NEVENKA GOšlć

PRILOG PROUCAVANJU STARIJE SRPSKOHRVATSKE GRAMATIČKE TERl\'IINOLOGIJE

Rišući o gramatičkoj terrminoilogijii. u lati.nskillrn gr.amatikiaima Tome Ba­bićo. i Lovre šitorvića LjuhuišaJka.1, Dragutin Raig1už je, s pmvorm, [ptim:iljetho da su u dosadašnjim istraživamj:ima i ipT()IU'čavainju is1xxrijsilrog mzivitika girarma­tičke rterm:inolog]je u nas ~zaipootavljen:i. najsitariji :iizvor.i2 • To su, iprije svega, gr.amat.ike latimslkog jezika koj-e su u piojood:n.im našim srediinama, u srpecifič­

n:iim ikulturnoiisrorijsk:im uslo'Vima, nastajale u ·vremenu od pooetika 18. do sreddine 19. vijekia.3

kuko su sve te g.ramatJ.ilke bile noorigim,a:lne4 , njihovi a'Ultolri su, u po­četkiu, bili i .tvorci rprrvih S['lpsikohTVatsikih gr.amatiOk:iih termina, ilmo što oo, kasruje, bili :istO'VT•eimeno i stvaraoci novih termina i nosioci ~zvjesm.•e tradi-

1 Prima grammaticae institutio pro tyronibus Illiricis accommodata a p. f. '.l'homa Babi.ch a Velim, Venetiis 1712 /drugo .izda111je 1745/; Grammatica Latino-Il­lyrico ex Emmanuelis, altorumque approbatorum grammaticorum libris juventuti Illyricae studiose wccommodata, a patre f. Laurentio de Gliubuschi, Venetiis 1713 /l()_["ug.o Jzdan.je 1742, a treće 1781/.

2 Dragutin Raguž, Hrvatska gramatička terminologija u dv jema preradbama Alvaresove latinske gramatike, Filologirja, knj. 10, str. 109.

3 Podaci o ovim gramatilkama, većinom obja"lčlje;n im, mogu se naći u više studija •i r&~prava. Među njih spada d pomenuti rad Dragiutina Ra.g:u@, a naveli bismo još i raspravu Vj.ekoslava štefenića Prilog za sudbinu Alvaresove lwtinske gramatike među Hrvatima, V['ela i prinosi br. 11, Smajevo, 1940, str. 12·-34, te stu­diju Vladoja Dukata Hrvatske preradbe Grigelyevih »Institutiones Gmmmaticae«, Rad JAZU, krnj . .172, Zag>J.·eb, 1908, s-tr. 1-100, i jedan noviji pregledni rnd sa is­orp.nom bibliog•rafijom i podacima o izvorima pojedinih gramatika. To je članak fra Stjepan.a Pavića Pregled latinskih gramatika bosanskih fran,jevaca, objavl•jen u spomenici Franjevačka klasična gimnazija u Visokom 1882-1982, VisDiko, 1983.

4 Gramatike latd1!1sko1g jezi.ka u našoj su sredi1ni nasrtajale iz praktično-didak­tičkih irazloga - da bi se njima mogli laikše i je.dnosfaovnije s1uždti đa0i i nasfav­nici samostanskih i drugih katoHčkih škola u kojima je latinski jezik bio jedan od g.Iavnih pr·edmeta. Njlihovi autori, većdrr10m franjevci, u početku ug1edali sru se, u većoj ili manjoj mjeri, na š·kom Evrnpe poznato djelo Portugalca, isusovca Emma­;nuela Alvairesa De institutione grammatica libri tres, koje je doživ:j·elo broj.na i'Z­danja i prerade u različ.i11Jim vidovima /ipr•vo izdanje je objavljeno u Lisaibolllu 1572. godi.ne/. Docnije, latinska gira;matika Jozefa Grig.elja /J6zsef Gtrigely/ Institutiones Grammaticae in usum scholarum grammaticarum regni Hungariae et adnexarum provinciarum /.objavlje;na 1809. godine/, takođe, doživ1java nfa prerada, rpisa;nih dje­limično sr.pskDhrvatski. O tome se može više vidjeti u lirteraturi koja je pomenuta u prethodnoj bilješci.

163

Književni jezik 16/3-4 (1987) ---- - --··---------- ---- --- - - - - - -- ·-- -------------

cije u tam smislru, !koja 6e soovim nesfati tek u 1clrug.oj polovici 19. vjj.eika.5

Ne ulaz.eći ru rr.a:zloge '.ZJbog koj:i:h su po1menuti :i:zvori, prihikom 1proučav.a­nja smpsikohrv.atske ;g1ramatičke terminQk~gije, zaipastavljeni, i to, čini nam Ee,

neoipravrlano, u ovom rprilogu 6emo dati ip>0pis grramatičkih t·ermina :i:z jedne n~2'lllate ruikoipme grarrn.atike Jatinsikog jezika.6

