List učenika i djelatnika Srednje škole Konjščina

Školska godina 2014./2015.

Tema broja: Lepi je naš zagorski kraj

Svibanj, 2015.

Konjić, svibanj 2015.

2

U izradi ovog časopisa sudjelovali su učenici: Mateja Behin,1.a

Valentina Klarič,1.a

Ivona Hođa,1.a

Kristina Bručić –Pavuk, 1.a

Magdalena Maček, 2.a

Đurđica Vizir, 2.a

Anamarija Hudić, 3.a

Nikolina Habajec, 3.a

Valentina Galović, 3.a

Valentina Škof, 3.a

Vinko Cimić, 3.c

Mario Kovaček, 3.c

Leon Kralj, 3.c

Martin Štaba, 3.c

Kristijan Kurtanjek, 3.d

Kukec Krunoslav, 3.d

Jurica Jantolek, 3.d

Karlo Hasija 3.d

Marija Kušt 3.e

Anamarija Kovačević, 4.a

Monika Babić, 4.a

Katarina Mikulčić, 4.a

Lektura: Dijana Gregorić, prof. Uredništvo: Jasminka Presečki, dipl. bibl. Milojka Rataić, prof. mentor Glavni i odgovorni urednik: Milojka Rataić, prof. mentor Zahvaljujemo svim nastavnicima i učenicima koji su pomogli u izradi ovog časopisa.

Sadržaj Naši (ne)uspjesi ......................................................................... 3

Školska natjecanja.................................................................. 3 Županijska i međužupanijska natjecanja ................................. 3 Sportska natjecanja................................................................ 4

Obilježili smo … Sudjelovali smo … Dogodilo se … ...................... 5 Lepi je naš zagorski kraj ............................................................. 9

Gdje se nalazi Hrvatsko Zagorje? ............................................ 9 Legende Hrvatskog Zagorja .................................................. 10 Legenda o Veroniki Desinićkoj ........................................... 10 Legenda o Čehu, Lehu i Mehu i njihovoj sestri Vilini ........... 10 Znameniti ljudi Hrvatskog Zagorja ........................................ 11 Zagorska svetišta ................................................................. 12 Povijest župe Konjščina ..................................................... 12 Kapela sv. Josipa Radnika u Budinščini ............................... 13 Crkva svete Marije Snježne u Belcu.................................... 14 Stari zagorski običaji ............................................................ 15 Lupitva .............................................................................. 15 Peručeha ........................................................................... 15

Konjščina iz Magdalenine perspektive ...................................... 16 Na satu hrvatskog jezika .......................................................... 18

Putopis: Putovanje Zlatar - Grtovec ...................................... 18 Dijalektologija ...................................................................... 20

Du ju spik...? Šprehen zi...? ...................................................... 22 Love and friendship ............................................................. 22

Milan Havoić: Zagorske elegije ............................................ 23 NOTTURNO..................................................................... 23 ICH SUCHE NACH DIR, WIE DER WIND ............................. 23 In der Deutschstunde ........................................................... 24 Liebe und Liebeskummer ..................................................... 25

Poslovne komunikacije ............................................................ 26 Učenička zadruga ..................................................................... 27

Učenička zadruga „Konjić“ ................................................... 27 Zabava ..................................................................................... 28

Vicevi o zagorcima ............................................................... 28 Biseri sa satova .................................................................... 28

Zagorske elegije ....................................................................... 29 Notturno.............................................................................. 29 Tražim te kao što vjetar........................................................ 29

Konjić, svibanj 2015.

3

Dana 29. 01. 2015. održano je školsko natjecanje iz

matematike koje su organizirale profesorice Judita Merkaš Geček i

Milojka Rataić uz pomoć knjižničara Ivana Crnjca.

Sudjelovali su učenici Siniša Bolšec i Matija Behin iz 1.b razreda, Miroslav Čukelj iz

2.b i Lukić Alen iz 3.b razreda.

Naši (ne)uspjesi Ponajbolji učenici naše škole i ove su školske godine sudjelovali na raznim natjecanjima i, s više ili manje uspjeha, pokazali koja su znanja i vještine stekli.

Školska natjecanja

Županijska i međužupanijska natjecanja

Profesorica Viola Karajić je 22. 1. 2015. s učenicima Anom Ivančan iz 2.a, Matijom Mrkocijem iz 2.a,

Gabrijelom Ščuricom iz 2.b, Anđelom Groš iz 4.a i Filipom

Šimuncem iz 4.a održala školsko natjecanje iz engleskog jezika. Malo je nedostajalo da se Matija

Mrkoci plasira na županijsko natjecanje. Želimo više sreće drugi

put!.

Na školskom natjecanju iz hrvatskog jezika održanog

4.2.2015. sudjelovali su Siniša Bolšec iz 1.b,

Matija Behin iz 1.b, Iva Šimunec iz 3.a, Valentina Škof iz 3.a, Valerija Križan iz 3.a i Nikolina Habajec iz 3.a uz stručno vodstvo profesorice Dijane Gregorić te Đurđica Vizir iz 2.a uz stručno vodstvo mentorice

profesorice Branke Rajčević.

Dana 14.2.2015. učenice Burec Petra, Oštarjaš Tena i Ivanušić Margareta, pod mentorstvom profesorice Dijane Gregorić,

sudjelovale su na natjecanju za promociju čitanja „Čitanjem do

zvijezda“. Natjecanje organiziraju Knjižnice grada Zagreba. Između njih tri najbolja je bila Burec Petra

s ostvarenih 70%.

U petak, 27. 02. 2015.

održano je Županijsko natjecanje iz matematike na kojem je našu školu

predstavljao učenik Siniša Bolšec iz 1.b razreda, a

mentorica mu je bila

profesorica Milojka Rataić.

Srednja škola Konjščina bila je 23.01.2015.

domaćin županijskog natjecanja učenika

srednjih škola iz vjeronauka. Sudjelovali su učenici iz 8 srednjih škola Krapinsko-zagorske županije. Boje naše škole branile su učenice

Ana Ivančan 2.a, Doroteja Đurek i Natalija Begedin 4.a i učenik Gabrijel Kudelić 2.a. Tema natjecanja ove godine bila je Drugi

Vatikanski sabor. Učenike i mentore prije natjecanja pozdravili su predsjednica

povjerenstva za natjecanje Bernarda Vrabec i

đakon Slavko Milaković koji je predvodio zajedničku molitvu.

Profesor Ivan Bahmet vodio je, kao mentor,

učenike Kristiana Bukvića i Juricu Jantoleka iz 3.d

razreda na međužupanijsko

natjecanje za automehaničare.

Natjecanje je održano u petak, 20.2.2015., u

Zagrebu.

Dana 19.2.2015. u Krapini je održano

međužupanijsko natjecanje komercijalista. Sudjelovali su Doroteja

Đurek, Filip Šimunec i Lorena Pali iz 4.A pod vodstvom mentorice Vesne

Mikulec.

Međužupanijsko natjecanje iz Osnova

elektrotehnike održano je u

ponedjeljak 2.3.2015.

u Krapini. Profesor Dalibor Smetiško

pripremao je učenika

Miroslava Čukelja iz 2.b razreda.

Osnovna škola Lobor i GD CK Zlatar bili su 14.3.2015. domaćini natjecanja

iz prve pomoći. Sudjelovalo je 6 ekipa podmlatka i 3 ekipe mladeži Crvenog

križa koje djeluju na području

zlatarskog GD CK. Ekipe iz OŠ Zlatar Bistrica, Hrašćina, Mihovljan, Belec, Lobor i Konjščina te iz Srednjih škola

Zlatar i Konjščine, borili su se za najbolji rezultat i plasman na

Međužupanijsko natjecanje. Rješavao

se pismeni dio testa iz povijesti pokreta Crvenog križa te praktični dio iz pružanja prve pomoći. Ekipa SŠ

Konjščina u sastavu: Marija Kosovec, Emili Gabud, Veronika Vnučec i Željka

Habazin iz 1.a te Diana Ričko iz 2.a,

zauzela je 2. mjesto. Pripremama ekipe rukovodila je prof. Škrlec, a natjecanju je nazočio ravnatelj prof. Petanjek koji

je aktivan u organizaciji Crvenog križa.

Konjić, svibanj 2015.

4

Sportska natjecanja

U Krapinskim Toplicama je 30. 10. 2014., održano tradicionalno županijsko natjecanje u krosu za osnovne i srednje škole. Profesorica Mateja Brezić vodila je učenike i učenice naše škole koji su nas dostojno predstavili. To su Antonija Puhelek, 4.a, Marta Škledar, 4.a, Valentina Klarić, 1.a. Nikola Malogorski, 4.a, Josip Škrlec, 4.a, Goran Trčak, 1.a.

Županijsko natjecanje u stolnom tenisu održano je 16. 2. 2015. u Krapini. Profesor tjelesne i zdravstvene kulture, Kristijan Mitrečić, vodio je predstavnike naše škole. To su: Dorian Škof 3.a, Alen Petrinec 4.b, Matija Nuli 4.b, Nikola Malogorski 4.a.

