda u Zagrebu pod brojem MBS 080816791/Temeljm kapftaV 92 285 400,00 kn/OIB $2942134377 / MB' 2953897
16AN raiuna KR19 2340 0031110S 5618 5, SWIFT CODE- PBIGHR2X kod Pi w«dn* banka Zagreb $ d (BAN raZuna HR47 2503 00711000 8199 0, SWIFT CODE. VBCRHR22 kod SBERBANK d.d
(BAN ra£uf» HR39 2485 00311002 8S42 7, SWIFT CODE* CR0AHR2X kod Croatia banke d d I8AN raJuna- HR80 2360 00011023 98013, SWIFT CODE* ZABAHR2X kod Zagrebaike banke d d
I6AN raiuna. HR37 2390 00111008 3164 1, SWIFT CODE’ HPBZKR2X kod Hrvatske poitanske banke d d /Predsjednrk Uprave Goran Grbac, dlpl oec./GanUprave'ZeljkoHorvat,dipUng.prom /
c) trosak koristenja vozila i strojeva- sukladno Cjeniku rada vozila i strojeva za potrebe trecih osoba (sastavni dio Odiuke)
d) trosak koristenja prometne opreme i signalizacije- sukladno Cjeniku prometne opreme i signalizacije (sastavni dio Odiuke)
e) trosak usiuga ugovorenog izvodaca i/ili isporucitelja- po racunu ugovornog izvodaca i/ili isporucitelja
Izvodenje posebnih mjeraza osiguranje pojedinih dijelova javne ceste i objekata
f) trosak rada djelatnika '- sukladno Cjeniku rada djelatnika za potrebe trecih osoba (sastavrff dio Odiuke)
g) trosak koristenja vozila i strojeva- sukladno Cjeniku rada vozila i strojeva za potrebe trecih osoba (sastavni dio Odiuke)
Izrada ponude za postavljanje/odrzavanje/uklanjanje privremene regulacije prometa
h) ponuda temeijem zakonskog akta koji propisuje osiguranje zone radova ili internog Prirucnika odobrenog od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
- trosak obrade 150,00 kn
i) ponuda temeijem izradenog prometnog projekta/elaborata- troSak obrade 250,00 kn
Za provedbu ove Odiuke zaduzuje se Sektor za odrzavanje u suradnji sa Samostalnim Odjelom za ekonomske, financijske i op£e posiove.
IV.
Iznosi utvrdeni u tocki Ili. ove Odiuke iskazani su bez poreza na dodanu vrijednost.
V.
VI.
Ova Odluka stupa na snagu danom potpisa Predsjednika Uprave.
URBROJ: 5221-501- /14
Zagreb jQk • _.2014.godine
ISO 9001, ISO 14001, OHSA.S 18001
CJENIK KORISTENJA OPREME {prometna oprema i signalizacija) NAZAHTJEVSTRANKE
; 1 1 A 01 - A 46 120x120x120 cm kom | 0,24|B ZNAKOVI IZRI^ITIH NAREDBI
2 B 01 120x120x120 cm kom 0,26
3 B 02 STOP (osmerokut) tD 90 cm kom 0,261 4
B 03 -B 62 0 90 cm kom 0,26|C ZNAKOVI OBAVIJESTI
5 90x90 cm kom 0,26
6 C 01, C 06, C 08, C 09, C 91, C 92, C 94 i C 95 90x135 cm kom 0,39
7 120x144 cm kom 0,80
3 C 11, C12, C13 i C 16 0.90 cm kom 0,26
9 9gxl35 cm kom 0,39
10C JLJLU; C XXX/ V* XXX/ V* XX3/ C JLJ.*+/ XX^/ ^ XXO/ XX// V* XXO t V* XiU
120x144 cm kom 0,80
11 100x24 cm kom 0,12
12 130x36 cm kom 0,21
13C 81 - C 85, C108
160x36 cm kom 0,32
14 160x48 cm kom 0,38
15 190x48 cm kom 0,42
16 190x60 cm kom 0,50
17C 86
90x135 cm kom 0,39
18 120x144 cm kom 0,80
19 C 92 Zatvaranje desnog prometnog traka, 600 m kom 0,39
20 C 92 Zatvaranje desnog prometnog traka, 300 m kom 0,39
21 C 91 Otvaranje desnog prometnog traka90x135 cm
