Talijanski jezik Talijanski jezik i književnost

S V I
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA
Svibanj 2019. LANOVI STRUNE RADNE SKUPINE IZABRANI PO JAVNOM POZIVU
Matija Drandi, mag. philol. ital. et hist., TSŠ - SMSI “Dante Alighieri”, Pula – Pola (od 2. sijenja 2019.)
Anna Giugno Modrušan, mag. prim. educ., OŠ-SE “Giuseppina Martinuzzi“, Pula – Pola
Ester Grubica, prof., Talijanska osnovna škola - Scuola Elementare Italiana “Bernardo Parentin”, Pore - Parenzo
Patrizia Malusà Moroin, prof., Talijanska srednja škola Rovinj - Scuola Media Superiore Italiana Rovigno (od 2. sijenja 2019.)
Emili Marion Merle, prof., Srednja talijanska škola Rijeka/Scuola Media Superiore Italiana Fiume (do 31. svibnja 2016.)
Rosalia Massarotto, prof., OŠ-SE Dolac, Rijeka - Fiume
doc. dr. sc . Gianna Mazzieri Sankovi, Srednja talijanska škola Rijeka/Scuola Media Superiore Italiana Fiume i Sveuilište u
Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za Talijanistiku/Università degli Studi di Fiume, Facoltà di Lettere e Filosofia, Dipartimento
di Italianistica (do 31. svibnja 2016.)
Loredana Slacki, prof., Talijanska srednja škola “Dante Alighieri”, Pula/Scuola Media Superiore Italiana “Dante
Alighieri”, Pola (do 31. svibnja 2016.)
Sara Vrbaški, prof. OŠ-SE “San Nicolò”, Rijeka-Fiume (voditeljica) PRIJEVOD S TALIJANSKOG NA HRVATSKI JEZIK:
Ozana Bugarin Geromella, prof., TSŠ – SMSI „Dante Alighieri“ Pula-Pola Višnja Mijandruši, prof., TSŠ – SMSI „Dante Alighieri“ Pula-Pola Sabina Omeri Tiani, prof., TOŠ-SEI „Bernardo Benussi“ Rovinj-Rovigno Nataša Paelat, prof., Talijanska srednja škola Rovinj-Scuola media superiore Rovigno
Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost
3
UPUTE ZA ITANJE
OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA OSNOVNO- ŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA GIMNAZIJSKO OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM ZA UMJETNIKO OBRAZOVANJE
O kv
ir z
a vr
ed n
o va
n je
p ro
ce sa
PREDMETNI KURIKULUMI I KURIKULUMI ZA STJECANJE KVALIFIKACIJA U REDOVNOM SUSTAVU STRUKOVNOG I UMJETNIKOG OBRAZOVANJA
Tablica A. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izraenih u okviru
Cjelovite kurikularne reforme
4
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST ..................................................................................................... 8
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST .............................................................................................................................. 10
1. Usmena komunikacija (slušanje i govorenje) ................................................................................................ 10
2. Pisanje ............................................................................................................................................................ 11
3. itanje/Knjievnost ........................................................................................................................................ 11
3.1. itanje ................................................................................................................................................. 11
3.2. Knjievnost .......................................................................................................................................... 11
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST ......................................................................................................................................... 13
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 1. do 4. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama ...................................................................................................................... 16
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 5. do 8. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama ...................................................................................................................... 19
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i knjievnost od 1. do 4. razreda srednje škole podijeljeni po domenama .............................................................................................................. 22
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik od 1. do 8. razreda osnovne škole ...................................................................................................................................................... 26
1. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 26
2. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 32
3. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 38
4. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 45
5. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 52
6. RAZRED – 175 sati ..................................................................................................................................... 59
7. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 67
8. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 74
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i knjievnost od 1. do 4. razreda srednje škole (gimnazijskih programa, 140 sati) .......................................................................... 81
1. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 81
2. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 88
3. RAZRED – 140 sati ..................................................................................................................................... 95
4. RAZRED – 128 sati ................................................................................................................................... 103
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i knjievnost od 1. do 4.
5
1. RAZRED – 140 sati ................................................................................................................................... 110
2. RAZRED – 140 sati ................................................................................................................................... 117
3. RAZRED – 140 sati ................................................................................................................................... 124
4. RAZRED – 128 sati ................................................................................................................................... 132
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i knjievnost od 1. do 4. razreda strukovnih programa (105 sati) ................................................................................................ 139
1. RAZRED – 105 sati ................................................................................................................................... 139
2. RAZRED – 105 sati ................................................................................................................................... 146
3. RAZRED – 105 sati ................................................................................................................................... 152
4. RAZRED – 96 sati ................................................................................................................................... 160
I. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA I MEUPREDMETNIM TEMAMA ..... 167
II. UENJE I POUAVANJE TALIJANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI ........................................................... 168
1. Pristup uenju ...................................................................................................................................... 168
2. Uloga uitelja/nastavnika .................................................................................................................... 169
4. Okruenje............................................................................................................................................. 170
III. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA ............................................................................. 172
Talijanski jezik i knjievnost - elementi vrednovanja u srednjoj školi i postotna zastupljenost u oblikovanju zakljune ocjene ......................................................................................................................................... 174
Izvješivanje ................................................................................................................................................ 175
Utvrivanje zakljune ocjene ..................................................................................................................... 176
IV. DODATAK - POPIS PREDLOENIH KNJIEVNIH DJELA I PISACA KOJE JE MOGUE KORISTITI U PLANIRANJU NASTAVE ............................................................................................................................................. 178
6
UVOD
Talijanska nacionalna zajednica na podruju svog povijesnog teritorija i u statusu autohtone manjine
uiva, meu ostalim, pravo na odgoj i obrazovanje na talijanskom jeziku, pravo na uporabu vlastitog
jezika, govora i pisma, formalnog i neformalnog, u privatnom i javnom sektoru.
Talijanski jezik predstavlja kulturnu baštinu talijanske nacionalne manjine, neophodan element
identiteta svakog uenika i prvotno sredstvo pristupanja znanju. Jezino-komunikacijski kontekst je
temelj za potpuno ovladavanje talijanskim jezikom i aktivno komuniciranje usvajanjem veza i
znaenjskih nijansi jezika u odnosu na društvenu, kulturnu i povijesnu situaciju, za primjerenu i
kreativnu komunikaciju na jezinoj razini u cijelom rasponu odgojno-obrazovnog konteksta, rada i
aktivnog graanskog konteksta.
Primatelji odgojno-obrazovne ponude škola s nastavom na talijanskom jeziku su uenici kojima je
talijanski materinski jezik (ponekad ne i jedini), kao i oni koji pristaju na obrazovanje na talijanskom
jeziku i pristupaju talijanskoj kulturi, a zahvaljujui višejezinosti samog podruja to im daje
mogunost da izravno upoznaju talijansku kulturu i civilizaciju te da na taj nain pridonesu svom
osobnom rastu.
Naziv Talijanski jezik odnosi se na nastavni predmet koji se pouava u osnovnoj školi, dok se naziv
Talijanski jezik i knjievnost odnosi na srednje škole. Nastavni predmet, kao materinski jezik, ima
nezamjenjivu i prioritetnu zadau odravanja, unapreivanja i promicanja povijesne prisutnosti
jezika, knjievnosti, kulture i identiteta talijanske nacionalne manjine na hrvatskom nacionalnom
