Opis Racunarstvo

studij RAČUNARSTVA

1. UVOD Osnivanje studija računarstva na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB) potaknuto je strategijskim promišljanjima nastavnika ovog Fakulteta a svoje oslonac ima u dokumentu: "Strategija razvitka republike Hrvatske u 21 stoljeću" [1].

Računarske znanosti na FESBu sada se izučavaju u okviru svih studija a poglavito u usmjerenju računarstva na studiju elektrotehnike smjer elektronike. Promjene u okruženju kao i strateška promišljanja nalažu dalje jačanje računarskih i informatičkih znanosti u okviru postojećih tehničkih studija ali i otvaranje novog studija računarstva.

Oslanjajući se prvenstveno na svoja iskustva i znanja u području računarstva te procjenjujući važnost kontinuiranog razvoja odabran je tehnički profiliran studij računarstva kakav je prepoznat u Hrvatskoj i svijetu na fakultetima/sveučilištima koji su imali sličan razvojni put. Tehnički profil se ogleda u opsegu izučavanja temeljnih i tehničkih disciplina na kojima se zasniva računarstvo danas te mogućnostima izbora usmjeravanja u disciplinama iz područja elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje koje se također izučavaju na FESBu.

1.1 Društvena opravdanost i potreba djelovanja Tehnološki napredak i s njime induciran proizvodno-industrijski razvoj i socijalne promjene nalažu stalno prilagođavanje sustava obrazovanja. Visokoškolsko obrazovanje i s njime povezan znanstveno-istraživački rad s jedne strane prate a s druge potiču društveno-ekonomski rast.

Trenutne potrebe gospodarstva se prvenstveno ogledaju u stalnim traženjima i kroničnoj nestašici inženjera informatičkih profila. Postojeći trendovi ukazuju na još izraženije disproporcije u budućnosti ako se ne poduzmu odlučne akcije. Realizacija strateških promišljanja u "Strategiji razvitka Republike Hrvatske u 21. stoljeću" bez visoko obrazovanih računarsko-informatičkih kadrova neće biti moguća.

Gospodarstvo šire regije grada Splita prolazi kroz veliku strukturnu krizu. Klasične industrijske grane opstaju na rubu rentabilnosti. Obrazovni sustav generira nove generacije bez elite dovoljno spremne i orijentirane ka izazovima informacijskih promjena. S druge strane studenti kandidati jasno prepoznaju trendove i mogučnost koje im otvaraju informatičke tehnologije i u velikom broju se opredjeljuju za računarsko-informatičke studije okrećući leđa "tradicionalnim" tehničkim disciplinama.

Poštivanje postojećih okvira i formi djelomice onemogućava skladan razvoj novih računarsko-informacijskih tehnologija pa se one već duže vrijeme na FESBu razvijaju "usput" i "prikriveno" u okviru "formalno priznatih" tehničkih znanosti. Na takav način je vršen konstantan pritisak na istraživanje u smjeru otklona od informatičkih tehnologija. S druge strane, većina istraživanja i istraživača na FESBu je duboko uključena u različite aspekte

računarsko-informatičkih znanosti. Navedeno nalaže žurne promjene formalnim priznavanjem i reguliranjem postojećeg stanja.

Početak ovog tisućljeća obilježava informacijska revolucija, Sveučilište u Splitu otvaranjem sveučilišnog studija računarstva na FESBu treba biti putokaz razvoja regije.

2. OPIS STUDIJA Pri sastavljanju plana i programa studija računarstva vodilo se računa o preporukama u dokumentu "Computing Curricula 2001" [2].

Ciljevi studija: Cilj je obrazovanje inženjera sposobnih prilagođavanju stalnim promjenama u području računarstva i svim područjima tehnike. Obrazovanje obuhvaća solidne osnove računarstva i tehnike. Studij razvija sposobnost projektiranja, primjene i korištenja računarskih i informacijskih sustava s posebnim naglaskom na primjene u području tehnike.

Donesena je odluka o operativnom izvođenju studija vezana uz tjedno opterećenje studenta i broju ispita po semestru. Tako bi studij bio realiziran kroz režim od prosječno: - do 25 sati nastave tjedno - do 5 ispita po semestru Na ovaj način bi studij okvirno imao ukupno 200 (8x25) sati "tjednog opterećenja" studenta u nastavi i do ukupno 40 ispita.

Konačni prijedlog studija ima 196 sati "tjednog opterećenja" i 41 ispit, a student je dužan izraditi i dva seminarska rada tokom četvrte godine studija.

Predmeti na prve dvije godine studija su grupirani u slijedeće skupine:

Matematika i fizika ( 28+8=36 sati "tjednog opterećenja" ili 18.4% ukupnog opterećenja): Matematička analiza I, II, II Linearna algebra, Diskretna matematika, Statistika i vjerojatnost Fizika I, II

Elektrotehnika/elektronika/Tehničke osnove računarstva (23 sati "tjednog opterećenja" ili 11.7% ukupnog opterećenja): Osnove elektrotehnike Elektronika Digitalni sustavi i strukture Arhitektura računala

Računarstva i informatika (31 sati "tjednog opterećenja" ili 15.8% ukupnog opterećenja): Uvod u računarstvo Programiranje I Programiranje II Strukture podataka Teorija informacija Algoritmi Baze podataka

Društveni predmeti ( 8 sati "tjednog opterećenja" ili 4.1% ukupnog opterećenja Tjelesna i zdrastvena kultura Engleski jezik

Izborni predmet (4 sati "tjednog opterećenja" ili 2% ukupnog opterećenja) Izborni tehnički predmet

Predmeti na druge dvije godine studija su grupirani u slijedeće skupine:

Obavezni predmeti (30 sati "tjednog opterećenja" ili 15.3% ukupnog opterećenja) Programski jezici Operacijski sustavi Računalne mreže Programiranje za internet Ekonomika i organizacija proizvodnje Programsko inženjerstvo

Seminarski rad (6 sati "tjednog opterećenja" ili 3.1% ukupnog opterećenja)

Izborni predmeti 14 predmeta (56 sat "tjednog opterećenja" ili 28.3% ukupnog opterećenja)

Izborni predmeti podjeljeni su u dvije skupine:

1. Skupine izbornih predmeta: 10 predmeta (40 sat "tjednog opterećenja" ili 20.4% ukupnog opterećenja) (Student slobodno bira ponuđene predmeta iz skupina vodeći računa o minimalnom i maksimalnom broju bodova koji je propisan za svaku skupinu.)

o Primijenjena matematika i fizika o Programiranje o Informacijski sustavi i baze podataka o Arhitektura i operacijski sustavi o Računalne mreže o Umjetna inteligencija o Društveni i ekonomski predmeti

2. Skupina izbornih tehničkih predmeta: 5 predmeta, od čega se jedan predmet sluša u 2. godini, a preosta četiri predmeta u 3. i 4. godini studija i to u svakom semestru po jedan (16 sat tjednog opterećenja ili 8.2% ukupnog opterećenja).

Student bira blok od 5 predmeta (po jedan predmet u svakom semestru počevši od 4 pa do 8 semestra). Blok predmeta se bira u dogovoru s mentorom a može biti slobodno oblikovan prema interesu studenta. Predmeti se biraju iz postojećih ("neračunarskih") predmeta na studijima sa FESBa a primjeri mogućih izbora su dani u planu studija. U dogovoru s mentorom moguće je tokom studija napraviti korekcije u odabranom bloku. Ukoliko student ne odabere skupinu Menagement i organizacija kao ovaj izborni blok treba odabrati jedan predmet iz ove skupine kao izborni predmet.

3. OPIS ZVANJA, STRUČNI NAZIV I NOSITELJ STUDIJA

3.1. Opis zvanja Diplomirani inženjer računarstva je sveučilišno obrazovana osoba po visokim standardima računalne profesije kvalificirana za stručni i znanstveno-istraživački rad u području računarstva i informatike. Diplomirani inženjer računarstva je osposobljen za razvoj i primjenu sklopovske i programske opreme. Poseban naglasak je na primjeni informatičkih znanja u području tehnike i poslovnih sustava.

3.2. Stručni naziv Osoba koja prema ovom nastavnom planu i programu završi sveučilišni dodiplomski studij stječe stručni naziv diplomirani inženjer računarstva.

U skladu sa člankom 55. Stavak 2. Zakona o visokim učilištima ovaj stručni naziv može se promijeniti nakon izlaska posebnog zakona.

3.3. Nositelj studija Nositelj studija bio bi Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Studij je predviđen kao sveučilišni dodiplomski studij.

.

4. STRUKTURA I TRAJANJE STUDIJA

4.1. Trajanje studija Dodiplomski studij traje devet semestara s tim da predavanja traju osam semestara, a deveti semestar je predviđen za izradu diplomskog rada.

4.2.Uvjeti upisa na studij Odlukom o upisu utvrđuju se kriteriji za izbor pristupnika, te uvjeti za upis i broj studenata.

Pristupnik stječe pravo na upis ako je završio odgovarajuću srednju školu u trajanju od četiri godine i ako je zadovoljio uvjete propisane razredbenim postupkom. Studij je namjenjen pristupnicima koji su u srednjoj školi savladali gradivo srednjoškolskog programa matematike i fizike, tehnike odnosno ekonomije, služe se osobnim računalom te imaju opće znanje engleskog jezika. Kandidatima koji prilikom upisa u studij ne ispunjavaju posljednji uvjet omogućuje se tijekom studija nadoknada ovog manjka.

5. USPOREDBA PROGRAMA STUDIJA S ODGOVARAJUĆIM STUDIJIMA NA DOMAĆIM I INOZEMNIM VISOKIM UČILIŠTIMA

5.1. Usporedba sa studijima računarstva u Zagrebu i Mariboru Kvalitativna i kvantitativna analiza nastavnog plana i programa predloženog studija Računarstva sa srodnim studijima Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Mariboru za pripremni dio studija izražena brojem sati prikazana je sljedećom tablicom:

Grupe predmeta FESB postojeći

studij

FER Zagreb

FERI Maribor

FESB Računarstvo

Matematike 24 30 38 28

Fizike 13 12 5 10

Programiranje 6 7 26 31

Sklopovske osnove 28 27 23 23

Razlike između ovih, sličnih studija mogu se tumačiti posebnostima pojedinih ustanova.

Kvalitativna usporedba viših godina studija je u potpunosti usporediva na svim ustanovama.

5.2. Usporedba sa studijima računarstva na zapadnim sveučilištima Predloženi plan i program studija Računarstva na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje građen je i kroz stalne usporedbe sa srodnim studijima na zapadnim sveučilištima. U ovom eleboratu prikazana je usporedba sa studijem računarstva na Stanford University, te usporedba s kriterijima na curriculum studija računarstva koje određuje ABET.

5.2.1 Usporedba sa studijem računarstva na Stanford University

Stanford University propagira liberalnu edukaciju koja širi znanja i daje spoznaje u svim značajnim područjima čovjekove djelatnosti, a posebno produbljuje znanja u jednom ili dva područja [3]. Na taj način studenti se pripremaju za primjenu znanja u svom profesionalnom životu te im se otvaraju mogućnosti za doživotno doškolovanje.

Prema deklaraciji u katalogu, studenti računarstva na Stanford-u savladavaju vještine usmenog i pismenog izražavanja, strane jezike, opća i fundamentalna znanja, te znanja iz struke koju su odabrali. Tijekom studija potrebno je prikupiti 180 bodova.

Vještinu usmenog i pismenog izražavanja studenti računarstva na Stanford-u iskazuju kroz tri obavezna predmeta: CS191 Senior Project, CS194 Software Project i CS201 Računala, etika i društvena odgovornost. Studij računarstva na FESB-u, poput studija na Stanford-u, predviđa dva seminarska rada u četvrtoj godini studija, te diplomski rad te obavezne i izborne društvene predmete.

Na Stanford-u iz područja općih i fundamentalnih znanja obavezno je upisati tri puna kvartala predmeta iz matematike, fizike i elektrotehnike. Tri kvartala ekvivalent su 1.5 semestar, odnosno između 40 i 45 sati navedenih predmeta. Na FESB-u se predviđa ukupno 36 sati matematike i fizike te 12 sati elektrotehnike i elektronike, odnosno ukupno 48 sati.

U glavnom dijelu studija, studenti računarstva na Stanford-u moraju prikupiti 95 do 103 boda i to odabirom predmeta na odjelu računarstva te obaveznim odabirom predmete s drugih odjela (36-52 boda). Ponuđeni predmeti s odjela računarstva te drugih odjela podijeljeni su u skupine. Sljedeća tablica daje podjelu ponuđenih skupina predmeta na Stanford-u i usporedbu s ponuđenim predmetima na studiju računarstva na FESB-u.

Skupina predmeta Stanford FESB

Uvodni predmeti 16 5

Sklopovi 4 12

Umjetna inteligencija 13 6

Numerička analiza 7 9

Programiranje 18 23

Matematičke osnove računarstva 12 5

Analiza algoritama 5 1

Računalni modeli ljudskog govora 7 0

Nezavisni predmeti i praktikumi 30 8

S obzirom na razlike u veličini, okruženju te organizaciji sveučilišta razumljive su razlike iskazane u gornjoj tablici.

5.2.2 Usporedba studija računarstva na FESB-u s ABET-ovim kriterijima za akreditaciju računarskih studija

Sljedeća tablica daje usporedbu kriterija koje definira ABET za akreditaciju studija računarstva u SAD-u [4]:

Stavka Opis uvjeta prema ABET-u Računarstvo na FESB-u

Opći

IV-1. 40 semestar sati predmeta iz računarstva 56 semestar sati obaveznih i 18 sati izbornih predmeta

IV-2. 30 semestar sati matematike i temeljnih znanosti

32 semestar sata matematike, 10 sati fizike, 5 sati osnova elektrotehnike i 6 sati elektronike

IV-3. 30 semestar sati iz društvenih predmeta 17 sati stranih jezika, tjelesne kulture i ekonomike

IV-4. Program mora biti u sukladnosti s ciljevima studija

Program je u potpunosti sukladan sa ciljevima studija

Računarstvo

IV-5. 16 semestar sati fundamentalnih predmeta iz područja računarstva

27 sati predmeta: diskretne matematike, strukture podataka, algoritama, programiranja i arhitekture.

IV-6. Pokriti područja: algoritama, struktura podataka, projektiranje programske podrške, koncepata programskih jezika, organizacije i arhitekture računala

Pokrivena su sva navedena područja: algoritmi 4 sata, strukture podataka 4 sata, programski jezici 17 sati, arhitektura 5 sati

IV-7. Teoretske osnove, analiza problema i projektiranje rješenje mora biti sastavni dio programa.

