Upload
jayme
View
73
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Svjetlost u teleskopu. Astronomski dalekozori, put svjetlosti, lom (refrakcija). Astronomski dalekozori. Dalekozor - osnovni astronomski pribor za prihvat svjetlosti od nebeskog objekta . - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Svjetlost u teleskopu
Astronomski dalekozori, put svjetlosti, lom
(refrakcija)
Astronomski dalekozori Dalekozor - osnovni astronomski pribor za
prihvat svjetlosti od nebeskog objekta . Galileo Galilei – početkom 17.st. koristi
teleskop za astronomska opažanja ( planine na Mjesecu, pjege na Suncu, Jupiterovi mjeseci , ...)
Glavni dijelovi teleskopa – objektiv ( leća ili zrcalo ) i okular
Osnovne funkcije teleskopa
Od objekta sakupiti što veću količinu svjetlosne energije i time ostvariti što svjetliju sliku.
Povećati kut pod kojim se vidi slika objekta u odnosu na kut pod kojim se vidi objekt.
Što bolje razdvojiti slike bliskih nebeskih tijela.
Stvaranje slike u teleskopu
Svjetlost svjetlećeg objekta prikuplja objektiv ( leća ili zrcalo) teleskopa . Slika jako dalekog objekta nastaje u žarišnoj ravnini objektiva . Okularom se promatra tu sliku . Slika je uvećana .
Teleskop : a) refraktor , b) reflektor , c) katadiopter .
Osnovna svojstva dalekozora: - promjer objektiva - kutno povećanje - svjetlosna moć - veličina vidnog polja - razlučivanje
Opažanje samo okom i pomoću teleskopa
Teleskopom vidimo objekte uvećane , sjajnije i razmaknutije nego što ih vidimo samo okom .
Okulari
Objektivi
Slika u okularu
Tipovi teleskopa
Reflektor
Katadiopter
Refraktor
Tipovi teleskopa
Refraktori koriste leću kao objektiv za skupljanje
svjetlosti slika nastaje lomom (refrakcijom) na
površinama leće
Reflektori
koriste sferno zrcalo za skupljanje svjetlosti koja se odbija (reflektira) od njegove površine
zrcalo – je na dnu optičke cijevi zrake odbijene od zrcala dolaze do
dijagonalnog zrcala koje pod kutom od 90° odbija svjetlost do okulara na vrhu optičke
cijevi
Replika Newtonovog teleskopa
Katadiopteri za skupljanje svjetlosti koriste sustav leća i
zrcala ovisno o položajima leća i zrcala postoji
mnogo vrsta (Schmidt-Cassegrain, Maksutov-Cassegrain, Ritchey-Chretien... )
Najveći svjetski teleskopi su većinom katadiopteri
KATADIOPTERI
Zvjezdarnica Oton Kučera , Gimnazija Požega
Teleskop CELESTRON c8 – SP (XLT) Schmidt-Casagrain
Karakteristike : Tražilac 6x30 ( povećanje tražioca je 6x , a promjer
njegovog objektiva je 30 mm. )
Objektiv: F= 2032 mm , promjer D = 203 mm ( 8¨ ) , f/10
Barlov dodatak 2x
Okulari Plȍssel ( promjer : 31,7 mm = 1,25¨ ) :
f = 9 mm (Povećanje : 225,8 ) f = 15 mm (Povećanje : 135,5 ) f = 25 mm ( Povećanje : 81,3 ) f = 40 mm ( Povećanje : 50,8 )
ŠKOLSKI TELESKOPI
Teleskop se , gledajući u tražilac, usmjerava na zvijezdu tako da os cijevi usmjeri u nju .
Postava (montaža ) teleskopa :- ekvatorska ( ima polarnu i deklinacijsku osovinu)- azimutalna ( ima vertikalnu i horizontalnu osovinu )
Kvalitetni teleskopi imaju mehanizam za praćenje Zemljine vrtnje .
Pazi: Kada su osovine za položaj dalekozora učvršćene, ne smije se cijev zakretati silom, već samo vijcima za fino pomicanje.
Ne zaboravi staviti kapu na vrh teleskopske cijevi nakon promatranja!
