Takticka Primjena Sustava Za Dobivanje Komprimirane Pjene Str 62 70

7/21/2019 Takticka Primjena Sustava Za Dobivanje Komprimirane Pjene Str 62 70

http://slidepdf.com/reader/full/takticka-primjena-sustava-za-dobivanje-komprimirane-pjene-str-62-70 1/9

62

CAFS je sustav za gašenje komprimiranom pjenom(Compressed Air Foam System) koji omogućuje aktiv-no i preventivno gašenje požara, a pogodan je kada po-žar poprima obilježja nekoliko vrsta požara. Zahvaljujućimogućnosti finoga doziranja vlažnosti pjene, višestruko sepovećava učinkovitost samo jednoga spremnika vode na vatrogasnom vozilu. Ova karakteristika dolazi do izraža- ja poglavito u sredinama s ograničenim količinama vode.Dobro prianjanje na površine svih vrsta čini komprimi-ranu pjenu izuzetno dobrim sredstvom za gašenje i pre- venciju širenja požara klase “A”. Osim za požare klase “A”,komprimirana pjena dobro je sredstvo za gašenje i požaraklase “B”.

Ključne riječi: sustavi, pjena, požari

In accordance with increasing technological innovations

in operational work, necessarily comes to changing of ope-rational-tactical procedures depending on the type of inter-vention. Main goal is to enable better fire protection by theuse of newly developed and available equipment and extinguishing agents. In 2002. the CAFS system for fire compre-ssed foam (Compressed Air Foam System) was introduced inCroatia. Te system allows active and preventive fire extinguishing, suitable when a fire takes on the characteristics ofseveral types of fire. Tanks to the fine dosing of humidity

foam, increase of efficiency is obtained by the use of only one

Taktička primjena sustava za dobivanje

komprimirane pjene

Tactic application of system for obtaining

compressed foam

Dario Bognolo, dipl.ing.dr. sc. Kršulja Marko, dipl. ing.

Teodor Zeoli, bacc. ing.

Dario Bognolo, dipl.ing., Veleučilište u Rijeci, Trpimirova 2/V, 51 000 Rijeka, [email protected]. sc. Marko Kršulja, dipl. ing., Veleučilište u Rijeci, Trpimirova 2/V, 51 000 Rijeka

Teodor Zeoli, bacc. ing.

SAŽETAK

Summary



63

tank of water on the fire trucks. Tis characteristic comes tothe fore especially in areas with limited amounts of water.Furthermore, the quality of the foam is several times impro-ved compared to the foam obtained in a classical method.Good adhesion to surfaces of all kinds makes compressed foam an extremely good mean of preventing spread of fireclass “A “. Compressed foam can also be used as a good extinguishing agent for fire class “B “. Tere are some limitationswith regard to the capacity CAFS is significantly lower compared to the possibilities of classical foam system. Howeverbetter insight in foam system capabilities offers new operati-onal-tactical procedures for fire extinguishing.

Keywords: systems, foam, fires

SUSTAV CAFS – System CAFS

Sustav za dobivanje komprimirane pjene – CAFS jed-nako je učinkovit za neposredno, aktivno gašenje šumskihpožara te za pasivno gašenje, sprječavanje širenja požarananošenjem zaštitnog sloja pjene na gorivu tvar ispredlinije požara. Nekoliko je osobina prepoznato kao pred-nost (Kolleck 2001), a s obzirom na mali postotak vode ukomprimiranoj pjeni postiže se veća učinkovitost gašenjasa spremnikom vode raspoloživim na vozilu: brže priguši- vanje i dogašivanje požara, lokaliziranje požara s malomkoličinom utrošene vode, smanjena potreba za prekriva-njem gorive tvari radi preveniranja ponovnog zapaljenja,smanjena šteta prouzrokovana sredstvom za gašenje, po-trebno je utrošiti manje energije za manipulaciju sa cijev-nim prugama od strane vatrogasaca, efektivnija zaštita odtoplinskog isijavanja u svrhu sprječavanja širenja požara.Postoje, međutim, i mane: mogućnost kvalitetnog odu-

zimanja topline komprimiranom pjenom, a time i savla-davanje požara te preveniranje nastanka flashovera (nagliprijelaz rastućeg požara u stanje u kojem su odjednom za-hvaćeni svi gorivi materijali koji se nalaze u prostoru, pla-meni udar), moguća trzanja na mlaznici mogu biti uzro-kom povrede vatrogasaca što osobito dolazi do izražaja priradu na visini, mogući ispadi kompresora iz rada moguostaviti vatrogasce u opasnoj situaciji bez dovoljnog pro-toka sredstva za gašenje na mlaznici, pouzdanost sustava

u obavljanju zahtjevnih intervencija, troškovi održavanjau eksploataciji, isplativost ulaganja u sustav za dobivanjekomprimirane pjene u odnosu na prednosti njegove pri-mjene u gašenju požara.