Amalriza sadržaja OV•e gramatike pokazala je da ovo djel•o s!pada među 011e gramatiike la1tinsikog jeziika llroj·e s>u nastale kao pr.eraide .pozna.t·e Grig·e­ljew~ /Grigelyeve/ gramat:ik.e lati111sikog jeziika.7 Naime. faiko je naša graimati­ka po mrogo ča-mu originalno pfaana, i fo samo .sr.pis.kohrv.ats1ki /izuzevši :prim-­je!'e na l a tir1skomJ , poj.edina .njen.a p ::iglavlja su, iaik:.o dTugačije rasipor.eđ•eTua,

idenitiična sa poglavljima u Gr.i!geljevoj gr.arrnatici.s

U spisku gr.amat:iičkih term:iin.a koji slijed.i nav-eli l'Smo kompiLetmu g.rađu eksceTp.irr.a:rn1 iz gramatike, i to ne s.arrno s:rpSkohrvatsk·e nego i .adaiptir.ame la­tin1ske temni111e, jer ih a.utor upotrebljava ravnopravno sa domaćim. U nelkim su s]Jučajevima taikivi rtemmini frelkventniji od dom.a:ć-Lh.

Sv.i term.imi u s;pil'Siku porredani su .abeoednillm rredom, bez obzira- na ka­tegori\jru rrij·eči kojoj pripadaju i na to da li sru .pTosti terrmmi Hi su cl·ementi s·loženog termi111.=i. U:z pTosti /nesloženi termin/ da.to je i njego:vo obja.š.nj.enj.e, odnos1110 navedeno j.e njegovo l'3a'Vr€ITTlieThO ::zm.ačenje, na prfanj.er: beside f. -

5 O održa,van.ju ove tradicije govori i Dragutin Raguš u već citi:ranom cr:'adu iv. bilj.ešku br. 2, str. 121-122{ Konač1no će ta :tradicija bitii napuštena u vrijeme formi1ranja zajed1t1ičJmg k!njiževnog jezika Srba i Hrva.ta, kada su i u pogledu sitan­dardizicr:'anja gramatičkih termina pcr:'ihvaćena .rješenja Vukovih sljedbenika.

6 Gramatika se nalazi u knjižnica Franje•vačkog samosita:na u Fojn.ici. U bib­liotečkom katalogu (Sigin. 45/111 - rulm;pisina zbi:l'ka) zav·edena je pod neadek:va;t­nim naslo:v·om Latinsko-hrvatski _ rječnik s gramatičkim osvrtom. Opis knj·ige ·i se;drfaj dali smo u olanlm Jedan nepoznat izvor starije leksičke građe, koj1i će biti objavJjen u zbo:rniku Lel~sikografija i leksikologija, u ediciji Pocs·ebna izdamja ANUBiH.

1 V. bilješku br. 3. s Jedna od otriginalnih cr.ta ove gramatike jeste boga:ts.tvo leksičlwg matc­

rjjala, k·ojega nema, koliko na;m je poznato, ni jedna slična latinska gr.am3Jtika. Po­daci o tome mogu se naći u članku ci1tinmom u bi,lješci br. 5.

Da j.e ova g.r.am.a1tika nas.tala, prije svega, kao prerada Grigeljeve grama1i­ke la1liiI1JSkog j,ezika, iailm se i ugledanja na uzore nastale prema Alvarresorv:0j grama­tici ne mogu isključiti, ,zaiključilii smo upoređuduć·i .an.a:l.izu sadržaja G1riigeljeve g,ra­matike /v. Vladoije Dukat, Hrvatske preradbe Grigelyevih »Institutiones gramaticae•<. Rad JAZU, knj. 172, Zag:reb 1908, s.tr. 1-100./ s.a tekstom naše gramatiike. Za r.arz-li­ku od d:rugih gr.amat:iika nastalih prema Girigeljevoj gramatici kao u:w.r1U, na!Ša gr.a­matika ima neka pogJavlj.a, sad:r.žajno i po redu i'Zllaganj.a identična sa G'figeljevom gram.aitikom. Taikrvo je, ria primjer, pogilavlje iz sintakse <;etarnaest Naredba svarh:t slagagna, lmje kod Giri,gel;ja nosi naslov Quatuordecim Pra.ecepta. De Constructionc, koje u drugim gramatikama latinskog jezik.a pokazuje veća ili ma1nj.a ·od:stiup.an:j.a i neslaig.an1j.a sa originalom /v. Vl.adoje Dukat, n. d., str. 23-24/. Da teksit ne bismo optereći·v.a:l.i, druge pa:1imj.ere ne6eano navoditi.

Pošto nema nik.a:l.mrih pod.a.taka na osnovu lmj·ih bi se moglo izvršiti daitkanje naše gr.amatike, činjeniica koju smo .utvrdiH važna je i u tom smislu. Nai1me, pošto je Gdgeljeiva gr.ama;tika oihjavlje:n.a 1809. godrl.111e, naša gramatika je mogla nastati poslije te godi•ne, a pošto j·e pisama ner.eformisanfan l.atin.ičikim pi,smom, znači da je mogla nastati, najkasni:je, tridesetih godinia prošJoig vijeka.