Montaže teleskopa
Montaže teleskopa
NAJVEĆI TELESKOPI REFLEKTORI
Nazivteleskopa
Otvor Države koje susudjelovale ugradnji
Smještaj Zavr-šetakkonst-rukcije
Napomena
Velikidvogledniteleskop(LBT)
2 x 8,4 SAD, Italija,Njemačka
MountGrahamInternationalObservatory,Arizona, SAD
2007. Zrcalo sačaste izrade; aktivna i adaptivnaoptika, interferometrija
Južnoafričkiveliki teleskop(SALT)
11,1x9,8 m Južna Afrika,SAD, VelikaBritanija,Njemačka,Poljska, NoviZeland
South AfricanAstronomicalObservatory,Južna Afrika
2005. Segmentno zrcalo od identičnih šesterokutnihzrcala (ima ih 91). Konstrukcija ograničavaopažanja do 370 zenitne udaljenosti.
Velikikanarskiteleskop(GTC)
10,4 m Španjolska,Meksiko, SAD
Roque de losMuchachosObservatory,KanarskiOtoci
2006. Segmentno zrcalo od 36 manjih šesterokutnih,aktivna optika
Keck 1Keck 2Keckoviteleskopi
10m 10m SAD Mauna KeaObservatory,Havaji
1993.Keck11996.Keck2
Segmentno zrcalo od 36 manjih šesterokutnih,aktivna i adaptivna optika, interferometrija
Hobby-Eberlyteleskop(HET)
9,2 m SAD, Njemačka McDonaldObservatory,Teksas
1997. Segmentno zrcalo od identičnih šesterokutnihzrcala (ima ih 91). Fiksni nagib zrcala (550),slično SALT-u, ograničava opažanja, osnovnanamijena spektroskopija
Subaru (NLT) 8,3 m Japan Mauna KeaObservatory,Havaji
1999. Kompaktno zrcalo, aktivna optika
Vrlo velikiteleskop(VLT):
8,2 m8,2 m8,2 m8,2 m
Europskedržave članiceESO-a i Čile
ParanalObservatory,Čile
1998.1999.2000.2001.
Sustav četiri nezavisna reflektorska teleskopa smogućnošću interferometrije, aktivna iadaptivna optika
Gemini North
Gemini South
8,1 m8,1 m
SAD, VelikaBritanija,Kanada, Čile,Australija,Argentina,Brazil
Mauna KeaObservatory,Havaji
Cerro Pachón,Čile
1999.
2001.
Identični teleskopi na različitim lokacijama -dobra prekrivenost opažanja južnog i sjevernogneba. Aktivna i adaptivna optika
Multiple/Magnum MirrorTelescope(MMT)
6,5 m SAD FredLawrenceWhippleObservatory,Arizona, SAD
19871999.
Od 1977.-1997. teleskop radio s 6 pojedinačnihzrcala (odgovarajuća svjelosna moćkompaktnog zrcala od 4,5m), a od 2002.postavlja se zrcalo od 6,5m - aktivna iadaptivna optika
Magellan 1Magellan 2
6,5 m
6,5 m
SAD Las CampanasObservatory,Chile
2000.
2002.
Pojedinačni teleskopi koji s usporednimopažanjima obuhvaćaju veliko područje neba