Teoretske osnove, analiza problema i projektiranje rješenje sastavni je dio programa većine predmeta

IV-8. Studenti se moraju upoznati s nizom različitih programskih jezika i računarskih sustava, te moraju postati eksperti u barem jednom programskom jeziku

Pokriveni su naredbodavni, funkcijski, logički i objektni i programski jezici, a prema odabiru izbornih predmeta izvodi se specijalizacija

IV-9. Potrebno je minimalno 16 semestar sati naprednih računarskih predmeta koji osiguravaju profiliranje unutar struke

Izborni predmeti iz struke pokrivaju 18 sati nastave u završnom dijelu studija

Matematika, temeljne i tehničke znanost

IV-10. Program mora uključiti minimalno 15 semestar sati matematike

32 sata matematike

IV-11. Iz područja matematike moraju se obraditi područja: diskretne matematike, diferencijalni i integralni račun, vjerojatnost i statistika

Sva navedena područja obrađena su kroz 6 obaveznih predmeta iz područja matematike

IV-12. Program mora uključiti minimalno 12 sati temeljnih znanosti

10 sati fizike, 5 sati osnova elektrotehnike i 6 elektronike

IV-13. U ovoj skupini moraju postojati predmeti koji imaju laboratorijskih sadržaja i to minimalno dvo-semestralni niz

Osnove elektrotehnike i elektronika imaju laboratorijske vježbe kao svi tehnički predmeti

IV-14. U ovoj skupini osim predmeta koji zadovoljavaju uvjet IV-13. moraju postojati i znanstveni predmeti ili predmeti koji razvijaju sposobnost primjene znanstvenih metoda

Kroz veći dio predmeta u završnom dijelu studija te seminarske radove studenti se, između ostalog, uvode i u znanstveni rad

Dopunska područja studija

IV-15. Potrebno je kroz predmete razvijati sposobnost usmene komunikacije

Insistira se na usmenom ispitivanju koji se izvodi kroz dijalog sa studentom, a na nekim predmetima na timskim zadacima (programsko inženjerstvo)

IV-16. Potrebno je kroz predmete razvijati sposobnost pismenog izražavanja

Seminarski radovi i diplomski rad razvijaju sposobnost pismenog izražavanja

IV-17. Studente je potrebno upoznati sa socijalnim i etičkim aspektima vezanim uz računarstvo

Ovo područje pokriveno je društvenim izbornim predmetima

Iz prethodne tablice vidljivo je da predloženi studij računarstva zadovoljava sve uvjete za akreditaciju postavljene od strane ABET-a. Jedino nije u potpunosti zadovoljena točka IV-3. iz razloga specifičnosti naših studija. Naravno, ovaj kriterij moguće je relativno lako zadovoljiti u skoroj budućnosti.

6. REŽIMI STUDIJA I KAPACITETI

6.1. Režim studija Propisani režim studija potiče studenta na intenzivan kontinuirani rad kako bi diplomirao u redovitom diplomskom roku. S tim se ciljem u režim studija uključuju sljedeći elementi:

• studenti se upisuju po semestrima, a njihovo uključenje u nastavu, njeno praćenje i izvršavanje nastavnih obveza tijekom semestra nastavnici ovjeravaju svojim prvim i drugim potpisom u indeksu svakog studenta,

• nužan uvjet za upis u svaki parni semestar jest testirani prethodni neparni semestar. Za upis u treći i daljnje neparne semestre student mora osim tog zadovoljiti i uvjete za

upis u višu godinu studija, a za upis u deveti semestar mora imati testirani osmi semestar.

• za treću i četvrtu godinu studija koje imaju izborne predmete, suma bodova obaveznih i izbornih predmeta po semestru mora iznositi minimalno 30 bodova.

• izborni predmeti kao i tehničke vertikale odabiru se uz konzultaciju s voditeljem (mentorom).

Za upis u višu godinu studija postoje dva uvjeta:

1. Položeni ispiti iz svih predmeta koje je student slušao u godinama koje su prethodile zadnjoj upisanoj godini,

2. položeni ispiti iz propisane količine nastavnih sadržaja zadnje upisane godine.

Minimalna količina nastavnih sadržaja iz kojih student mora položiti ispite u zadnjoj upisanoj godini da bi se mogao upisati u višu godinu studija izražava se brojem ECTS bodova koji slijede iz tjednih sati predmeta (predavanja + vježbe). Minimalni broj ECTS bodova kao uvjet za upis u višu godinu studija sastavni je dio režima studija i propisuje se posebno za svaku godinu studija ovisno o karakteru nastavnih sadržaja.

Kvaliteta nastave i voditeljskog rada provjerava se anonimnim anketama. Svrha anketa je da omoguće nastavniku poboljšanje nastavnog procesa i voditeljstva te uključivanje studentskih prijedloga.

6.2. Prostor i oprema a. Prostor potreban za izvođenje programa

U okviru planiranog broja studenta svakom studentu je osigurano mjesto. Obvezatna i neobvezatna predavanja bi se izvodila na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Veličine skupine studenata propisane su zakonskim aktom (Pravilnik o osnovama financiranja visoke naobrazbe na javnim visokim učilištima, članak 5. i 13.)

b. Raspoloživa i potrebna oprema

Postojeća oprema na fakultetima (grafoskopi, dijaprojektori, video aparati i dr.) zadovoljava potrebe studija. Za održavanje laboratorijskih vježbi koristili bi se postojeći laboratoriji na FESB-u.

Potrebno je povećati broj računala koja su na raspolaganju studentima.

6.3. Planirani broj upisanih studenata Planira se sljedeći broj studenata:

• Redoviti studij, po osobnim potrebama 90 studenata

• od njih 10 najboljih stipendirao bi FESB u punom iznosu te, • sljedećih 10 u iznosu od 50% cijene studija.

7. PRIJEDLOG NASTAVNOG PLANA STUDIJA RAČUNARSTVA

7.1 Princip označavanja (šifriranja) predmeta Predmet je označen šifrom od pet znakova:

Prva dva znaka označavaju pripadnost grupi predmeta:

1. Matematika i fizika MF

2. Elektrotehnika i sklopovi ES

3. Arhitektura i operacijski sustavi AO

4. Programiranje PR

5. Informatika i baze podataka IB

6. Grafika i multimedija GM

7. Umjetna inteligencija UI

8. Društveni predmeti i ekonomika DE

9. Tehnički predmeti TH

10. Seminarski predmeti SR

Treći znak: vrsta predmeta:

1. Obvezatni O

2. Izborni I

Četvrti i peti znak: redni broj predmeta unutar skupine kojih pripada.

7.2 Nastavni plan

7.2.1 Tabelarni prikaz studija po godinama U sljedećim tablicama prikazan je po godinama nastavni plan studija računarstva.

I GODINA STUDIJA

Predmet I semestar II semestar ECTS

Naziv Oznaka Pred. Vj. Lab. Pred. Vj. Lab.

Matematička analiza I MFO01 45 30 0 6

Linearna algebra MFO02 30 30 0 6

Fizika I MFO03 45 30 0 6

Osnove elektrotehnike

ESO01 45 30 15 6

Uvod u računarstvo PRO01 30 0 30 5

Tjelesna i zdravstvena kultura

DEO01 0 0 30 1

Matematička analiza II

MFO04 45 30 0 6

Diskretna matematika MFO05 45 30 0 6

Fizika II MFO06 45 30 0 6

Elektronika ESO02 45 30 15 6

Programiranje I PRO02 30 0 30 5

Tjelesna i zdrastvena kultura

DEO02 0 0 30 1

Ukupno: 195 120 75 210 120 75

Ukupno sati: 390 405

Sati tjedno: 26 27

II GODINA STUDIJA

Predmet III semestar IV semestar ECTS


Matematička analiza III

MFO07 45 30 0 6

Statistika i vjerojatnost

MFO08 30 30 0 5

Digitalni sustavi i strukture

ESO03 45 30 15 6

Programiranje II PRO03 45 0 30 6

Strukture podataka IBO01 30 0 30 5

Engleski jezik DEO02 30 0 0 2

Teorija informacija GMO01 45 30 0 6

Arhitektura dig. računala

AOO01 45 0 30 6

Algoritmi PRO04 45 0 30 6

Baze podataka I IBO02 30 0 30 5

Engleski jezik DEO04 30 0 0 2

Izborni predmet (Teh.)

30 0 30 5

Ukupno: 225 90 75 225 60 120


Sati tjedno: 26 25

III GODINA STUDIJA

Predmet V semestar VI semestar ECTS


Programski jezici PRO05 45 0 30 6

Operacijski sustavi AOO02 45 0 30 7

Računalne mreže AOO03 45 0 30 7


30 0 30 5

Izborni predmet 30 0 30 5

Programiranje za Internet I

PRO06 45 0 30 8

Ekonomika i org. proizvod.

DEO05 45 0 30 7


30 0 30 5



Ukupno: 195 0 150 180 0 150


Sati tjedno: 23 22

IV GODINA STUDIJA

Predmet VII semestar VIII semestar ECTS


Programsko inženjerstvo

PRO07 30 0 45 6


30 0 30 5




Seminarski rad SRO01 0 0 45 0 0 45 4


30 0 30 5





Ukupno: 150 0 210 150 0 195


Sati tjedno: 24 23

Izborne predmete koji su podijeljeni po skupinama student bira uz savjetovanje s voditeljem (mentorom) prema zadanim pravilima.

7.3 Sadržaji obvezatnih predmeta

7.3.1 Predmeti prve dvije godine studija MFO01 MATEMATIČKA ANALIZA I (3+2+0)

OSNOVE MATEMATIKE: Osnove matematičke logike. Binarne relacije i funkcije. Prirodni, cijeli, racionalni i realni brojevi. Kompleksni brojevi. FUNKCIJE REALNE VARIJABLE: Načini zadavanja funkcija. Klasifikacija funkcija. Limes. Neprekidnost. Asimptote. Pregled elementarnih funkcija.DERIVACIJA I PRIMJENE: Derivacija. Diferencijal. Više derivacije i diferencijali. Teoremi srednje vrijednosti. Monotonost. Ekstremi. Zakrivljenost. Ispitivanje toka funkcije.NIZOVI I REDOVI:Niz realnih brojeva. Red realnih brojeva. Niz funkcija. Red funkcija. Taylorov red.

Literatura:

1. I. Slapničar: Matematika 1, skripta, FESB, Split, 2000. 2. Pilot projekt "Matematika 1", http://www.fesb.hr/mat1, FESB, Split, 2000. 3. L. Krnić i Z. Šikić: Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb,

1993. 4. S. Pavasović, T. Radelja, S. Banić i P. Milišić: Matematika -- riješeni zadaci,

Građevinski fakultet, Split, 1999. 5. B. P. Demidović: Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na

tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980.

MFO02 LINEARNA ALGEBRA (2+2+0)

LINEARNA ALGEBRA:Matrice. Matrični zapis sustava linearnih jednadžbi. Rješavanje trokutastih sustava. Gaussova eliminacija. Linearna nezavisnost. Rang matrice. Kronecker--Capellijev teorem. Inverzna matrica. Determinante. QR rastav matrice i metoda najmanjih kvadrata. Vektorski prostori i linearni operatori. Svojetvene vrijednosti i svojstveni vektori matrica i metode dijagonalizacije. VEKTORSKA ALGEBRA: Vektori. Osnovne operacije s vektorima. Koordinatizacija. Jedinični vektor i kosinusi smjerova. Linearna nezavisnost vektora i baza Euklidskog prostora. Skalarni produkt. Vektorski produkt. Mješoviti produkt.

ANALITIČKA GEOMETRIJA: Pravac. Ravnina. Primjene analitičke geometrije.

Literatura:

1. I. Slapničar: Matematika 1, skripta, FESB, Split, 2000. 2. Pilot projekt "Matematika 1", http://www.fesb.hr/mat1, FESB, Split, 2000. 3. N. Elezović: Linearna algebra, Element, Zagreb, 1995. 4. Aglić i N. Elezović: Zbirka zadataka iz linearne algebre, Element, Zagreb, 1995.

5. S. Pavasović, T. Radelja, S. Banić i P. Milišić: Matematika -- riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split, 1999.

MFO03 FIZIKA I (3+2+0)

O fizici. Mjerenje fizikalnih veličina. Dimenzije fizikalnih veličina. Mehanika čestice: Kinematika čestice. Dinamika čestice. Sile u svakodnevnici. Primjena Newtonovih zakona i Galileijeva principa superpozicije kod predikcije gibanja čestica. Statika čestica. Teška masa i gravitacijsko polje. Relativni referentni sustavi. Prostor i vrijeme. Kinematičke veličine. Fiktivne sile. Fiktivne sile na Zemlji. Galileijev princip ekvivalencije. Einsteinov princip ekvivalencije. Einsteinova teorija gravitacije. Mehanika sistema čestica. Kinematika sistema. Dinamika sistema. Mehanika krutog tijela. Kinematika krutog tijela. Dinamika krutog tijela. Osnove teorije zvrka. Rad. Snaga. Energija: Kinetička energija. Potencijalna energija. Konzervativne sile. Mehanička energija. Zakoni sačuvanja kao temeljni zakoni prirode. Mehanika fluida: Kinematika. Dinamika. Statika. Uzgoni. Napetost površine kapljevine. Titrajna gibanja: Harmonički oscilator. Prigušeni oscilator. Vođeni oscilator.

Literatura:

1. Cindro, N.: Fizika 1, Školska knjiga Zagreb, 1991. ili Kulišić, P.: Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

1. Grbac, M; Rađa-Ljubić, L.: Zadaci iz mehanike i hidromehanike, FESB, Split ,1991.

1. Rađa-Ljubić, L.; Vuletin, J.; Tudorić-Ghemo, J.; Botrić, S.: Praktikum iz opće fizike (I dio), FESB-Split, 1990.

ESO01 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE (3+2+1)

Osnovni pojmovi. Elektrostatika: Coulombov zakon; električno polje; Gaussov zakon; električni potencijal i napon; materija u električnom polju; električni kapacitet i kondenzatori; elektrostatička energija; statički elektricitet. Istosmjerne električne struje: strujni krug; Ohmov zakon; serijski i paralelni spoj otpornika; Kirchhoffovi zakoni; električna energija i snaga; metode za rješavanje linearnih mreža. Magnetizam: osnovne veličine; magnetski krug; Ampereov zakon, Biot-Savartov zakon; iduktivitet i međuinduktivitet; elektromagnetska indukcija; sile u magnetskom polju; materija u magnetskom polju; energija magnetskog polja. Izmjenične struje: karakteristične vrijednosti; fazorski prikaz harmoničkih napona i struja;

impedancija; primjena simboličke metode u rješavanju linearnih mreža izmjenične struje; snaga i energija; rezonancija; trofazni sustav.

Literatura:

1. Pinter, V., "Osnove elektrotehnike - knjiga prva", Tehnička knjiga, Zagreb, 1978. 2. Pinter, V., "Osnove elektrotehnike - knjiga druga", Tehnička knjiga, Zagreb, 1978. 3. Maletić, A., "Osnove elektrotehnike", ELMAP, Split, 1993.

PRO01 UVOD U RAČUNARSTVO (2+0+2)

Opis tipičnog personalnog računala - sastavni dijelovi i ulazno izlazne jedinice. Kodiranje u računalu: bit, bajt, numerički i znakovni kodovi. Kako kupiti kompjuter i pomoćnu opremu. Operativni sustav: rukovanje datotekama, grafičko i tekstualno korisničko sučelje. Editiranje i obrada teksta. Rad s proračunskim tablicama i jednostavnim bazama podataka. Kako se računalom pohranjuje i stvara slika i zvuk. Arhiviranje i sažimanje dokumenata. Računalo kao komunikacijski uređaj - modemski pristup i neposredan rad u računalnoj mreži. Internet i CARNET. Elektronička pošta, rad s mrežnim pretraživačima. Izrada osobnih www stranica. Editori html dokumenata. Programiranje u jeziku MATLAB. Matematički proračuni i izrada korisničkog sučelja za interaktivne Matlab programe.

Literatura:

1. Darko Grundler, Diana Franulić-Šarić: Primjenjeno računalstvo, Graphis, Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, 1988.