164

N. Goš'ić: Pmlog proručaivainju srt:ianije sh. .gromaitič~e te.rmiinologi:je (163-171)

n]'ec; adjektiv m. - pridjev; aktiv adj. - aiktivain itd. CLamovi složeniih termina, koje obično čine spojevi rp;ridjeva i :imemioe,

povezani su 1:1iputaima, .i to ov.ako: pr.irlJevi kao s:poredmi dijelovi u sintaigmats­kar:n adm1osu uipućuju se TI<'! imen1cu. U neklim slučajevim.a. da'ho je Z!načen:je pridjeva i /u zagr.adi/ UiP'uta na imenicu s kojom čini siloženi termlin. Ako je samootalrno :zn.a,OOn.je :pridjeva nedovo1jno jasno, dat.a je samo uiputa n.a ime­n:1ou, gdje je onda dato i objašnjenj-e termina. Tako je, na primjer, priid.jev česteći objašnjen sa učestali, :irteraitivan, uz u:prutu !Ila rič, a pridijev brojlj·iv j·e samo UJYu6ern na ime, gdje je pooehno dato objašnjenje sintagme brojLjivn ime adjektiva . Sarmo u dva-tri s1učiaja odstupili smo od nav·erde!Ilih prind;pa, što se vidii i i•z samoga spillsrka temmina.

Dwblet.ni ter:rnilThi. su pojedinačno objašnjeni na njj,hovom mjestu po abeoodinOIJ:Il redu, bez 1uputa.

U neikoliko slučajeva pojavili su s-e termini u viidu grafijsikih ili fonets­kih vall'.".ijanata. Za razliku o0d diubleta, koji su u spisaik: uners.sni na Oldg;orv.air.a­juOOm. aibeced<nOIJ:Il mjestu, njih smo dali samo n•a jeq:nom mjestu, preima abe­oednom :r„edu fn~ikventn.ijeg liika, za kojim slijed.i onaj koji je manje frek­ve:nrt.an.

Odmedlilice su date u .sawemenom lat:in.irčikom pismu i p-raVl()jpisu, ali u ii:iwornarn glasovnom likru. Međutim, svi :primjeri iz teksta ipisani siu u or1g.r­narLnoj grarfiji Pravqpis u p!I'imjer.ima takođe je izvoran. Neka mamj.a •odstu­panja SrU, zbog jasnoće teksrta, učinjena kod Uipotrebe :pravorpisnrilh znakova, naro·čito zareza. Iz istog razla.ga su rr.a:mvojene, prema savrerrnenim krit.r:~rr-.iju­

mima, sastavljen.o p-isanie riječi. Da me bisrmo nepotrebno oipterećivali teik:st, za primjere smo uizimfil'i,

česro, samo si:ntagime, nekad samo zavisnu rečien:iou, jer je i ona d10volj:na da s,e značenje termina poikia:žie, a 1I1€ikad su isipu:šrten.i pojedini, za značenje t ermi­na nebitni dijelovi dužih rečenica, što je i označie<no <na odgovarrajućim mjestima.

Abecedni spisak gramatičkih termina

ablativ m. - abll'ltiv /Imadu dativ i ahlatirv brnja vech­iostriukoga ina abus ova imeina :/

adjektiv m. - pridjev /Adj,ectivd jednogh dovatnshegina/

adiektiv adj. - v. ime a-dverbio n. ili m. - p-r.ilog, adrverb

/Pnidpostarvgolia se adverbio magis, i maxime; PozLtiv adverbfa dovacrs­huje se na e i na ter/

aktiv adj . - ak,Uvan /Fu t;uJ:' I:nfiniita activo.ga; obratit ac­:t'ivu constructiru/

akužativ /akuzativ / m. - akuziativ /sta;vgliaju se u A.kuxativ, ol u Ab­J;ait·irv: al c;eshe u Akruxaibiv ; Zabi-

lixe.gine I. svarhu Accusa tiva/ besida f. - :rioječ

/~.i bes.ide z besidarrna . . . . . vexe i sastavgliia/

brezredan adj. - ineprarvdlan /Brre2lredna (imena) ne naslidruju ni­lmje regule/

broi m. - gramatički broj, jedin.ina množj:na - broj .i ednostrruki - •jednrina - broj vechfosrbruiki - množiina

/Brojeva jesu dva Singularis jedno­srt:iruki, kad j,e stvar jedna: i plural.is voechios.truk:i, ikad je veche sitvari./

brojljiv adj. v . irme česteći aidj. - uče.stali, iterativan (v.

riči

165

Književni jezik 16/3-4 (1987)

čineći adj. - aktivan /v. r.ič/ članak m. - gramatički član

/Po:z;naju s·e po latinSlkim c;<lanczim hic, haec, hoc!

