Tehnicki Opis

IDEJNI PROJEKT SANACIJE DESNE OBALE RIJEKE DUNAV KOD SOTINA

POGLAVLJE 2. TEHNIKI OPIS List broj : 2/0

hidroing d.o.o. za projektiranje i inenjering Tadije Smiiklasa 1, 31000 Osijek, Hrvatska

Broj projekta: I-1051/08 Investitor: AGENCIJA ZA VODNE PUTOVE Projektant: Ivan Radeljak, dipl.ing.gra

2.

TEHNIKI OPIS

PROJEKTANT:

Ivan Radeljak, dipl.ing.gra. Osijek, sijeanj 2009. god.





2.1. UVOD Kao to je u projektnom zadatku navedeno rijeka Dunav kod naselja Sotin kod r km 1322 prijeti odnoenjem izrazito ruevne desne niske obale to bi za posljedicu moglo imati potkopavanje i uruavanje visoke obale. Uruavanjem visoke lesne stijene ugrozilo bi naselje Sotin te mjesna crkva. Pored naselja direktno bi bilo ugroeno i arheoloko nalazite starog rimskog naselja.

Slika 2/1: Naselje Sotin na visokoj obali

Rijeka Dunav na dionici izmeu rkm 1325 do rkm 1321 tee desnom krivinom. Na dionici izmeu 1324 rkm i 1321 rkm dolo je i do velikog proirenja korita i bifurkacije toka.

Slika 2/2: Ortofoto snimak predmetne dionice s uoljivim proirenjem korita





Ovim projektom predloe se rjeenje zatite obale u vidu regulacijskih objekata koji prema uvjetima na terenu i pravilima struke daju najbolje rezultate te se svojim gabaritima dobro uklapaju u postojei okoli. Objektima predloenim unutar ovog projekta osim to e se zaustaviti trend erozije obale tendencija je da se tok odmakne od obale na vodnu stranu te se tako suzi protjecajni profil. Za potrebe izrade projekta pribavljene su potrebne podloge u vidu karata, topografska karta mjerila 1:25 000 i ortofoto podloga mjerila 1:5 000 te je nainjen geodetski snimak obale i hidrografski snimak korita na dionici predmetnoj dionici. Prije postavljanja regulacijskih graevina bilo je potrebno odrediti poloaj regulacijske linije jer se predloene graevine veu na regulacijsku liniju. Regulacijska linija unutar ovog projekta posebno je obraena, vodilo se rauna da se paralelna gradnja ija je duina izrazito velika oko 1120 m postavi na prirodno formiran sprud kako bi se smanjile koliine potrebnog materijala za izgradnju, a da se pritom prije svega zadovolje zahtjevi regulacije korita prema pravilima struke i potrebama na terenu. Prilikom izrade ovog projekta koritena je i ranije izraena projektna dokumentacija koja se bavi regulacijom na predmetnoj dionici a to je: Elaborat o stanju ugroene obale i prijedlog sanacije desne obale Dunava na rkm 1321 do rkm 1323 kod Sotina, Hidroing d.o.o. Osijek 2006. godine. Elaborat o stanju ugroene obale i prijedlog sanacije desne obale Dunava na rkm 1321 do rkm 1323 kod Sotina obuhvaa meutim krau dionicu od predmetne. Tako su u navedenom elaboratu predloene sljedee graevine na potezu od rkm 1321 do rkm 1323: T-pero 21-D/1, T-pero 22-D/1, T-pero 22-D/2 i T-pero 22-D/3 Poto predmetni projekt obuhvaa duu dionicu Dunava tako su unutar ovog projektnog rjeenja uvidom u duu trasu i detaljnom analizom na predmetnoj dionici predloene nove graevine: paralelna gradnja 22-23-D/1, T-pero 22-D/1 i T-pero 21-D/1.

Osim ranije navedenog elaborata za potrebe izrade ovog projekta koritena je i druga ranije izraena projektna dokumentacija koja obrauje rijeku Dunav kao i ostala dostupna literatura koja e biti spomenuta u narednim poglavljima.