Odbojkaško natjecanje održano je dana 18. veljače 2015. u dvorani Srednje škole Pregrada. Sudjelovalo je 7 ekipa. Pod stručnim vodstvom profesorice Brezić, našu školu predstavljale su učenice: Diana Ričko 2.a, Lucija Žabec 2.a, Katarina Mikulčić 3.a, Mateja Čukman 4.a, Marta Škledar 4.a, Mateja Kurtanjek 4.a, Marija Kosovec 1.a, Valentina Klarić, 1.a Emili Gabud 1.a, Monika Ležaić 2.a, Maja Kovačić 2.a, Danica Starinec 4.a. U konačnom poretku prvo mjesto osvojila je ekipa škole domaćina, druga je ekipa SŠ Zabok, a bronca je otišla u SŠ Krapina. Ekipa SŠ Konjščina zauzela je peto mjesto.

Profesorica Mateja Brezić vodila je učenike naše škole na rukometno županijsko natjecanje za mladiće. Sudjelovali su učenici: iz 2.b razreda Josip Šumak, Marko Jurković, Valentin Pozaić, Miroslav Čukelj, iz 3.a razreda Dorian Škof, iz 4.a razreda Luka Škvorc, iz 4.b razreda Matija Nuli, Marko Cerovec, Mario Hudika, Dragec Herceg, Marko Markulin, Kristijan Švenda i Kristijan Krljan. Natjecanje je održano 24.02.2015. u Bedekovčini.

Nogometno županijsko natjecanje za mladiće održano je 18.3.2015 u Krapini. Profesor Kristijan Mitrečić proveo je učenike kroz prvo kvalifikacijsko kolo 28.11. 2014. te kroz drugo kolo 02.03.2015. Našu školu predstavljali su učenici: Nikola Malogorski 4.a, Marko Markulin 4.b, Matija Rožman 3.b, Dejan Kipa 2.e, Tihomir Pršec 3.b, Valentino Šavrljan 4.b, Marko Cerovec 4.b, Tomislav Knez 4.a, Luka Škvorc 4.a, Dorian Škof 3.a, Kristijan Švenda 4.b, Marko Jurković 2.b, Petar Štefan 4.b, Dario Belošević 2.b, Matija Ožvald 3.b.

Konjić, svibanj 2015.

5

Obilježili smo … Sudjelovali smo … Dogodilo se …

Na početku su školske godine predstavnici poznatih

zagrebačkih veleučilišta održali promidžbena predavanja za

učenike 4.a i 4.b razreda o mogućnostima nastavka školovanja.

Zagrebačku su školu ekonomije i menadžmenta predstavili 4.a

razredu u listopadu, a veleučilište VERN u studenom 2014.

Predstavnici su Otvorenog učilišta Algebra 24.10.2014.

održali za 4.a i 4.b razred, predavanje „Moj posao“.

U 3.b razredu, 02.12.2014.održana je promidžbena tribina MORH-a.

Milojka Rataić, prof. matematike i razrednica 1.b razreda, na

satima je razrednika u okviru modula „Živjeti zdravo"

obrađujući sadržaje pravilne prehrane, osmislila manji projekt.

Učenici su, između ostalog, na satima o pravilnoj prehrani

jedni drugima dijelili voćke te sastavljali slogane vezane uz

zdravu prehranu.

Na temu zdravstvenog odgoja, a u okviru modula „Razvijanje

vještina potrebnih za odgovorno spolno ponašanje“, školska je

liječnica održala predavanja učenicima prvih i drugih razreda. Za prve razrede predavanje je

bilo 25.11.2014. na temu „Utjecaj spolno prenosivih bolesti“, a za druge 27.11.2014. na temu

„Zaštita reproduktivnog zdravlja“.

I ove smo se godine uključili u projekt „Zdravo!“ kojim se promiču bezalkoholne navike kod

mladih. Pod mentorstvom pedagoginje Snježane Pluščec vršnjački edukatori, učenici i

učenice 4.a razreda: Katarina Mikulčić, Ivan Poldrugač, Doroteja Đurek, Natalija Begedin,

Mateja Šavorić i Kristina Kurtoić proveli su radionice za učenike prvih, drugih i trećih

razreda. Projekt je počeo već u prosincu 2014. godine kada su vršnjački edukatori bili u SŠ

Krapina na edukaciji. Tijekom veljače i ožujka 2015. održali su 21 radionicu, 12 edukativnih i

9 kreativnih. Kao rezultat tih radionica nastali su zanimljivi plakati i letci, a najkreativniji su

bili prezentirani na izložbi u Krapini. Dio atmosfere i neke plakate pogledajte na

fotografijama.

Konjić, svibanj 2015.

6

Sredinom studenog, nakon nastave, nastavnice Vesna Mikulec i

Mateja Brezić održale su niz

kreativnih radionica kao dio

projekta pod nazivom „U susret

adventu". Učenici i učenice 3.a

razreda izrađivali su čestitke,

adventske vijence i suvenire od

prirodnih materijala. Rezultati njihovog rada bili su izloženi u

predvorju škole u četvrtak i petak, 20. i 21.11. od 7 do 15.

Za radnike škole, umirovljenike i drage goste 30.12.2104.

održana je prigodna blagdanska svečanost povodom završetka

polugodišta. Članovi dramske grupe i školski sastav izveli su

nekoliko točaka na priredbi kojom smo obilježili kraj još jedne

kalendarske godine.

Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake

godine 21. veljače od 2000. godine, s ciljem unapređivanja,

učenja i razvoja materinskog jezika te njegovanja jezične i

kulturne različitosti i višejezičnosti. Međunarodni dan

materinskog jezika obilježen je i u našoj školi postavljanjem

informativnih plakata i postera. U knjižnici je izložena

lingvistička građa, a zainteresirani su učenici mogli na poklon

dobiti i brošure o hrvatskom jezikoslovlju.

Na 8. Sajmu poslova u Krapini 06.03.2015. tradicionalno smo predstavili našu školu. Učenica

Anamaria Hudić iz 3.a razreda izradila je reklamni letak s opisom zanimanja za koja se

učenici mogu obrazovati u SŠ Konjščina. Profesori Mario Varga i Igor Ciglar s učenicima,

predstavnicima završnih razreda na štandu su dostojno prezentirali sadržaje o školi.

Istog dana, 06.03.2015. maturanti su se fotografirali za Zagorski

list.

Konjić, svibanj 2015.

7

Patronažna sestra Zrinka Zozoli učenicama 4.a i 3.e razreda 11. i 12. 3. 2015. održala je

predavanje o raku dojke.

Dana 26.3.2015. održan je Otvoreni dan škole. U

holu škole ponuđeno je nekoliko interaktivnih

modela iz područja elektrotehnike i strojarstva,

vezano uz obnovljive izvore energije. Modeli su

izrađeni od otpadnog materijala. Učenice 3.a

razreda Antonija Trcak, Iva Šimunec i Petra

Burec upoznale su

posjetioce, učenike OŠ,

sa sadržajima ekonomskog i trgovinskog smjera koji su bili

prezentirani u učionici 7, a Matija Hitrec, 2.d, prezentirao je sadržaje

strojarskog smjera. U sportskoj dvorani profesor Mitrečić organizirao

je nogometnu utakmicu učenika naše škole u koju su se mogli

uključiti i svi ostali. Atmosfera je bila opuštena za što se, između ostalog, pobrinuo i školski

bend.

Mreža udruga Zagor i Policijska uprava Krapinsko-zagorska je u

prostorima naše škole, u ponedjeljak 13.4.2015. godine, održala aktivnost “

BEZ PROMILA“ koju provodi u sklopu projekta “ Informiraj i kreiraj!“, a

u svrhu prevencije prometnih nesreća uzrokovanih alkoholom u mladih.

Predavanje o Energetskoj učinkovitosti, u 2.b razredu, održao je 14.04.2015. diplomirani

inženjer gospodin Miljenko Jagarčec iz Regionalne energetske agencije sjeverozapadne

Hrvatske.

Gospođa Jurić iz PU Zabok, 22.04.2015., održala je predavanje za učenike prvih razreda

„Štetne posljedice i kaznenopravni aspekti zlouporabe psihoaktivnih droga“.

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i

zamjenica župana Jasna Petek održali su u ponedjeljak, 20.

travnja 2015. godine susret sa maturantima srednje škole u

Konjščini, na temu „Perspektive mladih ljudi u Krapinsko-

zagorskoj županiji“.

Prema planu i programu škole učenici su 1.a, 1.b, 2.a, 2.b, 3.a, 3.b i 4.b išli organizirano

28.04.2015. u kino pogledati film „Teorija svega“, a nakon

toga izložbu „Volim matematiku“.

Film „TEORIJA SVEGA“ priča je o životnom putu

Stephena Hawkinga kojega je na filmu utjelovio Eddie

Redmayne koji je nominiran za Oscara u kategoriji za

najboljeg glumca.

Iako TEORIJA SVEGA nosi ime prema jednoj od

Hawkingonovih najpopularnijih knjiga u kojoj se bavi

Konjić, svibanj 2015.

8

podrijetlom i sudbinom svemira, film je snimljena prema biografiji Stepehenove supruge Jane

s kojom je proveo 30 godina u braku. Usprkos liječnicima koji su briljantnom fizičaru

prognozirali još samo dvije godine života, Stephen i Jane dobili su u braku troje djece. On je

usprkos gotovo potpunoj atrofiji mišića postao najpoznatiji znanstvenik današnjice

zahvaljujući cijelom nizu bestsellera koje je napisao popularizirajući u njima vrlo složena

pitanja moderne fizike te jedinstvenim predavanjima koje i danas drži. Ovu inspirativnu priču

režirao je James Marsh, a u „TEORIJI SVEGA“ u glavnim se ulogama pojavljuju Eddie

Redmayne, Felicity Jones i Emily Watson.