teritoriju s obzirom na široku i otvorenu komunikaciju s ostalim kulturama s kojima je u doticaju. To
se mora postii u jezino-društvenom kontekstu koji ne nudi mnogo drugih mogunosti komunikacije,
imajui u vidu da talijanski jezik nije slubeni jezik. S obzirom da društveno okruenje ne prua
situacije i prilike za znaajniju komunikaciju na talijanskom jeziku, obrazovanje na talijanskom jeziku
kao opi cilj igra odluujuu ulogu.
Posebnu pozornost valja posvetiti njegovanju pisanih i usmenih dijalektalnih izraza, kao i jaanju
svijesti o vrijednosti dijalekta kao kulturne baštine kojoj prijeti izumiranje.
7
Kurikulum razlikuje uenikov kognitivni i jezini razvoj na razliitim odgojno-obrazovnim razinama uenja s ciljem poticanja vještina koje uenik posjeduje te razvijanja novih. U procesu uenja materinskog jezika i knjievnosti te proširivanja kulture kljuna je potreba da se u potpunosti ostvare individualne tenje i osobni potencijali uenika. Nastavni predmet Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost, kao materinski jezik, kljuni je nastavni predmet u procesu pouavanja, odnosno u školskoj vertikali talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Takoer je sredstvo jezinog, kognitivnog, kulturnog i društvenog obogaivanja, odnosno temeljni element obrazovanja u duhu poštivanja razliitosti, suivota, poštivanja demokratskih vrijednosti, osvješivanja vlastitog identiteta i vlastite povijesti. U postizanju proširenih ciljeva koje Kurikulum predvia, nuno je da uenje talijanskog jezika bude predmetom posebne pozornosti svih uitelja/nastavnika koji e u ovoj perspektivi koordinirati svoje aktivnosti. Stoga e biti potrebno da uitelji/nastavnici raznih nastavnih predmeta zajedniki pridonose s uiteljima/nastavnicima Talijanskog jezika/Talijanskog jezika i knjievnosti u uenju ovog predmeta, kako bi svim uenicima pruili priliku da se na primjeren nain uklope u društveno okruenje i proces obrazovanja, imajui pri tom kao primarni cilj vladanje jezikom u svim njegovim izriajima. Jezina kompetencija nalazi se na raskriju izmeu svih kompetencija koje predvia Nacionalni kurikulum i Preporuka Europskog parlamenta i Vijea iz 2006. godine.
Svijest o vanosti kulturnog izriaja, zajedno sa stjecanjem vještina povezanih s interkulturalnom komunikacijom, temelj je tzv. kulturnog obrazovanja. Poznavanje kulture pretpostavlja poznavanje lokalne kulturne baštine (ukljuujui i puku kulturu), nacionalne i europske te njezino mjesto unutar svjetske kulturne baštine. Temeljito razumijevanje vlastite kulture i osjeaja identiteta mogu biti osnova za otvoreni stav prema razliitim kulturama, poštovanje istih te svijesti o vanosti kreativnog izraavanja ideja, iskustava i emocija u nizu razliitih sredstava komunikacije i u svim umjetnikim oblicima. Talijanski jezik tomu pridonosi planiranim transverzalnim aktivnostima. Aspekti koji se posebno odnose na razvoj ove kompetencije su: svijest o raznovrsnosti jezika i jedinstvenosti njihove funkcije; veza izmeu jezika i kulture; razliitost komunikacijskih razina; identifikacija ciljeva, verbalnog i neverbalnog aspekta komunikacije; karakteristike govora, pisanja, slušanja i itanja; leksike karakteristike i tvorba rijei; konvencionalnost pisanja; sluenje rjenikom itd. Primatelji odgojno-obrazovne ponude škola s nastavom na talijanskom jeziku su uenici za koje je talijanski materinski jezik (jedini ili uz druge jezike) kao i oni koji smatraju da im obrazovanje na talijanskom jeziku, zahvaljujui višejezinosti samog podruja, daje mogunost da izravno upoznaju talijansku kulturu i civilizaciju te na taj nain pridonesu svom osobnom rastu. U oba sluaja, a posebice u potonjem, od kljunog su znaaja interes i motivacija za uenje talijanskog jezika u školskom kontekstu, ali prije svega spremnost i elja da prakticiraju jezik i dou u doticaj s talijanskom kulturom izvan školskog okruenja, kroz mreu odnosa i kroz zajednicu kojoj pripadaju.
8
Ovaj Kurikulum slijedi naelo kontinuiteta, poevši od osnovne škole, te promie potpuno usvajanje vještina visokog stupnja do završetka srednje škole. Susret s najrazliitijim vrstama tekstova omoguit e integraciju izmeu samostalno utvrenih naina te elemenata i pojmova koji podlijeu sustavnom uenju. Obrada knjievnih tekstova obuhvatit e analizu, usporedbu i vrednovanje vezano uz osobna iskustva i interese, ali prije svega uz knjievna, povijesna, kulturna i društvena znanja i vještine. U konanici, uenici e kreativno eksperimentirati s razliitim oblicima i jezicima kojima se mogu izraziti koncepti, misli, osjeaji, injenice i mišljenja, u usmenom ili pisanom obliku. U procesu pouavanja i uenja njegovat emo naine poticanja odnosno nagraivanja vezane uz komunikacijsku i estetsku funkciju jezika. Osposobljavanje uenika za komunikaciju na standardnom talijanskom jeziku temeljna je vještina za uenje drugih nastavnih predmeta, stoga se Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost pouavaju na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
Ciljevi Kurikuluma predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost u funkciji su razvoja osam kompetencija, ije su stjecanje Europski parlament i Vijee Europe proglasili temeljem procesa cjeloivotnog uenja. Prva od tih vještina je komunikacija na materinskom jeziku, odnosno uporaba leksike i izraajne baštine talijanskog jezika prema komunikacijskim potrebama u razliitim kontekstima. To se ostvaruje unutar etiriju podruja kompetencija.
1) Stjecanje jezine komunikacijske kompetencije podrazumijeva:
a) utvrivanje, usvajanje i razvijanje vještina koje se odnose na aktivnosti usvajanja, primjene i komunikacijske interakcije;
b) usvajanje znanja koja se odnose na ekstralingvistike i interkulturalne aspekte jezine komunikacije (mimika, proksemika, predmeti, odjea);
c) usvajanje i razvijanje uinkovitih strategija o njegovanju vlastite komunikacije glede verbalnih, ekstralingvistikih i interkulturalnih aspekata u jezinoj komunikaciji.
2) Stjecanje kompetencije razumijevanja i stvaranja tekstova podrazumijeva:
a) utvrivanje, usvajanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, vrednovanje, planiranje, stvaranje i provjeru pripovjednih, propisujuih, opisivakih, izlagakih i raspravljakih tekstova;
b) utvrivanje, usvajanje i razvijanje optimalnih strategija za lakše razumijevanje pripovjednih, pravnih, opisnih, izlagakih i raspravljakih tekstova;
9
c) utvrivanje, usvajanje i razvijanje optimalnih strategija planiranja, izrade i revizije pripovjednih, pravnih, opisnih, izlagakih i raspravljakih tekstova;
3) Glavni je cilj knjievnog obrazovanja stjecanje znanja o knjievnosti i vještine kulturnog izraavanja što podrazumijeva:
a) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja ukljuenih pri individualizaciji i opisu obiljeja razliitih knjievnih rodova (pripovjedni tekst, lirika, epika, drama), ali i kazališnih i filmskih djela te ostalih ekspresivnih oblika, shvaenih kao predloak za korištenje, usporedbu i prosudbu ili kao primjer za eksperimentiranje i osnaivanje vlastita izraza;
b) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje proznih zabavnih tekstova, pria i autorskih romana;
c) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje epsko-lirskih, lirskih i didaktikih poetskih tekstova;
d) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje dramskih tekstova;
e) utvrivanje i razvijanje vještina i znanja ukljuenih u kontekstualizaciju, tumaenje i vrednovanje djela, tema, razdoblja, pokreta, struja, autora osobito znaajnih za talijansku i svjetsku knjievnost;
f) poticanje i razvijanje osjetljivosti, vještina i znanja korisnih za izraavanje vlastitog iskustva u proznim, lirskim i/ili dramskim oblicima.
4) Cilj promišljanja o jeziku je usvajanje jezinih i metalingvistikih vještina što podrazumijeva:
a) utvrivanje, usvajanje i razvijanje deklarativnih znanja i proceduralnih vještina koje se odnose na talijanski jezik u njegovim razliitim aspektima (fonologija, grafematika, morfologija, sintaksa, leksik i tvorba rijei, jezine i geografske razliitosti, funkcionalni stilovi, jezici struka);
b) utvrivanje, usvajanje i razvoj optimalnih strategija o njegovanju vlastitog jezinog razumijevanja i produkcije glede fonologije, grafematike, morfologije, sintakse, leksika, uporabe funkcionalnih stilova ili jezika struka i/ili jezinih raznolikosti;
c) usvajanje vještina korisnih za poboljšanje komunikativne kompetencije kroz aktivnosti usporedbe i razmišljanja o slinostima i razlikama izmeu jezinih sustava drugih jezika koje uenik govori i/ili ui.
Iz ovih podruja kompetencija proizlaze sljedei odgojno-obrazovni ciljevi uenja Talijanskog jezika/Talijanskog jezika i knjievnosti postizanjem kojih uenik:
1) vlada temeljnim jezinim vještinama na podruju slušanja, govorenja, pisanja i itanja;
2) analizira i interpretira razliite vrste tekstova na funkcionalan nain te razvija potrebu za itanjem kako bi uio, zabavljao se ili obogatio svoje znanje o svijetu i vlastitu vještinu izraavanja i interpretacije;
3) koristi i stvara razliite vrste tekstova koji imaju razliitu strukturu, cilj, komunikacijsku svrhu, sadraj i stil, oblikuje vlastito kritiko mišljenje te se izraava na kreativan i samostalan nain, proširuje svoje vidike i usavršava etike i estetske vrijednosti;
4) koristi razliite izvore i procjenjuje njihovo podudaranje s predmetom kojeg prouava, procjenjuje vanost informacija koje pronalazi te o njima razvija kritiko mišljenje; kontekstualizira tekstove i utvruje odnose izmeu njih te prepoznaje njihove komunikacijske namjere;
10
5) razaznaje, prihvaa i poštuje, u interkulturalnom kontekstu, vrijednosti, elemente identiteta i razliitosti izmeu manjinske kulture Talijanske nacionalne zajednice, talijanske kulture i kulture drugih zemalja;
6) poznaje i objašnjava osnovne faze koje su karakterizirale razvojni proces talijanske knjievnosti te poznaje autore i temeljna djela talijanske i meunarodne kulturne baštine od poetaka do danas i osnovne crte povijesti ideja, kulture i knjievnosti.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