da·jući m . - dat'i>v D.aJti'V1us - Dajuohi/

dativ m. - datirv /Koja imena dvorashuju se na ma !imadu Daitiv i Abla1tiv na ati'bus, illiiti atis/

delclinacion m. - deklinacija /DJ'ughi DekHillartiiOn gargki; Voca­bule paT:Vogh Dek1inationa/

delclinati -miijenjati po padežima, de­klini['ati /kad je :ime sastavgleno 'iz dva No­minativa, tada se oba KlekHnajru/

deponent adj. - deponentan /V.ocabule ric;i DepeinelllU/

dio m . dio govorenja - Vln'lta riječi

/Peti Dio govorregna, illit.i P1ri1s:ta:vaki dionstvo n. - particip

/Part1Nci.pium, iilli·ti Dionstvo/ dornorodslci adj. v. ime došast adj . ·-budući /v wime/ dovr§enje n. -111aJsrtavak; za'VII'šetak

/Svi Adjecti:vi jesu triru davarsheg­na/

dovršivanje n. - nastavak; zarv.rš,etak /DOJV.amshilvagne kax·ova · pert Detkli­nationa/

futur m: - buduće vrijeme, furtul!' /Go: adi se futur Optathra; F'utur is;t­ogh nac;ina ukawjuchegh/

genitiv m. - geniirtiv /iz•vode se iz poolidgne Shilabe re­c;enog Geniitiva/

gerundio n . - gerundi.j /imamo se s1ux!i•t z Gerruindiom; Ima se stav.i,t u rec;ena Gerundia./

glws m. - oblik, forma /Ko:d Ric;i pita se koga je Co:rnjuga­faona, kog" je glasa, :i1Uiti lwje je varste; Stavglia se u Infinirt u isto vri!Ille, i glas, u kome je 12rie bila/

glasovit a:dj. - v. slo'VI() govorenje n. - je:z;i>k, gorvor /v. dio/

- rečenica /Kad dojdu u govo:regnu dva .imena Substaintiva, koja na .jednu Sitvar ne gledaju, •ni.t se s Con•juctirvom ve­:i.:u ... ./

graditi - grnd1ti, t'Vimi<ti oblike rideči /Gradi se F.uitur Optati•va, i Sadagne v;rime Co1J1Jjuct:iva; Gradd se Parr.ti­c.irpio Sadagnegh vrimena/

166 I ~ :

ime n. - 1) Termin dosta škokog zna­čenja. Pod tim naziv•om podrazumi­jevajru se imendce, pr:idj.evri, v1se V['Sta zamjenica, brnjervi i glagols­ke 1i1menice, zapravo srve v:risrte rije­či koje imaju nominaln:u fleksirjru /Kad ime poc;ima od ,sliova glasovi­toga; Imeilla koja u Pozirtilv:u dorvars­hu:j:u se na usi a) ime supstantivo - imenica /KoHrlm je vlastirtos·ti imena S:ubs­tantiv.ogh ?/ b) ime adjektiva - prtlddev /Ime Adijectivo, illirti prilagajuche; Od lrol.ilro varsti jesu imena Adjec­tirva?; drt1uge varnte i nazva:gna ime­na Adijectivi/ - Interrogatiiva, illiti pitaj.uchia /dmena adjektiva/ - upi1ine zamje­nice - Reddirtiva, ill1Lti odgorv&ajruchia - u orvru grupu spad:aj:u posesri:vne, pokazne i od111osne zamdenice - Pofs.esivrum illfiti pofsidujruche /ime adjektivo./ --! :p:risrvojni pridjev

Patrium, illiti DO!Illorodsko - ktetik - Gentile, illiti nawdogrliiV'o - et-nirk - Partitivum, illi.ti razlruggilivo ru ovru grupu su svrrsrtane neke ne­odr,eđ·ene zamjenice zamjeničik'i prirljev.i. c) Nrumerale Brojlivo /iime adjekti­v.a/ - broj kao v:•rste •riječi

- Ordinalia, illiti b.rnjlirva uredna /imena adj ekilirvai - redni bJ'ojervi - Dirsrtriib:utirva, iiHiti .ra:zdirg.Lirva -diij elni brnjoevi - Mulrtirplicativa, Hliti uzmnoxy­juchia - množni brojevi 2) imenica /Imad:u nika imena, kojim od sta­rina daj.e se samo m:usdlw p·Leme ; Ova i!mena Arcus, artus, partus, la­cus, specus... imadu Dativ, i Ab­latirv broja 'Vechiositrrukoga na ubus/. - Ime zbirajuche - zbia:ma imeni­ca

Ime zazvajuche - orpća imenica Ime vlastirtJo - vlasrtita imenica Ime muscko - i•meni·ca m. roda Ime xensko - imenica ž. 1roda Ime neut'ro - i•menica s. rod.a Ime pr.ipros.tito - prosta, neslo-