Galerija Klovićevi dvori je 14. listopada 2014. godine u suradnji s „Večernjim listom“ i

časopisom „Radost“ otvorila izložbu „Volim matematiku“ koja je u Zagreb došla iz

Landesmuseum Liechtenstein, Vaduz, a autor je g. Georg Schierscher. Tvorci izložbe

okupljeni oko angažiranog umirovljenog učitelja matematike, Georga Schierschera „preveli˝

su impresivne matematičke vizualne materijale u

osjetilnu realnost. Probuditi ljubav prema matematici

misija je pedagoga Schierschera, stoga je za

svoju nastavu u gimnaziji u Vaduzu (Liechtenstein)

nabavio posebne modele u kojima se matematika

materijalizira. Dijelom ih je sam izradio, uz pomoć

radionica, obrtničkih i industrijskih poduzeća sa

sjedištem u Liechtensteinu ili je svoje objekte otkrio u

svakodnevici. Izložba se sastoji od 100 fizičkih

modela i prikazuje odabrani sadržaj školske matematike

u sedam tematskih cjelina: rast i oblik, geometrija oko

zlatnog reza, geometrijski oblici, Arhimed (ideje o

krugu i kugli), na tragu inženjera (matematika u

tehnici, na cestama i u građevini), ogledala (refleksija i simetrija), fraktalno i dinamički

(matematika inspirirana oblacima, povrćem i burzovnim kotacijama). Izložba kroz niz

samostalnih aktivnosti budi znatiželju i potiče na razmišljanje te širi vidike učenika i

studenata. Prikladna za učenike, ali i odrasle da bi upotpunili znanje o matematici i zavoljeli

je. Cilj izložbe je omogućiti stjecanje triju iskustava:

Matematika je posvuda, no gotovo se ne primjećuje u tolikoj raznolikosti.

Matematika je teška, ali pristup je moguć svakome, uz pretpostavku da postoji

interes, znatiželja i nema preduvjerenja.

Matematika je lijepa, a ti si pozvan upustiti se u bavljenje njome. Tada ćeš se uvjeriti

i u takvu sliku matematike.

Dana 20.05.2015. jubilarno je, 25. put, u crkvi Svetog

Dominika u Konjščini održana sveta misa zahvalnica za

maturante. Misu je predvodio velečasni Blaž Bartol. U

misi su pjesmom, uz pratnju klavijatura i gitara,

sudjelovali učenici naše škole pod vodstvom profesorice

Branke Kos. Učenici su svečano i dostojanstveno

proslavili kraj srednjoškolskog obrazovanja.

Konjić, svibanj 2015.

9

Lepi je naš zagorski kraj

Gdje se nalazi Hrvatsko zagorje?

Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Od Zagreba je odvojeno Medvednicom, odakle mu i naziv – „za gorom“. Smjestilo se u središnjoj Hrvatskoj, između Maceljskog gorja, Ivanšćice, Varaždinskotopličkog gorja, Kalničkog gorja, Medvednice, rijeke Save i rijeke Sutle. Zahvaća Krapinsko-zagorsku županiju, dio Varaždinske i dio Zagrebačke županije. Površina Hrvatskog zagorja je oko 2300km2, a u njemu, prema zadnjem popisu stanovništva, živi 133.064 stanovnika.

Gradovi Hrvatskog zagorja su: Zaprešić, Krapina, Ivanec, Klanjec, Novi Marof, Zabok, Zlatar, Lepoglava, Pregrada, Varaždinske Toplice, Sv. Križ Začretje, Oroslavje, Donja Stubica.

U krajoliku Hrvatskog zagorja prevladavaju blagi brježuljci čija nadmorska visina varira 300-400 m. Najistaknutije nizove čine vrlo strme gore čije nadmorske visine variraju od 500 do 1061 m, a niži se nizovi, samo po sastavu stijena i po strmim padinama, razlikuju od ostalih zagorskih gora. Važno je naglasiti da su uz niže nizove vezane sve toplice u Hrvatskom zagorju.

Konjić, svibanj 2015.

10

Legende Hrvatskog zagorja

Najpoznatije legende Hrvatskog zagorja su legenda o Veroniki Desinićkoj i braći Čehu, Lehu i Mehu.

Legenda o Veroniki Desinićkoj

U dugim se zimskim, olujnim noćima pokoji put čuje jecanje Veronike Desinićke, lijepe seoske djevojke koja je u 15. st. živjela u Desiniću, podno Velikog Tabora. Tamo je stolovao moćni Hrvatski ban grof Herman Celjski. U Veroniku se zaljubio njegov sin Fridrik koji je zbog toga zanemarivao svoju ženu Elizabetu Frankopan, a to nije bilo po volji njegovu ocu. Optužen za ubojstvo svoje žene Elizabete, Fridrik s Veronikom bježi u lovačku kuću koju je sagradio njegov otac u blizini Kočevja. Međutim otac je saznao gdje su i poslao vojsku da ih uhvati.

Fridrika su uhvatili i priveli u Veliki Tabor gdje ga je otac dao zazidati u jednu visoku kulu. Ostavljen je samo otvor kroz koji mu je dostavljana hrana. Četiri godine kasnije, otac ga je oslobodio, ali je bilo prekasno jer je psihički i fizički obolio. Veronika je pobjegla i sakrila se kod jednog seljaka. Hermanova vojska uskoro je saznala za nju i zatvorila je u mali zatvor bez prozora. Ban Herman je odmah tražio da joj sude kao „coprnici“, no sud je izjavio da na njoj nema nikakve krivice osim velike ljubavi, a ljubav nije zločin. Nakon odlaska suca, ban daje nalog da se djevojka pogubi. Nesretnica je utopljena i zazidana na prvom katu u peterokatnoj kuli zidina Velikog Tabora.

Legenda o Čehu, Lehu i Mehu i njihovoj sestri Vilini

Nad Krapinom su bila tri brda i na svakom jedan grad: Krapina, Psar i Šabac. U njima su vladala tri brata slavenske krvi: Čeh, Leh i Meh. Imali su sestru Vilinu. U to su vrijeme zemljom vladali Rimljani. Vilina je bila zaljubljena u rimskog poglavara, velikog protivnika njezine braće. Braća su se ujedinila protiv Rimljana u namjeri da ubiju Vilinog odabranika. To im je i uspjelo unatoč tome što je Vilina izdala

njihovu namjeru. Otkrivena u izdaji, Vilina je pobjegla u Vuline jame nad Žuticom koje se još i danas zovu Ljubine ili Vuline jame. Ondje je rodila sina. Nakon kratkog vremena braća su je ulovila, odvela u Krapinu i zazidala u toranj. Nakon toga dijete su čuvale vile. Jedan dan su se razišle po šumi, a u špilju je uletio divlji vol,

nabio dijete na rogove i iznio ga u šumu. Mrtvo dijete je našao neki pustinjak i sahranio. Od tog se dana po lijepoj glavi Vilinog djeteta to mjesto zove Lepoglava. Rimljani, da bi osvetili ubojstvo svoga časnika i pokorili pobunjeni narod, započeše sa svih strana okupljati vojsku. Tri brata, uvidjevši da se ne mogu oduprijeti tolikoj sili, odluče sa svim osvojim pristašama ostaviti svoju domovinu. Oni su znali da se narod našega slavenskoga jezika pruža daleko preko Dunava, i zato su prešli preko Dunava, razišli se na tri strane i utemeljili tri nove države. Čeh utemelji Češku, Leh Poljsku, a Meh Rusiju.

Konjić, svibanj 2015.

11

Znameniti ljudi Hrvatskog Zagorja

ANTUN AUGUSTINČIĆ (Klanjec, 4. svibnja 1900. – Zagreb, 10. svibnja 1979.) hrvatski kipar, likovni pedagog i akademik.

Mojsije, Mirogoj Josip Broz Tito, Kumrovec Spomenik seljačkoj buni, Gornja Stubica

ANTUN MIHANOVIĆ (Zagreb, 10. lipnja 1796.- Novi Dvori kraj Klanjca, 14. studenoga 1861.), hrvatski književnik i pravnik. Neprolaznu slavu stekao je pjesmom Horvatska domovina koja je krajem 19. stoljeća postala hrvatska himna. Pjesma je prvi put objavljena u desetom broju Gajeve Danice, 14. ožujka 1835.

.

Spomenik hrvatskoj himni

LJUDEVIT GAJ (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.) hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik, središnja osoba ilirskog pokreta, imao je važnu ulogu i u hrvatskom narodnom preporodu.

FRANJO TUĐMAN (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. – Zagreb, 10. prosinca 1999.) povjesničar, državnik i prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske.

IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI (Varaždin, 29. svibnja 1816. - Puhakovec, 1. kolovoza 1889.), hrvatski povjesničar, književnik i političar, osnivač je arheološke znanosti u Hrvatskoj, potječe iz plemenitaške je obitelji Kukuljevića Sakcinskih.

AMBROZ MATIJA GUBEC (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?) hrvatski seljak i vođa seljačke bune u Hrvatskoj i Sloveniji.