Nastavni predmet Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost ukljuuje etiri nedjeljive, meuzavisne domene, koje se temelje na osnovnim jezinim vještinama (slušanju, govorenju, pisanju i itanju) kako slijedi: USMENA KOMUNIKACIJA (slušanje i govorenje) – domena koja se temelji na verbalno-jezinoj vještini razumijevanja i uporabe jezika i produkciji tekstova/usmenih poruka za uinkovitu društvenu interakciju. Razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole. PISANJE – temelji se na potrebi razumijevanja i uporabi bilo koje vrste pisanog teksta, kao i na vještini produkcije tekstova u razliite svrhe. Ova se domena razvija od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole. ITANJE/KNJIEVNOST - obuhvaa tekstualnu analizu, koja se protee od prvog do osmog razreda kao ITANJE, a u prvom se razredu srednje škole razvija u domeni KNJIEVNOST, prirodnom nastavku koji se odnosi na vještinu funkcionalne obrade razliitih vrsta tekstova te povijest talijanske knjievnosti. PROMIŠLJANJE O JEZIKU - etvrta transverzalna domena, koja podrava ostale tri, a ima za cilj razvijanje progresivne svijesti i sigurnost u korištenju jezinog alata. Razrauje se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole.
1. Usmena komunikacija (slušanje i govorenje) Specifina domena usmene komunikacije odnosi se na sudjelovanje u komunikacijskim razmjenama u razliitim kontekstima i razvoj vještina slušanja i usmenog izraavanja do potpunog ovladavanja ovim vještinama. Ova vještina predstavlja prirodan nain na koji uenik stupa u kontakt sa svijetom koji ga okruuje. Školsko okruenje ima zadatak postupno razvijati i usustaviti vještinu slušanja i izraavanja na sve iscrpniji nain, komunicirati s drugima u razliitim kontekstima, usmeno izraziti misli, od formalne do neformalne komunikacije i konano razumjeti razliite vrste govora i tekstova. U školi se promie
11
2. Pisanje
Domena pisanja odnosi se na vještinu poznavanja i primjene odgovarajuih postupaka pisanja koji proizvode tekstove raznih vrsta koji imaju razliitu strukturu, sadraj, funkciju i stilove, tekstove u kojima uenik artikulira svoje kritiko mišljenje i uspijeva se izraziti samostalno na kreativan nain proširujui svoje vidike, etike i estetske vrijednosti. Praksa pisanja uvodi se postupno, u poetku na opušten nain, s raznovrsnim nastavnim aktivnostima i interdisciplinarnim pristupom. Pisanje teksta je sloen proces kojeg karakteriziraju specifine faze: koncepcija, planiranje, prva izrada, provjera i ispravljanje. Poznavanje tekstova omoguit e uenicima pronalaenje uzoraka koji ine njihovu osnovu te da ih koriste kao referentne toke u svojim komunikacijskim namjerama, eksperimentirajui ve u najranijoj dobi s izraajnim potencijalom talijanskog jezika.
3. itanje/Knjievnost 3.1. itanje
Domena itanja odnosi se na vještinu obrade razliitih vrsta tekstova na funkcionalan nain i razvijanje potrebe za itanjem kako bi uio, zabavljao se ili obogatio svoje znanje o svijetu i vlastitu vještinu izraavanja i interpretacije. Odnosi se i na vještinu prepoznavanja, razumijevanja i vrednovanja tekstova talijanske i svjetske knjievne tradicije. U poetku se praksa itanja podastire kao trenutak socijalizacije i rasprave o nauenim sadrajima, ali istodobno postaje trenutak osobnog i samostalnog istraivanja, što dovodi do razvoja koncentracije i kritikog promišljanja. Stoga je to izuzetno korisna aktivnost koja pomae uenicima u njihovu sazrijevanju. Razvijanjem ljubavi prema itanju poveava se znatielja, razvija mašta i zadovoljstvo istraivanja. itanjem se usvajaju strategije i tehnike, a itanje se mora prakticirati na širokom rasponu tekstova. U školskom obrazovanju itanje e postati sve vanije kako bi se zadovoljio estetski uitak susreta s knjievnim tekstom i postupno osvijestili vlastiti intelektualni izbori.
3.2. Knjievnost Knjievno obrazovanje odnosi se na spoznaju o bogatstvu i raznolikosti talijanske knjievne tradicije u europskom i svjetskom kontekstu, kulturnom, etikom i civilizacijskom doprinosu autora, o vrednovanju odgovarajue estetske dimenzije u povijesnoj kontekstualizaciji autora, djela, knjievnih i kulturnih pokreta. Takoer se odnosi na vještinu prepoznavanja, razumijevanja i vrednovanje tekstova knjievne i puke tradicije. Odnosi se i na podruja itanja i tekstualnosti te se bavi sposobnošu obraivanja razliitih tipova tekstova na funkcionalan nain, razvijajui potrebu itanja kako bi se uilo, uivalo i obogatilo vlastito znanje o svijetu, vlastite izraajne vještine i kritiko mišljenje.
12
4. Promišljanje o jeziku Ova se domena tie razliitih aspekata jezika te njegove aktivne uporabe u komunikaciji. S obzirom na prirodnu predispoziciju uenika da promišljaju o jeziku, zadatak uitelja/nastavnika je da ih vodi od ,,uroene" gramatike do ,,svjesne" gramatike, kako bi progresivno stekli svijest i sigurnost u korištenju jezinog instrumenta. U prvim godinama školovanja, uporabu jezika i promišljanje o njemu treba paralelno tretirati. Pravopis se mora usvojiti i automatizirati u prvim godinama školovanja, a naknadno se stalno prati. Promišljanje o jeziku odnosi se na sintaktike strukture jednostavnih i sloenih reenica, na vrste rijei, na kohezijske elemente (razliite vezne rijei), na leksik i na najraširenije varijante talijanskog jezika i dijalekata. Bez uvoenja suvišne specifine terminologije ova domena pridonosi veoj fleksibilnosti u razumijevanju tekstova, u raspravi o vlastitim produkcijama, kao i u razvoju misli. Istodobno se ispreplie s promišljanjem o drugim jezicima koje uenik ui u dvojezinom kontekstu te pomae u razvijanju vještina klasificiranja, povezivanja, analize, indukcije i dedukcije pomou znanstvene metode. U ovu domenu spada i leksik, u onom trenutku kada se istrauju i definiraju temeljne karakteristike (na primjer: odnosi znaenja i mehanizmi tvorbe rijei).
Usmena komunikacija
13
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
Odgojno-obrazovni ishodi progresivno se razvijaju od prvog razreda osnovne škole do etvrtog razreda srednje škole. Broj sati za Kurikulum predmeta Talijanski jezik u osnovnim se školama rasporeuje na sljedei nain: 175 + 175 + 175 + 175 + 175 + 175 + 140 + 140 Broj sati za Kurikulum predmeta Talijanski jezik i knjievnost u srednjim se školama rasporeuje na sljedei nain: gimnazijski programi: 140+140+140+128 strukovni programi: 140+140+140+128 strukovni programi: 105+105+105+96. Odgojno-obrazovni ishodi grupirani su unutar domena prema razliitim vještinama koje treba razviti. Svaki je ishod predstavljen svojim nazivom, razradom i opisom razine usvojenosti „dobar“. Pojedini ishodi usvojeni su i utvreni te završavaju u odreenim razredima, dok se novi uvode u sljedee razrede. Razrada ishoda provodi se u sve sloenijim sadrajima i aktivnostima što uenicima omoguuje razvijanje vještina, znanja, kompetencija, vrijednosti i stavova. U razradi individualnih ishoda preciznije su odreeni sadraji i aktivnosti samog ishoda. Razina usvojenosti „dobar“ openito ukazuje na prosjenu razinu usvojenosti za dani ishod. Polazei od ove razine uenja, uitelj/nastavnik e konstruirati brojanu skalu vrijednosti odreenu kriterijima vrednovanja za više ili nie razine, dodjeljivanjem ocjene koja odgovara brojanoj skali od jedan (1) do pet (5). Razina usvojenosti „dobar“ neizravno odreuje ocjenu dobar za usvojeno znanje, sposobnosti, vještine i opeprihvaen stav. Prikaz ishoda u obliku tablice olakšava itanje samog dokumenta. U prvoj se skupini tablice ishoda prikazuju unutar domena, u horizontalnoj progresiji po razredima. U drugoj su skupini tablica ishodi prikazani u vertikalnoj progresiji i podijeljeni prema domenama i razredima, od prvog razreda osnovne škole do etvrtog razreda srednje škole; horizontalno su prikazani razrada i razina usvojenosti ishoda. Tablice ukljuuju Sadraje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i Preporuke za ostvarivanje domene. Rije je o naznakama što i na koji nain provoditi nastavnu aktivnost s namjerom pojednostavljenja planiranja nastavne aktivnosti te ukazivanja na vanost provedbe navedenih sadraja. U Kurikulumu Talijanskog jezika te se dvije naznake unose na kraju svakog pojedinog ISHODA, dok su u Kurikulumu Talijanskog jezika i knjievnosti unesene na kraju svake DOMENE. Glede realizacije sadraja, koji se odnosi na domenu Knjievnost, navode se posebne bilješke koje su oznaene zvjezdicom: autori i djela.
14
Kako bi se izbjegla suviše obvezujua pojašnjenja koja se odnose na nastavnike Talijanskog jezika i knjievnosti, a imajui u vidu kontinuirano auriranje podataka i zahtjeva Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO), preporuka je nastavnicima praenje slubenih dokumenata Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje kako bi se uenicima omoguilo bolje ovladavanje predmetom, usklaeno sa sadrajnim smjernicama dravne mature. Preporuka za domenu Knjievnost odnosi se na zadau nastavnika da pripremi uenika za dravnu maturu svjestan slobode progresivnog odabira tema koje Nacionalni kurikulum Talijanski jezik/Talijanski jezik i knjievnost odobrava. Glede kurikularne lektire i one izborne, navodi se samo broj lektira koje valja obraditi, dok se izbor djela ostavlja nastavnicima, a u sluaju lektire po izboru, i samim uenicima. Popis djela navedenih u prilogu dokumenta je okviran.
15
SE LIT A.1. Domena: Usmena komunikacija, Prvi razred osnovne škole
SE LIT B.1.1. Domena: Pisanje, Prvi razred osnovne škole, Ishod jedan
Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
16
od 1. do 4. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
A) USMENA KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)
1. razred 2. razred 3. razred 4. razred
USMENA INTERAKCIJA
USMENA INTERAKCIJA
USMENA INTERAKCIJA
USMENA INTERAKCIJA
Uenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama s vršnjacima i odraslima, oblikuje jasne i svrhovite poruke, poštujui pravila formalnog i neformalnog razgovora koristei primjereni leksik.
VOENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA
SE LIT A.1.2.
Uenik sluša i razumije razliite vrste tekstova te izdvaja kljune podatke.
SE LIT A.2.2.
Uenik sluša, razumije i prepriava razliite vrste tekstova te izdvaja kljune podatke.
SE LIT A.3.2.
Uenik sluša, razumije temu i kljune podatke razgovora ili teksta; izlae usmene tekstove te poštuje vremenski i prostorni slijed dogaaja.
SE LIT A.4.2.
Uenik sluša, razumije temu i kljune podatke govora ili slušanog teksta; izlae usmene tekstove na logian i artikuliran nain.
B) PISANJE
TEHNIKA PISANJA
SE LIT B.1.1.
Uenik piše slova, rijei i reenice jasnim rukopisnim pismom, koristei nauena slova.
SE LIT B.1.2
PRERADA
SE LIT B.2.1.
Uenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezinim razvojem uz pomo smjernica; obrauje tekstove dopunjavajui i preoblikujui ih.
PRERADA
SE LIT B.3.1.
Uenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezinim razvojem uz pomo smjernica; obrauje tekstove dopunjavajui ih i preoblikujui ih.
PRERADA
SE LIT B.4.1.