Velikiazimutalniteleskop
6 m Rusija ZelenčukskajaKavkaz
1976. Problemi loše optike i temperaturne prilagodbeublaženi naknadno. Loša lokacija.
Veliki zenitniteleskop(LZT)
6 m Kanada,Francuska
Maple Ridge,BritanskaKolumbija
2003. Jeftina izvedba - tekuće (živa) sporo rotirajućezrcalo. Opaža zenitno područje
HaleTelescope
5 m SAD PalomarObservatory,Kalifornija
1948. Dodani suvremeni instrumenti, uključujući iadaptivnu optiku
Opservatorij Smještaj Dijametarleće
Žarišnadaljina
Godinaizrade
Napomena
OpservatorijYerkes
Williams Bay,Wisconsin, SAD
1,02 m 19,4 m 1897. Danas edukcijski i dijelomznanstveni programi
Švedski solarniteleskop,OpservatorijRoque de losMuchachos
La Palma,Kanarski Otoci
1 m 15 m 2002. Opažanja Suncavakuum teleskop;dodatnim zrcalima ostvarenaadaptivna optika;
Opservatorij Lick Mount Hamilton,California, SAD
0,91 m 17,6 m 1888. Svjetlosno onečišćenje reduciranoekološkom rasvjetom 1980-ih
Pariškiopservatorij
Meudon,Francuska
0,83 m +0,62 m
16,2 m 1891. Dvostruki teleskop - kupolaoštećena u nevremenu 1999.;renoviranje
AstrofizičkiopservatorijPotsdam
Potsdam,Njemačka
0,80 m +0,50 m
12,0 m 1899. Dvostruki teleskop - nedavnorenoviran kao znanstvenispomenik
Opservatorij Côted'Azur
Nice, Francuska 0,76 m 17,9 m 1888. Više ne djeluje kao znanstveniopservatorij
OpservatorijAllegheny
Pittsburgh,Pennsylvania,SAD
0,76 m 14,1 m 1914. 1985. zamijenjena leća objektiva sžarištem za crvenu svjetlost (ranijebilo za plavu); nebo neloše
KrljevskiopservatorijGreenwich
Greenwich,London,Engleska
0,71 m 8,5 m 1894. Danas ima edukcijski značaj
Najveći teleskopi refraktori
Nastavak :Najveći teleskopi reflektori
Hubbleov svemirski teleskop (HST)
• katadiopter tipa Ritchey- Chretien * u orbiti oko Zemlje• dugačak 11 m , širok 4,2 m i mase 11 t .* lansiran 1990. godine • ima dvije antene, kamere, spektrograf• energiju dobiva iz solarnih ploča• Hubbleov teleskop može razlučiti kut θ = 0,058˝.
Zanimljivost
Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu, u pustinji Atacama. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa - svaki milijardu puta snažniji od ljudskog oka. Povezani računalom, teleskopi skupe toliko svjetlosti koliko i jedno 16,4 m zrcalo. Kad se povežu s tri druga 1,8 m teleskopa Europskog južnog opservatorija (ESO), njima se može vidjeti mnogo pojedinosti na nebu (npr.: astronaut koji hoda Mjesečevom površinom).
Hrvatski znanstvenici Marin Getaldić (1568.-1626.)– izrađivao i izučavao velika udubljena
parabolična zrcala Ruđer Bošković (1711.-1787.)– izučavao pogrješke leća .
Marin Getaldić Ruđer Bošković
Prolaz svjetloski kroz atmosferu, valne duljine Svjetlost je dualne prirode – ima svojstva vala ali i
svojstva snopa grudica . Grudice zračenja nazivamo fotoni ( imaju i valnu duljinu ! ) .
Brzina fotona u vakuumu je c = 3·108 m·s-1 . Brzina fotona : c = λ·f . Energija fotona je : E = h ·f = h·c /λ (h = 6,655·10-34 J·s ; Planckova konstanta ) Fotoni se razlikuju po frekvenciji ( valnoj duljini,energiji ) . Svjetlost je dio spektra elektromagnetskog zračenja kojeg
čini : kozmičko zračenje , gama zračenje , rendgensko zračenje , ultraljubičasto zračenje, vidljiva svjetlost , infracrveno zračenje , mikro valovi , radio valovi .
Spektar elektromagnetskog zračenja
PUT SVJETLOSTI - Zrakopraznim prostorom, podalje od svemirskih masa , svjetlost se širi pravocrtno ( dokaz: sjene predmeta, pomrčine) .- Planete vidimo jer odbijaju svjetlost koju dobivaju od Sunca
( odbija se i od površine i od atmosfere planeta)- Zemlja – trećinu svjetlosti izravno odbija ( mračna Mjesečeva
strana – “pepeljasta svjetlost”)
Lom (refrakcija) svjetlosti Svjetlost promijeni smjer širenja kad prelazi iz jednog
sredstva u drugo . Na granici sredstava mijenja se brzina svjetlosti .
Kad svjetlost prelazi iz sredstva gdje ima veću brzinu (optički rjeđe) u sredstvo gdje je brzina manja (optički gušće) lomi se prema okomici.