2.2. OPIS LOKACIJE Podruje koje je obraeno ovim projekltom je rijeka Dunav od 1321 rkm do 1325 rkm kod Sotina. Na predmetnoj dionici rijeka tee u desnoj krivini gdje je na konkavnoj desnoj obali smjeteno naselje Sotin. Ovu dionicu moemo okarakterizirati kao krivolinijsku gdje rijeka iz lijeve prelazi u desnu krivinu. Od Vukovara rkm 1333 pa do cca rkm 1319 rijeni tok blago meandrira te se predmetna dionica nalazi usred tog meandra. Uvidom u kartografske prikaze te uvidom u stanje na terenu uoava se znaajno proirenje proticajnog profila. Terenskim obilascima utvrena je takoer i znaajna erozija desne obale koja je posljedica prebacivanja rijenog toka iz lijeve krivine u desnu pod samu obalu.

Slika 2/3 iri obuhvat predmetne dionice Slika 2/4: Erozija desne obale

Slika 2/5: Raspored dubina

Iz svega ranije navedenog namee se potreba za rjeavanje problema koji se deavaju na predmetnoj dionici u smislu izgradnje regulacijskih objekata kojima bi se zatitila i stabilizirala obala te tok rijeke Dunav odmaknuo od ugroene obale. Regulacijske graevine koje pruaju adekvatno rjeenje problema su paralelana graevina i T-pera. Tehniko rjeenje sa projektiranim objektima e biti detaljnije obraeno u nastavku.





2.3. TEHNIKO RJEENJE 2.3.1. OPIS RJEENJA Obzirom na probleme uoene na predmetnoj dionici to je opisano u uvodnom dijelu, u nastavku je dan prijedlog rjeenja. Ovim projektom predlae se izgradnja slijedeih regulacijskih graevina.

T-pero 21-D/1 T-pero 22-D/1 paralelna gradnja 22-23-D/1

Paralelna gradnja i T-pera fiksirat e projektiranu regulacijsku liniju te e zajedno sa T-perima nizvodno utjecati na suavnje proticajnog profila u smislu formiranja nove linije obale na regulacijskoj liniji. Na ovaj nain postiu se pozitivni efekti u rijenom toku, smanjenjem irine dobit e se povoljnije dubine za potrebe plovidbe isto tako pomicanjem linije obale zatitit e se erozijom ugroena visoka obala. Pozitivni efekti regulacijskih graevina dugotrajni su jer se radi prirodnom formiranju nove linije obale taloenjem rijenog materijala izmeu regulacijskih graevina koje sa na posljetku potpuno utapaju u okoli. Projektom je predvieno da se graevine rade od prirodnog materijala (lomljeni kamen, fainsko prue, refulirani pijesak iz rijeke) ime se postie bolje uklapanje objekata u okoli. 2.3.2. OPIS GRAEVINA Paralelna graevina Paralelne graevine su regulacijske graevine ija je uzduna os paralelna sa regulacijskom linijom, a proteu se od postojee obale i ine novu obalnu liniju. U naem sluaju detaljnim analizama utvreno je da bi se umjesto klasine paralelne graevine na predmetnoj dionici boljom pokazala posebno oblikovana paralelna graevina. Projektirana paralelna graevina se sastoji od krila koje je uzduno postavljeno na regulacijsku liniju i velike je duine cca 1120 m i tijela (traverze) koje vee uzduno krilo na obalu omeujui prostor izmeu obale i paralelne graevine. Na ovaj nain dobiven sa tri strane omeen prostor. Miljenja smo da se unutar ovako zatvorene cjeline ostvaruju bolji uvjeti za otaloenje rijenog nanosa te da bi se proces bre odvijao. Paralelna gradnja na svom uzvodnom dijelu imat e otvor od 60 m u uzdunom krilu poloenom na regulacijsku liniju, ime e se ostvariti teenje u omeenom prostoru pri vodostajima koji su ispod krune graevine. Objekt je sastavljen od temeljnog madraca kamenog nabaaja (tijelo i krilo). Popreni profil krila paralelne graevine sastoji se od krune irine 2 m na koti SNV+1 m, nagiba pokosa prema obali 1:1, a prema vodi 1:1.5. Popreni profil tijela sastoji se od krune irine 2 m, uzvodnog pokosa u nagibu 1:1 i nizvodnog pokosa u nagibu 1:2. Ispod graevine izvodi se temeljni madrac. Madrac ispod tijela izvodi se na uzvodnoj strani u irini 1h (h - dubina vode ispod krune pera) od ureza u dno uzvodne kosine u nagibu 1:1. Sa nizvodne strane madrac se izvodi u irini 2 h od ureza kosine u nagibu 1:2 u dno.