Žeilla imenica

- Ime sastavgleno - slo.:žena ime-nica - Dimi.nutiva, illi1ti smainlkaiju chia /imena;/ - dmenka demiallllti'vnog značenja, demiinutiv 3) zaij·edničko Hi opiće ime, apela­ti:v /Imena misec2ii; Imena poskNa mJUseiki glava; Imena X'ivina; Sva imena czab la/ 4) vlasti.to ime /Imena giradova i k,rag1ev.i111a; Ime­na naclivena lagiama/

imenujući m. - nominativ /Nomirnativus - Imenijuchi/

impemtiv m. - zaipovjedni 111ačirn, im­peratilv /Sadagne vrime Imperativa; lrnk::iv je Infinit activ•i, onaki je Impera­tliiv paf sivi/

imperfekt m. - imperfekat /Imperfect istogh na~ina Ukazuj.u­chegh/

impersonal adj. - bezličan /rv . .riči indikativ m . - iincli.k:at-i'v

fiu Futum Indikativa/ infinit m. -111esvdeni nač.i:n

/Ri~ sv.anlhenogh na~ina stav.glia se u I111fin1t/

inhoativ, inkoativ aclj. - poč·et111i, in­hoativni /v. riči

i.zgovor m . - rečenica

/Sasrtavak jest oni dio gorv.oll'e@na, koi izgoivore s izgo:vorima i beside

z besidam vexe, i sasrtav,glia/ izveden adj. - i1zveden, docivil!'ain

/Pronomina derivata, il'li1td Zaimen­cz1 i12:1vedeni/

izvođenje n. - tvoriba riječi

/lzvogegne Substanrt;.iva iz imena Aldjeotiv.i/

izvoditi - tvoriti rii.j eči /Imena, lmja se izvode iz ric;i/

iednostruki adj. - v . broj jezik m.9 - jezik

/Vocabule ga1r<;:ke ,uzete u jezik la­ti111sk1i; imena kQja su latinczi uzel,1 iz gargkogh je2iikaJ

kazati - upućivati na nekJU @ram. oso­b:inru /hic kaxe pleme musoko; haec ple­me ženslko; hoc neutr.o/

kaž. m. - padež

(163-171)

/ostali svi Caxovi osim vokativa; i ova tri Kaxa u broju vechiiasitru­kom/

kip m. - lice kao glag,olslk.a kategorija /ima se g1ledat na dovarshegne p:os­liidgne shi.labe parvogh krlipa sadag­negh v1rime/

kipljiv adj. - lični glagolislk.i oblilik, glaigolslk.i oblik koji posjediuje kate­go:ri'jJU lica /Poglavi;te varste .ric;i kipg'1tvi; Ima josc razluc;egna Tlic;i kdpgli,vii/

komparanje n . - :poređenje, stepenOiVa­nj.e /prid:j.eva i priloga/, kOlffi[lara­cija /Scto je Comparagne? Od Compa­ra1gna Imena Adjectivi/

komparl1!tiv m. - driugi poredbeni ste­pen, koonpairativ; pridjev ili pd1og u komparati:Vlu /Osim imana Ad:j1ec;tirvli niikoja dru­ga ne mogu imat Comipairativ; bic­he Comparati<v musoki, i xens1Jd/

kompozit m. - sfož.ena rigeč, s~oženica !Ovi pak compozilt Elfcio ima P. eHoui, S. elicituml

kompozit adj . - složen /rici kompozite, Hliiti sastav1gil.ene/

kompozito n. - složena dj1eč, sfožend.ca /Rir; fero i sva @negho;va con111Jo12:irta/

konjugacion - konjugacija, pairaidigma glago1sikih ob'lika /Ri~ sum ima svoj osoblirbi C0a1ju­gatiion; naci@naju se vrimena ~eti-r1i1u Conj1ugatio111a/ ·

konjuganje n. - kon,j.ugaic:i:ja, pll'Omjena g.}a.go~s1Jdh .obl:ilka /nilk.oliko se razliuguje u lmrujuga­gnu, zato ima baiscka svoj C0111juga­tion/

konjukcija f. - veznik /Oonjuotia jesu ~etiri varste; Co­njunio1Jie v·exuche i sastarv.ghlajuche imadu ovu osobitosrt;/ - Adversativae, illiltti pro;Uiv,eche /konj:ukcije/ - suprotni veznici - Causales, illiiti U2irO:l~gHve - uz-·ročni veznici - CoJJleotiivae, miti sikuip.gliaj.uche -

zaildjučnd vemici - Conjuntivae, vexuche - sastavni veznici

9 Naš nar.oqni jezik autor nd1kada ne određuje odrednicom lllOija znaci na­cicnaln.u pripadnost. Najčešće uporbr~bljava prjlog naški, što se može vi1djeti i 1z p~·imjera: i tada se nascki tomar;i ko mfinit. J ·ezik se p0111elk.ald označava i pdrdj.e­vom naški, kao u primjeriu :. kad na nascki participiO proshastog vrimena dada se

·:ri9 Deponenta . .. i dr .. 167

Književnli jezik 16/3-4 (1987)

- Djsjillnctivae ,illiti rasta:v.gliaju­che - .rastav1ni vezn.1c1 - Pos.1Jpozi~1vae, iHHi zapostavglia­j uohe - p ostpozitLvni vezn'ici

konjuktiv m . - k01IJJj1ukt iv /Imperfeikat Qp.tativa i ConđruoUva; Gradi se Futur Ocmjuotiva/

konstrukcija f. - s1in tak1S.i1aka konst­rukcija /Na<;·iin za o:braitit aoti v·u Con.sbruc­tiu u PaJ shriu /

korak m . - poredbeni stepen /promiinawagne imena Ard1jectivogh po Ska1i•na m, illiti koraczima /

medumetak m . - .uz·v•iik /.Interject:Lo, illiiti megitUmetak/

misleći adj. - .v. rič muški adj. o-v. pl-eme način m. - 1način, glagolska kategori•ja