OTON IVEKOVIĆ (Klanjec, 17. travnja 1869. - Klanjec, 4. srpnja 1939.) hrvatski slikar historicizma. Osim slikarstvom, Iveković se bavio ilustriranjem, djelovao je kao scenograf, kostimograf, urednik časopisa i ratni izvjestitelj,

organizirao je izložbe i bavio se publicistikom. Za sobom je ostavio bogat stvaralački opus koji se odlikuje širokim dijafazonom tema donoseći tako prikaze pejzaža, portreta, genre scena, prizora iz vojničkog života, sakralnih kompozicija te povijesnih prikaza, po kojima je ujedno i najpoznatiji.

Dolazak Hrvata na Jadran Krunidba kralja Tomislava

Smaknuće Matije Gupca Smrt kralja Petra Svačića

RUDOLF PEREŠIN (Jakšinec, Gornja Stubica, 25. ožujka 1958. - 1995.) jedan je od najpoznatijih pilota HRZ-a. Posthumno je odlikovan činom stožernog brigadira. Perešin je zarobljen 1995. kada mu se gubi svaki trag. Tri godine poslije, njegovi posmrtni ostaci napokon su predani njegovoj obitelji.

Konjić, svibanj 2015.

12

Zagorska svetišta Povijest župe Konjščina

Spoznavajući svoje okruženje, čovjek ulazi u vječnu spoznaju

zajedništva s Bogom, izvorom i bogatstvom života. Tumačeći taj cilj života velikom naobrazbom, govorenjem i

primjerom ostvarivao je i sveti Dominik koji je rođen oko 1170.god. u

Calarogi, u Španjolskoj. Tom Dominiku posvećena je konjščinska župa koja ima isti cilj –usmjeriti tebe i mene prema bogatstvu zemaljskog i

nebeskog života.

Konjščina (Selnica) kao župa spominje se u popisu župa od 1334.

godine i bila je posvećena sv. Nikoli. No, u slijedećem sačuvanom popisu župa iz 1501. crkva je posvećena sv. Dominiku. Jedina je to župa

svetog Dominika u Hrvatskoj sjeverno od Save. Mahom se svi

povjesničari slažu da je mjesto dobilo ime po plemenitašima Konjskim (najprije baruni, a zatim i grofovi). Konjščina je, dakle, staro mjesto koje se najprije spominje kao

Selnica (selnički), a taj se naziv odnosi na

vlastelinstvo (posjed) a ne naselje. Crkva sv. Dominika u Konjščini građena je u

16. stoljeću, a nadograđivana 1722. godine. Župni

dvor sagradio je biskup Galjuf 1777. godine. Župa je

u početku imala ova sela: Cirkveno Selo (Donja Konjščina), Gorenci (Gornja Konjščina), Krapina

Selo, Jelovec, Bočaki, Bočadir i Kosovečko.

Dokumentom od 4. listopada 1789. iz zlatarske župe uzeta su sela: Lipovec, Turnišče, Brlekovo a od

belečke župe Klimen i Batina i uvršteni u Župu

Konjščina. Za crkvu su 21. ožujka 1861. nabavljene nove orgulje, a nastavlja se i preuređenje

unutrašnjosti crkve.

Godine 1936. u župi Konjščina osnovano je nekoliko bratovština: bratovština SVETE

KRUNICE, bratovština KĆERI MARIJINE te bratovština KRŠĆANSKOG NAUKA. Osnivanje bratovština potaknulo je doktora Cenkića da kod križeva po selima održava nedjeljom večernice sa

svrhom poučavanja župljana u vjeri. Večernica se sastojala od propovjedi, čitanja katekizma i

molitava. Konjščinska župa u starije doba nije imala kapela. Godine 1938. blagoslovljena je „Kapelčica“

u Galovcu koju je sazidao Tomo Curiš, a 24. srpnja 1942. godine blagoslovljena je kapela

PRESVETO OLTARSKOG SAKRAMENTA u Gornjoj Konjščini, na poticaj učiteljica Ružice Radej

i Štefice Dolenc. Po završetku je rata ta kapelica zatvorena, a otvorena je ponovno 29. ožujka 1961. u kući Milana Biškupa koju je župa kupila za kapelu.

Duhovnih zvanja u župi nema mnogo. U prošlosti poznat je svećenik dr. Dinko Gudek te časna

sestra karmelićanka Božanskog Srce Isusovog, Marija Hanžek, č.s. Huberta. Od uspostave samostalne države Hrvatske ova župa i okolne župe u podjednakom su vjerskom

životu. Obavljaju se krštenja, vjenčanja, pokapaju se crkvenim obredom, na misu nedjeljom i

blagdanom neki idu, neki ne, pretežno su svi vjernici što se vidi kod blagoslova kuća i sprovoda. Župnik se snalazi u tim prilikama i pokušava kontaktirati sa svima, prema svojim

sposobnostima i mogućnostima. Vele da je tako radio i sveti Dominik.

Današnja župna crkva građena je 1729.-1732. godine, a pripada baroknom razdoblju. Graditelj

crkve bio je Ivan Baisz iz Maribora. Crkva je građena kao jednobrodna građevina sa četvorinastim svetištem koje završava ravnim zidom. U crkvi su nadgrobne ploče Otilije Horvath iz 1851. godine i

Ivana N. Šandora Gjalskog iz 1856. godine. Anamarija Kovačević, 4.a

Konjić, svibanj 2015.

13

Kapela sv. Josipa Radnika u Budinščini

Gradnja Kapele u Budinščini je započela 1. 5. 1966. godine na blagdan sv. Josipa Radnika, kada je tadašnji pomoćni zagrebački biskup, a danas

blagopokojno kardinal Franjo Kuharić položio temeljni kamen nove

kapele, koja će biti posvećena sv. Josipu Radniku.

Usuglašeno je da će se kapela koristiti župa Zajezda koja je financirala izgradnju, i župe Hrašćine.

Tako su 1968. godine zamolbom ondašnjeg kapelana i župnika zamolili

Nadbiskupski duhovni stol u Zagrebu, da prenese parcelu s kapelom u vlasništvo župe Zajezde, tj. da se promijeni granica župe između Zajezde

i Hrašćine.

Na molbu je odgovoreno pozitivno, slijedećim dekretom, kojega donosimo u cijelosti prepisanog iz župne spomenice gdje ga je prepisao

msgr. Ivan Vlainić, ondašnji župnik u Zajezdi.

Dekret o promjeni granice župa ZAJEZDA I HRAŠĆINA

Radi pastoralnih potreba nastala je potreba, da se promijeni granica između župe Zajezda i

Hrašćina. Stoga na temelju zajedničke molbe župnih ureda Zajezda i Hrašćina od 23. VI. 1968. br. 70/1968.- saslušavši mišljenje Prvostolnog Kaptola Zagrebačkog od 19. srpnja 1968. br. 99/1968.

prema propisu kanona 1428. CZ. Izdaje se ovaj

DEKRET

Budući da je novo sagrađena kapela sv. Josipa Radnika sagrađena na međi između

župe Zajezda i Hrašćina- na teritoriju. Koji

pripada župi Hrašćina- udaljena od Hrašćine

7 kilometara, a od Zajezde 5 kilometara. I budući da sva djeca župe Zajezda, koja polaze

osmogodišnju školu polaze školu koja se

nalazi u blizini ove kapele, ovim se parcela na kojoj je sagrađena kapela pripaja župi

Zajezda. Prema sada je granica između ove

dvije župe potok Podrute. Lijeva strana potoka

pripada župi Zajezda, a desna župi Hrašćina. Ovo razgraničenje stupa na snagu danom 01.

kolovoza, 1968. Ovaj dekret neka se pohrani u

župnim arhivima navedenih župa kao i u dekanatskim arhivima. Sadržaj dekreta treba unijeti u knjigu Spomenice obadviju župa.

Dana 3. svibnja 2008. godine zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pohodio župu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zajezdi te je u Budinščini, filijali župe blagoslovio obnovljenu filijalnu

crkvu sv. Josipa Radnika.

Kardinal Josip Bozanić u svojoj je propovijedi istaknuo; " ova crkva, kada je gledamo izvana, nije

obična kuća, već je posebna. Ona je Božja kuća među našim kućama i želimo da bude lijepa i skladna, da bude naš ponos, jer takvu kuću trebamo pripremiti za našega Boga. Ona je i znak da je Bog među

nama. Stoga draga braćo i sestre svaki puta kada dođete u ovu Crkvu poklonite se Bogu i predajte mu

sve ono što vas tišti."

Monika Babić i Katarina Mikulčić, 4.a

Konjić, svibanj 2015.

14

Crkva svete Marije Snježne u Belcu

Današnja župna crkva sv. Marije

Snježne spominje se prvi

puta 1676. godine. Ovu zavjetnu

kapelu posvećenu sv. Mariji dala

je izgraditi Elizabeta Keglević-

Erdody 1674. godine. Prvotno je

građevina imala nepravilno

svetište i, po svemu sudeći, bila

izgrađena u gotičkom stilu. Kroz

cijelo jedno stoljeće je

dograđivana i proširivana, da bi

svoj današnji izgled dobila

u baroku, 1739. godine, kada su

joj prigrađene kapela i sakristija. Uz zapadno pročelje podignut je zvonik, a uokolo crkve cinktura, zid

s kulama i trijemom. Zidarski su radovi bili gotovi 1740. godine. Idejni poticatelj pregradnje ove crkve

bio je plemić Adam Najšić sa suprugom Cecilijom Kristinom rođ. Matačić.