Madrac krila sa vodne strane od osi izvodi se od ureza vodnog pokosa 1:1.5 sa dnom u irini 2 h, a prema obali madrac se izvodi od ureza kosine 1:1 sa dnom u irini 1 h. Stabilizacijski madrac se izvodi od geotekstila TIP-400 gr/m2 kazetiranog fainskim kobama 25 cm na rasteru 2.5*2.5 m koji se potapa lomljenim kamenom 15-30 cm u debljini sloja 30 cm. Uzduno krilo i tijelo paralelne graevine izvodi se od lomljenog kamena 20-40 cm. Nakon postignute kote i oblika gradnje, a kada se pojavi vodostaj ispod kote SNV, vri se roliranje - runo slaganje kamena uz pomo ekia na kruni i pokosima gradnje do kote SNV. Vano je takoe napomenuti da e se prvo pristupiti izgradnji uzdunog krila paralelne gradnje. Izgradnjom krila postii e se povoljniji uvjeti za izgradnju tijela prema obali. Naime izgradnjom krila na regulacijskoj liniji osigurat e se smanjena brzina teenja na profilu izgradnje tijela.

T-pera T pera ili traverze su regulacijske graevine koje se grade od obale prema rijeci u svrhu suavanja proticajnog presjeka rijeke, odnosno fiksiranja obale na regulacijskim linijama rijeke. T-pero sastoji se od korijena pera, temeljnog madraca pera, tijela i krila pera. Popreni profil tijela pera sastoji se od krune irine 2 m, uzvodnog pokosa u nagibu 1:1, nizvodnog pokosa u nagibu 1:2. Popreni profil krila sastoji se od krune irine 2 m, pokosa 1:1.5 prema vodi, a prema obali pokosa u nagibu 1:1. Krilo pera poloeno je na regulacijskoj crti, a predviena duina krila je 90 m (30 m uzvodno i 60 m nizvodno). Kota krune krila izvodi se horizontalno na kotu SNV+1 m, a kruna tijela pera se izvodi u padu 1:300 prema obali. Korijen pera izvodi se na obali, sa uzvodne strane od osi pera u duini 15 m, a sa nizvodne strane od osi pera u duini 30 m. Korijen pera se izvodi tako da se protee od toke infleksije, odnosno prijelaza pokosa u dno korita do kote srednje vode SV te se od kote SV ukopava 2 m u obalu (zasjek).