Bognolo, D., Kršulja, M., Zeoli, T.: Taktička primjena sustava za dobivanje komprimirane pjene, str.: 62 - 70



64

VATROGASTVO I UPRAVLJANJE POŽARIMA, br. 2/2014., vol. IV, Zagreb

OSNOVNE ZNAČAJKE CAFS SUSTAVA – Generalcharacteristics of CAFS system

Prednost primjene CAFS-a pri gašenju požara pjenomočituje se u brzini postavljanja cijevne pruge za gašenjebez potrebe za umetanje dodatnih elemenata u vodenitok. S obzirom da je zrak već ubačen u vodeni tok, nemapotrebe za upotrebom mlaznica koje će zrak na injektor-skom principu ubacivati u otopinu (Brooks 2005). Ove sučinjenice razlogom početka primjene pjene kao sredstvaza gašenje na vrstama požara na kojima je ranije bila neza-misliva. Jedini zahtjev koji se postavlja je mlaznica s većimpromjerom usnaca, čime se izbjegava mogućnost razara-nja strukture pjene. Pjena dobivena na ovaj način neuspo-

redivo je kvalitetnija od pjene dobivene na klasičan način,slika 1 (Zeoli 2011). Najvažniji parametar, vrijeme polu-raspada, neusporedivo je duže kod CAFS-a, Firefightingsystems 2013.

Kompaktnija je, a prianjanje je kvalitetnije i dugotraj-nije, neovisno o površini i neovisno o nagibu. Posebno jepogodna za prekrivanje vertikalnih površina na koje se lijepi kvalitetno i dugotrajno, slika 2 (Zeoli 2011). Kod ga-šenja požara u zatvorenim prostorima do izražaja osobitodolazi činjenica da CAFS za proizvodnju pjene ne koristizrak kontaminiran dimom. Karakteristično za mlaz pjene

preko CAFS-a je da se na mlaznici ne oduzima energijamlazu pjene, već se uslijed ekspandiranja komprimiranogzraka ta energija povećava. Na taj se način domet mlazo- va povećava i do 30 %, međutim dolazi do pojave trzanjamlaza pjene, Brooks 2005.

Slika 1. Razlika u strukturi pjene dobivene na klasičan način i CAFS-om

Figure 1. Difference in the foam structure a classic way and CAFS



65

Jedna od važnijih karakteristika CAFS-a je mogućnostreguliranja vlažnosti pjene. Suha pjena će se kvalitetno lije-piti za sve vrste površina, bilo vertikalnih ili horizontalnih,stoga će biti prikladnija kao preventivni sloj za zaštitu odprenošenja požara. Mokra pjena će se koristiti u situacija-ma kada uz gašenje postoji potreba i za hlađenjem gorivetvari, nakon čega se na gorivu tvar može nanesti sloj suhepjene za osiguranje od ponovnog nastanka požara. CAFSpod protokom podrazumijeva količinu pjene koja protječeu jedinici vremena, kod klasičnog dobivanja pjene podra-zumijeva se otopina.

TAKTIKA GAŠENJA POŽARA U ZATVORENOMPROSTORU – Tactics for fire-fighting indoors

Taktika pravilnog primjenjivanja sredstava za gašenjepožara, direktnih i strateških naredbi koje maksimalno is-korištavaju raspoloživu opremu iznimno je važna, pogreš-ke izazivaju gubitak ne samo materijalnih vrijednosti negoi života (Grimwood 2013). U tom smislu važno je dobropoznavanje taktika gašenja požara upotrebom CAFS su-stava. Kada se govori o požarima u zatvorenome prostoru,ograničavajući čimbenik kod gašenja CAFS-om je sma-

njena mogućnost rashlađivanja produkata gorenja u svrhuprevencije nastanka flashovera. Karakteristično za požareu zatvorenom prostoru je izgaranje uz nedovoljnu količi-nu kisika, tzv. nepotpuno izgaranje. U takvoj se atmosferi

Slika 2. Prianjanje pjene dobivene CAFS-om na vertikalnu površinu i na vegetaciju