2. MATLAB: User guide, MathWorks, pdf dokument ( alternativa free softver: SCILAB: UserGuide, INRIA)

MFO04 MATEMATIČKA ANALIZA II (3+2+0)

INTEGRALI: Neodređeni integral. Osnovne metode integriranja. Integriranje racionalnih funkcija. Trigonometrijske supstitucije. Integriranje nekih iracionalnih funkcija. Integriranje reda funkcija. Određeni (Riemannov) integral. Nepravi integral. Primjene određenog integrala. Numerička integracija. FUNKCIJE VIŠE VARIJABLI: Limes i neprekidnost. Parcijalne derivacije. Totalni diferencijal. Totalni diferencijal višeg reda i Taylorova formula. Ekstremi. Teorem o implicitno zadanoj funkciji. Uvjetni ekstrem. VIŠESTRUKI INTEGRALI: Dvostruki integral i primjene. Trostruki integral i primjene. Zamjena varijabli u višestrukom integralu.

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE: Egzaktne diferencijalne jednadžbe prvog reda. Cauchyjev problem. Picardov teorem. Diferencijalne jednadžbe sa separiranim varijablama. Linearne diferencijalne jednadžbe prvog reda. Opća diferencijalna jednadžba prvog reda. Diferencijalne jednadžbe višeg reda. Sustavi diferencijalnih jednadžbi. Kompleksne diferencijalne jednadžbe.

Linearne diferencijalne jednadžbe višeg reda.

Literatura:

1. I. Slapničar i M. Matić: Matematika 2, skripta, FESB, Split, 2001. (u izradi) 2. I-projekt "Matematika 2", http://www.fesb.hr/mat2, FESB, Split, 2001. (u izradi) 3. L. Krnić i Z. Šikić: Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb,

1993. 4. Dž. Lugić: Matematika II, zbirka zadataka, FESB, Split, 1994. 5. B. P. Demidović: Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na

tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980.

MFO05 DISKRETNA MATEMATIKA (3+2+0)

MATEMATIČKA LOGIKA: Algebra sudova. Booleove algebre i funkcije. Logički sklopovi i predikatni račun. CIJELI BROJEVI: Euklidov algoritam. Mobiusova funkcija i formula inverzije. Eulerova funkcija. RELACIJE: Skupovni prikaz konačnih Booleovih algebri. Operacije s binarnim relacijama. KOMBINATORIKA: Varijacije, permutacije i kombinacije. Formula uključivanja-isključivanja. Funkcije izvodnice. Dirichletov princip. REKURZIVNE RELACIJE: Fibonaccijev slijed. Linearne i nehomogene rekurzivne relacije. Diskretni dinamički sistemi. RAČUN DIFERENCIJA: Opertatori pomaka i deriviranja. Diferencijske jednadžbe. UVOD U ALGORITTME: Potenciranje i Euklidov algoritam i njihova složenost. Algoritmi sortiranja. Memorijska složenost algoritama.

Literatura:

1. D. Žubrinić: Diskretna matematika, Element, Zagreb, 1997.

MFO06 FIZIKA II (3+2+0)

Toplina: Termometrija. Kalorimetrija. Plinski zakoni. Kinetičko-molekularna teorija topline: Kinetička teorija plinova. Promjena agregatnog stanja. Prijenos topline.

Termodinamika: Zakoni termodinamike. Carnotov proces. Entropija. Elektromagnetske pojave: Elektrostatika. Stacionarne elektromagnetske pojave. Nestacionarne elektromagnetske pojave. Maxwellove jednadžbe. Mehanički i elektromagnetski valovi: Jednodimenzionalni, dvo i trodimenzionalni valovi. Jednadžba vala. Superpozicija valova. Huygensov princip. Fermatov princip. Tok energije. Dopplerov efekt. Lom i odbijanje. Disperzija vala. Polarizacija vala. Interferencija. Ogib. Stojni valovi. Rezonancija. Geometrijska optika: Ravno i sferno zrcalo. Ravni i sferni dioptar. Leće. Struktura tvari: Molekule, atomi elektroni. Zračenje crnog tijela. Planckova hipoteza. Kvantni svjetlosti. Bohrova teorija vodikova atoma. Kvantni brojevi. Paulijev princip. Rendgenske zrake.

Literatura:

1. Cindro, N.: Fizika 1, Školska knjiga, Zagreb 1991., ili Kulišić, P.: Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

1. Cindro, N.: Fizika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

1. Henč-Bartolić V.; Kulišić, P.: Valovi i optika, Školska knjiga Zagreb, 1989.

1. Vuletin, J.: Zadaci iz Fizike (Titraji i valovi, Toplina, Atomi), FESB, Split, 1996.

1. Vuletin, J.; i dr.: Praktikum iz Fizike II, FESB, Split, 1993.

ESO02 ELEKTRONIKA (3+2+1)

Električni signali i mreže: Električki signali: Osnovni tipovi i oblici signala; Električne mreže: Osnovni elementi: Otpornik, Kondenzator, Prigušnica. Izvori signala, Prikaz pomoću dvopola, Analiza mreže. Poluvodičke komponente:Poluvodički materijali; Diode; Tipovi i primjena; Bipolarni tranzistori: Struktura karakteristike i modeli, Tranzistor s efektom polja: Struktura karakteristike i modeli. Analogni elektronički sklopovi: Osnovni sklopovi s bipolarnim tranzistorima i tranzistorima s efektom polja, Analiza za istosmjerni i izmjenični signal, Operacijska pojačala: Struktura i modeli, Povratna veza. Impulsni i digitalni sklopovi: Tranzistor kao sklopka, Bistabil, Monostabil, Astabil, Izvedbe i porodice logičkih sklopova. D/A i AD pretvarači.

Literatura:

1. I. Zulim, S. Gotovac, “Osnovni poluvodički elektronički elementi”, FESB Split, 1998. 2. P. Slapničar, S. Gotovac, “Elektronički sklopovi”, FESB-Split, 2000.

PRO02 PROGRAMIRANJE I (2+0+2)

Sadržaj: Programske i tehnička karakteristike računala. Kodiranje i tipovi podataka. Razvoj algoritama. Uvod u C i C++ jezik – podaci, naredbe, funkcije i jednostavne ulazno izlazne operacije. Pisanje programa i programske dokumentacije. Ispravljanje programskih pogreški. Leksička i sintaktička struktura C jezika: tipovi, varijable, izrazi, kontrola tijeka programa, funkcije, doseg i vidljivost varijabli. Nizovi. Modularno programiranje i funkcionalna dekompozicija programa. Leksički pretprocesor. Pokazivači i stringovi. Dinamičko alociranje memorije. Rekurzivni i iterativni algoritmi. Korisničke strukture podataka: stuktura, unija i pobrojani tipovi. Rad s tekstualnim i binarnim datotekama. Apstraktni tipovi podataka - primjeri stog, red, lista, stablo. Implementacija apstraktnih tipova podataka u C++ jeziku – klase i objekti. Stil programiranja.

Literatura:

1. Ivo Mateljan: Uvod u programiranje, on-line skripta, 1999. 2. Eric Roberts: Programming Abstractions in C, Addison-Wesley, 1998. 3. Owen L. Astrachan, Computer Science Tapestry, McGrawHill 2000. 4. Kernigham, B.; Ritchie, D.: The C Programming Language, Prentice Hall, 1988.

MFO07 MATEMATIČKA ANALIZA III (3+2+0)

VEKTORSKA ANALIZA: Vektorska funkcija skalarne varijable. Neprekidnost. Derivacija idiferencijal. Integral. Skalarno polje. Vektorsko polje. Gradijent, divergencija i rotacija. Hamiltonov i Laplaceov operator. Potencijalno i bezvrtložno polje. Usmjerene derivacije. KRIVULJNI INTEGRALI: Glatka krivulja. Krivuljni integral skalarnog polja. Krivuljni integral vektorskog polja. Cirkulacija. Računanje potencijala. Greenov teorem. PLOŠNI INTEGRALI: Glatka ploha. Plošni integral skalarnog polja. Plošni integral vektorskog polja. Teoremi o divergenciji, gradijentu i rotaciji. Stokesov teorem.KOMPLEKSNA ANALIZA: Funkcije kompleksne varijable. Neprekidnost. Redovi potencija. Derivacija. Analitičke funkcije. Integral. Cauchyjev integral. Taylorov red. Laurentov red i primjene.FOURIEROVA ANALIZA: Fourierov red. Ortogonalni sustavi funkcija. Kompleksni oblik Fourierovog reda. Numeričko računanje Fourierovog reda. Fourierov integral. Fourierova transformacija.

Literatura:

1. I. Slapničar i M. Matić: Matematika 3, skripta, FESB, Split, 2001. (u izradi) 2. I-projekt "Matematika 3", http://www.fesb.hr/mat2, FESB, Split, 2001. (u izradi) 3. I. Ivanšić: Fourierov red i integral, diferencijalne jednadžbe, Fakultet elektrotehnike i

računarstva, Zagreb, 1982. 4. I. Ivanšić: Funkcije kompleksne varijable, Laplaceova transformacija, Fakultet

elektrotehnike i računarstva, Zagreb, 1978.

5. M. Antunac, J. Majcen: Riješeni zadaci iz više matematike s kratkim repetitorijem defincija i teorema, IV, Školska knjiga, Zagreb, 1985.

MFO08 STATISTIKA I VJEROJATNOST (2+2+0)

Vjerojatnosni prostor. Slučajni događaji. Zavisnost i nezavisnost. Binomna, Poissonova, ormalna i gama razdioba. Slučajni vektori. Uzorci i statističke ocjene parametara. Provjera statističkih hipoteza.

Literatura:

1. I. Pavlić: Statistička teorija i primjene, Tehnička knjiga, Zagreb, 1985. 2. Ž. Pauše: Uvod u matematičku statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 3. Ž. Pauše: Vjerojatnost. Informacija. Stohastički procesi., Školska knjiga, Zagreb,

1974. 4. N. Elezović: Zbirka zadataka iz teorije vjerojatnosti, Element, Zagreb, 1995.

ESO03 DIGITALNI SUSTAVI I STRUKTURE (3+2+1)

Digitalni i analogni prikaz veličina. Digitalne i analogne varijable. Binarni brojevni sustav. Kodiranje. Aritmetika po modulu. Booleova algebra i algebra logike. Osnovni postulati i teoremi algebre logike. De-Morganovi teoremi. Booleove funkcije. Pierce i Shaeffer operatori. Normalni (kanonski) oblici Booleovih funkcija. Minimizacija Booleovih funkcija. Sinteza kombinatornih sklopova uporabom logičkih vrata. Multiplekseri i demultiplekseri. Sinteza kombinatornih sklopova uporabom multipleksera i demultipleksera. Multipleksersko demultiplekserske strukture (ROM). Programabilne logičke strukture (FPLA, PAL, GAL).

Vremenski odnosi. Diskretna vremenska os. Memorijski elementi - bistabili. Sinteza općih bistabila. Strukture s bistabilima, registri, pomačni registri i brojila. Memorije (RAM). Sustavi s upravljanjem. Automati i procesi. Diskretni konačni digitalni automati. Model apstraktnog automata. Apstraktna sinteza automata. Minimizacija automata. Strukturna sinteza automata. Regularni izrazi. Programabilni automati. Algoritmi.

Wilkiesov model. Arhitektura procesora. Aritmetičko logičke jedinice (ALU). Memorijske jedinice, adresni sklopovi. Kontrolne jedinice. Koncept mikroprogramiranja.

Literatura:

1. Župan-Tkalić-Kunstić: Logičko projektiranje digitalnih sustava, Školska knjiga, Zagreb,1984.,1995.

2. Ožegović, J,: Digitalna elektronika, FESB Split, 2001.

PRO03 PROGRAMIRANJE II (3+0+2)

Karakteristike strukturalnog i objektno orijentiranog programiranja. Oblikovanje i implementacija programa u C++ jeziku: forma, funkcije i primitivni tipovi podataka. Klase i objekti. Sučelje klase, apstrakcija i implementacija. Nadređenje operatora. Iteratori i obrasci. Polimorfizam i nasljeđivanje. Apstraktne klase. Generičke klase. Rukovanje iznimkama. Pristup izradi programa s grafičkim korisničkim sučeljem. Model-view-controler i document-view arhitektura korisničkog sučelja. Interakcija s operativnim sustavom. Rukovanje procesima.

Literatura:

1. Stroustrup, B., The C++ programming Language, Adison Wesley, 1986. 2. Bruce Eckel, Thinking in C++, Second Edition, Prentice Hall, 2000. 3. Hamilton, D., Programming Windows NT 4 Unleashed, Macmillan Computer

Publishing, 1996.

IBO01 STRUKTURE PODATAKA (2+0+2)

Program je organiziran oko ideje apstrakcije podataka i definiranja apstraktnog tipa podataka. Analiziraju se izvedbe temeljnih tipova i strukture podataka: Nizovi i string, stog, red, jednostruko i dvostruko vezane liste, stabla, binarna stabla i balansirana binarna stabla, hash tablice, skupovi, i grafovi. Za procesiranje ovih struktura uče se tehnike sortiranja i traženja, hashing, skupljanje memorijskog otpada i kontrola korištenja memorije. Temeljna znanja o složenosti algoritama.

Literature:

1. Weiss, M.A: Data Structures & Problem Solving Using C++, Addison-Wesley, 1987. 2. Weiss, M.A: Data Structures & Problem Solving Using JAVA, Addison-Wesley,

1988.

DEO03 ENGLESKI JEZIK (2+0+0)*

Priprema za predavanja iz jezika struke ponavljanjem komunikacijskih sadržaja i gramatičkih struktura usvojenih u srednjoj školi, te usvajanjem novih. Uvod u jezik struke.

Literatura:

1. Štambuk, Anuška: English in Electrical Engineering, FESB, Split., 2000. 2. Sarah Cunningham, Moor, Peter: Cutting Edge, Longman, 2000

GMO01 TEORIJA INFORMACIJA (3+2+0)

Mediji informacije. Osnovni komunikacijski modeli. Mjera informacije. Model izvora. Kontinuirani i diskretni informacijski sustavi. Tipovi signala. Fouirerove transformacije -pregled osobina i primjene. Korelacija i konvolucija. Linearni dinamički sustavi. Hilbertova transformacija.Amplitudno-fazna izobličenja u kanalima. Periodički signali. Slučajne varijable i stohastički procesi. Stohastički linearni sustavi. Detekcija signala u šumu. Uzorkovanje, kvantiziranje i kodiranje (A/D i D/A transformacije). Diskretna Fourierova (DFT) i Z-transformacija (CZT). Diskretna korelacija i konvolucija (CDK). Opći pregled analognih i digitalnih komunikacijskih sistema. Principi multipleksiranja. Sadržaj informacije i kapacitet izvora. Optimalno kodiranje. Ovisni događaji i prirodni jezici. Kanali sa šumom, preneseni sadržaj informacije i kapacitet kanala sa šumom. Kodovi sa kontrolom i korekcijom greški. Informacijski filteri.

Literatura:

1. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb, 1992.

1. Matković, V.; Sinković, V.: Teorija informacija, Zagreb

AOO01 ARHITEKTURA RAČUNALA (3+2+0)

Uvod. Različita gledišta na računalo. Podjela računala i naredbi. CISC. RISC. Skup naredbe. Formati naredbi. Modovi adresiranja.. Projektiranje procesora. Jedno-sabirnički i više-sabirnički mikroarhitektura. Upravljačka jedinica. Cjevovod. Aritmetička i logička jedinica. Projektiranje memorijskog sustava, Dvorazinska hijerarhijska struktura memorije,

Organizacija brze memorije. Ulazno/izlazni podsustav. Programsko izvođenje U/I operacija. Prekidi. Izravan pristup memoriji (DMA). Ulazno/izlazni uređaji: magnetski diskov, monitor, tipkovnica , miš, pisač.