Zakon loma : n1·sinα = n2·sinβ ( n-indeks loma , n = c/v )
- Pri širenju elektromagnetskog zračenja ono može biti više ili manje apsorbirano, može se od drugog sredstva odbiti ili lomiti pri prelasku u njega .- U prozirnom sredstvu različite boje svjetlosti imaju različite brzine tj. Indeks loma . Pojava se zove disperzija svjetlosti . Crvena svjetlost ima najveću brzinu , a ljubičasta najmanju . - Propusnost atmosfere ovisi o valnoj duljini zračenja (svjetlosti)- Prolazeći atmosferom različite gustoće ,svjetlost stalno skreće-Najmanje mijenja smjer zraka one zvijezde koja je blizu zenitu, najviše blizu horizontu
-Sunce viđeno u horizontu ustvari je ispod horizonta i ne bismo ga vidjeli da nema loma svjetlosti.
Večernji i jutarnji sumrak
Aberacija zvijezde
Aberacija zvijezde je prividan pomak zvijezde na nebeskoj sferi zbog slaganja gibanja Zemlje i zvijezdine svjetlosti. U vrijeme dok svjetlost prolazi uzduž teleskopa on se sa Zemljom giba poprečno.
Dnevna aberacija zvijezde nastaje zbog rotacije Zemlje , a njen iznos je 0,32˝.
Godišnja aberacija zvijezde nastaje zbog gibanja Zemlje oko Sunca. Najveći iznos godišnje aberacije zvijezde iznosi 20,5˝.
Albedo Albedo je mjera moći odbijanja
svjetlosti koju ima neka površina ili tijelo. To je omjer odbijenog i primljenog elektromagnetskog zračenja. Obično izražen kao postotak između 0% i 100%, ovo je značajan pojam u klimatologiji i astronomiji. Omjer ovisi o frekvenciji i upadnom kutu razmatranog zračenja; ako nije posebno navedeno, podrazumijeva se prosjek unutar spektra vidljive svjetlosti koja pada okomito na površinu. Albedo svježeg snijega je visok, do 90%. Površina oceana ima nizak albedo. Zemlja ima prosječan albedo od 37-39% dok je albedo Mjeseca oko 12%.. Planete prekrivene oblacima kao na primjer Venera (75%) i Jupiter (52%) imaju ekstremno visok albedo..
Zašto zvijezde titraju? Svjetlost koja dolazi od zvijezde nam je titrajuća zbog
turbulencija u atmosferi ( nemir- gibanje zraka i zračni vrtlozi ) .-scientilacija
Titranje je jače kada su zvijezde bliže horizontu. Zvijezdama se zbog disperzije svjetlosti vide sve dugine boje. Zato nam se mnoge od njih i čine tako lijepe!
Razlikujemo svjetlost koja dolazi od zvijezde od svjetlosti koja dolazi od planeta. Od zvijezda nam dolazi manji broj zraka svjetlosti , koje se neke skretanjem izgube, a s planeta mnogo zraka stiže istodobno pa se promjene u intenzitetu slabije uočava.
Wienov zakon Boja zvijezde ovisi o temperaturi zvijezde . Wienov zakon : λm· T = C λm – valna duljina svjetlosti na kojoj je zračenje najintenzivnije T - termodinamička temperatura (zvijezde) C = 2,898·10-3 m ·K
Ozonske rupe Atmosfera nas štiti od mnogih opasnih elektromagnetskih zračenja
male valne duljine (rendgensko i ultraljubičasto zračenje ) . Atmosfera (ozon) ga apsorbira . Zbog razvoja nekih industrija ( rashladna tehnika sa freonom ,…) ozonski štit slabi . Nastaju “ozonske rupe” .
Kroz atmosferu dobro prolazi vidljiva svjetlost , malo ultraljubičastog i infracrvenog zračenja, te znatan dio radio-valnog zračenja .
Kristina Bišof , 2.B, šk.g. 2011./12.
Razmotri :
1. Što se vidi drugačije dalekozorom nego prostim okom ?2. Kako prepoznati da li gledamo planet ili zvijezdu ?3. Zašto noću ne vlada savršeni mrak ?4. Čemu služi tražilac teleskopa ?