Od osobitog je značaja unutrašnjost crkve gdje zidne slike i pozlaćeni drveni inventar tvore bogati

barokni ambijent. Pet su oltara: glavni (sv. Marije Snježne) i četiri sporedna (sv. Barbare, sv.

Josipa, sv. Stjepana prvomučenika i sv. Krunice ) izrađeni od 1739. do 1743.. Među njima se ističe

štajerski kipar Josef Schokotnig iz Graza koji je u Belcu izveo dva bočna oltara i propovjedaonicu.

Unutrašnjost crkve oslikana je od 1740. do 1742. godine. Glavni majstor bio je Ivan Ranger uz tri

pomoćnika, također pavlinska redovnika.

Zidne slike, kojima je pokriven svaki komad zida, dinamični kipovi i tipična barokna drvorezbarska

dekoracija, uz promišljeno djelovanje

svjetlosti daju vrhunsku baroknu

scenografiju.

Dokumentarni film o baroknoj crkvi

u Belcu Barok u Hrvatskoj, snimio

je Oktavijan Miletić 1942. godine.

Film je iste godine nagrađen

na Bienalu u Veneciji.

Župna je crkva sv. Marije Snježne

posljednji put obnavljena 1994.-2005. godine.

Valentina Škof, 3.a

Konjić, svibanj 2015.

15

Stari zagorski običaji

LUPITVA

Prve koj se je napravile je to da se je skupile cijele sele i ftrgla se kuruza na njive i donesla v hižu v čije se je lupila kuruza. Sa kuruza je se nesla v koši. Kuruzu teru su donesli su sipali na pod. Dekle su se skupile v krug oko kuruze i počele snimati lupinje ž nje. Prije ljudi nisu lupili na njive jer bi se lupinje ostale tam, a te lupinje su davali krave kad je zlegla i lupinje je koristile za lijek. Kuruza im je služila za prehranu ljudi, kad se somljela onda se je kuristila za kruh i žgance, a lošu kuruzu su davali svinjam. Dekle su tračale novosti v selu, a muži su im pomagali vezati. Muški su delali vezance koji su se obesili za kol. Vezanci su dva ili više klasov svezanih skupa. Unda se je tak svezana kuruza

sušila, a kad se je posušila onda im je kuristila za ukrase. Kad se je kuruza ružđila onda su popjevali i veselili se. Pokle lupitve su se igrali zdenca. Ak je dečke bil v lupinju onda je k njemu išla dekla koje je dopal. Tak su se male pohincali i dali su si pusu te na te način ga je zbavila z denca. Iste tak je bile kad je dekla bila v lupinju.Neki su se na kraju oženili. Iza sega toga se je tancale,pile,veselile i jele. Jele su se gibanice od oreha,ružičkov i sira.Ljudi su se na te način zabavili i družili. Za lupitvu su se stalne delala fina jela, a kak prije nije bile škrinje niti frižidera, onda su im služile banjice za jele.

Škof Valentina, 3.a

PERUČEHA Z davna je v našem Zagorju tradicija bila broj jen. Povieda mene moja babica kak je negda bile zda je ona bila fajna puca. Peručeha je bila kakti glavni događaj v selu. Gazdarica štera je pribrala dosta perija pouzvala je puce i dečke i napravila peručehu. Puce su morale udvujiti mefke perije od ščakljastuga da bi gazdarica mogla zašiti venjkuš ili pak kakvu blazinu. Gazdarica je mourala napraviti finu gibanicu ili lupare. A kak najboljše se

je dijelala prava zagorska zljevka s domače kuruzne melje,sira ili pak z pekmezem. Furt se je čul kakev dober trač, popijevale se je, a znale se je bormec i dobre tancati. Dečki su više bili za zgled nek za posel. Znali su si med čehalja najti šteru pucu koja je bila fajna. A venjkuš ili pak blazina bila je kakti za zamuž kad je puca došla dečecu v hižu jer je muorala dunesti otpremu s hiži z štere je išla vun. Tak je to bile za vrijeme mladosti moje babice. Kad bi barem moči vrnuti te vrijeme, a ake ne onda ga barem mourame probati držati kak kakve blage i čuvati ga od zaborava.

Škof Valentina, 3.a

Konjić, svibanj 2015.

16

Konjščina iz Magdalenine perspektive Što zapravo znamo o Konjščini? Možemo sa sigurnošću reći da učenici Srednje škole Konjščina najbolje poznaju Metropolitan (iz milja zvan Metro). Ovaj ugostiteljski objekt mnoštvo učenika iz moje škole vrlo često posjećuje. Štoviše, neki učenici više vremena provode u Metropolitanu nego u školi. Šalu na stranu, idemo na ozbiljniju temu. Konjščina se nalazi u Krapinsko-zagorskoj županiji, nedaleko od Marije Bistrice, na jednome od mnogih brežuljaka u Zagorju. Općina Konjščina nastala je 1993. godine kao jedinica lokalne samouprave koja se proteže kroz 45 km2 s ukupno 4070 stanovnika u 16 naselja. Ako se uputite prema Konjščini, do nje možete doći vlakom ili autobusom, a željeznička i autobusna postaja u Konjščini nalaze se blizu Konzuma. Prvi se put Konjščina spominje 1334. godine kao župa, a povijesno nije utvrđeno zašto baš Konjščina. Imamo dva tumačenja: prvo, iz kojeg proizlazi da je ime dobila po grofovima Konjskim, drugo da je ime dobila po polju za ispašu konja i da su zapravo grofovi Konjski iz tog preuzeli prezime. Porodica Konjski je u 17. stoljeću izumrla. Iako mnogim ljudima ne zvuči poznato, naselje Konjščina je imalo vrlo važno mjesto u hrvatskoj povijesti. Prije šest stoljeća (1545. godine) ovdje u Konjščini održala se najveća bitka s Turcima u Hrvatskom zagorju. Ulam-paša se sukobio sa Zrinskim i Wildensteinom.

Turke su ban Nikola Zrinski i grof Juraj Wildenstein željeli presresti na njihovom osvajačkom pohodu. Kada su Turci čuli što im se sprema, 4.svibnja, iznenada su prešli tamošnji jarak i napali nespremnu hrvatsku vojsku. Hrvatska se vojska raspršila, a ban i grof se sakrili u utvrdu. U spomen na taj događaj, od 2007. godine se 4.svibnja pred utvrdom održava '“Sajam pri Starom gradu'' na kojem se održava bitka s Turcima. Na sajmu možemo vidjeti i brojne stare običaje i zanate (plesače, glagoljaše, gutače vatre, vitezove i druge).

Osim utvrde možemo se pohvaliti crkvom sv. Dominika koju je zaista vrijedno vidjeti. Građena je baroknim stilom u prvoj polovici 18. stoljeća. Prema povijesnim podacima, crkva isprva nije bila posvećena sv. Dominiku, nego, kako kažu zapisi iz 14. stoljeća, sv. Nikoli. Na popisu iz 16. stoljeća možemo vidjeti kako je crkva posvećena sadašnjem zaštitniku. Na blagdan sveca sv.Dominika, 8.kolovoza, u mjestu se održavaju razni kulturni i društveni događaji. U Konjščini nalazimo i već spomenutu srednju školu, ali i osnovnu školu i vrtić u kojima sam ja provela zaista predivno djetinjstvo. Osim do sada spomenutih objekata ovdje se nalaze i ambulanta, banka, pošta, ljekarna, benzinska postaja te nekoliko samoposluga, kafići, pekare i restoran. Konjščina je nekada bila razvijeni industrijski kraj s ugljenokopima, crnom metalurgijom i termoelektranom na ugljen, a danas je svedena na manji broj poduzetnika. Tako se na Bistričkoj cesti nalazi ZMH-Horvat koji ubrajamo u srednje poduzetništvo, a poznat je pod nazivom '“Ribarnica''. Tvornica ZMH je dobila ime po vlasnicima Zoranu i Maji Horvat. U njoj je zaposlono 100-tinjak radnika, rade u 4 pogona, a bave se čišćenjem i pakiranjem

Konjić, svibanj 2015.

17

riba, pakiranjem povrća, proizvodnjom i pakiranjem njoka. U Konjščini se nalaze 'bajeri' na kojima je stacionirana ribička udruga „ŠTUKA''. Natjecanje mladeži i starijih u ribolovu na kojem sam ja prisustvovala kao gledatelj, a moja prijateljica Karla Mort osvojila 2. mjesto u kategoriji mladeži s 23 ulovljene ribe održano je 12.04.2015. godine. Spomenimo još neke organizacije koje se nalaze na području Konjščine: lovačko društvo „FAZAN'' ,

šahovski klub „Konjščina'', karate klub i DVD Konjščina kojem je sjedište u vatrogasnom domu nedaleko od crkve. Tamo članovi DVD-a Konjščina naporno vježbaju kako bi bili spremni za gašenje požara i spašavanja naših života. Ako ste imali naporan tjedan za opuštanje će vam odlično doći odlazak u City Caffe gdje petkom i subotom dolaze razni bendovi te zabavljaju goste odličnom muzikom. Ako pak ogladnite tijekom obilaska Konjščine možete svratiti u bistro pizzeriju „Savana“ koja nudi veliki izbor hrane i pića. Do City Caffea nalazi se benzinska postaja. Pedesetak metara nakon

benzinske postaje nalazi se Sportska ulica gdje je sjedište nogometnog kluba „Sloga“. Na terenu Sloge održavaju se treninzi te prijateljske i druge nogometne utakmice. Možemo se pohvaliti i nekim zabavnim aktivnostima kojima se bave građani Konjščine. Tu je streličarski klub „Grofovi Konjski“ čiji članovi nastupaju i na međunarodnim natjecanjima, a mogu se podičiti odličnim rezultatima. Zatim Udruga grofovija Konjski koja djeluje već nekoliko godina i dostojno predstavlja povijesnu tradiciju konjščinskog kraja. Plesna skupina „Kontea'' postoji godinu-dvije, ali je u toku 2014. godine na raznim društvenim događanjima diljem Lijepe naše također predstavljala konjščinski kraj tradicionalnim plesovima. Za kraj, želim spomenuti ženski vokalni sastav „Kušlec''. Osnovan je 2005. godine. Ima 7 članica koje su napisale i izvele jako lijepu pjesmu „Moja Konjščina''. Želite li čuti vokalnu izvedbu na internetskom servisu YouTube napišite „Kušlec Moja Konjščina'', a tekst pjesme možete pročitati ovdje.

