Blaga svjetlost zvijezda

– priča s Harvarda

Da se zvijezde mogu vidjeti.. seneka

Antun Branko Šimić 1898. – 1925.

... pusti da cijelog tebe prođe

blaga svjetlost zvijezda...

(Opomena)

.. Harvardska zvjezdarnica

Pickeringov harem

.. o zvjezdanoj svjetlosti

spektroskopija i fotometrija

.. istraživanja danas

arhivska fotometrija povratnih nova

Harvard College Observatory, Cambridge, MA, Jan, 2011

Edward Charles Pickering direktor HCO (1877. -1919. ) sa svojim djelatnicama

“Pickeringov harem” ili “harvardska računala”

Williamina Paton Stevens Fleming

Dundee, Scotland 1857. – Boston, Massachusetts 1911.

Kućna pomoćnica koja to može obaviti bolje

Henry Draper katalog

Katalogizirala- više od 10 000 zvijezda- 59 maglica- preko 310 promjenljivih zvijezda- 10 nova

W. P. S. Fleming

1888. Otkriće maglice Konjska glava na Harvardskoj ploči B2312

W. P. S. Fleming

Harvardska ploča B2312

W. P. S. Fleming

Annie Jump Cannon

Dover, Delaware 1863. - Wellesley, Massachusetts 1941.

U današnjim burnim vremenima dobro je za utočište imati nešto izvan našega planeta, nešto fino i udaljeno. A. J.Cannon

“Popisivačica neba”

A. J. Cannon

“Njezin” HD katalog ima 230 000 zvijezda

- otkrila 300 promjenljivih zvijezda

Spektroskopija

Kontinuirani spektar

Emisijska linija

Apsorpcijska linija

Emisijski spektar

H

Fe

Apsorpcijski spektar

Emisijska linija

Apsorpcijska linija

A. J. Cannon

Klasifikacija zvjezdanih spektara

A. J. Cannon

O B A F G K M h e ine irl iss e

Harvardska klasifikacija zvjezdanih spektara

A. J. Cannon

O B A F G K M

HR Dijagram

10000 7500 6000 5000 4000 3000 T/K

L/ Lo

Život zvijezde

RGB - grana crvenih divova

Glavni nizZAMS- nulto doba glavnog niza

Klasificiranje zvijezda je izravno utjecalo na cjelokupna istraživanja strukture svemira.

Čovjek je spoznao svoje relativno malo mjesto u nastanku svega, jedinstvo Prirode i svoju povezanost s Prirodom sposobnošću da je shvati.

A. J. Cannon

Henrietta Swan Leavitt

Lancaster, Massachusetts 1868. – Cambridge, Massachusetts 1921.

Imala je sretnu osobinu da cijeni sve što je vrijedno i milo u ljudima, a priroda ju je obdarila s toliko svjetlosti da joj je sve u životu bivalo prekrasno i ispunjeno smislom.

George Johnson

Žena koja je otkrila kako izmjeriti svemir

New England Magazine, 1892

H.S.Leavitt

W.P.Fleming

A.J.Cannon

HSL, volonterka 1892.kasnije “kao računalo” za $10,50 tjedno.

C.E.Pickering

Prividna zvjezdana veličina m

Hiparh iz Nikeje190? – 120 pr. Kr.

Dubhe

Mizar

Elkeid

1,79

1,851,76

2,41

2,34Alioth

Merak

Phecda

Megrez

2,23 3,32

UMa - Ursa Major

M = m + 5 - 5 log r pc

apsolutnazvjezdana veličina

prividnazvjezdana veličina

udaljenost zvijezde izražena u parsecima(1 pc = 3,26 g.s.)

Dubhe

Mizar

Elkeid

1,79

1,851,76

2,41

2,34Alioth

Merak

Phecda

Megrez

2,23 3,32

0,41

0,36

-1,09

0,33

-

-0,22

-0,60

Prividna m i apsolutna zvjezdana veličina M

m M

Otkriće relacije veze perioda i sjaja Cefeida

H.S. Leavitt

Cefeide

H.S. Leavitt

m

P / dan

4,5

3,7

3,9

4,1

4,3

0 5

Krivulja sjaja

H.S. Leavitt

Leavitt, H. S. Pickering, E. C., Periods of 25 Variable Stars in the Small Magellanic Cloud,Harvard College Obs.Circular, 173 (1912) 1

m

log P

m

M = m + 5 - 5 log r pc udaljenosti zvijezda Malog Magellanovogoblaka približno jednake

M

H.S. Leavitt

m

Određivanje udaljenosti galaksije

M

log P

4. s grafa M=f(P) očitati apsolutnu zvjezdanu veličinu M

M = m + 5 5 log r pc

2. izmjeriti prividnu zvjezdanu veličinu m

1. pronaći u njoj cefeidu

3. mjeriti sjaj cefeide u vremenu, odrediti period pulsacija P

5. iz relacije - izračunati r

...Henrietta S. Leavitt pronašla je ključ za određivanje veličine svemira, a Edwin P. Hubble je taj ključ stavio u ključanicu i svojim otkrićima ga zavrnuo.

David H. and Matthew D.H. Clark, Measuring the Cosmos

H.S. Leavitt

HCO “logbooks” – dnevnici mjerenja

S lijeva na desno: Ida Woods, Evelyn Leland, Florence Cushman, Grace Brooks, Mary Van, Henrietta Leavitt, Mollie O'Reilly, Mabel Gill, Alta Carpenter, Annie Jump Cannon, Dorothy Black, Arville Walker, Frank Hinkely, and Prof. Edward King.