Uenik piše jasne i koherentne tekstove raznih vrsta i tema; izraava doivljaje, osjeaje, raspoloenja i mišljenja koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put.
17
SE LIT B.1.3.
Uenik piše kratke reenice koje se odnose na vlastita iskustva, u skladu s osobnim jezinim razvojem.
SAMOSTALNA PRODUKCIJA
Uenik oblikuje jasne i koherentne tekstove raznih vrsta; izraava doivljaje, osjeaje koji se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put.
SE LIT B.4.2.
Uenik piše jasne i koherentne tekstove raznih vrsta i tema; izraava doivljaje, osjeaje, raspoloenja i mišljenja koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put.
C) ITANJE
TEHNIKA I SADRAJ
SE LIT C.1.1.
Uenik ita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i saimanje sadraja teksta, razumije temu te oblikuje vlastita jednostavna mišljenja.
TEHNIKA I SADRAJ
SE LIT C.2.1.
Uenik ovladava vještinom itanja, naglas i u sebi, samostalno razumije razne vrste tekstova, uoava temu i oblikuje jednostavna vlastita mišljenja.
TEHNIKA I SADRAJ
SE LIT C.3.1.
Uenik ita i razumije razne vrste tekstova; koristi prikladne strategije za analiziranje i saimanje sadraja teksta, uoava temu i oblikuje vlastita mišljenja.
TEHNIKA I SADRAJ
SE LIT C.4.1.
Uenik ita i razumije razne vrste tekstova; prepoznaje globalno znaenje i glavne informacije, koristi prikladne strategije itanja prilagoene svrsi; koristi prikladne strategije za analiziranje i saimanje sadraja teksta, uoava temu te oblikuje vlastita mišljenja.
STRUKTURA
STRUKTURA
STRUKTURA
ITANJE
Uenik ita zadane ili samostalno odabrane tekstove djeje knjievnosti prema vlastitom interesu.
ITANJE
SE LIT C.2.3.
Uenik ita zadane ili samostalno odabrane tekstove djeje knjievnosti prema vlastitom interesu, izraava mišljenja i osjeaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.
ITANJE
SE LIT C.3.3.
ITANJE
SE LIT C.4.3.
18
GRAMATIKA
GRAMATIKA
Uenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila i gramatika znanja u pisanoj produkciji; poznaje vrste rijei.
GRAMATIKA
Uenik prepoznaje i primjenjuje temeljna znanja o pravopisnim pravilima, na vrste rijei, sintaktiku organizaciju jednostavne reenice i na glavne vezne rijei.
LEKSIK
Uenik postepeno proširuje leksik i ispravno koristi postepeno nauene rijei.
LEKSIK
Uenik proširuje leksik i ispravno koristi postepeno nauene rijei promišljajui o rijeima i izrazima prisutnima u tekstovima kako bi proširio vlastiti leksik.
LEKSIK
SE LIT D.3.2.
Uenik proširuje leksiku baštinu promišljajui o znaenju rijei, vršei jednostavna pretraivanja rjenika te uoava slinosti i razlike izmeu jezika i dijalekta, promišlja o vlastitim i tuim tekstovima kako bi uoio leksike razlike.
LEKSIK
SE LIT D.4.2.
Uenik proširuje leksiku baštinu promišljajui o znaenju rijei, vršei jednostavna pretraivanja rjenika te uoava slinosti i razlike izmeu jezika i dijalekta, promišlja o vlastitim i tuim tekstovima kako bi uoio razliita znaenja.
19
od 5. do 8. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
USMENA INTERAKCIJA
SE LIT A.5.1.
Uenik aktivno sluša te zauzima primjeren stav dok iznosi vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva, osjeaje i raspoloenja.
USMENA INTERAKCIJA
Uenik aktivno sluša, uoava tua stajališta, izraava vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva loginim i kronološkim slijedom te prikladnim funkcionalnim stilom, prepoznajui svrhu komunikacije.
USMENA INTERAKCIJA
SE LIT A.7.1.
Uenik sudjeluje u aktivnoj i svjesnoj komunikativnoj interakciji, u stanju je uoiti specifine informacije iz govornog jezika, svojstva i svrhu komunikacije; uspijeva pretpostaviti sadraj.
USMENA INTERAKCIJA
SE LIT A.8.1.
Uenik sudjeluje u aktivnoj i svjesnoj komunikativnoj interakciji, sluša i razumije razne vrste tekstova i prepoznaje njihov izvor; razrauje mišljenja o razliitim pitanjima koja se odnose na razliito kulturno i društveno okruje.
SE LIT A.5.2.
Uenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obraena na satu koristei kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju.
SE LIT A.6.2.
Uenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obraena na satu koristei kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju.
SE LIT A.7.2.
Uenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obraena na satu koristei unaprijed pripremljenu argumentaciju.
SE LIT A.8.2.
Uenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani i argumentirani usmeni razgovor o temi koja je obraena na satu.
B) PISANJE
PRERADA
PRERADA
PRERADA
20
SE LIT B.5.2.
Uenik piše smislene i povezane tekstove raznih vrsta, vezane uz iskustva i uenje, ureuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.
SE LIT B.6.2.
Uenik piše smislene i povezane tekstove raznih vrsta, vezane uz iskustva i uenje, ureuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.
SE LIT B.7.2.
Uenik piše smislene i koh povezane ezivne tekstove raznih vrsta ispravnog sadraja i oblika.
SE LIT B.8.2.
Uenik piše smislene i povezane tekstove raznih vrsta ispravnog sadraja i oblika.
C) ITANJE
Uenik samostalno ita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i saimanje sadraja teksta, uoava njegove karakteristine elemente te oblikuje vlastita mišljenja.
TEHNIKA I SADRAJ
SE LIT C.6.1.
TEHNIKA I SADRAJ
SE LIT C.7.1.
TEHNIKA I SADRAJ
SE LIT C.8.1.
STRUKTURA
STRUKTURA
STRUKTURA
STRUKTURA
D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU
GRAMATIKA
GRAMATIKA
GRAMATIKA
Uenik poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i u razliitim situacijama primjenjuje znanja o sintaktinoj organizaciji jednostavne i sloene reenice, o vrstama rijei i veznim rijeima; ima odreena znanja o povijesti talijanskog jezika, razlikuje standardni jezik od dijalekta.
21
LEKSIK
SE LIT D.5.2.
Uenik razumije da rijei imaju razliita znaenja i razumije znaenje rijei u tekstu; svjestan je da se u komunikaciji koriste razliiti podsustavi jezika i dijalekata, koristi izvore znanja.
LEKSIK
SE LIT D.6.2.
Uenik razumije da rijei imaju razliita znaenja i razumije znaenje rijei u tekstu; svjestan je da se u komunikaciji koriste razliiti podsustavi jezika i dijalekta, koristi izvore znanja.
LEKSIK
Uenik razumije slinosti i razlike izmeu jezika/dijalekata i njihovu društvenu (jezini podsustavi) i komunikacijsku upotrebu; razumije i primjenjuje znanja o leksiku i komunikaciji u razliitim situacijama, koristi izvore znanja.
LEKSIK
Uenik razumije slinosti i razlike izmeu jezika/dijalekata i njihovu društvenu (jezini podsustavi) i komunikacijsku upotrebu; razumije i primjenjuje znanja o leksiku i komunikaciji u razliitim situacijama, koristi izvore znanja.
22
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i knjievnost od 1. do 4. razreda srednje škole podijeljeni po domenama
Odgojno obrazovni ishodi za talijanske srednje škole jednaki su za sve programe obrazovanja. Talijanski jezik i knjievnost ima kljunu vanost u razvoju ne samo jezinih vještina talijanskog materinskog jezika ve i u samom razvoju identiteta. Ta injenica poprima još vee znaenje u kontekstu Istre i Kvarnera zbog poloaja i uloge jezika Talijanske nacionalne zajednice na tom podruju. Neovisno o programu obrazovanja nastavni predmet mora pokriti svako podruje na nain da stvara generacije svjesnih graana ponosnih na vlastiti identitet i vlastito jezino te kulturološko naslijee. Razlike izmeu triju inaica Kurikuluma, razraenih u nastavku ovog dokumenta (za programe obrazovanja: gimnazije, strukovne smjerove sa 140 sati godišnje i strukovne sa 105 sati godišnje) izraavaju se u raznim nastavnim domenama kao i u razradi ishoda. Utjecaji su prikazani u obliku grafikona na kraju pojedinog razreda. U gimnazijama prevladava domena Knjievnosti dok u strukovnim programima prevladavaju domene Usmene komunikacije (slušanje i govorenje) i Pisanje. Budui da pripremaju uenike za ciljane strukovne profile, takva je razlika opravdana zbog same prirode programa koji imaju razliite odgojno-obrazovne ishode. Slijedom navedenog, razrada ishoda koji se odnose na inaice Kurikuluma strukovnih programa, usredotoena je na razvoj vještina koje se odnose na funkcionalniju i pragmatiniju uporabu jezika, poglavito u odnosu na jezine vještine pojedinih jezika struka koji prate posebna zanimanja strukovnih programa. Razlika dviju inaica strukovnog Kurikuluma, s godišnjom satnicom od 140 i 105 sati, osim u ishodima, vidljiva je i u razliitom obimu sadraja za obradu. Odgojno-obrazovni ishod „Valorizacija knjievnih i neknjievnih tekstova“ (SMS LLI C.1.2. i SMS LLI C.2.2.) nije prisutan u prve dvije godine uenja, ve se javlja u treoj i etvrtoj godini, kada je uenik u stanju razviti vlastito kritiko mišljenje i vrednovati razne knjievne i neknjievne tekstove, poistovjeujui jezine karakteristike s estetskim svjetonazorom knjievne tradicije.
KOMUNIKACIJA
SMS LLI A 1.1.
Uenik se slui leksikom i izraajnom baštinom talijanskog jezika potrebnom za interakciju u verbalnoj komunikaciji u razliitim kontekstima.
KOMUNIKACIJA
SMS LLI A.2.1.
KOMUNIKACIJA
SMS LLI A.3.1.
KOMUNIKACIJA
SMS LLI A.4.1.
23
Uenik se slui izraajnim jezinim sredstvima i stvara tekstove razliitih vrsta u skladu s njihovom komunikacijskom svrhom.
SMS LLI B.2.1.
Uenik se slui izraajnim jezinim sredstvima i stvara tekstove razliitih vrsta u skladu s njihovom komunikacijskom svrhom.
SMS LLI B.3.1.
Uenik se slui izraajnim sredstvima i stvara tekstove raznih vrsta u skladu s razliitom komunikacijskom svrhom.
SMS LLI B.4.1.
Uenik se slui izraajnim sredstvima i stvara tekstove raznih vrsta u skladu s razliitom komunikacijskom svrhom.
C) KNJIEVNOST
KORIŠTENJE TEKSTOVA
Uenik ita, razumije, prepoznaje i usporeuje knjievne i neknjievne tekstove. Tijekom itanja zapaa i prilagoava informacije.
SMS LLI C.2.1.
Uenik ita i kritiki razmišlja o knjievnim i neknjievnim tekstovima. Tijekom itanja zapaa i prilagoava informacije.
SMS LLI C.3.1.
Uenik ita i kritiki razmišlja o knjievnim i neknjievnim tekstovima. Tijekom itanja interpretira i donosi vrijednosne sudove.
SMS LLI C.4.1.
Uenik ita i kritiki razmišlja o knjievnim i neknjievnim tekstovima. Tijekom itanja interpretira i donosi vrijednosne sudove.
VALORIZACIJA KNJIEVNIH I NEKNJIEVNIH TEKSTOVA
SMS LLI C.1.2.
SMS LLI C.2.2.
SMS LLI C.3.2.
Uenik valorizira knjievne i neknjievne tekstove odreujui jezina svojstva i estetsku dimenziju.
VALORIZACIJA KNJIEVNIH I NEKNJIEVNIH TEKSTOVA
SMS LLI C.4.2.
SMS LLI A 1.2.
Uenik razlikuje i koristi suvremene oblike vizualne i multimedijalne komunikacije, uzimajui u obzir izraajne mogunosti i tehnike alate mrene komunikacije.
SMS LLI A.2.2
SMS LLI A.3.2.
SMS LLI A.4.2.
24
SMS LLI C.1.3.