Moja Konjščina

Tu gde zorja nebo plavi Zlatno sunce navek sja Tu je moja domovina Moja lepa Hrvatska

Tu su ljudi si kak brati Tu de saki sakog zna Tu je zagorje zeleno Tu je moja Konjščina

Naši su stari bili rudari, Elektranci i ratari

I metalci i vatrogasci Navek su svojim se štimali

Lepe niti rod nam krasi Grofov Konjskih shrvali

A za nas moli i se nas čuva Naš dobri sveti Dominik Naši su stari bili rudari,

Elektranci i ratari I metalci i vatrogasci

Navek su svojim se štimali

Magdalena Maček, 2.a.

Konjić, svibanj 2015.

18

Na satu hrvatskog jezika Putopis: Putovanje Zlatar - Grtovec

Za vrijeme praznika dogovorile

smo se da biciklima idemo na

putovanje iz Zlatara prema Grtovcu.

Bio je lijep i sunčan dan, sunce je

svojim zrakama obasjavalo naš put.

Sastale smo se u centru Zlatara

pokraj crkve Uznesenja Blažene

djevice Marije. Crkva spaja

najvažnije puteve koji dolaze iz

smjera Zlatar-Bistrice, Belca i

Golubovca. Sagrađena je u

17.stoljeću, a obnovljena u 18.

Zlatar nije poznat samo po znamenitostima već i po kulturi.

Dvije su najpoznatije kulturne ustanove gradska knjižnica i galerija

izvorne umjetnosti. Gradska se knjižnica nalazi u samom centru

grada, sagrađena je u 19. stoljeću za potrebe škole. Galerija je

osnovana 1971. godine kada se za izložbeni prostor rabila barokna

Keglevićeva kurija u centru Zlatara. Godine 1985. galerija se iz

stare kurije preselila u novi prostor Zagrebačke ulice, gdje se

nalazi i danas. Zlatar je dobio ime od latinske riječi Zlatharia.

Izvorni oblik današnjeg imena Zlatara je Zaltarjeve ili Zlatarjevo.

Nakon odmora, krenule smo prema Belcu. Putem smo susretale razne

ljude. Neki su nas u čudu gledali, a neki sa smiješkom pozdravili.

Vozeći se dalje, primijetili smo da se sve budi, sunce sve jače

grije zemlju, a isto tako i nas. Kako je stiglo proljeće, tako je

stiglo i vrijeme za rad u polju. Bilo je predivno vidjeti kako ljudi

s veseljem obrađuju svoje vrtove i zemlju. Putem smo ugledale i prve

vjesnike proljeća: visibabe, jaglace i poneku ljubičicu. Nakon

kratkog razgledavanja prirode, krenule smo dalje svojim putem.

Stigle smo u Belec,

malo mjesto Hrvatskog

zagorja s ruševinama

starog grada i dvije

crkve. Crkva sv. Jurja

pokraj župnog dvora i

osnovne škole i crkva

Majke Božje Snježne.

Zamolile smo zvonara da nam otvori crkvu da malo razgledamo i da nam

kaže osnovne podatke o njoj. Bio je vrlo ljubazan te nam je izašao u

susret. Rekao nam je da je crkva nastala oko 1675.godine. Župnik

Gradska knjižnica u Zlataru Galerija izvorne umjetnosti u Zlataru

Belec Belecgrad

Konjić, svibanj 2015.

19

Đuro Dudić i grofica Elizabeta bili su

potaknuti ukazanjem Blažene djevice Marije i

tako podigli prvu kapelu posvećenu Mariji

Snježnoj. Današnji oblik poprimila je između

1739. i 1741.godine, kada je pregrađena i

povećana. U unutrašnjosti crkva je ispunjena

bogatim zidnim oslikom. Čuvena je zbog pet

raskošnih baroknih oltara. U crkvi se još

nalaze barokne orgulje koje možemo čuti svake

nedjelje. Nakon razgledavanja zahvalile smo

zvonaru na zanimljivostima o crkvi te krenule

dalje. Kao što smo ranije spomenule, u Belcu se nalazi još i stari

grad po imenu Belecgrad koji se savršeno vidi sa ceste u srcu

Ivanšćice. Stari grad se spominje u prvoj polovici 14.stoljeća kao

„castrom Belech“. Sagrađen je kao obrambena utvrda. Htjele smo otići

do starog grada,ali nažalost bilo nam je predaleko,a i ponestajalo

nam je vremena te smo punim gasom krenule dalje.

Cijelim putem kroz glavnu cestu pratile su nas ptičice i vjetar

koji je nosio mirise iz prirode. Prolazile smo kroz Belečko završje

u kojem se nismo dugo zadržavale. Stale smo kod dućana i kupile si

sladolede za osvježenje. Ljudi su nas ispitivali kuda idemo, ukratko

smo im objasnile. Krenule smo dalje. Pošto smo čule da je u blizini

neki dvorac, upitale smo jednog seljaka o kakvoj je građevini točno

riječ. Samo nam je rekao da je to dvorac i da se nalazi u šumi

pokraj ribnjaka, i to je bilo to. Nismo se baš interesirale da odemo

u šumu u razgledavanje pa smo krenule dalje.

Približavale smo se Grtovcu, malom

naseljenom mjestu u sastavu općine

Budinšćina. U Grtovcu živi oko 342

stanovnika. Poznat je po najljepšoj

staroj utvrdi zvanoj Milengrad.

Milengrad je bio u vlasništvu obitelji

Cseszneky, Herkffy i Patačića. Sagrađen

je u 13. stoljeću nakon provale Tatara

na brdu Ivanšćice. Bio je jedan od

najvećih burgova u Hrvatskoj. Kako su

svi pričali o njemu, za kraj puta odlučile smo ga posjetiti. Bile

smo vrlo uzbuđene, ali polako i umorne.

Kada smo stigle do utvrde, bile smo

ugodno iznenađene. Nismo ni slutile da

može biti tako lijepo. Taj pogled s

planine na cijeli Grtovec i dalje,

stvarno predivno. Sjele smo na kamenje

koje je razrušeno od utvrde te smo

pričale o našem putovanju. Smijale smo se

jedna drugoj jer smo nadmašile svoja

očekivanja. Nismo mislile da ćemo

izdržati cijeli put, ali uz volju smo

uspjele. Uz zabavu smo razmjenjivale misli i osjećaje. Bile smo

sretne i prezadovoljne jer smo mnogo naučile, a uz to se i dobro

zabavile. Tu završava naše putovanje.

Mateja Behin, 1.a

Valentina Klarič, 1.a

Ivona Hođa, 1.a

Kristina Bručić – Pavuk, 1.a

Milengrad

Grtovec

Konjić, svibanj 2015.

20

Dijalektologija U sklopu nastave dijalektologije na satu hrvatskog jezika učenici 3.c i 3.d razreda uspoređivali su standardnojezični i dijalektalni leksik. Da bi lakše i bolje uočili odstupanje od standardnojezične leksičke, gramatičke i pravopisne norme, „preveli“ su pjesme s kajkavskog narječja na standardni jezik.

Kajkavsko

3.c

3.d

Dragutin Domjanić : Jesen

Sence se zbiraju,

oči zapiraju,

neka žalost nam se sluti, kaj nam to skriva,

s črnim prekrivaju,

kaj nam tajiju ti kuti?

Jeli kaj minulo,

stiha poginulo,

morti nam drago i sveto? Il za planinami

i za daljinami

cvetno povehnulo leto?

Vse su preplavile

sence i zavile

V kmicu. I v našem je oku. Nebo se zamutilo,

Listje požutilo,

Jesen gledi pri obloku.

Dragutin Domjanić : Jesen Sjene nastaju,

Oči se zatvaraju,

Nešto žalosno se sprema, Što nam to skrivaju,

S crnim prekrivaju,

Što nam taje ti kutevi?

Je li nešto utihnulo,

u tišini poginulo,

Možda nama drago i sveto? Ili iza planinama,

I iza daljina,

Ovijetno ljeto uvenulo?

Sve se podrilo

Sjene zašle

u mrak.I u našem je oku. Nebo se zamračilo,

Lišće požutjelo

Jesen gleda ispred prozora.