Literatura:

1. Hennessy, J.L., Patterson, D.A.: Computer Architecture, Morgan Kaufmann, 1977.

1. Heuring, V.P., Joredan, H.F.: Computer Systems Design and Architecture, Addison-Wesley, 1997.

1. Stallings, W.: Computer Organization and Architecture, Prentice Hall, 1996.

PRO04 ALGORITMI (2+0+2)

Matematička indukcija i logika. Tehnike analize rješavanjem rekurzivnih jdnadžbi. Tehnike algoritamskog programiranja: podijeli pa vladaj, greedy metoda, backtracking, branch and bound tehnike, dinamičko programiranje, probabilistički algoritmi. Analiza efikasnosti algoritama i dizajn efikasnih algoritama i struktura podataka. Algoritami selekcije traženja i sortiranja, heap i priority queue. Paralelni algoritmi. Graph algoritmi: DFS, BFS Minimum spanning Tree.. Bojanje grafova, The Knapsack problem. Problem putujućeg prodavača. Uvod u NP-programiranje i intraktabilnost. Modeli računstva.

Literatura:

1. Cormen, Leiserson and Rivest: Introduction to Algorithms, MIT Press, 1990. 2. Aho, A.V., Hopcroft, J.E., Ullman, J.: The Design and Analysys of Computer

Algorithms, Addison-Wesley, 1976. 3. Neapolitan, R., Naimpour, K.: Foundations of Algorithms, Jones and Bartlett

Publishers, 1997.

IBO02 BAZE PODATAKA I (3+0+2)

Koncepti baza podataka. DBMS-Sustav baza podataka. Hijerarhijski model. Entiteti i atributi. Relacije i kardinalitet.Tipovi relacija. E-R model. Relacijski model. Relacijska algebra - operatori, ključevi. Integritet baze, referencijalni integritet. Indeksiranje. Normalizacija, normalne forme. SQL. Transakcije: obrada zahtjeva, blokiranje pristupa, kontrolne točke,oporavak od pogreški. Modeliranje događaja - okidači. Kontrola višestrukog pristupa. Sigurnost i dozvola pristupa. Projektiranje baza. Distribuirane baze. Sustavi korisnika i poslužnika.

Literatura:

1. P. O’Neil: Database - Principles, Programming, Performance 2. R. Vujnović: SQL i relacijski model podataka, Znak, 1995 3. Microsoft press: SQL Server

DEO04 ENGLESKI JEZIK (2+0+0)

Usvajanje jezičnih i gramatičih struktura jezika struke radi savladavanja vještina čitanja, pisanja i govora na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja. Uvod u poslovnu korespondenciju na engleskom jeziku. Komunikacijski sadržaji iz općeg jezika.

Literatura:

1. Štambuk, A.: English in Electrical Engineering, FESB, Split, 2000. 2. Sarah Cunningham, Moor Peter: Cutting Edge, Longman, 2000

7.3.2 Predmeti druge dvije godine studija

PRO05 PROGRAMSKI JEZICI (3+0+2)

Imperativni programski jezici (asembler, C, Pascal). Tipovi, kontrolne strukture, procedure i dinamičko izvršenje programa. Apstraktini tipovi podataka, modularno i generičko programiranje (C++, ADA, Modula2). Objektno orjentirano programiranje (klase i objekti, metode i poruke, enkapsulacija i nasljeđivanje, polimorfizam u C++ i Java jeziku). Funkcionalno programiranje (Lisp i ML). Logičko programiranje (Prolog). Konkurentno programiranje. Formalna sintaksa i semantika programskih jezika (aksiomatska, denotacijska i operacijska semantika)

Literatura:

1. Finkel: Advanced Programming Language Design, Adison Wesley, 1996.

AOO02 OPERACIJSKI SUSTAVI (3+0+2)

Struktura operacijskih sustava. Kriteriji za projektiranje operacijskih sustava. Osnovne funkcije operacijskih sustava. Upravljene ulazom/izlazom. Programska upravljane U/I operacije. Prekidi. DMA. Pogonski moduli. Procesi. Upravljanje procesima. Dodjela procesora. Komunikacija među procesima. Sinkronizacija. Potpuni zastoji. Niti. Upravljanje memorijom. Virtualna memorija. Sustav datoteka. Zaštita.

Literatura:

1. Tanenbaum, A.S.: Woodhull, A.S.: Operating Systems: Design and Implementation, Prentice Hall, 1997.

1. Stalings, W.: Operating Systems, Prentice Hall, 1996.

1. Silberschatz, A., Galvin, P.B.: Operatin System Concepts, Addison-Wesley, 1994.

AOO03 RAČUNALNE MREŽE (3+0+2)

Telekomunikacijska mreža. Računala i terminali. Razvoj mreža za prijenos podataka. Osnovna svojstva. Postupci prospajanja. Značaj standardizacije. Elementi mreža. Kanali, čvorišta, terminali. Arhitektura mreža računala i terminala. Hijerarhijske slojevite strukture. ISO model. Protokoli. Mehanizmi protokola: sinkronizacija, adresiranje, kontrola toka i kontrola pogrješki. Upravljanje prometom, zagušenje.

FIZIČKA RAZINA: sučelje DTE-DCE, RS232, X.24. Modemske veze, inteligentni modemi. Signalni kodovi. Lokalne mreže. Metode pristupa. Ethernet. Digitalne pretplatničke mreže: ISDN, xDSL. ATM. PODATKOVNA RAZINA: Kontrola pogrješki, kodovi za otkrivanje pogrješki. Znakovni i bitovni protokoli. Formalna specifikacija protokola. Konačni diskretni automati, eksplozija stanja, kontekst. Realizacija programske podrške. Lokalne mreže: MAC, LLC. ATM mreže. Frame-relay mreže. MREŽNA RAZINA: Paketne mreže. Usmjeravanje prometa. Kontrola toka. X.25. Internet. IP protokol, adresiranje, intranet. PRIJENOSNA RAZINA: TCP i UDP protokoli Interneta. KORISNIČKE RAZINE: Usluge i servisi. Koncept korisnik-poslužitelj. WWW, FTP, TELNET, elektronička pošta. Upravljanje mrežom. Korisnički računi, lozinke, prava pristupa i sigurnost.

Analiza mreža za prijenos podataka. Simuliranje i modeliranje. Stohastičke metode. Sustavi s posluživanjem. Projektiranje mreža za prijenos podataka, kriterij prometa i kašnjenja.

Literatura:

1. Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb 1992.

PRO06 PROGRAMIRANJE ZA INTERNET I (3+0+2)

Što je Internet i kako on radi. Organizacija i nastanak Interneta. Mrežne adrese, rezervirane IP adrese, imena računala, DNS poslužitelji. Osnovne mrežne usluge (telnet, e-mail, FTP,

Gopher, WAIS, Usenet, www). Komunikacijski protokoli TCP/IP i ostali. Pristup Internetu: pristup preko modema (SLIP, CSLIP, PPP), stalna veza (ISDN, X.25, ATM). World wide web (WWW, web). Pretraživanje weba. Pauci, crvi, mravi, lutalice, puzači, roboti. Ciljano pretraživanje. Meta pretraživači. Izrada WWW dokumenata. HTML(Hypertext Markup Language). Sintaksa stranice. Osnove HTML jezika. CSS - kaskadni stilovi. XML (eXtendible Markup Language). Razlika HTML-a i XML-a. Sintaksa XML-a. Valjanost i dobra strukturiranost XML dokumenta. DTD (Document Type Definition) definicija tipa dokumenta. XML Schema. Konverzija iz XML oblika. XSL (eXstensible Stylesheet Language). Pravila, uzorci i predlošci. Tehnologije programiranja za procesiranje XML-a. Standardi definirani po XML-u. Ugovaranje, organizacija i design www prikaza.

Literatura:

1. D.Sušanj, D.Petric: Velika knjiga o World Wide Webu, Znak, Zagreb, 1996. 2. I.Zeid: Mastering the Internet and HTML, Prentice Hall, New Jersey, 2000. 3. K.Schengilil-Roberts: core CSS, Prentice Hall, New Jersey, 2000. 4. C.Goldfarb, P.Prescod: The XML Handbook, Prentice Hall, New Jersey, 2000.

DEO05 EKONOMIKA I ORGANIZACIJA PROIZVODNJE (3+0+2)

Ekonomika poduzeća kao nauka: Ekonomska mjerila uspjeha poslovanja: proizvodnost, ekonomičnost i rentabilnost. Faktori radnog procesa: Koeficijent obrtaja. Amortizacija. Kapacitet. Ekonomičnost investicija. Elementi teorije troškova: granični troškovi, kvantitativni odnosi troškova i prihoda. Ponašanje poduzeća u osnovnim tržišnim situacijama.

Teorije o organizaciji (klasične, neoklasične i moderne teorije). Osnove i načela organizacije rada. Sistemi organizacije. Organizacija proizvodnog sustava (razvoj, tehnološka i operativna priprema, proizvodnja, osiguranje kvalitete, održavanje). Faktori utjecaja na oblikovanje organizacije poduzeća. Organizacijska struktura poduzeća. Raščlanjivanje i grupiranje zadataka u poduzeću.

Literatura:

1. Sikavica, P.: Modeliranje organizacijske strukture poduzeća, Informator Zagreb, Zagreb 1991.

2. Žaja, M.: Ekonomika proizvodnje, Školska knjiga Zagreb, Zagreb 1991. 3. Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator Zagreb, Zagreb, 1991. 4. Dulčić, Ž., Pavić I.; Rovan M.; Veža , I.: Proizvodni menedžment, Split, 1996.

PRO07 PROGRAMSKO INŽENJERSTVO (2+0+3)

Modeli sustava. Formalne specifikacije. Analiza sustava. Dizajniranje programske podrške. Funkcionalni dizajn. Use cases. Objektni dizajn. Identifikacija klasa i objekata. Kvaliteta programske podrške. ISO 9000. Prepoznavanje atributa. Mjere složenosti. Pouzdanost

programske podrške. Ponovno korištenje. Verifikacija. Prihvaćanje. Podrška. Procjena troškova. Izrada dokumentacije. Održavanje. Software patterns. Java. C++. UML. Rose.

Literatura:

1. Sommerwille, I.: Software Engineering, Addison-Wesley, 1996.

1. Booch, G., Object-Oriented Analysis and Design with Applications, Benjamin/Cummings, 1994.

2. Gamma, E., Helm, R., Johnson, R., Vlissides, J.: Design Patterns - Elements of Reusable Object-Oriented Software.

8. IZBORNI PREDMETI Izborni predmeti podijeljeni su u sljedeće skupine:

Skupina predmeta Br. predmeta

Min. br. ECTS-a Max. br. ECTS-a

Primjenjena matematika i fizika 11 5 10

Programiranje 13 10 -

Informacijski sustavi i baze podataka

4 - -

Arhitektura i operacijski sustavi 10 5 -

Računalne mreže 10 - -

Umjetna inteligencija 5 - 10

Grafika i multimedija 5 - 10

Društveni i ekonomski predmeti 6 5 -

Skupina izbornih tehničkih predmeta

25 -

Ukupan broj predmeta: 61

Napomena o izvođenju izbornih predmeta: Predložen je relativno velik broj izbornih predmeta od kojih će operativnim planom Znanstveno nastavno vijeće Fakulteta za svaku akademsku godinu temeljem ankete studenata, pozitivnih kriterija o veličini grupa i opterećenju nastavnika odrediti optimalan broj predmeta.

8.1 Primjenjena matematika i fizika Iz ove skupine bira se minimalno 5 bodova, a maksimalno 15

Šifra Predmet Sem. Pred. Vj. Lab. Kredit

MFI09 Numerička analiza 2 0 2 5

MFI10 Višeprocesorsko računanje 2 0 2 5

MFI11 Inženjersko modeliranje 2 0 2 5

MFI12 Numeričke metode u tehnici 2 0 2 5

MFI13 Linearno i heurističko programiranje

2 0 2 5

MFI14 Metode optimizacije 2 0 2 5

MFI15 Stohastička analiza 2 0 2 5

MFI16 Elektromagnetska polja 2 0 2 5

MFI17 Numeričko modeliranje statičkih problema

2 0 2 5

MFI18 Računalni modeli u elektromagnetskoj kompatibilnosti

2 0 2 5

MFI19 Izabrana poglavlja iz Fizike 2 0 2 5

MFI09 NUMERIČKA ANALIZA (2+0+2)

Praktična primjena i proučavanje pouzdanosti i točnosti najčešće korištenih numeričkih metoda. ARITMETIKA RAČUNALA. Pogreška zaokruživanja. Pogreška unatrag. NELINEARNE JEDNADŽBE. Metoda bisekcije. Newtonova metoda. Metoda sekante. Konvergencija, pogreška i uvjetovanost. SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI. Operacije s matricama. Teorija linearnih sustava. Gaussova eliminacija. Osjetljivost linearnih sustava. Iterativno poboljšanje rješenja. Problem najmanjih kvadrata. Primjena na rješavanje problema rubnih vrijednosti. APROKSIMACIJA FUNKCIJA. Interpolacijski polinomi. Interpolacijski spline. NUMERIČKA INTEGRACIJA. Trapezno pravilo. Simpsonovo pravilo. Gaussova kvadratura. Pogreška i konvergencija. Primjena na Fourierovu analizu. RJEŠAVANJE DIFERENCIJALNIH JEDNADŽBI. Metoda sukcesivnih aproksimacija. Eulerova matoda. Runge-Kutta metode.

Literatura:

1. G. W. Stewart: Afternotes on Numerical Analysis, SIAM, Philadelphia, 1996. 2. I. Ivanšić: Numerička matematika, Element, Zagreb, 1998.

3. D. Kincaid, W. Cheney: Numerical Analysis, Brooks/Cole, 1996.

MFI10 VIŠEPROCESORSKO RAČUNANJE (2+0+2)

Upoznavanje s konceptima i primjenom višeprocesorskog računanja. Računala sa zajedničkom (shared) i razdijeljenom (distsibuted) memorijom. Vrste komunikacije (sihhrona i asinhrona). Cijena komunikacije. Sistolički model. Višeprocesorske strukture podataka. Uravnoteživanje opterećenja (load balancing). Efikasnost i ubrzanje. Vrste višeprocesorskih računala. Paralelni algoritmi. Praktičan rad na višeprocesorskoj virtuelnoj mašini (MPI) u Centru za znanstveno računanje Sveučilišta u Splitu (http://www.unist.hr/czr).

Literatura:

1. G. H. Golub i C. F. Van Loan: Matrix Computations, VI poglavlje, John Hopkins University Press, Baltimore, Maryland, 1996.

2. W. Gropp i E. Lusk: User's Guide for mpich, a Portable Implementation of MPI, University of Chicago, Argonne National Laboratory, 1996. (http://www-unix.mcs.anl.gov/mpi/mpich/)

3. MPI: A Message Passing Interface Standard, University of Tennessee, Knoxville, 1995. (http://www.netlib.org/mpi/mpi-report-1.1/)

MFI11 INŽENJERSKO MODELIRANJE (2+0+2)

Uvod: Vremenski promjenljivi procesi i njihovo modeliranje. Linijski element. Asembliranje liniskih sustava. Transformacija koordinata. Kontinuum. Diferencijalne jednadžbe thničkih procesa. Jaka i slaba formulacija. Varijacijska formulacija. Princip virtualnog rada. Metode približenja. Konačni elementi: linijski, ravninski i prostorni. Izoparametrični konačni element. Druge numeričke metode i njihova usporedba s konačnim elementima. Primjena metoda na odabrane grane tehnike. Kodiranje u konačnim elementima i korištenje postojećih programa.