Uenik stavlja autore, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, prepoznajui kroz tekstove razvoj talijanske knjievnosti te njihov kulturni, etiki i civilizacijski doprinos.
POVIJESNA KONTEKSTUALIZACIJA AUTORA, DJELA I KULTURNIH POKRETA
SMS LLI C.2.3.
Uenik stavlja autore, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, prepoznajui kroz tekstove razvoj talijanske knjievnosti te njihov kulturni, etiki i civilizacijski doprinos.
SMS LLI C.3.3.
Uenik stavlja autore, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, usporeujui u europskoj perspektivi proces razvoja talijanske knjievnosti i njen kulturni, etiki i civilizacijski doprinos.
SMS LLI C.4.3.
Uenik stavlja autore, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, usporeujui u europskoj perspektivi proces razvoja talijanske knjievnosti i njen kulturni, etiki i civilizacijski doprinos.
PORTRETI PISACA I SUSRETI S KNJIEVNIM DJELIMA
SMS LLI C.1.4.
Uenik poznaje glavne autore i djela talijanske i meunarodne kulturne baštine iz razdoblja srednjeg vijeka, razumijevajui svjetonazor i poetiku razdoblja.
SMS LLI C.2.4.
Uenik poznaje autore i glavna djela talijanske i meunarodne kulturne baštine od humanizma do baroka, razumijevajui svjetonazor i poetiku razdoblja.
SMS LLI C.3.4.
Uenik poznaje autore i glavna djela talijanske i meunarodne kulturne baštine u 18. i 19. stoljeu, razumijevajui svjetonazor i poetiku razdoblja.
SMS LLI C.4.4.
Uenik poznaje autore i glavna djela talijanske i meunarodne kulturne baštine u 20. stoljeu i suvremenoj knjievnosti, razumijevajui svjetonazor i poetiku razdoblja.
ITANJE I RAZVOJ KRITIKOG MIŠLJENJA
SMS LLI C.1.5.
SMS LLI C.2.5.
SMS LLI C.3.5.
Uenik razvija kritiko mišljenje o obraenim knjievnim i neknjievnim tekstovima te o kulturnim, dramskim i kinematografskim manifestacijama kojima prisustvuje, razumijevajui njihovo znaenje koje promišlja u skladu sa svojim razvojem i zrelošu vlastitih zapaanja.
SMS LLI C.4.5.
Uenik razvija kritiko mišljenje o obraenim knjievnim i neknjievnim tekstovima te o kulturnim, dramskim i kinematografskim manifestacijama kojima prisustvuje, razumijevajui njihovo znaenje koje promišlja u skladu sa svojim razvojem i zrelošu vlastitih zapaanja.
25
SMS LLI D.1.1.
Uenik usvaja tehnike uenja i metode za usavršavanje talijanskog materinskog jezika.
SVIJEST O UPORABI JEZIKA NA SVIM RAZINAMA
SMS LLI D.2.1.
SMS LLI D.3.1.
SMS LLI D.4.1.
GRAMATIKA
Uenik se slui usavršenim vještinama za poboljšanje kvalitete vlastite jezine produkcije kao i izraajnim sredstvima potrebnim za komunikaciju. U govoru/slušanju opaa i prilagoava informacije. Uenik pravilno koristi jezine strukture.
GRAMATIKA
Uenik se pravilno slui izraajnim sredstvima potrebnim za komunikaciju. U govoru/slušanju zapaa i prilagoava informacije.
GRAMATIKA
Uenik se slui usavršenim vještinama za poboljšanje kvalitete vlastite jezine produkcije, usmene i pisane, na svim razinama.
GRAMATIKA
Uenik se slui usavršenim vještinama za poboljšanje kvalitete vlastite jezine produkcije kao i izraajnim sredstvima potrebnim za komunikaciju.
TALIJANSKI JEZIK U KONTEKSTU
26
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik od 1. do 8. razreda osnovne škole
1. RAZRED – 175 sati
USMENA INTERAKCIJA
Uenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama poštujui pravila komunikacije te oblikuje jasne i svrhovite poruke.
− zauzima stav u kojem aktivno i paljivo sluša, koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija);
− paljivo sluša sugovornika ne prekidajui ga u govorenju, poštujui opeprihvaena pravila razgovora (eka svoj red prije nego što pone govoriti);
− sluša, pamti i razumije jednostavne zahtjeve, naredbe, upute, pravila igre i odgovara odgovarajuim ponašanjem;
− pravilno izgovara rijei obraajui posebnu panju na dvostruke zatvornike i na fonem L;
− postavlja pitanja kako bi zatraio informacije i daje jasna i cjelovita objašnjenja;
− odgovara na pitanja koja postavljaju uitelj i/ili drugi uenici iz razreda koristei primjeren rjenik;
− prepriava vlastita iskustva i kratke prie;
− na prikladan nain sudjeluje u zajednikim razgovorima;
− dijeli i trai informacije, koristi reenice s razliitim svrhama govorenja: zahvala, isprika, zahtjev, poziv;
− tono intonira izjavne, upitne i uskline reenice.
Sluša, razumije i izvodi na prikladan nain veinu jednostavnih naredbi i uputa vezanih uz svakodnevni ivot; odgovara na pitanja zatvorenog tipa i jednostavna pitanja otvorenog tipa, uz pomo uitelja i na nepotpun nain.
Sadraji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- aktivno slušanje, pravilan izgovor, postavljanje pitanja, prepriavanje iskustava i pria, upute, zadaci, molbe, naredbe, pravila igre, zahvale, isprike, pozivi, kontekst, cilj, primatelj uputa, izgovor, intonacija.
Preporuke za ostvarivanje domene Usmena komunikacija (slušanje i govorenje):
- organizirati situacije uzajamnog slušanja; unaprijed pripremiti prikladnu okolinu za komunikaciju; izraavati se jasno (izgovor, rjeniki i sintaktiki izbor, redoslijed izlaganja); imati na umu svaku školsku aktivnost kao jezino obrazovanje.
27
SE LIT A.1.2.
Uenik sluša i razumije razliite vrste tekstova te izdvaja kljune podatke.
− sluša i razumije kratke pripovijetke koje je ispriao uitelj, odravajui koncentraciju te ih prikazuje crteom;
− razumije i pamti bitne sadraje slušanih tekstova;
− analizira i razumije nove rijei nauene kroz slušanje;
− ponovno koristi nove rijei na nain koji odgovara kontekstu;
− shvaa glavne informacije iz jednostavnog slušanog teksta, odgovarajui na pitanja na logian i koherentan nain;
− izlae u kronološkom slijedu ispriani sadraj;
− odgovara na primjeran i uljudan nain.
Sluša i razumije razne vrste tekstova; izraava se osnovnim pojmovima u razgovoru; izlae bitne dijelove pripovijetke na nepovezan nain.
Sadraji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva:
- aktivno slušanje itanih tekstova, globalno razumijevanje smisla teksta, izdvaja kljune podatke, analizira i ponovno upotrebljava rijei, kronološki red.
- imajui u vidu da uenikova elja za itanjem proizlazi iz uitka tijekom slušanja pria, predstaviti ueniku tekst itajui ga ekspresivno i uz pravilnu intonaciju, pazei pritom osobito na izgovor.
B) PISANJE
TEHNIKA PISANJA
SE LIT B.1.1.
Uenik piše slova, rijei i reenice jasnim rukopisnim pismom koristei nauena slova.
- grafiki organizira stranicu; - poštuje prostor definiran na listu i piše unutar
zadanog prostora; - crta i reproducira smjerove i linije (postupci
poetnog opismenjavanja) - usavršava pokret ruke za izradu grafikog znaka; - razumije i vlada vezom fonem-grafem; - grafiki oblikuje samoglasnike, suglasnike, slogove,
digrafe i teške foneme; - piše slova, rijei i reenice velikim i malim
rukopisnim slovima prema modelu; - prepoznaje i reproducira abecedu pisano i usmeno; - piše diktirane rijei i reenice velikim rukopisnim
slovima; - piše rijei uz pomo slika; - prepisuje kratke tekstove.
Uz povremenu pomo uitelja piše slova, rijei i kratke reenice velikim rukopisnim slovima pratei model.
- grafiko oblikovanje, poetno pisanje, fonemi, grafemi, otvornici, zatvornici, slogovi, dvostruka slova, reenini dijelovi, velika i mala slova, abeceda, rijei, reenice, kratke izjave.
Preporuke za ostvarivanje domene Pisanje:
- obaveza je uitelja da obrati pozornost na poloaj i dranje olovke; ukoliko je pritisak na papir prevelik moe se iskoristiti karton ispod papira ili vrlo tanak papir kako bi se djetetu ukazalo na prevelik pritisak.
28
Uenik piše slova, rijei i reenice jasnim rukopisnim pismom.
- piše mala i velika rukopisna slova; - prepoznaje, razlikuje i ovladava pisanje razliitih
slova; - samostalno piše rijei i reenice rukopisnim
pismom;
- piše diktat rukopisnim pismom.
Samostalno prepisuje i piše slova, rijei i kratke reenice rukopisnim slovima uz primjenu pravopisnih pravila.
− mala i velika rukopisna slova, diktati reenica rukopisnim slovima.
− odabir pravca pouavanja pisanju povjeren je uitelju, koji e koristiti razne metode po potrebi, a prilagoavajui ih situacijama, pojedninim uenicima, njihovoj osobnosti, ishodima koje treba postii.
− uitelj moe ostvariti ishod B.1.2. do kraja prvog polugodišta drugog razreda, uzimajui u obzir motorike poteškoe vezane uz pisanje.
SE LIT B.1.3.
Uenik piše kratke reenice koje se odnose na vlastita iskustva, u skladu s osobnim jezinim razvojem.
- zadanim rijeima piše reenice razliitoga znaenja; - samostalno piše rukopisnim slovima jednostavne
kohezivne reenice (poruke, obavijesti, dovršavanje reenica);
- sastavlja jednostavne reenice o vlastitim iskustvima;
- dovršava priu s reenicama; - oblikuje jednostavne pisane tekstove; - piše tekstne vrste: razglednice, estitke i slino.
Samostalno piše jednostavne reenice koje se odnose na vlastita iskustva, i to ini na osnovan nain.
− rijei, reenice, reenini dijelovi, komunikacijski tekstovi.
− vještina stvaranja bit e razvijana prema fazama: a) pisanje rijei i kratkih tekstova razliite prirode, na razliite naine (prepisivanje, diktiranje, samostalno i grupno stvaranje); b) postupno uoavanje slaganja u rodu i broju i, u oitim sluajevima, u vremenima, npr. u reenicama koje poinju s: juer, danas, sutra.
- uitelj moe ostvariti ishod B.1.2. do kraja prvog polugodišta drugog razreda, uzimajui u obzir motorike poteškoe vezane uz pisanje.
C) ITANJE
TEHNIKA I SADRAJ
SE LIT C.1.1.
Uenik ita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i saimanje sadraja teksta, razumije temu te oblikuje vlastita jednostavna mišljenja.
- ita slike i rijei (globalno itanje); - razumije i vlada vezom fonem-grafem; - ita slogove, digrafe i teško izgovorive rijei; - razumije znaenje proitanih rijei; - vrši sintezu slogova fonema za tvorbu rijei; - koristi globalno itanje tekstova raznih vrsta (kratki
pripovjedni tekstovi, opisni tekstovi, bajke, djeje pjesmice);
- razlikuje velika od malih slova; - prilagoava intonaciju glasa prema vrsti teksta; - sudjeluje u grupnim igrama i grafiki prikazuje
proitane tekstove;
ita na zadovoljavajui nain i razumije kljune informacije u tekstu.
29
- prepoznaje kljune sadraje i informacije u tekstu (likovi, vrijeme, mjesto);
- opisuje situacije iz proitanog teksta; - komentira ih u odnosu na vlastito iskustvo.
Sadraji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - pripovjedni tekstovi (bajke; likovi, vrijeme i mjesto), opisivaki i poetski (pjesmice za djecu); slogovi,
dvostruka slova i teško izgovorivi fonemi, velika i mala slova, intonacija, likovi, prostor i vrijeme, opis i dojam.