Figure 2. Adhesion CAFS foam obtained on a vertical surface and the vegetation




66


požar često širi tinjanjem, a produkti nepotpunog sagori- jevanja se nakupljaju pri stropu prostora kada temperaturedosežu i do 1000 oC. Kod gašenja požara u zatvorenomprostoru, nužno se govori o oduzimanju topline. Oduzi-manjem topline produktima gorenja ujedno se prevenirai nastanak flashovera i plamenog udara. U tom se smisluflashover sagledava kao požar plina s obzirom da su pro-dukti gorenja koji su uzrok flashovera zapaljivi nesagoreniplinovi. Iako je voda bolje sredstvo za gašenje požara pli-nova u odnosu na pjenu, upotrebom dobrih karakteristikapjene kao sredstva za gašenje, moguće je ukupno vrijemetrajanja intervencije skratiti. Zbog ugušujućeg učinka pje-ne u gašenju, gašenje i kasnije dogašivanje požara će bitiznatno kraće. Kako se zrak potreban za stvaranje pjene u

otopinu ubacuje na samom vozilu pomoću kompresora,produkti gorenja neće utjecati na kvalitetu dobivene pje-ne. Svojstvo komprimirane pjene da se dobro lijepi na sve vrste površina, bile one okomite ili vertikalne, pridonijetće sprječavanju širenja požara na susjedne predmete u ne-kom prostoru ili na susjedne pregrade, a preko njih i nasusjedne prostorije.

Samo gašenje žarišta požara obavit će se mokrom pje-nom koja će uz efekt prekrivanja imati i efekt ohlađivanjana račun otopine koja se iscjeđuje zbog raspadanja pjene.Ujedno ova otopina ima i manju površinsku napetost, asamim time i bolju prodornost u gorivu tvar. Zatvoreneprostore karakterizira zatrpanost prostora najrazličiti- jim predmetima, materijalima koji pod utjecajem toplinepoprimaju karakteristike klase “B” gorivih tvari. Da bi sekvalitetno dogasilo požar, potrebno je razgrtanje zgarištauz istovremeno gašenje. Posebni doprinos daje karakteri-stika pjene takozvana prodorna voda koja nastaje raspa-danjem pjene. Sama voda kao sredstvo za gašenje neće biti

dobar odgovor na ovakvu vrstu požara. Izuzetak je pro-stor za koji se pouzdano zna da u njemu uskladištene tvarinisu kompatibilne s raspoloživim pjenilom ili vodom. Uovisnosti o brzini lociranja žarišta požara, nakon njego- va prekrivanja pjenom, akcija dogašivanja požara trajat ćeznatno kraće nego kod gašenja požara samo vodom.

TAKTIKA GAŠENJA POŽARA NA OTVORENOMPROSTORU –

Tactics for fire-fighting in the open spaceBez obzira o vrsti gorive tvari, zajednička karakteristika

svih požara na otvorenom prostoru je neograničena koli-čina kisika u zoni gorenja, za razliku od požara u zatvore-



67

nom prostoru. Ukoliko se radi o nepristupačnom terenui ograničenim količinama sredstava za gašenje, CAFS ukombinaciji s kvalitetnim terenskim vozilom predstavljakvalitetno rješenje za većinu problema. Komprimiranapjena ima karakteristike i retardanata i supresanata. Kom-primiranom pjenom moguće je aktivno gasiti frontu po-žara, gdje se karakteristike mokre pjene koriste za gašenjepožara, ali i za prodiranje u dubinu gorive tvari dok se sasuhom pjenom osigurava liniju fronte od ponovnog pa-ljenja. Česta je situacija na terenu da se i nakon nekolikodana mukotrpnog gašenja, kada je potrebna samo kontrolaruba zgarišta, rub zanemari, a požar se ponovno rasplam-sa. Nanošenje sloja suhe pjene na rub zgarišta, predstav-