Literatura:

1. Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, FESB, 1997. 2. V. Jović: Uvod u inženjersko modeliranje, Aquarius Engineering, Split, 1993. 3. K.J Bathe: Finite element procedures, Prentice Hall, 1996.

MFI12 NUMERIČKE METODE U TEHNICI (2+0+2)

Primjene numeričkih metoda kod inženjerskih problema. Približno računanje i analiza modela. Rješavanje linearnih sustava. Rješavanje nelinearnih jednadžbi i analiza nelinearnih sustava. Korelacija točnosti metoda i prihvatljivosti tehničkog rješenja. Primjeri inženjerskih primjena numeričkih metoda: Numerička integracija i diferenciranje. Interpolacija

polinomom, kubični spline-ovi. Aproksimacija polinomom. Osnovni postupci za rješavanje diferencijalnih jednadžbi.

Literatura:

1. Cheney, Kincaid, “|Numerical Mathemaics and Computing, Brooks Cole Publishing, 1980

2. Press, Teukolsky, Vetterling, Flannery, “Numerical recipes in FORTRAN”, Cambridge University Press, 1992

3. Waite, Prata, Martin, Waite Group “C primer plus”, Howard W. Sams Company, 1987 4. T.B. Boffey: “Graph Theory in Operations Research”, McMillan Press, Hong Kong,

1982.

MFI13 LINEARNO I HEURISTIČKO PROGRAMIRANJE (2+0+2)

Uvod: kvantitativni i kvalitativni matematički modeli. Kriterij optimalnosti i optimalne odluke. Linearno programiranje. Postoptimalna analiza. Cjelobrojno programiranje. Heurističko programiranje - primjena i metode. Metoda Monte-Carlo. Teorija grafova. Problemi najkraćeg puta. Problemi lokacija (smještaja) i raspodjele. Primjena teorije igara kod optimalnog odlučivanja. Primjena digitalnog računala pri rješavanju svih navedenih metoda. Prikaz praktičnih primjera za svaku opisanu metodu.

Literatura:

1. T.B. Boffey: “Graph Theory in Operations Research”, McMillan Press, Hong Kong, 1982.

2. J.Marasović: “Uvod u opercijska istraživanja”, interno-FESB, Split, 2000.

MFI14 METODE OPTIMIZACIJE (2+0+2)

Uvod, pojmovi, klasifikacija, osnovne teorijske postavke. Linearno programiranje: definicije, simplex algoritam. Nelinearno programiranje, 1D metode: polovljenje, fibonacci, zlatni rez, interpolacijski postupci, Newton, quasi 1D problemi. Nelinearno programiranje, nD metode bez ograničenja: direktne (random walk/search, Hookee Jeeves, Powell, nelin. simplex Nelder, ..); gradientne (najbrži spust, konjug. gradienti, Newton, quasi-Newton- DFP...). Nelinearno programiranje, nD metode sa ograničenjima: direktne (RS/RW, SLP, dopustivi smjerovi, gradientne projekcije, SQP) transformacijske (vanjska kaznena funkcija, unut. kaznena funkcija, augm. Lagrange, ..). Dinamičko programiranje, Cjelobrojno programiranje, diskretni problemi, Simulirano žarenje, Genetski algoritmi, Primjena neuralnih mreža za aproksimaciju fja. cilja i ograničenja, Primjeri primjene

Literatura:

1. Rao, “Engineering Optimization”, Wiley Interscience, 1996 2. Arora, “Introduction to Optimum Design”, McGraw Hill, 1989

3. Belegundu, Chandrupatla, “Optimization Concepts and Applications in Engineering”, Prentice Hall, 1999

MFI15 STOHASTIČKA ANALIZA (2+0+2)

Markovljevi lanci i matrice prijelaznih vjerojatnosti. Stacionarnosti i nezavisnost. Poissonov proces. Gaussovi procesi. Brownovo gibanje i bijeli šum. Spektralna analiza slučajnih procesa. Procjene, prognoze i filtri.

Literatura:

1. N. Elezović: Vjerojatnost i stohastički procesi, u pripremi.

MFI16 ELEKTROMAGNETSKA POLJA (2+0+2)

Zakoni klasične elektrodinamike; Maxwellove jednadžbe; Granični uvjeti; Poyntingov vektor i teorem; Elektromagnetski potencijali; Formulacija problema: diferencijalnim, integralnim i varijacijskim jednadžbama; Statička polja; Metode rješavanja: Primjena Greenovog teorema. Preslikavanje. Separacija varijabli. Primjeri; Numeričke metode: Metoda konačnih diferencija (FDM). Metoda konačnih elemenata (FEM). Metoda graničnih elemenata (BEM). Primjeri; Ravni val: propagacija, refleksija i lom. Totalna refleksija. Primjene; Načini usmjerenog vođenja elektromagnetskih valova; Vrste modova propagacije; Površinski valovi; Prijenosne linije i modeli; Metalni i dielektrični valovodi; Planarne valovodne strukture; Elementi optičkih komunikacijskih sustava; Polje svjetlovoda; Optička svojstva radio valova: refrakcija, refleksija, difrakcija i interferencija; Kratka antena.

Literatura:

1. V. Roje: Polja i valovi u elektronici - Repetitorij predavanja, FESB, Split, 1993. 2. Z. Haznadar, Ž. Štih: Elektromagnetizam, Školska knjiga, Zagreb 1997. 3. S. Ratnajeevan, H. Hoole, P. Ratnamahilan, P. Hoole: A Modern Short Course in

Engineering Electromagnetics Oxford University Press, New York 1996. 4. E. Yamashita: Analysis Methods for Electromagnetic Wave Problems, Vol 2, Artech

House 1996.

MFI17 NUMERIČKO MODELIRANJE STATIČKIH PROBLEMA (2+0+2)

Modeliranje linearnih električnih mreža tehnikom konačnih elemenata. Diferencijalna formulacija statičkih polja (elektrostatičkog, stacionarnog strujnog i toplinskog polja). Rješavanje statičkih problema metodom konačnih elemenata. Kombinacija konačnih i beskonačnih elemenata. Integralna formulacija statičkih problema. Segmentacija mrežastog izvora. Aproksimacija pripadnih veličina duž segmenta (1D konačnog elementa). Metoda težinskih odstupanja. Galjerkin-Bubnova metoda. Metoda srednjeg potencijala. Rješavanje statičkih problema metodom graničnih elemenata.

Literatura:

1. Silvester, P.P. and Ferrari, R.L., "Finite Elements for Electrical Engineers -Third Edition", Cambridge University Press, Cambridge, 1996.

2. Jović, V., "Uvod u inženjersko numeričko modeliranje", Aquarius Engineering, Split, 1993.

3. Brebbia, C. A., "The Boundary Element Method for Engineers", Pentech Press, London, 1978.

4. Turk, Budin, “Analiza primjenom računala”, Školska knjiga, 1978

MFI18 RAČUNALNI MODELI U ELEKTROMAGNETSKOJ KOMPATIBILNOSTI (2+0+2)

Uvod u probleme elektromagnetske kompatibilnosti (EMC). Izvori elektromagnetskih smetnji. Klasifikacija EMC problema. Pregled numeričkih metoda u elektromagnetizmu. Metoda konačnih elemenata, metoda rubnih elemenata, metoda momenata, metoda konačnih diferencija. Niskofrekvencijski modeli s koncentriranim parametrima. Visokofrekvencijski modeli s distribuiranim parametrima. Modeli prijenosnih linija. Modeliranje žičanih antena u frekvencijskom i vremenskom području. Modeliranje elektromagnetskih pulseva i atmosferskog pražnjenja. Modeliranje elektromagnetskih smetnji kod tiskanih pločica. Utjecaj elektromagnetskog zračenja na organsku materiju. Zaštita ljudi i elektroničke opreme od neželjenih posljedica elektromagnetskog zračenja. Projektiranje zaštite od udara groma i sustava uzemljenja.

Literatura:

1. F.M. Tesche, M.V. Ianoz, T. Karslsson: EMC Analysis Methods and Computational Models, John Wiley ő Sons, 1997.

2. T. Macnamara: Handbook of Antennas for EMC, Artech House, 1995.

MFI19 IZABRANA POGLAVLJA IZ FIZIKE (2+0+2)

Moderne eksperimentalne metode: optička spektroskopija, fotodetektori, holografija, nuklearna magnetska rezonancija, tomografija. Supravodljivost: osnovne karakteristike supravodiča, niskotemperaturna i visokotemperaturna supravodljivost, primjene supravodljivosti u modernoj tehnologiji. Kvanta optika. Laseri: osnovni pojmovi, vrste lasera, primjena u modernoj tehnologiji. Tehnologija displeja: tekući kristali, aktivni displeji. Kvantno računanje: osnovni pojmovi, kvantni algoritmi, kvantni kompjuteri, kvantna informacija. Standardni model elementarnih čestica. Tehnološki izazovi u modernoj fizici.

Literatura:

1. V. Knapp i P. Colić: “Uvod u električna i magnetska svojstva materijala”, Školska knjiga, Zagreb 1990.

2. J. Singh: “Modern Physics for Engineers”, John Wiley & Sons, Inc. 1999.

3. M. Furic: “Moderne eksperimentalne metode, tehnike i mjerenja u fizici”, Školska knjiga, Zagreb 1992.

4. M. A. Nielsen, I. L. Chuang: “Quantum Computation and Quantum Information”, Cambridge University Press, 2000.

8.2 Programiranje Iz ove skupina bira se minimalno 10 bodova


PRI08 Programske apstrakcije i obrazci 2 0 2 5

PRI09 Programiranje za Internet II 2 0 2 5

PRI10 Programiranje za Unix 2 0 2 5

PRI11 Programiranje za Windows 2 0 2 5

PRI12 Objektno orijentirani jezici 2 0 2 5

PRI13 Skriptni jezici 2 0 2 5

PRI14 Funkcijski programski jezici 2 0 2 5

PRI15 Distribuirani sustavi 2 0 2 5

PRI16 Kriptografski sustavi 2 0 2 5

PRI17 Izrada korisničkog sučelja 2 0 2 5

PRI18 Programski prevodioci 2 0 2 5

PRI08 PROGRAMSKE APSTRAKCIJE I OBRAZCI (2+0+2)

Računljivost i modeli računstva. Regularni jezici, regularni izrazi i regularna gramatika. Konačni deterministički i nedeterministički automati. Bezkontekstni jezici, push-down automati i bezkontekstna gramatika. Sintaktička analiza. Turingov stroj, opća gramatika i Chomsky hijerarhija jezika. Church-Turingova teza i drugi modeli računstva.

Literatura:

1. Aho & Ullman: Foundations of Computer Science C Edition, New York:W.H. Freeman, 1994.

2. Peter Linz: An Introduction to Formal Languages and Automata 1996. 3. J.E. Hopcroft and J.D. Ullman, Introduction to Automata Theory, Languages and

Computation, Addison Wesley, 1979.

PRI09 PROGRAMIRANJE ZA INTERNET II (2+0+2)

Dinamičke i interaktivne Web stranice: Korisnički i poslužiteljski skript jezici, izvršni programi. Skriptni korisnički jezici. Osnove JavaScripta. Razlika između Jave i JavaScripta. JavaScript i HTML. VBscript. Skriptni poslužiteljski jezici. Osnove skriptnih jezika Perl i PHP. Izvršni programi: Primjena Java programskog jezika u Internet programiranju. Uključivanje Java programa u HTML dokument. Apleti. Servleti. Parseri i Java API za XML. SAX (Simple API for XML), DOM (Document Object Model), JDOM. CGI programiranje. Pisanje CGI izvršnih programa u C-u i C++. ASP (Active Server Pages). ASP za dinamičko generiranje XML dokumenta iz baza podataka i drugih dokumenata. Baze na Internetu: Organizacija baze i pristup bazama skriptnim i izvršnim programima. Relacijske baze (SQL). Strukturni Query jezici. Primjeri baza: mySQL, Acces. E-poslovanje i sigurnost: On-line prodaja. Sigurnost i kriptografija. Primjeri sustava e-poslovanja.

Literatura:

1. D.Flanagan: JavaScript - The Definitive Guide, O'Reilly, USA, 1998. 2. L.Atkinson: core PHP programming, Prentice Hall, New Jersey, 2000. 3. B.McLaughlin: Java and XML, O'Reilly, USA, 2000. 4. H.M.Deitel, P.J.Deitel, T.R.Nieto: Internet and World Wide Web - How to Program,

Prentice Hall, New Jersey, 2000.

PRI10 PROGRAMIRANJE ZA UNIX (2+0+2)

Uvod u Unix. Programiranje ljuske. Rad s datotekama. Unix okolina. Terminali. Ruokvanje podacima. Razvojni alati (make, RCS,…). Debagiranje. Procesi i signali. POSIX dretve. Komunikacija među procesima (pipe). Semafori, red poruka, dijeljenje memorije. Sockets. Programiranje Tcl (Tool Command Language). Programiranje za X. Perl. Prenosivost. GNU Projekt.

Literatura:

1. R. Stones, Neil Matthew: Beginning Linux Programming, Wrox Press, 1999. 2. J. Axboe, C. Browne, and all: Professional Linux Programming , Wrox Press, 2000.

PRI11 PROGRAMIRANJE ZA WINDOWS (2+0+2)

Arhitektura operacijskog sustava MS Windows. Model izvođenja. Sustav datoteka. Alati za razvoj aplikacija, MFC (Microsoft Foundation Class Library) biblioteka, “Document/View arhitektura. Prozori i grafičko sučelje (GDI Graphical Device Interface). Izbornici i drugi resursi. Obrada posebnih stanja. Windows NT virtualna memorija i upravljanje memorijom.

Rad s datotekama. Ispisi. Biblioteke za dinamičko povezivanje DLL. OLE i DDE koncepti. ActiveX kontrole. Niti. Cijevi. LPC i RPC. Multimedija. NET tehnologija.

Literatura:

1. Hamilton, D., Programming Windows NT 4 Unleashed, Macmillan Computer Publishing, 1996.

2. Petzold C., Programming Windows, Microsoft Press, 1998.

PRI12 OBJEKTNO ORIJENTIRANI JEZICI (2+0+2)

Objektni model i njegovi elementi (apstrakcija, učahurivanje, nasljeđivanje, tipizacija). Razredi (klase) i objekti. Varijable i postupci kao članovi razreda. Privatni, zaštićeni i javni članovi razreda. Odnosi među razredima: asocijacija, jednostruko i višestruko nasljeđivanje, sadržavanje, korištenje. Višeobličje (polimorfizam) i virtualne funkcije. Vrste razreda (konkretni, apstraktni i čvorni razredi, razredi sučelja). Notacija: dijagrami razreda, dijagrami prijelaza stanja i objektni dijagrami. Specifikacije projekta. Objektno orijentirano programiranje u C++. Visual Basic i programiranje zasnovano na objektima. Microsoft Office i objekti.