Preporuke za ostvarivanje domene itanje: - potaknuti uenike na poštivanje glavnih pravopisnih znakova (toka i zarez) i na pravilnu intonaciju reenica
koje završavaju tokom, upitnikom ili usklinikom.
ITANJE
Uenik ita zadane ili samostalno odabrane tekstove djeje knjievnosti prema vlastitom interesu.
- redovito posjeuje knjinicu i posuuje knjige prikladne za svoju dob;
- identificira i prepoznaje obiljeja raznih vrsta tekstova za djecu;
- ita, razumije i komentira odabrane tekstove; - ita tekstove koji se odnose na narodnu tradiciju
Talijanske nacionalne zajednice; - svakodnevno izabire tekst za itanje koji mu nudi
uitelj ili samostalno izabire jedan knjievni tekst iz djejih knjiga;
- izdvaja iz knjievnoga teksta što mu se svia i što mu se ne svia;
- sastavlja popis proitanih knjiga, usporeuje vlastiti popis s popisom ostalih uenika;
- izraava vlastito mišljenje o proitanome tekstu; - objašnjava razloge zbog kojih mu se neki knjievni
tekst svia ili ne svia.
Samostalno izabire jednostavne tekstove za itanje i ita tekstove prema vlastitome interesu.
Sadraj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi raznih vrsta (bajke, basne, pripovijetke), opis i dojam.
Preporuke za ostvarivanje domene itanje:
- zadati ueniku itanje i drugih tekstova, osim onih predstavljenih u razredu, pogotovo autore Talijanske nacionalne knjievnosti; valorizirati školsku knjinicu kao mjesto posveeno itanju;
- LEKTIRA IZ KURIKULUMA: smatra se potrebnim zadati uenicima itanje najmanje 4 bajke tijekom jedne školske godine.
Uenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila; razumije strukturu reenice i koristi glavne
- identificira pojedine foneme postavljene na poetku, na kraju i u sredini rijei (igre rijeima: zamjena i/ili dodavanje fonema na poetku, na kraju ili u sredini rijei; vlakovi i jezini nizovi ...);
- rastavlja jednostavne rijei na slogove i foneme; - sintetizira izolirane slogove fonema za tvorbu
jednostavnih rijei; - otkriva i ispravno primjenjuje sva pravopisna
pravila; - poznaje funkciju znakova interpunkcije (toka,
Povremeno ne prepoznaje i koristi glavna pravopisna pravila; na poticaj razumije strukturu reenice; povremeno ne poštuje znakove interpunkcije.
30
- fonemi, slogovi, rijei, pavopisna pravila, pravopisni znakovi.
Preporuke za ostvarivanje domene Promišljanje o jeziku:
- iskoristiti razne digitalne aplikacije za ostvarivanje igara/vjebi.
LEKSIK
Uenik postepeno proširuje leksik i ispravno koristi postepeno nauene rijei.
- postepeno proširuje leksik; - igra se rijeima na nain da ih rastavlja, preoblikuje,
izmišlja i klasificira; - u rijeima prepoznaje slinosti i razlike u zvuku i
znaenju; - koristi prikladan leksik u razgovornom jeziku; - razumije veze izmeu rijei; - valorizira dijalekt svoje regije.
Posjeduje osnovni i generiki leksik, uz pomo uitelja postepeno ga obogauje.
- leksik, registar, dijalekt, sintaktiki odnosi.
Preporuke za ostvarivanje domene Promišljanje o jeziku:
- ne zadovoljiti se korištenjem pogrešnih ili nepreciznih izraza, ili nepotpunim reenicama, naprotiv u svakoj prilici zahtijevati trud oko postizanja prikladne komunikacije, ukazivati na korištenje pogrešnih ili nepreciznih izraza; odravati prikladan jezik (ne pojednostavnjen) u bogatstvu jezika, sintaktikoj i intonacijskoj raznovrsnosti.
NAPOMENA:
U postizanju ishoda i u cilju kulturnog sazrijevanja te razvoja vještina koje zahtijeva suvremeno društvo, jasno je vidljiva obrazovna vrijednost koju moderne tehnologije imaju u školama. Ishodi se stoga postiu i uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje predstavljaju dragocjeno sredstvo koje je u mogunosti odgovoriti na razliite potrebe mnoštva uenika i njihovih razliitosti te na taj nain predstavljaju imbenik inkluzije. Neophodno je usvojiti digitalni jezik i njegovu strukturu, kao temelj za djelovanje u stvaranju novih ideja i projekata. Uzajamnost s drugim ljudskim i analognim jezicima prua mogunost da se uenika, sa svojim specifinostima, postavi u središte.
31
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 1. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, uitelj moe odstupiti do 10 % od preporuene postotne zastupljenosti pojedine domene. U svim se domenama razvijaju temeljne jezine vještine te potie razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potie se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, itanja, pisanja te se njihovim meudjelovanjem ujedno potie i razvoj leksika.
40%
25%
25%
10%
USMENA INTERAKCIJA
Uenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne i svrhovite poruke, prepriava vlastite doivljaje poštujui pravila formalnog i neformalnog razgovora.
- zauzima stav u kojem aktivno i paljivo sluša, koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija);
- uljudno sluša sugovornika ne prekidajui ga u govorenju;
- sluša, pamti i razumije jednostavne zahtjeve, naredbe, upute, pravila igre i odgovara odgovarajuim ponašanjem;
- obraa panju na sugovornika u razgovorima i raspravama, razumije tue ideje i percipira njihovu osjetljivost;
- sluša i razumije tekstove koje ita uitelj, odrava koncentraciju i zainteresiranost u prikladnom trajanju;
- ispravno izgovara rijei obraajui posebnu panju na dvostruke zatvornike i na fonem L;
- na prikladan nain sudjeluje u zajednikim razgovorima/raspravama (poštuje temu);
- razgovara i sluša poštujui trajanje i ispravan nain razgovora;
- ukljuuje se u razgovoru te aktivno pridonosi istome;
- dijeli i trai informacije, koristi reenice s razliitim svrhama govorenja: zahvala, isprika, zahtjev, poziv;
- tono intonira izjavne, upitne i uskline reenice.
Sluša, razumije i sudjeluje u razgovorima o temama iz svakodnevnog ivota; uz pomo uitelja govori o vlastitim iskustvima na povezan i odgovarajui nain.
- aktivno slušanje, upute, zadaci, molbe, naredbe, pravila igre, zahvale, isprike, pozivi, kontekst, cilj, primatelj uputa, izgovor, intonacija.
- potaknuti uenika na korištenje pravilnog jezika za razvijanje vještine jasnog i urednog izlaganja injenica, dogaaja, iskustava i informacija.
33
SE LIT A.2.2.
Uenik sluša, razumije i prepriava razliite vrste tekstova te izdvaja kljune podatke.
- sluša i razumije objašnjenja, pripovijedanja i opise; - razumije i pamti bitne sadraje slušanih tekstova; - analizira i razumije nove rijei nauene kroz
slušanje; - postavlja pitanja koja su relevantna i korisna za
razumijevanje slušanog teksta; - provjerava razumijevanje odslušanog teksta kroz
interakciju s drugim uenicima; - poštuje vremenski slijed pri pripovijedanju glavnih
dogaaja; - odgovara na primjeran i uljudan nain.
Sluša i razumije razne vrste tekstova; izraava se osnovnim pojmovima u razgovoru; izlae bitne dijelove pripovijetke na nepovezan nain.
- pripovijedanje i opisivanje, objašnjenja, aktivno slušanje, opi smisao, argumentacija i kronološki slijed.
Preporuke za ostvarivanje domene Usmena komunikacija (slušanje i govorenje): - obratiti pozornost na organizaciju sadraja usmene komunikacije prema kriteriju vremenskog slijeda.
B) PISANJE
SE LIT B.2.1.
Uenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezinim razvojem uz pomo smjernica; obrauje tekstove dopunjavajui i preoblikujui ih.
- piše opisne tekstove na temelju smjernica; - izmišlja ili mijenja uvod, intervenira u razvoj teksta; - mijenja zakljuak; - mijenja radnje likova i/ili uvodi nove likove; - otkriva rijei i izraze korisne za opisivanje - ljudi, ivotinja, predmeta; - piše jednostavne pripovjedne tekstove pratei
smjernice, uz pomo slika ili pitanja smjernica; - opisuje likove iz proitanih tekstova i povezuje ih s
vlastitim iskustvom.
Pratei smjernice piše jednostavne pripovjedne i opisne tekstove; uz povremenu pomo uitelja obrauje ili preoblikuje tekst.
- pripovjedni i opisivaki tekst, uvod, razrada, zakljuak; likovi, osobna iskustva.
- korištenje slika za stvaranje pripovjednih tekstova; poticati uenika na slobodno izraavanje, poticati rad u paru i rad u grupi.
Uenik oblikuje jasne i koherentne tekstove raznih vrsta; izraava doivljaje, osjeaje, koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put.
- sastavlja kratke i strukturalno jednostavne tekstove, u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom;
- opisuje ljude, ivotinje, predmete i okruenje u skladu sa zadanim uputama;
- piše o vlastitim iskustvima (školsko i/ili obiteljsko okruenje) poštujui logike i vremenske sekvence;
- planira i samostalno proizvodi jednostavne pisane tekstove te ui razlikovati bitne od nebitnih elemenata i bira elemente u odnosu na primatelje i svrhu teksta;
- piše basne i bajke na temelju modela smjernica; - opisuje likove iz proitanih tekstova i povezuje ih s
Samostalno piše jednostavne pripovjedne i opisne tekstove koji se odnose na vlastita iskustva, i to ini na osnovan nain.
34
komunikacije: razglednice, estitke, elektronika pošta.
Sadraji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - pripovjedni tekstovi (bajke, basne) i opisivaki (likovi); pisma, razglednice, estitke, elektronika pošta.
Preporuke za ostvarivanje domene Pisanje: - koristiti multimedijalni sadraj kao potporu u postizanju ishoda (sheme i umne mape).
C) ITANJE
TEHNIKA I SADRAJ
SE LIT C.2.1.
Uenik ovladava vještinom itanja, naglas i u sebi, samostalno razumije razne vrste tekstova, uoava temu i oblikuje vlastita jednostavna mišljenja.
- utvruje izraajno itanje: ispravno i teno ita naglas, poštujui znakove interpunkcije i ispravnu intonaciju;
- ita u sebi uz primjenu odgovarajue tehnike; - interpretira knjievne i obavijesne tekstove
(recitira i dramatizira); - ita i razumije globalan smisao jednostavnih
pjesmica za djecu/poezija; - ui napamet poetske tekstove; - razumije razne vrste tekstova i njihovu svrhu
(pripovijetka, bajka, opis itd.); - razumije globalno znaenje jednostavnih tekstova
odgovaranjem na pitanja otvorenog tipa; - postavlja pitanja o proitanom tekstu; - ubacuje informacije iz teksta u jednostavnu
shemu, takoer uz pomo slika.
ita samostalno i dovoljno teno; ponekad ga treba voditi/potaknuti u razumijevanju sadraja.
- utvrivanje vještine itanja; opi smisao, cilj komunikacije, izricanje pitanja, uvrštavanje informacija; recitiranje, dramatizacija; pripovijedanje, bajka, basna, opis, poezija/pjesmica za djecu.
- primjeniti nove tehnologije i nova saznanja u pouavanju itanja kroz sheme i umne mape; poticati informatiku pismenost uenika s ciljem poboljšanja razvoja itanja i kreativnih, logikih i organizacijskih vještina i kroz korištenje digitalnih multimedijalnih aplikacija.
STRUKTURA
- prepoznaje i razlikuje temeljnu strukturu teksta (uvod, slijed dogaaja i zakljuak);