kom 0,39
22 C 92 Zatvaranje lijevog prometnog traka, 600 m kom 0,39
23 C 92 Zatvaranje lijevog prometnog traka, 300 m kom 0,39
24 C 91 Otvaranje lijevog prometnog traka kom 0,39
25 C 92 Zatvaranje desnog prometnog traka, 600 m, OPHODAR kom 0,39
26 C 92 Zatvaranje desnog prometnog traka, 300 m, OPHODAR kom 0,39
27 C 92 Zatvaranje desnog prometnog traka OPHODAR kom 0,39
28 C 91 Otvaranje desnog prometnog traka, OPHODAR90x135 cm
kom 0,39
29 C 92 Zatvaranje lijevog prometnog traka, 600 m, OPHODAR kom 0,39
30 C 92 Zatvaranje lijevog prometnog traka, 300 m, OPHODAR kom 0,39
31 C 92 Zatvaranje lijevog prometnog traka OPHODAR kom 0,39
32 C 91 Otvaranje lijevog prometnog traka, OPHODAR kom 0,39
33 C109 Traka za prekrivanie prometnih znakova 8x3300 cm kom 0,11E DOPUNSKEPLOCE |
34 E01-E50 60x30 cm kom 0,09
35 E 01 - E50 60x60 cm kom 0,15
36 E 01 - E50 90x45 cm kom 0,17
37 E01-E50 90x60 cm kom 0,2038 E 01 - E50 90x90 cm kom 0,26
39 E01-E50 135x90 cm kom 0,39
K PROMETNA OPREMA
40 K 06 PloEa za oznac. prom otoka zuto - crna 30x100 cm kom 0,17
41 K 06 Pioca za oznac. prom, otoka zuto - crna 50x100 cm kom 0,2642 K 07 Pioca za oznacavame prometnog otoka (prostorni element) 150x150x130 cm kom 1,2843 K 08 Pioca za oznac. prom otoka crveno - bijela 50x100 cm kom 0,2744 K10 Pioca za oznacavanje zapreka / lijevo 200x50 cm kom 0,4845 K11 Pioca za oznacavanje zapreka / desno 200x50 cm kom 0,48
46 K 12 Pioca za oznacavanje zavoja na cesti (klasa II) 75x75 cm kom 0,24
47 K14 Pioca za oznacavanje ostrog zavoja na cesti (klasa III) 75x75 cm kom 0,24
48 K15 PloEa bocne zapreke - lijeva 30x100 cm kom 0,17
49 K16 Pioca boEne zapreke - desna 30x100 cm kom 0,17
50 K17 PloEa boEne zapreke / lijeva - klasa 111 30x100 cm kom 0,17
-"■■v
-, - \<¥3k$||
51 K18 Ploca bocne zapreke / desna - kiasa III 30x100 cm kom ‘ 0,17 "
52 K19 Stozac h = 50 cm kom 0,03 '
53 K 19 Stozac h = 75 cm kom 0,05
54 K 20 Branik za oznacivanje zapreka / desni 200x50 cm kom 0,42
55 K 21 Branik za oznadivanje zapreka / lijevi 200x50 cm kom 0,42
56 Nogari za branik - K20, K21 - (jedan par) h = 100 cm par 0,09
57 K 22 Ploca za oznacavanje radova i svjetlosni niz / jednostrana 25x100 cm kom 0,09
58 K 23 Ploda za oznacavanje radova i svjetlosni niz / dvostrana 25x100 cm kom 0,09
59 K 31 Trepdude zuto svjetlo O 18 cm kom 0,08
60K 32 Sinkronizirani solarni svjetleci sustav LEOtehnologija ( 6 dunjeva )
h = 80 cm kpt 12,23
61 K 32 Glavna iampa za svjetleci niz O 18 cm kom 0,42
62 K 32 Sporedna Iampa za svjetleci niz 018 cm kom 0,42
63 K 35 Marker h = 75 cm kom 0,14
64 K36 Marker h = 75 cm kom 0,14
65 K 35 Marker (obostrani) h = 50 cm kom 0,14
66 K 36 Marker (obostrani) h = 50 cm kom 0,14
67 K 35 Marker (obostrani) h = 75 cm kom 0,18
68 K 36 Marker (obostrani) h = 75 cm kom 0,18
69 K 33 Montazni rubnjakSPOJIVI 100x27 cm kom 0,14
70 K 37 Montazni rubnjak NESPOJIVI 65x27 cm kom 0,11
