Svrhovitost digitalizacije i mrežne prezentacije građe iz

zbirki RARA

DIGITALIZACIJA BAŠTINE(sukladno preporukama i ciljevima EU Komisije)

POLAZIŠTA

CILJEVI

OSTVARENJA

DYNAMIC ACTION PLAN (2005); ACTION PLAN (za “born digital” baštinu) itd.

i2010: DIGITAL LIBRARIES (30. rujna 2005)

2010: DIGITALIZACIJA PREKO 6 000 000 OBJEKATA – U KONAČNICI“BACK UP” LJUDSKOG STVARALAŠTVA U PROTEKLIH 28 000 GODINA

2008: DIGITALIZACIJA PREKO 2 000 000 OBJEKATA I MOGUĆNOST “VIŠEJEZIČNOG PRISTUPA” ISTIMA

http://www.theeuropeanlibrary.org/portal/

PROBLEMI

UPITNOST KONCEPTA “INVEST TO SPARE”

NEMA PARADIGME; NEMA ZAJEDNIČKE METODOLOGIJE

ZAŠTITA

DIGITALIZACIJA

PREZENTACIJA

BAŠTINA MREŽA

“STUPOVI” DIGITALIZACIJE

PREDUVJETIDIGITALIZACIJE?

ULOGAKNJIŽNICA?

ULOGAKNJIŽNIČARA?

ODNOS MEDIJA ISADRŽAJA?

ČITATELJSKENAVIKE?

DOSADAŠNJA ISKUSTVA: PRIKLADNA E-GRAĐA

PODATCI (npr. statistike)

INFORMACIJE (npr. različite baze)

ČASOPISI

Kraći priloziČitatelj traži samo jedan članakČitatelj traži specifičnu temuNakladnik može ponuditi više časopisa

REFERENTNE PUBLIKACIJE

Čitatelj traži samo jednu natuknicuBrza pretraživostPovezivost s ostalim natuknicamaJednostavnost ispravljanja i dopunjavanjaMultimedijalnostNeograničenost broja natuknica

DOSADAŠNJA ISKUSTVA: TEMELJNA OBILJEŽJA E-GRAĐE

JEDNOSTAVNOST PRISTUPA

JEDNOSTAVNOST ISPRAVLJANJA

MOGUĆNOST OBJAVLJIVANJA MNOŠTVA TEKSTOVA

Nema vremenskih i prostornih ograničenja kao u “klasičnim” knjižnicama i knjižaramaOn-line tekstove može istodobno čitati više korisnika

U tiskanim knjigama tekst se može ispravljati tek u ponovljenim izdanjima

PRETRAŽIVOST

On-line pretraživači nude različite mogućnosti, uključujući pretraživanje premaključnim riječima; u tiskanim knjigama tekst se pretražuje pomoću sadržaja i kazala

MOGUĆNOST POVEZIVANJA S DRUGIM TEKSTOVIMA

MULTIMEDIJALNOST

Mrežne je tekstove linkovima moguće povezati s drugim tekstovima,mrežnim stranicama ili određenim sadržajima na bilo kojoj stranici

DOSADAŠNJA ISKUSTVA MREŽNIH KNJIŽNICA (netLibrary,Questia, Ebrary, Books 24x7 itd.)

TRŽIŠTE E-GRAĐE NISU POJEDINCI VEĆ INSTITUCIJE

TRŽIŠTE JE ZAINTERESIRANO ZA OSMIŠLJENE KOLEKCIJE,POJEDINAČNI SE TEKSTOVI TEŽE PRODAJU

NIJE JASNO KOJI JE FORMAT, XML ILI PDF, ISPLATIVIJI IPRIKLADNIJI

OBJAVLJIVANJE E-GRAĐE NIJE ZNATNO JEFTINIJE ODOBJAVLJIVANJA TISKANIH KNJIGA

PRI OBJAVLJIVANJU E-GRAĐE TREBA MAKSIMALNOKORISTITI MOGUĆNOSTI NOVOG MEDIJA

NAKLADNIČKO PODRUČJE KOJE PODRŽAVA E-KNJIGE JESTPODRUČJE ZNANSTVENE KNJIGE

JEDINO JE IZVRSNOST MJERILO KVALITETEI USPJEHA U PODRUČJU E-IZDAVAŠTVA

USPJEŠNOST PREZENTACIJE E-GRAĐE

KLJUČ NIJE U MOGUĆNOSTIMA TEHNOLOGIJE, VEĆ U POTREBAMA KORISNIKA

POZORNOST TREBA USMJERITI NA SADRŽAJI KONTEKST PREZENTACIJE SADRŽAJA

USPJEH OVISI O PAŽLJIVOJ ANALIZI TROKUTA TEHNOLOGIJE – KORISNICI – SADRŽAJI

PREUSMJERAVANJE POZORNOSTI SA “STUPOVADIGITALIZACIJE” NA KORISNIKE

ZAŠTITA

DIGITALIZACIJA

PREZENTACIJA

GRAĐA

ISKORISTIVOSTNOVOG MEDIJA

PRIORITETI

KORISNICI

ISKORISTIVOSTNOVOG MEDIJA

OSMIŠLJENEZBIRKE

NOVI KORISNICI?

“STUPOVI” DIGITALIZACIJE

ZAŠTITA

DIGITALIZACIJA

PREZENTACIJA

• An Expedition to European Digital Cultural Heritage (dokumenti i izvješća s konferencije) http://dhc2006.salzburgresearch.at/content/view/16/17/lang,en/

• Armstrong C. J. i Ray Lonsdale. The Publishing of Electronic Scholarly Monographs and Textbooks. April 1998. http://www.ukoln.ac.uk/dlis/models/studies/elec-pub/elec-pub.htm

• Nielsen, Jakob. How Users Read on the Web, Alertbox for October 1, 1997. http://www.useit.com/alertbox/9710a.html

• “i2010: Digital Libraries” http://ec.europa.eu/information_society/activities_digital_libraries

• Thompson, B. John. Books in the Digital Age. The Transformation of Academic and Higher Education Publishing in Britain and the United States. Cambridge: Polity Press, 2005.

LITERATURA