- prepoznaje bitne sastavnice poezije (stih, kitica, rima);
- ita i razumije pripovjedni tekst te rašlanjuje glavna strukturna i anrovska obiljeja (likovi, vrijeme itd.);
- analizira glavnu strukturu opisnog teksta: referenta (osoba, ivotinja ili predmet) i kvalitete referenta (opisani ili nabrojeni elementi referenta;);
- razumije glavne informacije iz teksta kako bi ga mogao saeti;
- analizira i dijeli tekst u sekvence kako bi ga mogao saeti.
ita razne tekstove, ponekad ga uitelj mora potaknuti da odgovori na pitanja koja se odnose na razumijevanje teksta i njegove strukture; uz vodstvo uitelja saima sadraj proitanog teksta.
35
Sadraj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - pripovjedni tekst, opisivaki (osobe, ivotinje i stvari), poetski (stih, kitica, rime); struktura i anr, analiza i
sinteza teksta, pripovjedne tehnike, saetak.
Preporuke za ostvarivanje domene itanje: - istaknuti vanost dijeljenja teksta u sekvencije pratei pravila koja obiljeavaju poetak nove sekvencije
(promjena vremena, promjena mjesta, ulaz ili izlaz sa scene jednog lika, promjena teme).
ITANJE
SE LIT C.2.3.
- redovito posjeuje knjinicu i posuuje knjige prikladne za svoju dob;
- ita, razumije i komentira odabrane tekstove iz knjiga za djecu;
- identificira i prepoznaje obiljeja raznih vrsta tekstova za djecu;
- izraava mišljenja i osjeaje nakon itanja knjievnog teksta;
- opisuje situacije, dogaaje i likove prisutne u knjievnom tekstu;
- ita tekstove koji se odnose na narodnu tradiciju Talijanske nacionalne zajednice i uoava njihova obiljeja;
- sastavlja popis proitanih knjiga, usporeuje vlastiti popis s popisom ostalih uenika;
- izraava svoje mišljenje o proitanom knjievnom tekstu;
- izdvaja iz knjievnoga teksta što mu se svia i što mu se ne svia.
Uz pomo uitelja i knjiniara, samostalno bira knjige za itanje, itajui djeje knjige prema svom interesu.
- pripovjedni i opisivaki tekstovi, lektira iz Kurikuluma; izraavanje misli, osjeaja, prosudba i komentara.
- valorizirati školsku knjinicu kao mjesto posveeno itanju; predlagati tekstove autora Taljanske nacionalne zajednice.
- LEKTIRA IZ KURIKULUMA: smatra se potrebnim zadati uenicima itanje najmanje 6 naslova meu kojima bajke i basne tijekom jedne školske godine.
- utvruje i ispravno koristi pravopisna pravila; - rastavlja na slogove, koristi naglasak (akcent),
apostrof, slovo h, ,,E" kao veznik- ,,È" koje objašnjava;
- poznaje i koristi glavne znakove interpunkcije (toka, zarez, upitnik, usklinik);
- prepoznaje, koristi i razumije lanove (odreeni, neodreeni);
- prepoznaje i razlikuje obiljeja imenice (osoba-
Ne poznaje dovoljno temeljito glavna pravopisna pravila; uz pomo uitelja identificira i prepoznaje obiljeja vrsta rijei.
36
ivotinja-stvar, ope-vlastite; rod i broj); - prepoznaje i koristi glagol kao radnju; - prepoznaje i koristi pridjev kao kvalitetu.
Sadraji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - grafike i pravopisne konvencije, pravopisna pravila; slogovi, naglasak, apostrof; lan, ime, glagol/radnja,
pridjev/svojstvo.
LEKSIK
Uenik proširuje leksik i ispravno koristi postepeno nauene rijei promišljajui o rijeima i izrazima prisutnima u tekstovima kako bi proširio vlastiti leksik.
- proširuje leksik itanjem i traenjem odgovarajuih rijei;
- vrši jednostavna pretraivanja rijei i izraza prisutnih u tekstovima;
- promišlja o leksiku, znaenjima, glavnim odnosima izmeu rijei (slinosti, razlike);
- kreativno koristi leksik; - razumije vezu izmeu rijei; - valorizira dijalekt svoje regije.
Ima osnovan i generiki vokabular, postepeno usvaja rijei koje zatim koristi; uz pomo uitelja promišlja o vokabularu i znaenju rijei.
Sadraji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - proširuje leksik, odnosi meu rijeima, dijalekt.
Preporuke za ostvarivanje domene Promišljanje o jeziku: - ostvariti radnje u obliku radionica (kao u školi tako i izvan škole valorizirajui teritorij kao izvor za
obrazovanje i bogaenje proširuje leksika).
NAPOMENA:
U postizanju ishoda i u cilju kulturnog sazrijevanja te razvoja vještina koje zahtijeva suvremeno društvo, jasno je vidljiva obrazovna vrijednost koju moderne tehnologije imaju u školama. Ishodi se stoga postiu i uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje predstavljaju dragocjeno sredstvo koje je u mogunosti odgovoriti na razliite potrebe mnoštva uenika i njihovih razliitosti te na taj nain predstavljaju imbenik inkluzije. Neophodno je usvojiti digitalni jezik i njegovu strukturu, kao temelj za djelovanje u stvaranju novih ideja i projekata. Uzajamnost s drugim ljudskim i analognim jezicima prua mogunost da se uenika, sa svojim specifinostima, postavi u središte.
37
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 2. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, uitelj moe odstupiti do 10 % od preporuene postotne zastupljenosti pojedine domene. U svim se domenama razvijaju temeljne jezine vještine te potie razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potie se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, itanja, pisanja te se njihovim meudjelovanjem ujedno potie i razvoj proširuje leksika.
30%
25%
25%
20%
USMENA INTERAKCIJA
- zauzima stav paljivog i aktivnog slušatelja, koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija);
- uljudno sluša sugovornika ne prekidajui ga u govorenju;
- spontano i znaajno sudjeluje u razgovoru i eka svoj red prije nego što pone govoriti;
- pamti i usmeno oblikuje reenice vezane za vlastito iskustvo u školi ili drugom okruenju;
- ispravno izgovara rijei obraajui posebnu panju na dvostruke zatvornike i na fonem L;
- prepriava dogaaje iz vlastitih iskustava ili izmišljene pripovijetke poštujui vremenski slijed i naglašavajui bitne informacije;
- mijenja funkcionalni stil prema situaciji (privatno, školsko ili javno okruenje)
- komunicira asertivno (uvaava mišljenja sugovornika i njihov stav) i izbjegava nasilnu komunikaciju;
- oblikuje jasna i nedvosmislena pitanja vezana uz obraenu temu i priopava informacije;
- tono intonira izjavne, upitne i uskline reenice;
- dijeli i trai informacije, koristi reenice s razliitim svrhama govorenja: zahvala, isprika, zahtjev, poziv.
Sluša, razumije i sudjeluje u razgovorima o temama iz svakodnevnog ivota; samostalno govori o vlastitim iskustvima na uredan i odgovarajui nain.
- aktivno i pristojno slušanje, komunikacija (traenje informacija, diskusija); zapovjedi, upute, zadaci, isprike, pozivi, zahvale, upiti, razgovori (slobodni ili usmjereni), dosljednost temi, izgovor, intonacija; pripovijetka, redoslijed dogaaja, kljune informacije; registar, jesne reenice, upitne i uskline reenice.
- potaknuti uenika na upurabu prikladnog leksika.
39
SE LIT A.3.2.
Uenik sluša, razumije temu i kljune podatke razgovora ili teksta; izlae usmene tekstove te poštuje vremenski i prostorni slijed dogaaja.
- sluša i razumije objašnjenja, pripovijedanje i opise te uoava njihov globalni smisao;
- razumije nove rijei ili izraze na temelju sadraja; - identificira središnju ideju, kljune rijei, razumije
znaenje slušanog teksta, identificira likove, vremenske sekvence, uzrone veze;
- gleda i sluša dokumentarne, igrane ili animirane filmove;
- izraava mišljenje i prepriava pogledani sadraj; - prepriava slušane tekstove i osobna iskustva na
toan i potpun nain u kronološkom slijedu dogaaja;
- odgovara na primjeran i uljudan nain.
Sluša, ali ne razumije uvijek samostalno temu, nepotpuno izraava glavne informacije govora ili teksta te izlae na jednostavan nain usmene tekstove poštujui vremenski i prostorni slijed dogaaja.
- pripovjedni, opisivaki i regulativni tekst, opi smisao, središnja ideja, kljune rijei; likovi, redoslijed dogaaja, sluajne poveznice; dokumentarni filmovi, dugometrani i crtani filmovi.
- obratiti panju na organizaciju sadraja usmene komunikacije prema kriteriju redoslijeda dogaaja.
B) PISANJE
SE LIT B.3.1.
Uenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezinim razvojem uz pomo smjernica; prerauje tekstove dopunjavajui ih i preoblikujui ih.
- piše opisne tekstove na temelju smjernica; - piše kreativne tekstove na temelju smjernica
(pjesmice, kratke prie, poeziju); - izmišlja ili mijenja uvod, intervenira u razvoj teksta;
mijenja zakljuak; - mijenja radnje likova i/ili uvodi nove likove; - proizvodi jednostavne funkcionalne, pripovjedne i
opisne tekstove u konkretne svrhe (osobne potrebe, komunikacija s drugima, za pamenje sadraja itd.) i povezane sa svakodnevnim dogaajima (školsko i/ili obiteljsko okruenje);
- piše jednostavne upute ili shematske nacrte za provoenje aktivnosti (pravila igre, recepti, sheme, saetci itd.);
- piše zajednike tekstove o školskim iskustvima ili temama uenja;
- vrste tekstova: pripovjedni (basna, bajka, pria), opisni, poezija.
Pratei smjernice piše kratke razliite vrste tekstova; obrauje, preoblikuje ili nadopunjava tekst na elementaran nain.
- pripovjedni tekst (bajka, basna, pripovijetka), opisivaki, regulativni i poetski; rad na tekstu.
- Uputiti uenike u preradu tekstova kroz korištenje shema i umnih mapa.
40
- sastavlja kratke i strukturalno jednostavne tekstove, u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom;
- opisuje ljude, ivotinje, predmete i okruenje u skladu sa zadanim uputama;
- piše o vlastitim iskustvima (školsko i/ili obiteljsko okruenje) poštujui logike i vremenske sekvence;
- planira i samostalno proizvodi jednostavne pisane tekstove te ui razlikovati bitne od nebitnih elemenata i bira elemente u odnosu na primatelje i svrhu teksta;
- piše basne i bajke na temelju modela smjernica; - opisuje likove iz proitanih tekstova i povezuje ih s
vlastitim iskustvom; - piše tekstne vrste koje slue odreenoj vrsti
komunikacije: razglednice, estitke, elektronika pošta.
Samostalno piše tekstove raznih vrsta koji se odnose na vlastita iskustva i uenje i to ini koristei artikulirane reenice; izraava vlastite emocije i raspoloenja na nain koji nije uvijek toan i uinkovit.
- pripovjedni tekst (bajke, basne) i opisivaki (ivotinje, predmeti i prostori); logiki i kronološki slijed; pisma, razglednice, estitke i elektronika pošta.
- postupno poveavati aktivnost pisanog stvaranja za postizanje sve vee autonomije.
C) ITANJE
TEHNIKA I SADRAJ
SE LIT C.3.1.
Uenik ita i razumije razne vrste tekstova; koristi prikladne strategije za analiziranje i saimanje sadraja teksta, uoava temu i oblikuje vlastita mišljenja.
- savladava izraajno itanje: ispravno i teno ita naglas i u sebi pazei na izraajnost;
- predvia sadraj jednostavnog teksta na temelju odreenih elemenata poput naslova i slika, razumije z