Literatura:

1. G.Booch: Object-oriented Analysis and Design With Applications, second edition, Addison-Wesley, Menlo Park, CA, 1994.

2. B. Stroustrup: The C++ Programing Language, Addison-Wesley, Reading, MA, 1997.

PRI13 SKRIPTNI JEZICI (2+0+2)

Uloga skriptnih jezika. Administriranje i skriptni jezici. Virtualni stroj i interpreter. Ulazne i izlazne procedure. Varijable. Ophodnje, grananja. Tipovi podataka i objekti. Operatori. Funkcijski pozivi. Parametri . Prenos parametara. Skripte ljusaka OS. Rad s datotekama. Traženje uzoraka. Regularni uzorci. Skriptni jezici i UNIX. Skriptni jezici i internet. Primjeri primjene suvremenih skriptnih jezika.

Literatura:

1. L.Wall and L.Schwartz: Programming Perl, O’Reilly & Associates, Inc., 1992. 2. M.J.Young: Step by step XML, Microsoft Press, 2000.

PRI14 FUNKCIJSKI PROGRAMSKI JEZICI (2+0+2)

Apstrakcija problema i rješavanje problema. Funkcijska paradigma. Tipovi varijabli i strukture: atomi, liste, podliste, citirane liste. Liste i struktura podataka. Funkcije nad listama. Vijek i dohvatljivost varijabli. Sjenčenje. Uvjeti i odluke. Iteracije i rekurzija. Tipovi funkcija.

Definiranje funkcije. Promjenljiv broj argumenata. Funkcije kao argumenti. Funkcionali: Funkcije koje vraćaju funkcije. Primjena funkcijskih jezika u umjetnoj inteligenciji, Fuzzy logici, ANN, GA. Suvremeni funkcijski jezici. Odnos paradigme funkcijskog programiranja prema paradigmi imperativnog, logičkog i objektno orjentiranog programiranja.

Literatura:

1. O. Grillmayer: Exploring Computer Science With Scheme, Springer, 1999. 2. Guy L. Steele: Common Lisp the Language, Digital Press, 1990.

PRI15 DISTRIBUIRANI SUSTAVI (2+0+2)

Komunikacija i sinhronizacija u raspodijeljenim sustavima. Raspodjela programskog koda i podataka. Klijent-server model. Izmjena poruka. Zajednička memorija. Broadcasting, međusobno isključivanje, distribuirani izbor. Raspodjela i balansiranje tereta. Dodjela računarskih sredstava. Multihreading. Raspodijeljeni sustavi datoteka. Transakcijski modeli. Modeli konzistencije memorije. Sekvencijalna konzistentnost. Slabije konzistentnosti. Kriptologija. Raspodijeljeni dogovor. Checkpointing.

Literatura:

1. Tanenbaum, A.S.: Distribuirani operacijski sustavi, Prentice Hall, 1994. 2. Chow, R., Jonhson.T.: Distributed Operating Systems and Algorithms, Addison-

Wesley, 1997. 3. Lynch, N.: Distributed Algorithms, Morgan Kaufman, 1996.

PRI16 KRIPTOGRAFSKI SUSTAVI (2+0+2)

Zaštitno i redundantno kodiranje. Model kriptografskog sistema s tajnim ključem. Nesavršeno zaštitno kodiranje. Praktičke tehnike zaštitnog kodiranja. DES standard. Kriptografski sistemi s javnim ključem. RSA zaštitno kodiranje. Zaštitno kodiranje temeljeno na problemu ranca. Autentičnost, digitalni potpisi i zaštita od prijevare. Zaštitni protokoli. Primjena u računarskim mrežama i bazama podataka. Primjena u LAN mrežama, Internet mrežama i CCITT X.400 (MHS) sustavima.

Literatura:

1. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb, 1992. 2. Gyergyek, L.; Pavešić, Ribarić, I.: Raspoznavanje oblika (zagrebačka skripta)

PRI17 RAZVOJ KORISNIČKOG SUČELJA (2+0+2)

Terminologija. Hardverski i softverski elementi korisničkog sučelja. Razumijevanje korisničkih potreba i odziva. Ključni koncept - jednostavnost. Detalji dizanja sučelja.

Standardne kontrolne strukture, direktna manipilacija i konfigurabilnost. Oblikovanje prozora, dijaloga i poruka korisniku. Elementi grafičkog dizajna. Pristup izradi prototipa i doradi sučelja. Sustav pomoći. Izrada instalacijskog programa. Kako programer testira program, a kako se provodi testiranje odziva korisnika.

Literatura:

1. Everett N. McKay, Developing User Interfaces for Microsoft Windows, Microsoft Press, 1999.

2. Clayton Lewis and John Rieman: Task-Centered User Interface Design, A Practical Introduction, ftp.cs.colorado.edu, 1994

PRI18 PROGRAMSKI PREVODIOCI (2+0+2)

Uvod u programske prevodioce. Jednostavni jednoprolazni programski prevodioci i tumači. Leksička analiza programskih jezika. Sintatička analiza. Definiranje bezkonteksne gramatike. "Top-down" parseri. "Bottom-up" parseri. Parseri upravljani značajem operatora. Sintaksno usmjereno prevođenje. Atribuirana gramatika. Provjera tipova podataka. Generiranje međukoda i programskog koda. Virtuelni strojevi. Optimiranje koda. Primjer izrade programa prevodioca i tumača.

Literatura:

1. Ivo Mateljan: Programski prevodioci, on-line skripta, FESB, 1988. 2. Aho, Sethi, Ullman: Compilers - Principles, Techiques and Tools, Adison Wesley,

1986. 3. Allen I. Holub: Compiler design in C, Prentice Hall, 1990.

8.3 Informacijski sustavi i baze podataka Nije obavezatno odabrati ni jedan predmet iz ove skupine.


IBI03 Baze podataka 2 2 0 2 5

IBI04 Distribuirane baze podataka 2 0 2 5

IBI05 Projektiranje informacijskih sustava

2 0 2 5

IBI06 Zemljopisni (geografski) informacijski sustav GIS

2 0 2 5

IBI03 BAZE PODATAKA 2 (2+0+2)

Identifikacija zahtjeva korisnika. Formalna specifikacija zahtjeva. Izbor modela baze podataka. Projektiranje strukture baze podataka. Modeliranje funkcija i podataka. Izrada prototipa baze. Izbor korisničkog sučelja. Izbor programskog alata. Dizajniranje formi za unos i ispravljanje podataka. Odabir kriterija za ispis. Dizajniranje izvještaja. Sigurnost podataka. Ograničenje pristupa i ovlaštenja. Rezervne kopije podataka. Sustavi poslužnika. Raspoloživost i dohvatljivost podataka. Performanse rada. Višekorisnički pristup. Baza podataka na mreži.

Literatura:

1. Martin: Baze podataka za krajnjeg korisnika 2. David M Kroenke: Database Processing: Fundamentals, Design and Implementation,

Prentice Hall 1999. 3. Radovan M., Baza podataka: Relacijski pristup i SQL, 1993

IBI04 DISTRIBUIRANE BAZE PODATAKA (2+0+2)

Pregled relacijskih baza podataka; Pregled računalnih mreža; Arhitektura distribuiranih sustava za upravljanje bazama podataka; Dizajn distribuiranih baza podataka; Obrada upita; Dekompozicija upita i lokalizacija podataka; Optimizacija distribuiranih upita; Kontrola istovremenog pristupa bazi podataka; Pouzdanost distribuiranog sustava za upravljanje bazom podataka; Paralelne baze podataka; Upravljanje objektnim distribuiranim bazama podataka.

Literatura:

1. M. Tamer Ozsu, Patrick Valduriez, “Principles of Distributed Database Systems”, Prentice Hall 1999.

IBI05 PROJEKTIRANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA (2+0+2)

Informacijski sustavi. Projektiranje i izgradnja informacijskih sustava. Životni ciklus i faze razvitka. Modeli razvitka. Programsko inženjerstvo. Informacijsko inženjerstvo. Uloga strukturiranih metodologija. Strategija i planiranje informacijskih sustava. Faze analize, oblikovanja i izrade. Uvođenje u primjenu i održavanje. Poduka i potpora. Metode i tehnike analize i oblikovanja. Oblikovanje funkcija i procesa. Modeliranje podataka. Model događaja. Oblikovanje programa. Opis programske logike. Programski jezici i pomagala. Alternative životnom ciklusu. Organizacija i upravljanje projektom. Načela, aspekti izgradnje i nabave informacijskih sustava. Društvena dimenzija izgradnje informacijskih sustava.

Literatura:

1. S.Dewitz, Project Workbook for System Analyses and Design, McGraw-Hill, New York, 1996.

2. J.Martin, Information Engineering, I-III, Savent, Carnforth, England, 1987.

IBI06 ZEMLJOPISNI INFORMACIJSKI SUSTAVI GIS (2+0+2)

Definicije. Hrvatsko nazivlje. Sklopovska i programska podrška ZIS. Razvoj ZISa u svijetu i Republici Hrvatskoj. Područja perimjene ZISa. Definicija objekta po vrstama, prikaz položaja. Topologija, topološki ekvivalent. Spljioštenost zemlje, rotacioni elipsoidi, ekcentricitet, apoid, geoid. Zemljovidne projekcije: cilindrična, konusna. deformacije preslikavanja. Postupci za prikupljanje, obradu i korištenje podataka. Zemljovidi: mjerila, topografski, osnovni državni zemljovid. Razlučivost. Satelitski sustavi: Landsat, SPOT, ERS, JERS, meteorološki sustavi. Globalni sustav za određivanje položaja objekta (GPS), opis signala, apsolutna i relativna metoda. Konverzija podataka, redukcija podataka, uočavanje i ispravljanje pogrešaka.

Literatura:

1. M. Brukner: Geografski i zemljišni informacijski sustav, INA-INFO, Zagreb, 1994. 2. D. Kreković: GIS u Hrvatskoj. INA dd, Zagreb, 1997.

8.4 Arhitektura i operacijski sustavi

Iz ove skupine bira se minimalno 5 bodova


AOI04 Napredne arhitekture računala 2 0 2 5

AOI05 Operacijski sustav Windows NT 2 0 2 5

AOI06 Komponente osobnih računala 2 0 2 5

AOI07 Paralelni računarski sustavi 2 0 2 5

AOI08 Sustavi za rad u realnom vremenu

2 0 2 5

AOI09 Projektiranje mikroprocesorskih sustava

2 0 2 5

AOIx10 Projektiranje sklopova pomoću računala

2 0 2 5

AOI11 Digitalna instrumentacija 2 0 2 5

AOI12 Primjena računala u industriji 2 0 2 5

AOI13 Prenaponska zaštita informacijskih sustava

2 0 2 5

AOI04 NAPREDNE ARHITEKTURE RAČUNALA (2+0+2)

Principi paralelnog računanja. MIMD i SIMD. Vektorske arhitekture. Superračunala. Slabo povezani sustavi. Čvrsto povezani sustavi. Proširivost. Konzistentnost priručnih memorija. Prespojne mreže. Učinkovitost sustava. Latency. Bandwidth. Skraćivanje i sakrivanje pristupa memoriji. NUMA računala. COMA računala. Komunikacija među čvorovima. Sinhronizacija među procesorima. Dodjela procesora. Balansiranje opterećenja. Alati za razvoj paralelne programske podrške. Paralelni operacijski sustavi i prevodioci. PVM, MPI, POSIX Threads. Thread Marks.

Literatura:

1. Hwang, K.: Advanced Computer Architecture: Parallelism, Scalability, Programmability, McGraw-Hill, 1993.

2. Hennesy, J.L.Patterson, D.: Computer Architecture, Morgan Kaufmann, 1996. 3. Leonski, D.E., Weber, W.D.: Scalable Shared-Memory Multiprocessing, Morgan

Kafmann, 1995.

AOI05 OPERACIJSKI SUSTAV WINDOWS NT (2+0+2)

Osnovni koncept i alati za analizu rada OS Windows NT. Arhitektura Windows NT: pregled arhitekture, osnovne komponente. Sistemski mehanizmi: prosljeđivanje zamki (trap dispatching), upravljanje objektima, sinkronizacija , globalne zastavice, LPC (local procedure call). Procesi i niti: opis procesa, procedura CreateProcess, opis niti (thread), procedura Create Thread. Upravljanje memorijom: usluge sustava za upravljanje memorijom, adresni prostor, preslikavanje adresa, upravljanje promašajem stranice, deskriptor virtualnog adresnog prostora, radni skup stranica. Upravljanje pričuvnom memorijom: struktura pričuvne memorije, strukture za upravljanje, procedure za podršku njenog rada. U/I sustav: struktura U/I sustava, procedure za rad s U/I uređajima, potrebne strukture podataka. Sigurnost: komponente sigurnosnog sustava, zaštita objekata, logon. Sustav datoteka: NTFS, svojstva i ciljevi, unutarnja struktura, struktura NTFS na disku, podrška za regeneraciju nakon pogreški.

Literatura:

1. D.A.Soloman, Inside Windows NT,Microsoft Press,1998.

AOI06 KOMPONENTE OSOBNIH RAČUNALA (2+0+2)

Osobna računala. Razvoj osobnih računala 80x86 arhitekture. Prekidni i DMA mehanizam. Razvoj sabirnica: ISA, EISA, VESA, PCI, AGP. Plug and play (PnP). Razvoj procesora: 8088, 286, 386, 486, Pentium, PentiumII, AMD. Razvoj skupa instrukcija: osnovni skup, MMX, 3Dnow. Glavna memorija. Matična ploča, sustav napajanja. Razvoj grafičkih kartica: MGA, CGA, VGA, Super-VGA, Windows akceleratori, 2D akceleratori, 3D akceleratori. Kodiranje boja: 16, 256, 32K, 64K, 16M. Video memorija. Funkcije obrade slike. Monitori. Karakteristike monitora: veličina točke, rezolucija, horizontalna frekvencija, vertikalna frekvencija. Kontrast, osvjetljenje, boje. Načini rada. Digitalni monitori. Masovne memorije. Fiksni diskovi. Organizacija podataka, FAT. Optički diskovi (CD-ROM), organizacija podataka. Priključivanje masovnih memorija. Vanjske sabirnice (IDE, SCSI). Fleksibilni diskovi. Komunikacijski vezni sklopovi. Asinkroni serijski priključci (COM). Unutrašnji i vanjski modemi. Priključci lokalne mreže. ISDN priključci. Paralelni priključak. USB. Pisači, vrste i karakteristike. Priključivanje pisača. Ostali periferni uređaji: tastatura i miš.

Literatura:

1. Ribarić, S.: Naprednije arhitekture mikroprocesora, Tehnička knjiga, Zagreb

AOI07 PARALELNI RAČUNARSKI SUSTAVI (2+0+2)

Višeprocesorski sustavi. Čvrsto povezani sustavi. Slabo povezani sustavi. Simetrični višeprocesorski sustavi. Priručene memorije. Consistentnost pristupa. Latenccy. Bandwidth. PRAM model. NUMA. COMA. DASH. Alewife. S3.mp. IEEE SI Standard. Convex. Exemplar. Encore GigaMax. ParaDiGM. Data Diffusion Mashine. KSR-1. KSR-2. IBM RP3. Cary TrD. Tera Computer MTA. Deep Blue. MPI. PVM. ThreadMarks. Paralelni algoritmi. Paralelni jezici i alati.