“Papirnate lutkice”

Harvard Smithsonian Center for Astrophysics, Jan, 2011

http://outreach.atnf.csiro.au/education/senior/astrophysics/variable_types.html#

GRUPA KLASA TIP

PROMJENLJIVEZVIJEZDE

INTRINZIČNO

EKSTRINZIČNO

POMRČINSKE DVOJNE

ROTIRAJUĆEPROMJENLJIVE

ERUPTIVNE(KATAKLIZMIČKEEKSPLOZIVNE)

PERIODIČKIPROMJENLJIVE

Cefeide

RR Lyrae

RV Tauri

Dugoperiodičke

Tip I - Klasične

Tip II – W Virginis

Mire

Polupravilne

Supernove

Nove

Povratne nove

Patuljaste nove

Simbiotske

R Coronae Borealis

Što su novae?

De Nova StellaTycho Brahe (1546. - 1604.)

...1572. godine, jedanaesti studenog, poslije Sunčeva zalaza. ... spazih točno nad glavom, neobičnu zvijezdu, znatno sjajniju od ostalih.

Poznavao sam, međutim, još od djetinjstva sve zvijezde vrlo dobro,te se odmah sjetih da prije na tome mjestu nije bilo zvijezde ni najslabijeg, a kamoli tako uočljiva sjaja…

Bilo je to pravo čudo...

Nova Cyg 1975 (HST)

Tycho novae remnants, composite X+IRChandra X-Ray Observatory, Spitzer Space Telescope, Calar Alto Observatory

m

vrijeme

Dvojni sustav zvijezda

masivnija zvijezda postaje crveni div

prijenos mase s diva na pratioca

zajednička ovojnica ostatka diva i pratioca

Izbacivanje, ekspanzija ovojnice, udaljavanje para

Nova Cyg 1992 (HST)31.5.1993. 14.1.1994.

rasplinjavanje ovojnicejezgra diva postaje bijeli patuljak

pratioc evoluira u divaprijenos mase na bijelog patuljka

novae

masa bijelog patuljka se povećava do kritične, kad eksplodira

Supernovae tip I

IAU Symposium 281 Binary Paths to Type Ia Supernovae Explosions

Padova, Italy, July 4 - 8 2011

Close binary secular evolution and mass transfer Thermonuclear flashes and nova winds Recurrent novae and symbiotics on the SNe Ia path Supersoft X-ray sources and hydrogen-burning white dwarfs Massive binaries as a new class of SNe Ia progenitorsSNe Ia and novae rates in different galaxy types Tracking the progenitors using large surveys

IAU Symposium 281 Binary Paths to Type Ia Supernovae Explosions

Padova, Italy, July 4 - 8 2011

Although it seems that for some systems the mass of the white dwarf is near the Chandrasekhar limit and increasing, there remain some fundamental questions, for example:

- what is the type of the white dwarf;

- can the H in systems with red giant secondaries be “hidden” at the time of any SN outburst;

- is the population of (appropriate sub-type) recurrent novae sufficient to explain the observed SN Ia rate..

A combination of detailed observations of individual Galactic recurrent novae, coupled with surveys of extragalacticnovae, will help to answer these very important points.

M. F. Bode, Astrophysics research institute, Liverpool University  

Slikarija modela zvijezde RS Oph (David Hardy www.astroart.org STFC)

progenitor Nova Eridani 2009

Kataklizmička promjenljiva zvijezda KT Eridani

m ~ 15 mag m (CCD) = 8,1 mag

R.A = 04:47:54.21 Dec = -10:10:43.1 (equinox 2000.0)

Nov, 25. 2009. 25.536 UTK. Itagaki, Kyushu University

DASCH - Digital Access to a Sky Century Harvard(5 godina, 5 M$)

1890 1900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 g

KT Eridani na arhivskim pločama HCO

3423 exposure(s) / plate(s) candidates

KT Eridani

Prethodne provale

Vrijeme rekurencije

Varijabilnost zvijezde u mirnoj fazi

Orbitalni parametri dvojne zvijezde

Prijenos mase među zvijezdama

Page et al. 2010 MNRAS, 401,121

Vri

jem

e r

eku

renc

ije /

go

din

a

Masa bijelog patuljka / Mo

V2491 Cyg

KT Eridani

Prethodne provale

Vrijeme rekurencije

Varijabilnost zvijezde u mirnoj fazi

Orbitalni parametri dvojne zvijezde

Prijenos mase među zvijezdama

1886. -1970. nema provalaVrijeme rekurencije dulje od 100 godinaVelika varijabilnost u mirnoj fazi, B =14,7

Amplituda krivulje sjaja 0,4 magP = 737 d efekt refleksije, moguće pomrčine(P=376 d)

Div je RGB, klase II, puni Rocheovu ljuskuMasa patuljka manja od Chandrasekarove granice

Spektralni tip diva nije M (moguće K)Prijenos mase: akrecijski disk

Procjena L = 4· 10 35 erg/sOmjer velike i male osi 4/1Inklinacija 60 stupnjevaMasimalna ekspanzijska brzina 2800 km/sSSS supersoft (X) source, kašnjenje SSS

Antun Branko Šimić 1898. – 1925.

... da ni za čim ne žališkad se budeš zadnjim pogledimarastajao od zvijezda...