Korijen T-pera 21-D/1 projektiran je u neto veoj duini od standardne (45 m), njegova duina je 80 m odnosno 20 m na uzvodnu stranu te 60 m na nizvodnu stranu. Razlog ovakvomu rjeenju je konfiguracija terena na lokaciji i elja za stabilizacijom obale u veoj duini. Stabilizacijski ili temeljni madrac izvodi se ispod tijela i krila pera. Madrac ispod tijela pera izvodi se na uzvodnoj strani u irini 1h (h - dubina vode ispod krune pera) od ureza u dno uzvodne kosine u nagibu 1:1. Sa nizvodne strane madrac se izvodi u irini 2 h od ureza kosine u nagibu 1:2 u dno. Madrac krila sa vodne strane od osi izvodi se od ureza vodnog pokosa 1:1.5 sa dnom u irini 2 h, a prema obali madrac se izvodi od ureza kosine 1:1 sa dnom u irini 1 h. Na oba kraja krila (uzvodnom i nizvodnom), gledajui od osi T-pera, madrac se izvodi u irini 2 h od ureza kosine u nagibu 1:1.5 sa dnom. Stabilizacijski madrac za ukorijenjenje T-pera izvodi se od geotekstila TIP-400 gr/m2 kazetiranog fainskim kobama 25 cm na rasteru 2.5*2.5 m koji se potapa lomljenim kamenom 20-40 cm u debljini sloja 40 cm. Od toke infleksije (toke prijelaza kosine u dno) do kote SNV kamen se ugrauje sa plovnih objekata, a od kote SNV do 2 m iza visoke obale (zatita visoke obale) kamen se ugrauje runo, sa obale, slaganjem. Stabilizacijski madrac tijela i krila T-pera izvodi se od geotekstila TIP-400 gr/m2 kazetiranog fainskim kobama 25 cm na rasteru 2.5*2.5 m koji se potapa lomljenim kamenom 15-30 cm u debljini sloja 30 cm. Tijelo i krila pera izvode se od lomljenog kamena 20-40 cm.





2.4. TEHNOLOGIJA IZGRADNJE





Radovi na izgradnji graevina zapoinju raiavanjem lokacije izgradnje objekta. Prilikom raiavanja terena potrebno je posjei i ukloniti stabla na mjestu izvedbe ukorijenjenja objekta. Nakon raiavanja, teren se poravna te se vri geodetsko i hidrografsko snimanje profilla korita i obale sa ucrtavanjem snimljenog stanja na profile iz projektne dokumentacije. Ovaj snimak slui kao "nulto stanje" koje slui za obraun radova. Prilikom snimanja vri se iskolenje osi i pravca tijela objekta. Nakon toga se izvodi ukorijenjenje objekta u vidu stabilizacijskog madraca od geotekstila, fainskih koba vezanih paljenom icom i lomljenog kamena frakcije 20/40 cm. Predvien je geotekstil TIP-400 gr/m2, koji se dobavlja u rolama, a tijekom ugradbe se proiva sa preklopom od 50 cm. Fainske kobe 20 cm posebno se izrauju te pripreme na obali u duini 4 m. Kobe se tijekom ugradnje meusobno povezuju na raster 2.5 x 2.5 m te privruju na geotekstil pomou paljene ice. Ukorijenjenje objekata djelomice se izvodi na suhom, a djelomice sa plovnih objekata. Izvedba stabilizacijskog madraca - ukorijenjenja ide od obale prema vodi. Dio madraca koji se izvodi na suhom radi se tako da se geotekstil runo postavi i meusobno proije te se runo postave kobe na predvienom rasteru. Na tako izvedeni madrac ugrauje se strojno lomljeni kamen frakcije 20/40 cm bagerom a, kaikom se poravnava. Vee neravnine se runo roliraju da se dobije ravnomjerna povrina. Dio madraca na vodi izvodi se na plovnim objektima posebno prilagoenim za tu vrstu radova. Na plovnom objektu - splavi pripremi se geotekstil i fainske kobe, paljena ica te stroj za proivanje geotekstila. Zapone se sa ivanjem madraca. Kako napreduje ivanje i ugradba koba tako se madrac sputa na povrinu vode. Na taj se nain izvede madrac predviene povrine, koji pluta na povrini vode. Potapanje geotekstila kazetiranog kobama vri se plovnim bagerom. Madrac se potapa koliinom kamena koja je dovoljna da se madrac spusti na dno, nakon toga se ugrauje ostala potrebna koliina kamena da bi se dobio sloj projektirane debljine. Kamen se ugrauje po irini neposredno nad madracem kako ne bi dolo do oteenja geotekstila. Ugraivanje se vri paljivo i jednakomjerno po povrini madraca. Prema redosljedu izgradnje prvo se radi izgradnja ukorijenjenja te zatim slijedi izvedba stabilizacijskog madraca T-pera koji se izvodi ispod tijela i krila pera. Stabilizacijski madrac ispod tijela objekta sline je konstrukcije kao i madrac za ukorijenjenje, a izvodi se sa plovnih objekata. Sabilizacijski madrac se izrauje od geotekstila TIP-400 gr/m2, kazetiranih fainskih koba 20 cm na rasteru 2.5 x 2.5 m i lomljenog kamena 15/30 cm koji se ugrauje u sloju debljine 30 cm. Na tako potopljen madrac izvodi se tijelo objekta od lomljenog kamena iz plovnih objekata sa plovnIm bagerom. Tijelo objekta izvodi se od lomljenog kamena 20/40 cm. Tijekom radova na izgradnji tijela mora se kontinuirano pratiti geometrija profila poloajno i visinski. Radovi su zavreni kada nadzorni inenjer, temeljem izraenog geodetskog snimka, utvrdi da je postignuta geometrija profila poloajno i visinski. Nakon postignute kote i oblika objekta, a kada se pojavi vodostaj SNV, vri se roliranje (runo slaganje kamena uz pomo ekia) po kruni i pokosima objekta, u visini 1 m ispod kote krune. Osim pokosa i krune T-pera roliranje se vri i na ukorjenjenju svih objekata do kote SNV.