lja kvalitetno i sigurno rješenje ovog problema. Koristećisuhu pjenu i njene karakteristike zaštitni će sloj potrajatii nekoliko sati. Ovakav sloj imat će funkciju neposrednezaštite, uslijed sloja pjene, ali i močenja gorive tvari, zbogpolaganog iscjeđivanja otopine iz pjene. Jasno da zaštitnisloj može biti širok ovisno o potrebi, ali isto tako se takavsloj može koristiti u kombinaciji s neposrednim gašenjempožara. U ovom slučaju zaštitni sloj ima funkciju uspo-renja, dok se mlazom mokre pjene linija fronte požara upotpunosti gasi. Potrebno je spomenuti i da se sposobnostdobrog prianjanja i duga opstojnost na vertikalnim povr-šinama može iskoristiti za postavljanje dobre barijere bezpravljenja prosjeka u šumi. Problematika potrošnje je uprvome redu vezana uz ograničene količine sredstava zagašenje. Kada se radi o pjenilu, uz doziranje od 1 %, ma-tematički je jednostavno izračunati da će za spremnik od100 litara pjenila biti potrebno potrošiti 10 m3 vode da sepotroši čitavo pjenilo iz spremnika. Vodeći računa o tomeda su kod gašenja požara klase “A” doziranja i manja od 1

%, ušteda će biti i veća. Kada se govori o potrošnji trebareći da se za suhu pjenu potrošnja na “C” mlaznici krećeod 30 – 70 l/min. Kada se zna da “C” mlaznica pri radu s vodom troši 220 l/min jasno je vidljiva i ušteda vode. Tran-sport komprimirane pjene za gašenje od vozila do mjestaprimjene treba sagledavati kroz već spominjanu težinu cijevi. Kod CAFS-a kod kojega su cijevi ispunjene kompri-miranom pjenom, težina cijevi po metru je, u ovisnosti okoličini vode u pjeni, zanemariva. Uzimajući u obzir ne-

pristupačnost terena kojem treba pridodati manipulacijusa cijevima ispunjenima vodom, svakako prednost trebadati CAFS-u.




68


TAKTIKA GAŠENJA POŽARA VOZILA UCESTOVNOM PROMETU – Tactics for extinguishing

vehicles in road traffic

Požare osobnih vozila i vozila za prijevoz putnika trebasagledavati kroz dva segmenta: gašenje požara i evakuaci- ju putnika. Govoreći o gašenju vozila u kojima se nalazeosobe, treba voditi računa o vrsti mlaza kojime će se vodaubacivati u vozilo zahvaćeno požarom. Široko raspršenimlaz ili vodena magla, osim što djeluju ohlađujuće, do-brim djelom djeluju i ugušujuće, naročito vodena maglakoja može oduzeti kisik osobama u vozilu. Pjena se rijetkoprimjenjuje kod manjih “svakodnevnih” požara osobnih vozila. Razlog tomu leži i u vremenu potrebnome da se us-

postavi mlaz za klasično dobivanje pjene. Pojavom tlačnih vitala za brzu navalu s mogućnošću dobave pjene preko visokog pritiska, te pojavom CAFS-a, povećava se primje-na pjene i kod manjih požara. Poznato je da automobilskaindustrija u želji za praćenjem trendova razvoja mehani-ke, elektronike, a poglavito ergonomije, poseže za raznimsintetičkim materijalima kod kojih voda neće predstavljatiidealno rješenje za gašenje, a sam proces gašenja će bitidugotrajan. Primjenom pjene za gašenje ove vrste požaraskraćuje se vrijeme potrebno za gašenje, a pjena na prin-cipu prekrivanja oduzima kisik potreban za gorenje i ugu-šuje požar, slika 3.

Slika 3. Gašenje požara osobnog vozila komprimiranom pjenom

Figure 3. Extinguishing fire of personal vehicles with compressed foam



69

U prilog upotrebi pjene za gašenje požara vozila možese navesti i smanjenje usputne štete nastale sredstvomza gašenje. Poznata je činjenica da naglo hlađenje možeprouzročiti pucanje bloka motora, upotrebom pjene kaosredstva za gašenje ova je mogućnost u potpunosti uklo-njena. Komprimirana pjena ima višestruku prednost kodgašenja ove vrste požara. Mogućnost prianjanja čini je do-brim sredstvom za gašenje požara kabinskog dijela vozila,prostora oko motora kao i vanjskih dijelova vozila (guma).Gašenje je znatno kraće, a mogućnost ponovljenog požarauvelike smanjena. Međutim, kao i kod vode i pjena možebiti uzrokom gušenja osoba. Komprimirana se pjena i ov-dje primjenjuje na dva načina: kao “mokra” pjena za samogašenje požara koja će osim gašenja imati i svojstvo prodi-