/Modus illJti na<;in / Indica:tivus utkazujuchi - ind ikativ Iimperat:i•vus Zapovid.ajuchi - im­perat1v OiptaU.vius Xelechi - optaitirv Conjuoti:vus Sastavgliađuch!i - ko­nju:kt<iv Infi111iitivu.s Nes•varshe111i - infirni frv ,

oblik koji nema. oznake lica Modi fi.niti na9ini sva['sheni - od­ređeni obl'ki, oblici koji imaju m:­:naku lica

načinanje .n. - tvo.rba oblika, tvorba ri:ječi

iNa <;linagn e Oomparativa i Su.perla­tirva/

načinati - g,rndi1ti , tvoriti ri:j eči i o bli-ke ri:j .eči

/Kako se n.a9i.gn.a Cororr>arnti:v Superlativ? Na9ignagna ju se ovako; Na9i111at •takva imena up.rav.a .i na­redba stanovita dat se ne moxe/

nadvisujući' m. - .superlativ /Superlatiivus nadvfaujuchi./

naredba f. - pravilo /<;etamnaest narndba svairhu &laga­•gna/

narodljiv adlj. - v. ime neglasovit adj . - v. s1ov·o nesvršen adj . - v. način, v1r'ime neutri adj. - v. ime, pleme nijedan ni drugi - v. rič nominativ m. - nominativ

/Ka kav je Nominativ, taki ima bit voc.a.Uv u oba dva b.roija; Nominativ neutri broja vecMootrukoga/

odgovarajući adj. - v. ime odnoseći m. - abla·tii.v

168

I Ablait'ivu s - Odnosechi/ Jptativ. m. - .optativ

/Perfect Optativa i Conj1Uctiva/ o svađajući _ m. - akuzativ

/Accuzati·vus - Osvagiajuohi/ participio m. i n. - particip

.1Svaki pair·Uicipiu dekilina se kako ime adjectivo; Svako pimicipio ima SV{)lj·e razli9iito vrime/ -- p.ar•tici1pio v.rimena sadagnegh -pa['ticip pcr-ezenta - pa1rtici1pio prnshasogh v•rimena -perfeilma .par.tici.p pasivnog - participi.o d01shas1Jogh vrimena -paritid,p futura a l{Jtiivnog

pasi'v m . - /.ove ric;·i . . . ne p['omig.nuju se u pafsiv/

pasiv adj. - .pasivan /ni C<i p.afsive; imperativ pafsivil

perfekt m. - prošlo vrijeme, per fekt /P ea:f.ec1t Optativa i ConjtUcitiva; P er­fect .nac;i111a ukazujuchegh/

pijatući adj. - v. ime pleme n. ~ giram. rod

pl.erne musdm - muški rod p1eme xeinsko - ženski rod p.leme n eutro - srednji rod

pl1lskvamperfekt m. - rpluskvamper­fek;t dawnoprošlo vrij.erne, /G:radi s-e Perfect PLus quamper-fect Infinita/

počim.a1ući adj. v. r!. č poman1ka· iući adj. v. "i č porađajući m . - genitiv

/Geni.tiv.us - Poragia juoM/ poradati - derivfa-ati, izvoditi nove ri­

ječi

/Zaimenczi izvedeni, kojd ste pora­gia1ju od parvostojni/

posidajući - adj. v. ime postavljajući m. - p rvi stepen po.ređe­

·~1.ja /pd:dj·ev.a i p r iloga/ PozHi·vous pos.tavgliajuchi

pozitiv m. - pozitiv /P01zitiv j es t ime Adjec·tirvio, koje nit stva[' uzdixe, nit snizuj.e/

prigibanje n. - deklinacija /Dekli1n.aiti0111a illiti prighibagna ima pet /

prigibati - miljernjati riječi po padeži-m a, de kli!Ilkati

prilagajući ardj. v. ime prinoseći adj. - zaimenak priprostit adj. - ;jedn.os;!;avan, prost,.

n esJ.ožen /.ri<;: priprostita, im e pri.pro.stito/

priričak m. - prilog, adverb

N. Goš'ić: PniJog pr01učaiva1njru srbarrii>je sh. gramaUčke terminoiogi;je (163-171)

I Adverbium, illiti Prkic;ak/ pri.stavak m. - p.rijedlog

/P1raepositio. illiti Pdstavak; Pr:is ­tav,ozi, koj.i slrux-e Akuxatuvu/

procinjajući adj . v. ri:č prominjati-mi•jenjati riječ po oblici­

ma (piromi@Il'Uju se po na~inJim, i vri­menim, .i kipov.im/

prominavanje n. - pr-omjena /Comparagne jest piromimavaigine imena Adject:iv-ogh po slaklinam. illiti karaczima/

pronomin m. ·- zamjenica /osim pronomina ipse, koi ima Su­perlativ irpf si:r11Ues/