Druge mogue tehnologije izgradnje Osim odabrane tehnologije izgradnje, tradicionalne i najee primjenjivane, za paralelnu gradnju kao i za ostale regulacijske objekte mogue je primijeniti i neke druge tehnologijama za postizanje istog cilja. Unutar ovog projekta dat e se i prijedlog drugih moguih izvedbi regulacijskih graevina. Ovom prilikom nee se detaljno opisivati dane tehnologije, ovdje e biti dani kratki opisi popraeni skicama. Predloene tehnologije valjalo bi isprobati na manje zahtjevnim graevinama. Miljenja smo da je predmetna paralelna gradnja dobar primjer na kojemu bi se moglo isprobati nove tehnologije jer se radi o uzdunom objektu koji se polae uzdu spruda gdje su dubine male. Navedeni uvjeti ine dobar poligon za isprobavanje novih tehnologija kojima bi se nastojalo smanjiti trokove izgradnje uz zadravanje istih efekata regulacije. TEHNOLOGIJA 1

1.Izvoenje stabilizacijskog madraca 2.Pobijanje kolaca te postavljanje geotekstila izmeu njih

3.Refuliranje pijeska na geotekstil postavljen izmeu kolaca. Izrada jezgre od pijeska. 4.Formiranje tijela objekta oblogom lomljenim kamenom preko izvedene jezgre.





TEHNOLOGIJA 2

1.Izvoenje stabilizacijskog madraca 2.Polaganje vrea ili tuljaka puljenih pijeskom uz pomo ciklona na ranije postavljeni stabilizacijski madrac. Formiranje jezgre.

4.Formiranje tijela objekta oblogom lomljenim kamenom preko izvedene jezgre.





Uz opisanje dvije mogue tehnologije mogue su i mnoge druge kao i formiranje razliitih vrsta poprenih presjeka. U Nastavku e biti dan prikaz primjenjivih rjeenja prikazan kroz karakteristine poprene presjeke. Prikazi su dani prema literaturi: Regulacija reka, 4.izdanje, Graevinski fakultet Beograd 1991.

Opis poprenih presjeka:

a) Graevinaodkamenognabaajasajezgromodljunkab) Graevinasaistimkamenimnabaajemc) Graevinaodpunjenihfainaljunakikamenad) Graevinaodfaina,ljunakaikamenae) Graevinaodgabonia

1kamen,2ljunak,3punjenefaine,4faine,5gabioni





Opis poprenih presjeka: a) Graevinaodkamenanasplaviodfainab) Graevinaodpunjenihfainasaispunomodljunkaioblogomodkamenac) Graevinaodfainaipunjenihfainad) Graevinaodfainasalakomoblogomodkamenae) Objektodgabionasaoblogomodkamena

Documents

Tehnicki Opis