Literatura:

1. Leonski, D.E., Weber, W.D.: Scalable Shared-Memory Multiprocessing, Morgan Kafmann, 1995.

2. Hwang, K.: Advanced Computer Architecture: Parallelism, Scalability, Programmability, McGraw-Hill, 1993.

3. Akl, S.: Parallel Computation: Models and Methods, Prentice Hall, 1997.

AOI08 SUSTAVI ZA RAD U REALNOM VREMENU (2+0+2)

Povijesni razvoj, značenje, osnovni principi, svojstva i tipovi sustava za rad u realnom vremenu. Preduvjet predvidljivosti trenutnog ponašanja (pristup sloj po sloj nasuprot od vrha prema sloju). Primjeri. Sklopovlje sustava za rad u realnom vremenu: koncepti, modeli, implementacija. Primjeri. Programski jezici za sustave za rad u realnom vremenu. Nužna svojstva, ograničenja. Prikladnost viših jezika. Primjeri. Operacijski sustavi za rad u realnom vremenu. Zahtjevi. Strategije upravljanja poslovima, analiza dodjele procesora. Programsko inženjerstvo za sustave za rad u realnom vremenu. Zahtjevi, nužna svojstva alata. Primjer projektiranja aplikacije za rad u realnom vremenu. Ugrađeni čvrsti sustavi za rad u realnom

vremenu. Primjer sustava za upravljanje procesima. Ovisnost i sigurnost sustava za rad u realnom vremenu. Mjere pouzdanosti.

AOI09 PROJEKTIRANJE MIKROPROCESORSKIH SUSTAVA (2+0+2)

Uvod: Pregled povijesnog razvoja mikroprocesora i njihove primjene; osnovni pojmovi. Princip rada mikroprocesora: model mikroprocesora; osnovni princip rada mikroprocesora; sabirnice; signali i prijenos podataka unutar mikroprocesora. Programiranje mikroprocesora: programerski model mikroprocesora; skup naredbi; modovi adresiranja. Prekidi: postupak obrade prekida. Memorije: osnovni tipovi i strukture memorija; ROM, PROM, EPROM, EEPROM, RAM. Ulazno/izlazni sklopovi: osnovni tipovi U/I sklopova, spajanje i adresiranje U/I sklopova, prijenos podataka između mikroprocesora i U/I sklopova, sinkronizacija U/I operacija.

Literatura:

1. S.R.Ball, Embedded Microprocessor Systems: Real Word Design, Butterworth-Heinmann, 2000.

2. K.Arnold, Embedded Controller Hardware Design, Lih Technology Pub, 2001.

AOI10 PROJEKTIRANJE SKLOPOVA POMOĆU RAČUNALA (2+0+2)

Topologija mreža. Matrica incidenacija, razrješavajuće matrice petlji, čvorova i rezova. Analiza metodom čvora. Modificirana metoda čvora. Gaussova eliminacija. Matrice s malom ispunom. Analiza linearne R, L, C mreže za sinusni signal. Analiza nelinearnih mreža metodom čvora. Newton-Raphsonova iterativna metoda. Značaj modela elektroničkih elemenata. Modeli diode, bipolarnog i unipolarnog tranzistora. Varijable stanja. Formulacija jednadžbi za R, L, C mrežu. Početna stanja. Numeričko rješenje za dinamičke linearne mreže. Numeričko rješenje za dinamičke nelinearne mreže. Sinteza.

Literatura:

1. Turk, S.; Budin, L.: Analiza primjenom računala, Školska knjiga, Zagreb, 1978. 2. Slapničar, P.: Analiza električnih mreža primjenom računala, Sveučilište u Splitu,

1987.

AOI11 DIGITALNA INSTRUMENTACIJA (2+0+2)

Uvod. Mjerni signali. Mjerno osjetilo i mjerni pretvornik. Prednosti uporabe mikroračunala u instrumentaciji. Kako projektirati inteligentni instrument? Prezentacija podataka i znakova. Arhitektura računala. Mikroračunalo. Sabirnice. Uporaba registara CPU. Programiranje mikroračunala. Temeljna ustrojstva veza računala i vanjskog svijeta. Programirani i prekidni paralelni ulaz-izlaz. Prioritet prekida. Direktan pristup memoriji (DMA). Serijski ulaz-izlaz. Standardizirane sabirničke strukture i temeljni komunikacijski protokoli. Principi i pogreške

D/A i A/D konverzije signala. Struktura modula akvizicije podataka. Zaštita signala mjerenja. Višeprocesorski sustavi. Primjeri realizacije.

Literatura:

1. Šantić, A.: Elektronička instrumentacija, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 2. Ribarić, S.: Naprednije arhitekture mikroprocesora, Školska knjiga, Zagreb, 1990. 3. Barney, G.: Futelligent Instrumentation, Prentice Hall, N.Y., 1988.

AOI12 PRIMJENA RAČUNALA U INDUSTRIJI (2+0+2)

Uvod. Računalo kod mjerenja i upravljanja parametrima procesa. Digitalni upravljački sustavi. Linearne jednadžbe diferencija. Uzorkovani sustavi. Rad u realnom vremenu. Prikupljanje podataka i zaštita mjernog signala. PLC. Distribuirane upravljačke strukture. Lokalne procesne mrežne strukture. Određivanje algoritma upravljanja. Diskretni zapis sustava. Metoda zakona upravljanja i procjene. Razvezivanje viševarijabilnih sustava. Optimalno upravljanje i procjena. Eksperimentalna identifikacija sustava. Programski matematički paketi za skupljanje podataka, upravljanje, modeliranje i simulaciju sustava. Primjeri vođenja sustava.

Literatura:

1. Aestroem K.J., Wittenmark B.: Computer Controlled Systems: Theory and Design, Prentice Hall, New Jersey (1990)

2. Vanlandingham, H.F.: Introduction to Digital Control Systems, Macmillan Publishing Company, New York, (1985)

3. Novaković B.: Metode vođenja tehničkih sistema, Školska knjiga, Zagreb (1990) 4. Franklin G.F., Powell J.D., Workman M.L.: Digital Control Of Dynamic Systems,

Addison-Wesley, Reading, Ma -USA (1990) 5. Kuljača Lj., Vukić Z.: Automatsko upravljanje sistemima, Školska knjiga, Zagreb

(1990), 6. PC - MATLAB, programski paket, The Math Works, Inc., Sherborn, USA.

AOI13 PRENAPONSKA ZAŠTITA INFORMACIJSKIH SUSTAVA (2+0+2)

Izravne i neizravne štete izazvane prenaponima. Uzroci prenapona. Atmosferski prenaponi. Sklopni prenaponi. Nuklearni elektromagnetski puls. Zaštitne mjere. Vanjska zaštita od munje. Unutarnja zaštita od munje. Oklapanje zgrada, prostorija i uređaja. Koordinacija izolacije u niskonaponskim sustavima. Primjena optoelektroničkih veza. Komponente i uređaji za zaštitu od munje, izjednačavanje potencijala i za ograničavanje prenapona. Praktični primjeri zaštite.

Literatura:

1. Hasse, P., "Overvoltage Protection of Low Voltage Systems", Peter Peregrinus Ltd., London, 1992.

2. Dehn + Sohne "Lightning Protection Guide"

8.5 Računalne mreže Nije obavezatno odabrati ni jedan predmet iz ove skupine.


AOI14 Projektiranje računalnih mreža 2 0 2 5

AOI15 Sigurnost računalnih mreža 2 0 2 5

AOI16 Mobilne komunikacije 2 0 2 5

AOI14 PROJEKTIRANJE RAČUNALNIH MREŽA (2+0+2)

Definiranje zahtjeva korisnika. Radne grupe. Određivanje radnih grupa. Elementi računalnih mreža: računala, čvorišta, kanali. Lokalne mreže: metode pristupa, topologija, svojstva, pregled protokola. Razvoj topologije lokalnih mreža. Razvoj kabliranja. Strukturno kabliranje. Instalacijski elementi: kablovi, priključnice, prespojne ploče. Karakteristike i kategorije bakrenih (UTP, STP) i optičkih kablova. Standardizacija: ISO/IEC 11801, EIA/TIA 569. Izrada projektne dokumentacije: sadržaj, organizacija, sustav označivanja. Standardizacija: IEC 750, IEC 1082. Izvođenje instalacije: vertikalni razvod, horizontalni razvod. Prespajanje grana. Označivanje vodova i priključnica. Mjerenja na instalaciji. Dokumentiranje mjerenja. Primopredaja mreže, zapisnici i mjerni protokoli. Izbor aktivne opreme. Montaža aktivne opreme i puštanje u pogon. Priključivanje korisničkih računala. Priključivanje na Internet. Instaliranje i podešavanje modemskih veza. Instaliranje i podešavanje priključka lokalnih mreža. Mrežna arhitektura radnih grupa (WFW). Instaliranje i podešavanje WFW programske podrške. Mrežna arhitektura TCP/IP (Interneta). Adresiranje i domene imena. Instaliranje i podešavanje TCP/IP programske podrške. Nepovezane mreže (intranet). Rezervirane adrese. Instaliranje i podešavanje intranet mreža. Sigurnost računala i podataka. Pristupne lozinke, prisluškivanje i šifriranje. Virusi, crvi i trojanski konji. Ograničenje pristupa. Filtriranje prometa. Vatrozid (firewall).

Literatura:

1. Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. Standardi: RFC stnadardi Interneta. 3. Standardi: ISO/IEC 11801, EIA/TIA 569, IEC 750, IEC 1082 4. Ožegović, J. Pezelj, I: Projektiranje i korištenje računalnih mreža, skripta FESB, Split

2000.

AOI15 SIGURNOST RAČUNALNIH MREŽA (2+0+2)

Pojam sigurnosti. Sigurnost podataka. Sigurnost opreme. Autorsko pravo. Poslovna tajna. Tehnička organizacija sigurnosti. Ograničenje fizičkog pristupa. Pouzdanost računalnog sustava. Rad bez nadzora i pouzdanost napajanja. Sustavi besprekidnog napajanja. Ograničenje pristupa podacima. Predstavljanje korisnika, lozinke, magnetske i inteligentne kartice, PIN. Hijerarhija prava pristupa. Prava na čitanje, pisanje i pokretanje programa. Organizacija sigurnosti na Windows, UNIX i programima baza podataka. Podešavanje parametara sigurnosti. Zaključavanje ekrana i tastature. Sigurnost računala na mreži. Sigurnost modemskog pristupa. Sigurnost na Internetu. Filtriranje prometa. Prevođenje mrežnih adresa (NAT). Vatrozid (firewall) na mrežnoj (maskerada) i prijenosnoj razini (SOCKS). Instaliranje i podešavanje vatrozida. Arhitektura sigurnosti mreže poduzeća.

Literatura:

1. Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. Ožegović, J. Pezelj, I: Projektiranje i korištenje računalnih mreža, skripta FESB, Split

2000.

AOI16 MOBILNE KOMUNIKACIJE (2+0+2)

Struktura bežičnog komunikacijskog sustava. Protokoli u mobilnim mrežama. Sustavi druge i treće generacije. Ćelijski sustavi. Korisnički pristup. Osobni komunikacijski sustavi. Paketske bežične komunikacije. Bežične mreže. Satelitski komunikacijski sustavi. Modulacijske tehnike. Multipleksiranje. Digitalna obrada signala u bežičnim sustavima. Sustavi nadzora pogrešaka. Sigurnost u bežičnim mrežama. Arhitekture i standardi mobilnih mreža. DECT, TETRA, GSM, CDMA sustavi. UMTS sustavi. Upravljanje mobilnom mrežom. Mobilnost. Usluge u mobilnim mrežama.

8.6 Umjetna inteligencija

Iz ove skupine bira se minimalno 5 bodova, a maksimalno 10


UII01 Uvod u umjetnu inteligenciju 2 0 2 5

UII02 Stručni (ekspertni) sustavi 2 0 2 5

UII03 Računalna inteligencija 2 0 2 5

UII04 Neuralne mreže i genetski algoritmi

2 0 2 5

UII05 Programski posrednici 2 0 2 5

UII06 Uvod u robotiku 2 0 2 5

UII01 UVOD U UMJETNU INTELIGENCIJU (2+0+2)

Inteligencija i umjetna inteligencija. Zadaci i njihovo rješavanje (postavljanje zadatka, rješavanje zadataka pretraživanjem). Znanje i zaključivanje (matematička logika, baze znanja, logičko zaključivanje). Nepotpuno znanje. Logičko planiranje. Učenje. Komuniciranje, uočavanje i djelovanje. Osjetila i inteligentna osjetila. Primjeri primjene sustava umjetne inteligencije.

Literatura:

1. D.Mišljenović, I.Maršić, Umjetna inteligencija, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. A.B.Simmons, S.G.Chappell, Artifical Intelligence - Definition and Practice, IEEE

Journal of Oceanic Engineering, Vol.13, NO.2, April 1988, pp.14-42 3. E.Rich, Artifical Intelligence, McGrow Hill Int. Ed, Singapur, 1983.

UII02 STRUČNI (EKSPERTNI)SUSTAVI (2+0+2)

Stručni (ekspertni) sustavi kao jedno od područja primjene umjetne inteligencije. Ustroj stručnog sustava: ulazno/izlazno sučelje, baza znanja, mehanizam vođenja, why mehanizam. Prikupljanje i prikaz znanja : produkcijska pravila, okviri. Mehanizam vođenja: sustavi vođeni događajem, sustavi vođeni ciljem, sustavi vođeni modelom. Alati za formiranje stručnih sustava. primjeri upotrebe stručnih sustava.

Literatura:

1. D.Mišljenović, I.Maršić, Umjetna inteligencija, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. Expert Systems and Atificial Intelligence in Industry, Proceedings, Antwerp, 1986. 3. Cris Naylor, Build your own expert System, SIGMA PREE, 1983, UK.

UII03 RAČUNALNA INTELIGENCIJA (2+0+2)

Inteligencija, umjetna inteligencija, računalna inteligencija, inženjerstvo znanja, inženjerstvo razuma. F - fuzzy (neizraziti) sustavi: neizrazita logika, lingvističko modeliranje, neizraziti sustavi temeljeni na pravilima, primjene u modeliranju i vođenju. N- neural (živčevi) sustavi: biološka i umjetna živčeva mreža - osnovne topologije, algoritmi učenja, primjena u obradi signala, modeliranju i vođenju. G - genetic (genetski) algoritmi: umjetni evolucijski sustavi,

genetski algoritmi, matematička osnova (izbor početne populacije, procjena kvalitete, selkcija, križanje, mutacija). primjena u optimiranju, pretraživanju i strojnom učenju. Kombinirani sustavi: osnovne strukture, prednosti i nedostaci.

Literatura:

1. W.Pedrycz, Fuzzy Control and Fuzzy Systems, J.Wiley & Sons Inc. New York 1989. 2. D.E.Goldberg, Genetic Algorithms in Search, Optimisation and Machine Learning,

Addison-Wesley Pub. Co., Inc., Reading, Mass., 1989. 3. Stamatios V. Kartalopoulos, Understanding Nural Networks and Fuzzy Logic, IEEE

Press, 1996.

UII04 NEURALNE MREŽE I GENETSKI ALGORITMI (2+0+2)

Povijest modeliranja bioloških sustava. Biološka osnovica NM i GA. Definicija umjetnih neuralnih mreža. Izbor modela: Hopfield, Kohonen, natražna propagacija greške, Boltzmann,.. Matematički modeli NM. Definicija genetskih algoritama. GA i adaprivna pretraživanja. Matematičke osnove GA. Kodiranje. Paralelno procesiranje i NM i GA. Primjene NM i GA.