Vinko Cimić, 3.c

Dragutin Domjanić : Jesen

Sjene se zbližavaju,

Oči se zatvaraju,

Nešto žalosno se sluti, I crnim prekrivaju,

Što nam to taje ti kuti?

Je li nestala, Polako prestala,

Možda nam je draga i sveta,

Il za planinama Il za daljinama,

Cvjetno uvenulo ljeto?

Sve su preplavile, Ljene i zavele

u noć.I u našem je oku.

Nebo se naoblačilo lišće požutjelo

jesen gleda pokraj prozora.

Kristijan Kurtanjek, 3.d

Nikola Pavić: Kipec

Moji mali hiži

v mesecu se zlati kakti glava sveca

krovek joj slamnati.

Koli nje se šeče čež ževično granje

veter zgorec stiha

kak da plete tkanje.

A spod trave mefke

cvrčka sara žula, pak peva popevke

kak PAVIČ MIKULA.

Nikola Pavić: Kipec

Moja mala kuća

sad se u mjesecu zlati kao glava sveca

krov joj je slamnati.

Pored nje se šeće Kroz gusto grmlje

Sjeverac vjetar puše

Kao da plete tkanje.

A ispod trave mekane

Cvrčka žulja cipela Pa pjeva pjesmu

Kao PAVIČ MIKULA.

Mario Kovaček, 3.c

Nikola Pavić: Sličica

Moja mala kuća

U mjesecu se zlati Kao glava sveca

Krović joj slamnati.

Oko nje se šeće Kroz živično granje

Vjetar s planine tiho

Kao da plete platno.

A ispod trave mekane

Cvrčka čižme žuljaju Pa pjeva pjesme

Kao PAVIČ NIKOLA.

Kukec Krunoslav, 3.d

Konjić, svibanj 2015.

21

Kajkavsko

3.c

3.d

Dragutin Domjanić: V jesen

Letos su slabe gorice,

sunce nekam se skrilo,

letos je grozdje tak bledo,

lani kak roža je bilo. Vse ti se menja na svetu:

cveti i ljudi i dani,

nisi nit ti mi jednaka, još si mi lepša, neg lani.

Briga me, da je vre jesen,

kada je v rožah ti lice, vusta pak tvoja su meni

slajša, neg koje gorice.

Dragutin Domjanić: U jesen

Ljetos su bili slabi urodi u

vinogradu,

sunce se negdje sakrilo,

Ljetos je grožđe bilo tako blijedo,

a prošle godine kao ruža crveno.

Sve ti se na svijetu mijenja: cvijeće i ljudi i dani,

ni ti mi više nisi ista,

još si mi ljepša, nego prošle godine.

Briga me, što je sad jesen,

kada ti je lice ukrašeno ružama,

usta pak tvoja meni su slađa, nego bilo koji vinograd.

Leon Kralj, 3.c

Dragutin Domjanić: U jesen

Ljetos je slab vinograd,

sunce se nekud sakrilo,

ljetos je grožđe blijedo,

Prošle godine kao ruža je bilo. Sve ti se mijenja na svijetu:

cvjetovi, ljudi i dani,

nisi ni ti ista, još si mi ljepša nego prošle

godine,

Briga me što je jesen, kada ti je u ružama lice,

usta tvoja su meni

slađa nego koji vinograd.

Jurica Jantolek, 3.d

Dragutin Domjanić: Ide noć

Nebo je vu samom zlatu,

Črni jablani pred njim,

A travnikov se ravnih zdiže,

Tenki plavi dim.

Aleja v dol odhaja, Zrak je miren i tak čist,

Kak narisana se vidi

Vsaka svrž i list.

V mutnu meglu grad se Zavil,

Samo dalki šum je čut,

List za listom tiho pada, Put je pust i žut.

Pak je nebo sada bledo,

Zgasilo se zlato tam,

Plavi je metulj doprhal, Zginul v nebo mam.

Spomen mi je dragi došel,

Ali taki zginul proć, Jesen ti je v mojoj duši,

Ide, ide noć...

Dragutin Domjanić: Ide noć

Nebo je u samom zlatu,

Crni jablani pred njim,

S livada se ravnih diže,

Tanki plavi dim.

Livada u dol se pruža, Zrak je miran i tako čist,

Kao nacrtana se vidi

Svaka grana i list.

U mutnu maglu grad se zavio,

Samo daleki šum je čut,

List za listom tiho pada, Put je pust i žut.

Opet je nebo sada blijedo,

Ugasilo se zlato tamo,

Plavi je leptir doletio, U nebo odmah nestao.

Uspomena mi je draga došla,

Ali brzo prošla, Jesen ti je u mojoj duši,

Ide, ide noć...

Martin Štaba, 3.c

Dragutin Domjanić: Ide noć

Nebo je u čistom zlatu,

Crni jablani pred njime,

S travnjaka se ravnih podiže,

Tanki plavi dim.

Park nizbrdo ide, Zrak je miran i tako čist,

Kao nacrtane se vide

Svaka grana i list.

U gustu maglu grad se sakrio,

Samo daleki šum je čuti,

List za listom tiho pada, Put je prazan i žuti.

Opet je nebo sada tmurno,

Ugaslo se sunce tamo,

Plavi je leptir doletio, U nebo odmah nestao.

Sjećanje mi je drago došlo,

Ali ubrzo je nestalo, Jesen je u mojoj duši,

Prolazi, prolazi noć...

Karlo Hasija, 3.d

Konjić, svibanj 2015.

22

Du ju spik...? Šprehen zi...?

Love and friendship

Love and friendship are something that is present in everyone’s life. For as long as he lives, a man feels the need to love and be loved, to have a friend he can share his life with. Without love and friendship life would be empty and worthless. Love is the only thing in the world you don’t need to explain or to seek the reasons for. It just happens, changes a person, fills his or hers life up and makes it better. Friendship is a kind of love. If you want to have a friend, you have to love that person and believe in them because without love and trust there is no true friendship. The only way to have a friend is to be one. When we look for a friend we look for a person that likes the shares our interests and believes. In friendship there is no room for envy and jealousy, those feelings that cause heartache and restlessness of the soul. Love and friendship are unselfish, mutual and they never stop. A friend is someone who understands you and loves you for who

you are. He carries his love for you deep inside and doesn’t allow anyone to invade nor compromise it. Love and friendship beat all. A man with friends is a happy, satisfied man. Having a friend is the most beautiful thing in the world for love and friendship do wonders. They give you wings and push you to be the best person you can. Without love and friendship life would have no meaning.

Nikolina Habajec, 3.a

ABBA, Dancing Queen

You can dance, you can jive, having the time of your life See that girl, watch that scene, diggin' the Dancing Queen Friday night and the lights are low Looking out for the place to go Where they play the right music, getting in the swing You come in to look for a King Anybody could be that guy Night is young and the music's high With a bit of rock music, everything is fine You're in the mood for a dance And when you get the chance You are the Dancing Queen, young and sweet, only seventeen Dancing Queen, feel the beat from the tambourine You can dance, you can jive, having the time of your life See that girl, watch that scene, diggin' the Dancing Queen You're a teaser, you turn 'em on Leave them burning and then you're gone Looking out for another, anyone will do You're in the mood for a dance And when you get the chance You are the Dancing Queen, young and sweet, only seventeen Dancing Queen, feel the beat from the tambourine You can dance, you can jive, having the time of your life See that girl, watch that scene, diggin' the Dancing Queen

Kraljica tancanja

Moreš tancati, moreš tancati jive provoditi kak nigdar v životu,

poglej tu deklu, poglej te prizor, uži se kraljice tancanja.

Petek navečer i svetla su prigušena.

Iščem meste kam bi išla. De igraju pravu mužiku, ulaziš v zamah,

ulaziš kak bi našla kralja. Bile doj bi mogel biti taj.

Noć je mlada i mužika je glasna. Uz male rock muzike, sve je v redu.

Pri volji si za tancanje, i kad ti se pruži prilika…

Ti si kraljica tancanja, mlada i slatka,

imaš tek 17 lijet, osjeti ritam tamburina. Moreš tancati,mnoreš tancati jive, provoditi se kak nigdar v životu, poglej tu deklu, poglej te prize,

ubaci se kraljici tancanja.

Ti si izazivač, uzbuđuješ ih, ostaviš ih da plamsaju i unda prejdeš,

iščeš drugoga, bile doj ti bude koristan. Raspoložena si za tancanje, i kad ti se pruži

prilika…

Marija Kušt 3.e

Konjić, svibanj 2015.

23

Milan Havoić: Zagorske elegije Naš kolega iz zbornice, Milan Havoić, uz školske i sportske obaveze pronalazi vremena i za poeziju. Izdane su dvije njegove zbirke pjesama, a dvije pjesme iz zbirke „Pjesme za jedan glas i tišinu“ za ovu priliku preveli smo na njemački.

NOTTURNO

Oh, wie glänzend der Mond! Oh, wie dunkel Ivančica!

Berge – schwarzer als Nacht Aus Mondscheinmund grünen Wein trinkend

Oh, wie glänzend der Mond! Oh, wie dunkel Ivančica!

Eine Rose durchsticht mit ihrer Schönheit das Mohnblumenherz, Die Mondblume betrügt die Rose darauf mit dem Tod

Oh, wie glänzend der Mond! Oh, wie dunkel Ivančica!