prošast adj. - prošli /v. vrJme/ protiveći .aidj. - 1suprofa1n

/v. komjunJ{cija/ prvostojni adj. - korjen1i,t

/v. zaimenak/ rastavljajući - adj. rasta van (v. ko-

niunkcija/ mzdiljiv - a dj . v. ime razlučljiv - add. v. ime regula f. - pravilo

/Regule opchene/ relativ m. -relait-i<vna zamjenica

/Relati•v qui, qua, quod jisipuschia S€

samo kada sto.ii u Nominativu/ rič f. - glagol

/Verbum, illiti Ric;: Ric; jest oni dio govmegna, s k{iim s·e kazuje i go­vori, a n 'iscto ·ne i·men1uje/ Vembrum achv·um, ric; c;J.nech-i:a; Ri<; activa, illirtJi c;inechia Verbum pass.ivum, ri<; pafsiiva ilHti Tairrpechia Verbum personale, ri<; kirpgliiva

Verbum impersvnale, ric; nekirpgli­va Verbum n eutrium, riic; niijedna ni dr,uga, tj. ni c;inechia ni tar1pechia Verbum depo·nens, Ric; Depo;r1Emta Verbum simplex, ·ric; p1irprostilta Venbum c-ompozitum, Ric; saisrtaivgle­na Venbum inhoativ·um, Ric; poc;hn.aju­chia; Ric;i Incoaiti•ve, Inchoaitive Veirbum medi1t.aiti;vu1m, Ric; mislec­hia; Ric;i Medi.dative Verbum f.r·equentativ.um, ric; c;es­techia

sadanji adj. sadašnji /v. virime/ sastavak m. - vez,niik

/C<Yl1jrtmotio, illitti sastavak{ sastavljajući adj. v. način sa·stavljanje n. - konjugadja

/COIIl jugatio sas>tavgliagne/ skraćenje n . - sinrkopa

/Sinikapa Uli.ti sikrache.@Ile/ ska!in m. - pocedbeni stepen, g>radus

/koga je ska'llina ·i,st·i adjectiv/ skupljajući - zaključan /v. k0il1junk­

cij.a/ slaganje n . -- kong.ruencija

/c;etaPnaest Naredba svarhu sJ.agag­na/

slovo n. - glas /ako se poshdgne slovo r di@Ile/ slOIV·O gLaisovi.to - samoglasnik, vo­kal slov·o neg.las-ovito - suglasniJk, kon-

sonant /Kad ~me po~ima od s1ova glasovi­toga u ablativu ·StaVlglia se ab .. „ a kad poc;.ima od slova neglaiso1Vito­ga staivglia se a .. ./

smanjkajući adj. - demin.u1Ji1van /v. .ime/

superlativ m. - treći po,redb.eni ste­pen, superlativ; pridjev ili prilog u superlativu /Set o je SUJPeir lativ?; bii1li che Super­lati1v i musoki, i xenski/

supin m. - supin /Imaidu . . . . . tri supiina; Od sup ina na umi

supstantiv m. - imeni'ca /Imena koja od Adljecti1va postala su Subs>tantivi; P,rimloghi SUJbstan­tivi izv,ode se iz nic;i/

supstantiv adij. v . ime svršen ad1j. - v . način, vrime šilaba f. - slog

/po21narju se po dovarrshegn,u poslidn­ge Shifabe; dovarsrhuje se na Shi­labu ori

trpeći adj. - pasivan (v. glas, rrič/ ukazujući adj . - v. načiin upitajući ad.j. - v. ime um.nožava1uci adj. - v . i,me u zrokljiv adj. - uzročain /v. konjunk-

cija/ veće nego svršeno - v. vrime većestruki adj. -v. broj upadak m. - padež

/Caxorva iUiti U1Padaika ima shest u obadva broja/

uredan adj. - .red:n1i /v. ime/ verš m. - sitih; r 0ed, kolol!1a

/Vo.cabule Imena, lm:ja se u ovim vershim U·zdarxe; Vershi ·od Perifec­ta i Surpima/

169

Knjiiževrui jreik 16/3-4 (1987)

vežući a;dj. -· sastam:i.1 iv. ko1njunkcija vlastit adj. - v. ime vlastitost f. - obilježje, osobhna, svojst­

vo /Vla&ti tos,ti Imena Substaniti.vogh ; VlasfiJtosti Rici/

vokabula f. - riječ s:trnnog jezika s prevodOllTI na matermji /Vocabu1'e drugogh DekiinaJtiona; Vocaibule gar9ke uzete u jezik la­tinski/

vokativ m. - vok.artliv ./Sivi Caxovi osim Vocati,va i:z,vode se iz .. . .!

vrime n. - Vl'i1jeme, glagolsika katego­rija Tempus ill'iti vrime Praesens sadagne -- prezen:t P1rneteritum imperfeotum p['oshasto nesvarsheno - ,imperfekat p.raeteriitum perfec,1mm pros has.to svarsheno - perfekt Piraeteritum psrulqu1am pe1'fec.bum proshas,to veche nego svarsheno - pluskvamperfekt