ranja u krutu gorivu tvar, te kao “suha” pjena u završnoj fazidogašivanja. Suha pjena ima ujedno i funkciju osiguranjaod ponovnog aktiviranja požara i to na način da sprječa- va dotok kisika na gorivu tvar. Kod gašenja požara plinaCAFS nije efikasan, akcidenti s plinskom auto-cisternomza sobom nužno povlače i tehničku službu u vatrogastvu.Bez obzira je li uslijed propuštanja plina nastao požar ilinije, postojat će potreba za sprječavanjem istjecanja plina.Tom je prilikom obavezna upotreba neiskrećih alata u zoniosiguranoj od nastanka požara. Upravo u svrhu sprječava-nja nastanka požara, moguće je upotrijebiti komprimira-nu pjenu. Sloj suhe komprimirane pjene nabacuje se, kakona samu auto-cisternu i plašt spremnika, tako i na prostoroko auto-cisterne. Na ovaj je način prostor osiguran od na-stanka iskrenja i zapaljenja plina uslijed iskre. CAFS-omće uspješno biti ugašen svaki početni požar na bilo koje-mu spremniku goriva te ga je moguće sagledavati kao prviudar, paralelno s kojim se razvija navala s klasičnim susta- vom za dobivanje pjene za gašenje. Svojstvo prianjanja na

razne površine dobro će se iskoristiti prilikom prevenciješirenja požara u svojstvu hlađenja susjednih površina, ali iprevencije ponovnog nastanka požara.

TAKTIKA GAŠENJA POŽARA VISOKIH OBJEKATA– Fighting fire tactics of high level facilities

Požar u visokom objektu ima sve već opisane karakte-

ristike požara u zatvorenom prostoru. Najveća prednostkomprimirane pjene u gašenju požara visokih objekataočituje se u težini vertikale “B” tlačne cijevi, čija je težinaznatno manja u odnosu na vertikalu ispunjenu vodom.Postavljanje dviju vertikala, jedne za vodu te druge za




70


komprimiranu pjenu, moguće je izbjeći. Po obavljenomprvom udaru i lokalizaciji požara, moguće je isprazni-ti vertikalu s vodom i u nju pustiti komprimiranu pjenu.Međutim, treba napomenuti da komprimirana pjena za-htijeva mlaznicu s većim promjerom usnaca cijevi, od 22mm na dalje. Jedini zahtjev za navalnu grupu je u tom smi-slu uzimanje dviju različitih mlaznica od kojih će jednabiti korištena za gašenje vodom, a druga za gašenje kom-primiranom pjenom.

Najveći problem koji se javlja pojavom bilo kojeg no- vog sustava za gašenje je problem shvaćanja operativnefunkcionalnosti. Vodeći se za činjenicom da ne postoji

univerzalno sredstvo za gašenje, potrebno je razvijati i ra-zličita taktička djelovanja operativne grupacije vatrogasnepostrojbe. Govoreći o CAFS-u potrebno je napomenuti dakao i svaki drugi sustav za gašenje, ima svoje prednosti, alii ograničenja i mane. Pri upotrebi sustava CAFS treba vo-diti računa o nekompatibilnosti vode i pjene te sukladnotome koristiti sredstva za gašenje. CAFS daje mogućnostmanje štete nastalu uslijed gašenja kao i racionalizacijusredstava za gašenje. Upotreba komprimirane pjene priunutarnjoj navali ne daje interventnoj ekipi mogućnostupotrebe tzv. sigurnosnog mlaza. Ova činjenica pono- vo navodi na potrebu kombinacije sredstava za gašenje,ali i istovremenu primjenu više vrsta opreme i uređaja.Na kraju treba napomenuti da je CAFS moguće koristi-ti u raznovrsnim intervencijama u kombinaciji s drugimsredstvima, opremom i tehnikom, što svakako pridonosikvaliteti obavljene intervencije.

1. Brooks N. (2005): CAFS - Straight answers for the be- ginner or the expericienced user. Fire Apparatus Maga-zine - A Four Part Article - January, February, March, &

April 2005, http://www.cafsinfo.com.2. Firefighting systems (2013): CAFS (2013), http://www.

rosenbauer.com3. Grimwood, P (2013): Tactical Deployment & Command,

http://www.firetactics.com/CAFS.htm.4. Kolleck, M. (2001): Compressed Air Foam System for

Hazmat Decontamination. Survaic bulletin, Volume XVII Issue 2 - 2001, http://www.cafsinfo.com.5. Zeoli T. (2011): Taktička primjena sustava za dobivanje

komprimirane pjene. Veleučilište u Rijeci, završni rad, Ri- jeka.

ZAKLJUČAK

Conclusion

LITERATURA References

Documents

Takticka Primjena Sustava Za Dobivanje Komprimirane Pjene Str 62 70