ICH SUCHE NACH DIR, WIE DER WIND

Ich suche nach Dir, Wie der durchfrostetete Wind nach seiner Liebe sucht

Wenn ich Dich nicht finde Und Dir nicht die zwei Wörter sage, Löschen die Sterne in der Nacht aus.

Ich suche nach Dir, Wie ein unbesonnener Taucher Nach Luft sucht

Denn in Deine Augen bin ich Eingetaucht, zu tief Wenn ich Dich nicht finde, Fällt die Sonne in Verzweiflung Und vergisst

Wo Ausgang aus Dunkelheit lieg Wenn ich Dich nicht finde…

Konjić, svibanj 2015.

24

In der Deutschstunde

Hast du deine Hausaufgaben geschrieben?

Ja, ich will keinen Minus bekommen.

Wir haben heute kein Deutsch. Die Lehrerin ist krank.

Wirklich? Das ist total super!

Dorian und Tena, gebt mir eure Hausaufgabe!

In der nächsten Stunde...

Tut mir Leid, ich habe alles vergessen.

Ich auch.

Ihr seid so faul und eure Noten sind so schlecht! Jetzt bekommt ihr eine eins!

Aber nein, Bitte...

Sehen Sie, das ist nicht mein zweiter Minus. Hmmm, ja ich sehe das.

Ja, Sie können uns keine eins geben!

Ah Dorian, ich bin so glücklich.

Ich auch Tena, aber wir müssen jetzt immer alles schreiben!

Konjić, svibanj 2015.

25

Liebe und Liebeskummer

Hmmm,so viele Mädchen hier! Fantastisch!

Wow, da ist Sebastian, der neue Schüler! Er ist so süß. Er lacht so schön.

Diese Sophie ist ganz hübsch!

Lena bekommt Sebastian nicht!

Oh nein, Sebastian mag Sophie und nicht mich!

Diese Lena gefällt mir überhaupt nicht! Sebastian gehört mir!

Ah Sebastian, ich mag dich so sehr!

Diese Lena ist auch sehr hübsch!

Was?! Sebastian flirtet mit Lena!!! Das sage ich Sophie!

Endlich ist Sebastian mein Freund!

Ja, Sophie ist seine Freundin und nicht du!

Sebastian ist mein Freund!

Oh nein, bitte nicht meine Haare! Bitte!

Du bist mein Freund!

Was ist hier los?

Nein, du bist mein Freund!

Es tut mir nicht Leid!!!

Ihr wart so Schlecht zu mir!

Wir könnt ihr so böse sein?! Komm Lena, wir gehen!

Ah diese Jungs!!!

Ich liebe dich Sebastian!

Hmmm, diese Claudia ist auch ganz hübsch!

Konjić, svibanj 2015.

26

Poslovne komunikacije Na satu Poslovnih komunikacija na temu „Vrste govora“ učenica Đurđica Vizir održala je pozdravni govor. Dobar dan.

Ja sam Đurđica Vizir. Na početku vas srdačno pozdravljam i želim vam dobrodošlicu u našu školu. Srednja škola Konjščina je strukovna škola s tradicijom duljom od 60 godina. Nastava je organizirana

samo u jednoj, jutarnjoj smjeni. U njoj je organizirano učenje njemačkog i engleskog jezika te praktična nastava za pojedina zanimanja. U ovoj školi postoje trogodišnja i četverogodišnja zanimanja.

U četverogodišnja spadaju komercijalisti i tehničari za elektroničke strojeve s primjenjenim računalstvom, a u trogodišnja spadaju automehaničari, autoelektričari, strojobravari, vodoinstalateri, elektromehaničari i prodavači.

Za upise u četveogodišnjem trajanju za zanimanja komercijalist i tehničar za elektroničke strojeve s primjenjenim računalstvom škola prima po 26 učenika. a u školu za zanimanja u trogodišnjem trajanju za prodavača 26 učenika, autoelektričara 10 učenika, elektromehaničara 14 učenika, automehaničara 10 učenika te strojobravara i vodoinstalatera po 8 učenika.

Po završetku trećeg razreda moguć je upis u četvrti razred srednje škole te nakon polaganja državne mature upis na više škole i fakultete.

Ravnatelj škole je gospodin Dragutin Petanjek. Ja sam izabrala zanimanje komercijalist. Zadovoljna sam svojim radom i odabirom zanimanja jer se uz

zabavu i smijeh na nekim predmetima puno toga nauči i usavrši. Kasnije ćete u kratkom filmu poslovnih komunikacija vidjeti moj razred te zanimljivosti iz meni omiljenog

predmeta. Ssigurna sam da je omiljen i ostatku razreda, pa pogledajmo zajedno.

Inserti iz filma

Đurđica Vizir, 2.a

Konjić, svibanj 2015.

27

Učenička zadruga

Učenička zadruga „Konjić“

U ožujku 2015. godine osnovali smo učeničku zadrugu „Konjić“. Poticaj na osnivanje zadruge

bila je želja za promocijom škole te prezentiranje radova naših učenika. Želja nam je spojiti tradiciju i suvremenost. Naša zadruga trenutačno ima četrdeset zadrugara, te se nadamo da će se taj broj povećati. Voditeljica zadruge je prof.Marija Bohuš, a voditelji sekcija prof. Barbara Pluščec te prof. Mario Varga. Sekcije zadruge su stari zanati, ručni rad i primjena novih tehnologija.

Glavni je cilj zadruge poticaj učenika na rad te preuzimanje rizika i neizvjesnosti u ostvarenju cilja. Kako bismo bolje upoznali zadrugarske poslove otišli smo na smotru učeničkih zadruga u Mariju Bistricu gdje smo razgledali zadrugarske radove, te se upoznali sa predsjednicom učeničkih zadruga Krapinsko – zagorske županije. Taj je posjet rezultirao mnoštvom ideja. Potaknuti tim idejama odlučili smo se za uređenje učionice te uz pomoć ravnatelja, škole i sponzora prikupili potrebna sredstva. Bez imalo razmišljanja odlučili smo, inače neradnu, subotu 30.05.2015. pretvoriti u radnu te zajedno oličiti zidove, obojiti ormare i očistiti učionicu u stilu loga zadruge.

Željeli bismo zahvaliti ravnatelju na iskazanom povjerenju i poštovanju prema našoj volji i želji za radom jer zajedništvo nas spaja i tome nema kraja.

Anamarija Hudić, 3.a Valentina Galović, 3.a

Konjić, svibanj 2015.

28

Zabava

Vicevi o zagorcima Zagorska misao dana: „V klet ideju i pametni i bedaki.“

Buš još pil?

Dođe Zagorec doma pijan. Žena mu opali šamar i kaže: "Buš još pil?" Ovaj šuti. Žena mu pritisne još jedan šamar: "Odgovori! Buuš još pil?" Zagorec i dalje šuti. Žena mu tresne još jači šamar: "Reci! Buuuš još pil?" A ovaj promrmlja : "No dobro, daj mi natoči."

Za ili protiv Pitaju Zagorca 1945. godine: - Čuj, Štef, jesi ti za partizane ili ustaše? - JESEM!

Lift pomlađuje Zagorec dođe u neboder i prvi put vidi lift. Uđe u njega neka stara baba, a malo kasnije kad se lift opet spustio, iz njega izađe krasna djevojka. - Tibokca! Tu bum ja dopelal svoju staru!

Štef na ispovijedi Dođe Štef na ispovijed: - Velečasni, prevaril sam ženu! - A kolko put? - Je, dragi moj velečasni, em se nis došel FALITI, nek ispovedati!

Biseri sa satova Ispitivanje Profesorica: „Tko želi sa mnom razgovarati?“ Učenici: Muk!? Profesorica otvori jednog učenika. Učenik: „Profesorice ja bi jako rad s Vama razgovaral, ali ne za ocjenu!?“ Smirenje Učenik: „Profesorice ja sam se jako smirio na hrvatskom jeziku, jer sam primijetio da to ne bude dobro završilo.“

Muljanje Profesor: „Molim te objasni taj pojam?“ Učenik: „Ne znam kak' bi se izrazil.“ Profesor: „Zamisli da moraš nekome, tko o tome pojma nema, opisati o čemu se radi. Što bi mu rekao?“ Učenik: „ Bile koj! On tak niš' nezna. Ne bi skužil da ga muljam.“

Konjić, svibanj 2015.

29

Zagorske elegije

Milan Havoić

Notturno O kako je sjajan Mjesec! O kako je tamna Ivančica! Brežuljci – od noći crnji Iz usta mjesečine zeleno vino piju O kako je sjajan Mjesec! O kako je tamna Ivančica! Ružu što ga ljepotom ubode u srce Cvijet maka noćas će varati sa smrću O kako je sjajan Mjesec O kako je tamna Ivančica

Tražim te kao što vjetar Tražim te kao što vjetar sav promrzao traži svoju dragu Ako te ne nađem i kažem ti te dvije riječi zvijezde će utrnuti noćas Tražim te kao što nesmotren ronilac traži zrak jer u tvoje sam oči zaronio preduboko Ako te ne nađem Sunce će pasti u očaj i zaboravit gdje je izlaz iz tmine. Ako te ne nađem Što će bez zalazaka ovi brežuljci i oni će izgubiti smisao postojanja i od tuge se poravnat Ako te ne nađem oh ako te ne nađem i kažem ti prije ponoći i kažem ti lijepa si