Futu'l"um do1shasrt:o - futur zaimenak m. - za;mje1111ica

/Od koHko su varsti zaimenczi ?/ Pronornina primiti,va illirti zaimenc­z'i pa;rvostojni PronomiJ1a derivata illirt;i Zaiimenczi iz,vedeni Prnnomen relativum, illiti zaimenc­zi pir:itnosechi

zaime ,n. - zamjenica /Dnugi dio. Pr.onomen Zaime/

zanikanje n. - negacija, negi1ranje !N egandi zaniikagna/

zbirwjući adj. - v. ime zapostavljajući adj. - pos11ipozith11an

Iv. ko11junkcija/ zapovidajući adj. - v . način zazvajiići adj. - apel.ativan /v. ime/ zlamenovati - znači1ti

/Di, Dis zlamenuje raz;dilivagne/ zlamenje n. - značenje

/'!mi nadostavljaj1u se ostalim dilima za gniovo zlarnegne bogle iztoma-9it/

že/.eći adj. - v . nač-in ženski adj. - v. pleme

Os;novna kaT.aikte:rhstika predia6e:ne građe jesrte naiponedno funikciiomisainj.e nia1nodmih i adaiptLra:niih st:ra1r1iJh t1ermi1na: dionstvo i particip, prigibanje i dek­linacion, ukazujući način i indikativ, dofosto vrime i filtur itd.

Narodni ·tarm:im:i su n.aj 16eš,će stvarani ka11kira:nYm1, 0to se n :o ž·; >: 1~i.i·e ­

niU i iz same građe, rpa :ne6elffil0 1prns0ebno :navo1d:i;ti ta:kve pr:Jmj,ere. Drug u gru­pu '11„.a1no1dnih termiJna čiJne već gafove l·eklSi:čke jediIT'1ioe nelŠ:eg jezika koj~ma j 1e dato novo, temn:imološko zna6emjoe: brezredan, glas, izgovor, graditi, zla­menovati itd.

Strani ternndmi SJU u stvari rpreu:zeti i 1u irazliči:t.oj mjeri i n.a ra:z;liJčite na-­čin.e aidaiptirani rtemn:ini iz graima:tičike temninologij•e latirusk>0g j.ezilka. Nielkad se u njiilhovom glasovDJOm ili marfološlkom abliiku vidi i p01Sreds1tvo talij.anslkag jezika /.akufativ, vierš, kiOIITllpaziJto i d:r./. Za1nfanljivo je da među stranim termi-1ni1ma ima i obHka k.aikvi se i danas, u s,aivr,ememoj našoj termimologiiji uipotreb­ljav.aj1u : aktiv, pasiv, imperativ, imperfekt, perfekt i dr . Tu .s1pooaj1U i nazivi za padeže, osim za lokartiv, jer ,fog oblilka nema latimski j,ezik, :pa nije hifo potrelbno stva:ratJ ni tenmin.

Naša građa, kao i sliičn:a gr.ađa ±z d:n:ugih gramatika ovoga rtiipa, pok,a-1zujoe da .se ne IIl!OŽie govoriiiti o niekoj sistematski izgrađenoj gr.alffiait'iiokoj t•er­minolo;giji, ali se :iQJalk mo~e gorvo1ri:ti o jednoj traiCLiciji koja je p<0srb01jak1. go­tovo vijek i po, te izbog toga :za1Služuje veću pažnju .stručnih k11ugova od one

170

N. Goši.ć: Pnilag p:roučavainjru stan.ii•j.e sh. graimamičl\Je terminologi1je (Hi2-171) - ---- - ·- - - - - ·------ - ---

ikoja joj se dosad (p0ikil.ainja1a,10 a ovaj ,prilog treba i shvatiti ik.ao mali do­prim100 n.aišoj obavezi da se .is.c~pnije i sisitemaiti:čm:i:je prouči jedan manje poz­il'1at i :zaipoot.avljen s~ent našeg kultUirnog nasljeđa.

A CONTRIBUTION TO THE STUDY OF OLDER SERBO-CROAT GRAMMAR TERMINOLOGY

Summary

In this paper, by listing of g•rammar terms f.r.om a n u111kown Latin Grammar .manusc·ript, which has been made after .the model of the famous Giri1gel's Laitin Graimm:ar, a contrirb:ution is gi'Ven ~ the study of our older termino1ogy.

10 Mislimo da je i u j ednom od najnovijih radova o srpslmhr-vatskoj grama­tičkoj terminologiji /Mevlida Ka<rcl!dža, Izvori srpskohrvatslce gramatičke termino­logije - uloga i mjesto Vuka Karadžića u njenom formiranju i standardizaciji, Sa­rajevo 1984/ propuštena lijepa p!l·ilika da se detaljnije obradi gra:mati·čka termiine>­logija latinskih gramatika 18. i prve polovice 19. vi>jeka, jer se autor pome1I1ute mo­nografi1je zadržava samo na već izučenoj građi iz gramatika Tome Babića i Lovre $}i1:ovdća Ljrubušaka.

4 - Knjliržervni jeziik 171