71 K 37 Montazni rubnjak NESPOJIVI 100x27 cm kom 0,15
72 K 39 Razdvajajude plasticne ograde (New Jersey) crvene 120x60x50 cm kom 0,14
73 K 39 Razdvajajude plasticne ograde (New Jersey) bijele 120x60x50 cm kom 0,14
74 K 39 Razdvajajude betonske ograde (New Jersey) 84-105 cm m* 0,27
75 Metalm nogari (tronozac-ophodarski) h = 110 cm kom 0,09
76 Mobilni Led semafor (akumulatorski) sa upravljadkom kutijom kom 6,66
77 Baterija za trepcuce zuto svjetlo 6V / 7 -10 Ah IEC4R 25 kom 0,02
78 Baterija za trepcuce zuto svjetlo 6V / 25 - 30 Ah IEC4R25 kom 0,03| NOSA£l ZA PROMETNE ZNAKOVE
79 Poduporni pocincani stup 0=60,30 mm (2") 1 = 360 cm kom 0,08
80 Zeljezni stup <9=60,30 mm (2") za postolje, crveno - bijeli 1 = 220 cm kom 0,06
81 2eljezni stup (9=60,30 mm (2”) za postolje, crveno - bijeli 1 = 255 cm kom 0,06
82 Zeljezni stup <9=60,30 mm (2") za postolje, crveno - bijeli I = 290 cm kom 0,08
83 Zeljeznistup <9=60,30 mm (2") za postolje, crveno - bijeli 1 = 350 cm kom 0,09
84 Zeljezni stup <9=60,30 mm (2") 1= 220 cm kom 0,05
85 Zeljezni stup <9=60,30 mm (2“) 1= 255 cm kom 0,06
86 Zeljezni stup 0=60,30 mm (2") 1= 290 cm kom 0,06
87 Zeljezni stup 0=60,30 mm (2") 1= 350 cm kom 0,08
88 Zeljeznistup 0=60,30mm (2") 1= 420 cm kom 0,09
89 Postolje od gume za nosac prometnog znaka 80x40x12 cm kom 0,06
CIJENE SUISKAZANE U NETOIZNOSU BEZ PDV-a
Zagreb,. KA. _.2014.godine
CJEN1K RADA VOZIIA1 STROJEVA
NAZAHTJEVSTRANKE
wSsmm^MSI6NALNA PRIKOLICA 5,51MOTORNA PILA 9,08MOTORNA PILA ZA GRANJE 15,09SAMOHODN1 PORTALNI KRAN 21,74ELEKTRO AGREGAT - pokretni 39,78STROJ ZA SKIDANJE OZNAKA NA KOLNIKU 71,94OSOBNO VOZILO - niza klasa 90,45UBLAZIVAC UDARA 91,92OSOBNO VOZILO - srednja klasa 109,94OSOBNO VOZILO - visa srednja klasa 144,87KOMPRESOR 145,64OPHODARSKO/CESTARSKO VOZILO 168,05STROJ ZA OBiUEZAVANJE CESTA - mali 187,05TERENSKO VOZILO 189,29VILICAR 228,71AUTOPLATFORMA 244,73utovariva£-rovokopa£ 268,56
TRAKTOR 279,50KAMION SANDUCAR 317,93
VISENAMJENSKO VOZILO 381,99
ROVOKOPAC 408,11
VOZILO ZA SERVIS VENTILATORA 472,29
STROJ ZA OBIUEZAVANJE CESTA - veliki 534,71
VATROGASNO VOZILO 969,23
CIJENE SU ISKAZANE U NETO IZNOSU BEZ PDV-a
UPRAVE
dipl.oec.
Zagreb, 2014.godine
CJENIK RADA DJELATN1KA NAZAHTJEVSTRANKE
POMOCNI RADNIK 47,00CISTAC 60,00CESTAR 70,00VRATAR 77,00CESTAR STROJAR 79,00STROJOBRAVAR 85,00VATROGASAC 85,00ELEKTRICAR 90,00VOZAC1 90,00VOZAC-VATROGASAC 94,00VATROGASAC - Voditeij vatrogasne grupe 1 98,00REFERENT ^ 103,00OPHODAR 105,00VODITEIJ SMJENE VATROGASNE POSTAJE 107,00ADMINISTRATOR 120,00POSLOVOOA 120,00ZAPOVJEDNIK VATROGASNE ISPOSTAVE 128,00ZAMJENIK ZAPOVJEDNIKA VATROGASNE POSTAJE 132,00SURADNIK 154,00Vl§! SURADNIK II 154,00VODITEU PRAVCA/ELEKTROODRZAVANJA 162,00ZAPOVJEDNIK VATROGASNE POSTAJE 167,00Vl§l SURADNIK I 179,00VODITEU TJO 205,00VODITEU GRUPE 1 214,00GLAVNIINZENJER 1 235,00SEF PRAVCA 248,00SEF ODJELA1 256,00
CIJENE SU ISKAZANE U NETO IZNOSU BEZ PDV-a
Zagreb, _______ 2014.godine