Talijanski jezik Talijanski jezik i književnost

Text of Talijanski jezik Talijanski jezik i književnost

Talijanski jezik 1r

PRIJEDLOG PROGRAMA STUDIJA TALIJANISTIKE (diplomski studij) · talijanski jezik struke, na Filozofskim fakultetima gdje su talijanski jezik i književnost predmet studija, privatnim

Latinski jezik, književnost in kultura

JEZIK, KNJIŽEVNOST, DISKURS JEZIČKAISTRAŽIVANJA

TALIJANSKI JEZIK - · PDF fileUVOD Talijanski je jezik na državnoj maturi obvezni predmet. Pristupnici mogu birati hoće li polagati Talijanski jezik na višoj ili osnovnoj razini

hrvatski jezik - književnost

osonh.edu.baosonh.edu.ba/.../uploads/2020/05/BOSANSKI-JEZIK-Jež… · Web viewBOSANSKI JEZIK I KNJIŽENOST, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 11.05.2020

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMUPreddiplomski sveučilišni studij Talijanski jezik i književnost 2 1. UVOD 1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija Pokretanje studija humanističkih

Hrvatski- Jezik i Književnost

ŠKOLSKI KURIKULUM - · PDF fileengleski jezik za 6. r ... talijanski jezik za 4. i 5. razred..... 18 talijanski jezik za 8. razred

MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST

TALIJANSKI JEZIK - dokumenti.ncvvo.hrdokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_12-13/Hrvatski/IK-tal.pdf · UVOD Talijanski jezik je na državnoj maturi obvezni predmet. Pristupnici mogu

Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost

OŠ “Osman Nuri Hadžić”osonh.edu.ba/.../uploads/2020/06/Nastava-01.06.-2020.docx · Web viewBosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost

REPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI … · Engleski jezik i književnost / Povijest umjetnosti Engleski jezik i književnost / Pedagogija Njemački jezik i književnost

NATJEČAJ za upis I razina 2014 2015 · PDF filePsihologija Njemački jezik i književnost 6. lipnja 2014. ljetni rok Engleski jezik i književnost 2. rujna 2014. jesenski rok Talijanski

KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA TALIJANSKI JEZIK …

TALIJANSKI JEZIK - · PDF fileUVOD Talijanski jezik je na državnoj maturi obvezni predmet. Pristupnici mogu birati hoće li polagati Talijanski jezik na višoj ili osnovnoj razini

SVEUČILIŠTE U RIJECI · Njemački jezik i književnost i Talijanski jezik i književnost za koje ostane slobodnih mjesta nakon ljetnog roka jesenski rok 3. rujna 2019. Obavijest:

Talijanski jezik danas, jezik koji teži jezičnom

TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - UNIRI

Maternji Jezik i Književnost

Engleski jezik i književnost

VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU PREDDIPLOMSKI STRUČNI ......2018/04/12 · Poslovni talijanski jezik 1 Poslovni talijanski jezik 2 Poslovni talijanski jezik 3 [email protected] Kabinet

B Talijanski Jezik, Ispitna Knjižica 2 (Materinski Jezik)

HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Započnimo koristiti OneNote - mzo.hr · MP - Engleski jezik -1r - Osnovna škola o: ... Talijanski jezik MP - Talijanski jezik - Srednja škola - v2 https:

Talijanski Jezik Ispitna Knjižica 2 (Materinski Jezik) A

Predmetni kurikulum - Talijanski jezik

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ... · Talijanski jezik i književnost ... Imenice i pridjevi (posvojni/pokazni pridjevi) – Funcionalna primjena – telefonski

Documents

Talijanski jezik Talijanski jezik i književnost

Text of Talijanski jezik Talijanski jezik i književnost