Literatura:

1. J.A. Hertz, A.S. Krogh and R.G. Palmer: Introduction to the Theory of Neural Computation, Addison-Wesley Longman, 1991.

2. D. E. Goldberg: Genetic Algorithms in Search, Optimization & Machine Learning, Addison-Wesley, 1989.

UII05 PROGRAMSKI POSREDNICI (2+0+2)

Uvod u programske posrednike (softwerske agente): definicija i podjela (podjela po ustroju, podjela po zadatku, stacionarni i mobilni agenti). Multiagentski sustavi. Komunikacija između agenata. Agenski komunikacijski protokoli. Agentski jezici sintaksa, semantika i ontologija. primjeri agentskih jezika (KQML, ACL ). Inteligentni agenti - ustroj i djelovanje. Distribuirana umjetna inteligencija. Primjeri primjene agentskih sustava.

Literatura:

1. Michael Wooldridge, Nick Jennings, Intelligent Agents: Theory and Practice, Knowledge Engineering Review Volume 10 No 2, June 1995, Cambridge University Press 1995, UK.

2. T. Finin, An Overview of KQML: A Knowledge Query and Maniuplation Language, Staford University Computer Scienece Department, 1991, USA.

3. Jeffrey M. Bradshaw(Editor), Software Agents, MIT Press, 1997, USA.

UII06 UVOD U ROBOTIKU (2+0+2)

Vođenje, kibernetika i robotika. Mobilna robotika. Izvršni mehanizmi - motori i aktuatori. Osjetila i njihovo povezivanje. Automatsko vođenje. Programiranje robota (postupci i programski jezici - interaktivni C). Planiranje i navigacija. Praktični primjeri različitih robotskih sustava.

Literatura:

1. Tugomir Šurina, Mladen Crneković, Industrijska robotika, Školska Knjiga, 1990, Zagreb.

2. Jean-Claude Latombe, Robot Motion Planning, Kluwer Academic Publishers, Boston/Dordrecht/London, 1991.

8.7 Računalna grafika i multimedija Nije obavezatno odabrati ni jedan predmet iz ove skupine.


GMI02 Digitalna obrada signala 2 0 2 5

GMI03 Sustavi za digitalnu obradu signala

2 0 2 5

GMI04 Digitalna obrada i analiza slike 2 0 2 5

GMI05 Računarska grafika 2 0 2 5

GMI06 Digitalna obrada govora 2 0 2 5

GMI02 DIGITALNA OBRADA SIGNALA (2+0+2)

Diskretni signali i sustavi: osnovna svojstva i klasifikacija. Linearni diskretni sustavi opisani jednadžbom diferencija. Linearne transformacije diskretnih signala: z transformacija, DTFT, DFT, FFT. Analiza signala u z-području. Uvjeti stabilnosti sustava. Analiza signala i sustava u frekvencijskom području. Spektri diskretnih signala. Primjeri diskretnih sustava. Strukture diskretnih sustava. Digitalni filtri: FIR i IIR. Metode projektiranja digitalnih FIR filtara: prozorska metoda, Parks-McClellan metoda. Metode projektiranja IIR digitalnih filtara: bilinearna transformacija, frekvencijske transformacije. Adaptivni filtri. Adaptivni algoritmi: LS, LMS. Primjene digitalne obradbe signala i adaptivnih filtara u komunikacijskim sustavima i automatskom upravljanju. Simulacija i implementacija algoritama za digitalnu obradbu signala.

Literatura:

1. Proakis, J.G., Manolakis, D.G.: Digital Signal Processing

GMI03 SUSTAVI ZA DIGITALNU OBRADU SIGNALA (2+0+2)

Vrste signala: Kontrolni, zvukovni, govorni, slikovni. Statistička svojstva signala i informacijski kapacitet. Prikaz veličina. Digitalni signali. Uzorkovanje, kvantiziranje i kodiranje. Elementarni signali: impuls, step, pila i eksponencijalni. Kompleksne vrijednosti. Svojstva linearnih, vremenski neprmjenljivih sustava (LTI). Osnovna struktura LTI sustava. Osnovni algoritmi vremenskog područja. Impulsni odziv LTI sustava. Implicitna i eksplicitna konvolucija. Filtri s konačnim (FIR) i beskonačnim (IIR) odzivom. Osnovi algoritmi frekvencijskog područja. Fourierov niz i transformacija neperiodičnih signala. Prijenosna funkcija sustava. Z transformacija. Diskretna i brza Fourierova transformacija (DFT i FFT). Elementi sustava za obradu signala. A/D i D/A pretvornici. Svojstva pretvornika. Filtri za izbjegavanje preklapanja i rekonstrukcijski filtri. Filtri s preklapanjem kapaciteta. Cjelobrojna aritmetika. Aritmetika fiksnog i pomičnog zareza. Množenje i akumuliranje. Arhitektura sustava za obradu signala. Paralelna obrada. Harvardska arhitektura. Programska i radna memorija. Povezivanje DSP. Paralelni i serijski prijenos. Pulsno-kodna modulacija, PCM. Višeprocesorske strukture. Dvodimenzionalne obrade. Matrične metode i operatori. Detekcija rubova. Algoritmi i sklopovi neizravne logike. Kompresija signala.

Literatura:

1. Lynn, P.A.; Fuerst, W.: Introductory Digital Signal Processing with Computer Applications, John Wiley & Sons, revised edition 1996.

GMO04 DIGITALNA OBRADA I ANALIZA SLIKE (2+0+2)

Slika i formiranje slike. Slika kao analogni signal. Digitalizacija slike. Optimizacija slike tijekom digitalizacije. Obrada digitalne slike: optimizacija i rekonstrukcija, histogram, unarne operacije i LUT-ovi, aritmetičke i logičke operacije, konvolucija i filtriranje. Analiza digitalne slike: luminiscentna analiza slike, segmentacija i izdvajanje objekata, morfometrijska analiza objekata na slici, automatsko prebrojavanje, klasifikacija i sortiranje. Industrijska primjena digitalne obrade i analize slike.

Literatura:

1. A.K.Jain, Fundamentals of Digital Image Processing, Prentice Hall Int. Ed, London, 1989.

2. B.Jahne, Digital Image Processing, Springer-Verlag, Berlin, 1991. 3. L.J.Galbiati, Machine Vision and Digital Image Processing Fundamentals, Prentice-

Hall, London, 1990.

GMI05 RAČUNARSKA GRAFIKA (2+0+2)

Primjene i osnovni koncepti računarske grafike. Računarska grafika u inženjerskim primjenama. Grafičko sklopovlje i uređaji. Organizacija mikroračunalnog grafičkog sustava. Grafički softverski paketi i grafički sustavi. Interaktivna računarska grafika. Grafički terminal i grafički procesor. Matematički temelji računarske grafike. Rasterski i vektorski grafički sustavi. Grafičke transformacije. Projekcije. Osnovni algoritmi rasterske grafike. Prikazivanje crta, krivulja, površina i tijela. Animacija. Boja u računalnoj grafici. CAD sustavi.

Literatura:

1. Turk, S.: Računarska grafika 2. Bradberry, J.L.: Computer Graphics Environments

GMI06 DIGITALNA OBRADA GOVORA (2+0+2)

NEMA PROGRAMA

8.8 Društveni i ekonomski predmeti

Iz ove skupine bira se minimalno 5, a maksimalno 10 bodova.


DEI06 Management 2 0 2 5

DEI07 Poduzetništvo u računarstvu 2 0 2 5

DEI08 Elektronsko poslovanje 2 0 2 5

DEI09 Zakonska regulativa 2 0 2 5

DEI10 Metode znanstvenog rada i istraživanja

2 0 2 5

DEI11 Strani jezici 3 0 0 5

DEI06 MANAGEMENT (2+0+2)

Management, vođenje. Ponašanje ljudi u organizaciji. Modeli ponašanja. Motivacija. Pristup motivaciji. Teorije motivacije. Rotacija posla (Job Rotation). Proširenje posla (Job

Enlargement). Obogaćivanje posla (Job Enrichment). Mjerenje motivacije. Mjerenje zadovoljstva. Vodstvo. Modeli vodstva. Suvremeni pristupi vodstva. Interpersonalni procesi, grupe i konflikti. Grupe u poduzeću. Proces formiranja grupe. Karakteristike grupe. Interpersonalni i intergrupni konflikt. Komuniciranje. Značaj komuniciranja. Komunikacijski proces. Komunikacijski sustav u poduzeću. Problemi u komuniciranju.

Literatura:

1. Veža, I.: Projekt managemnet, FESB, Split, 2000. 2. Buble, M.: Management, Ekonomski fakultet, Split, 2000.

DEI07 PODUZETNIŠTVO U RAČUNARSTVU (2+0+2)

Uvod u planiranje tehnološki orjentiranih poduzetničkih poduhvata. Ocjena tehnologije i tehnološke inovacije. Tržište i nove tehnologije. Patentna zaštita i zaštita intelektualnog vlasništva. Priprema Tehnološki orjentiranog Investicijskog Projekta (TIP). Ocjena i izvedba TIP (statička i dinamička ocjena). Budžetiranje TIP. Osjetljivost tehnološki orjentiranih projekata. Rizici visokih tehnologija i smanjenje rizika. Nastava se djelomice odvija kroz poslovne igre.

Literatura:

1. M.L. Tushman, P. Anderson: Managing strategic innovation and change, OXFORD UNIVERSITY PRESS, 1997.

2. J. Bendeković i koautori: Planiranje investicijskih projekata, I-IV, Ekonomski institut, Zagreb, 1993.

3. W. Behrens and P.M. Mawranek: Manual for preparation of industrial feasibility studies, UNIDO, Wien, 1991.

DEI08 ELEKTRONSKO POSLOVANJE (2+0+2)

Marketing s novim medijima. Online - marketing. Promidžba s internetom. Mrežne strukture s internetom. Istraživanje tržišta s internetom. Elektronska prodaja (Electronic Commerce). Virtualna prodaja. Online distribucija. Digitalni novac. Post-of-Sales (POS). Računalom podržana prodaja (Computer Aided Sale - CAS). Inovacija proizvoda. Integralni proizvodi. Konzalting na daljinu. Kombinacija proizvoda i usluga. Optimiranje poslovnih sustava. Workflow management. Groupware. Proizvodnja prema narudžbi. Optimiranje poslovnih procesa pomoću internet/intranet tehnologije. Integracija poduzeća. Projekt management. Aspekt troškova i profita. Internet Service Provider. Novi oblici rada i daljnjeg obrazovanja. Rad na daljnu. Učenje na daljinu. Nova zanimanja i kvalifikacije. Nove tehnologije. ISDN. Multimedija. Mobilne komunikacije. Mobile Computing. Electronic data Interchange (EDI). Videokonferencije. Internet usluge. Osnove intraneta i extraneta.

Literatura:

1. H.-J. Bullinger: e-Bussines, Springer Verlag, Berlin New York, 2000.

DEI09 ZAKONSKA REGULATIVA (2+0+2)

Aktualnosti na području prava industrijskog vlasništva. Republika Hrvatska u svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo - WIPO. Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva. Konvencija o Europskom patentu. Novost izuma. Pravo prvenstva s posebnim osvrtom na pravo sajamskog prvenstva. zaštita kolektivnog žiga u Republici Hrvatskoj. Uzorak - Zaštićeni znak razlikovanja u gospodarskom prometu. Oznaka podrijetla proizvoda. Tužbe zbog povrede i osporavanja prava industrijskog vlasništva. Neki aspekti inventivne djelatnosti u trgovačkim društvima. Patentni zastupnik.

Literatura:

1. J. Čizmić: Ogledi iz pravna industrijskog vlasništva. Tehnološki centar Rijeka, 1998.

DEI10 METODOLOGIJA ZNANSTVENOG RADA I ISTRAŽIVANJA (2+0+2)

Općenito o znanosti: Pojam i definicija, načela klasifikacije znanosti, razvojne etape znanosti, klasifikacija po znanstvenim oblastima i područjima, znanstvene institucije, znanstveno-istraživačke djelatnosti. Znanstveno-tehnički razvitak, inovacije i društvo: Sociologija znanstvenog i tehnološkog razvitka, ekonomija znanstvenog i tehnološkog razvitka. Elementi znanstvene politike: Uloga Vlade u vođenju znanstvene politike, znanstveno-istraživačke i razvojne institucije, pojedinac istraživač i znanstveno-istraživački tim, uvjeti znanstvenog razvitka. Znanstveni transfer i difuzija znanosti: Vertikalna difuzija, horizontalna difuzija razvitka, kolanje znanstvenih informacija, stručna literatura, industrijska špijunaža i brain-drain. Znanstveno planiranje i predviđanje: Dugoročno strateško planiranje i predviđanje - populacija, okolina, sirovine i energija, društveni i ekonomski razvitak, tehnološki razvitak. Metode i metodologija istraživanja i predviđanja: Osnovne metode u znanosti. Specifične metode u znanstvenom radu. Prikupljanje literature i drugih izvora, kompozicija rad, jezik i stil pisanja, osnove tehničkog oblikovanja radova.

DEI11 STRANI JEZIK (2+0+2)

Odabrana poglavlja za određeni strani jezikdaje predmetni nastavnikza svaku akademsku godinu.

8.9 Izborni tehnički predmeti Biraju se predmeti iz na FESB-u postojećih smjerova i usmjerenja prema preporuci voditelja (mentora) Ukoliko se pokaže praktično izvedivo, uz želju kandidata moguće je odabrati predmete i s drugih Fakulteta Sveučilišta.

Primjeri gupa tehničkog izbora iz postojećih studija dani su sljedećim tablicama. Ovdje je potrebno naglasiti da se navedene grupe tehničkih predmeta mogu mijenjati, a predmeti se biraju uz savjetovanje s voditeljem i prema trenutnim nastavnim planovima i programima postojećih studija.

KOMUNIKACIJE


Analiza mreža IV 3 1 1 5

Elektromagnetska polja V 3 2 0 5

Komunikacije VI 3 2 0 5

Digitalne telekomunikacije VII 3 1 1 5

Transmisijski sustavi VIII 2 1 1 5

ELEKTRIČNI POGONI I POSTROJENJA


Regulacijska tehnika IV 4 1 2 5

Energetska elektronika V 3 1 2 5

Električni strojevi 2 VI 4 2 0 5

Elektromotorni pogoni VII 3 1 1 5

Harmonici i statički kompezatori VIII 2 1 1 5

TERMOENERGETIKA


Termodinamika I IV 3 2 1 5

Termodinamika II V 2 1 1 5

Grijanje i klimatizacija VI 2 2 0 5

Hlađenje i rashladna postrojenja VII 2 2 1 5

Održavanje postrojenja VIII 2 1 1 5

TEHNOLOGIJA


Materijali I IV 2 0 2 5

Lijevanje V 2 0 2 5

Obrada deformiranjem VI 2 0 2 5

Zavarivanje VII 2 0 2 5

Obrada odvajanjem čestica VIII 2 0 2 5

Linkovi [1] Leo Budin i skupina autora: "Strategija razvitka republike Hrvatske u 21stoljeću", Zagreb, studeni 2000. Internet: http://www.hrvatska21.hr [2] "Computing Curricula 2001", Internet: http://computer.org/education/cc2001/report [3] Stanford University home page: http://www.abet.org

http://www.hrvatska21.hr/

http://computer.org/education/cc2001/report

http://www.stanfod.edu/

Documents

Opis Racunarstvo