SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI Studijski … · 2015. 2. 25. · nastavu u Zadar NAPOMENA: terenska nastava će biti organizirana neradnim danom krajem travnja

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: Povijest

dvopredmetni preddiplomski studij

Izvedbeni planovi Ljetni semestar akademske godine 2014./2015.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom 12:15-14:00, uč. 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Dr. sc. Tea Perinčić, docent

Kabinet 421/IV Vrijeme za konzultacije Prema rasporedu na oglasnoj ploči

Telefon e-mail

Suradnik na kolegiju Mr. sc. Kosana Jovanović, asistent Kabinet 447/IV

Vrijeme za konzultacije Srijedom 10:30-12:00, četvrtkom 10:30-12:00 Telefon 265-728

e-mail [email protected], [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Cilj ovog kolegija jest upoznati studente sa periodom rane srednjovjekovne hrvatske povijesti. Kolegij obuhvaća razdoblje od doseljenja Hrvata pa do perioda ulaska u Ugarsko kraljevstvo. Teme kojih će se ovaj kolegij dotaći jesu slijedeće: periodizacija hrvatske povijesti u ranom srednjem vijeku; dosezi dosadašnje historiografije o najranijoj povijesti Hrvata; ranosrednjovjekovne migracije; posljedice velike seobe naroda; političke prilike u tadašnjoj Europi i Balkanu; pokrštavanje Hrvata; stvaranje prvih hrvatskih paradržavnih zajednica-sklavinija i kneževina; vazalstvo i autonomnost; kulturni, vjerski i gospodarski život u kneževinama; društveni razvitak (od rodovskog društva k feudalizmu); odnosi seljaštva, plemstva i vladara; gradovi i gradsko društvo; crkveni ustroj na hrvatskom prostoru; Ćirilometodska baština; reformski pokret; politički i vojni sukobi te očuvanje hrvatske države; dinastičke borbe za prijestolje i nestanak dinastije narodnih vladara; Pacta conventa te značenje ranog srednjovjekovlja u hrvatskoj povijesti.

Ovaj kolegij je u izravnoj vezi sa strukturom studija, te sa svim ostalim programom predviđenim kolegijima. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Od studenata se očekuje da usvoje odgovarajuća znanja o rano srednjovjekovnim događajima i procesima što će ih osposobiti za razumijevanje povijesnog razvoja hrvatskog naroda uopće. Nadalje, očekuje se stjecanje znanja o povijesnim činjenicama te procesu razvitka hrvatske države i društva u ranom srednjem vijeku. Studenti će nakon odslušanog kolegija u ovom semestru biti osposobljeni za:

- pravilno definiranje temeljnih pojmova ranog srednjovjekovnog perioda hrvatske povijesti; - razvijanje vještina prepoznavanja, analiziranja i interpretiranja političke, vojne, gospodarske,

društvene, vjerske, intelektualne i druge problematike ranog srednjeg vijeka hrvatske povijesti NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 0 Aktivnost u nastavi 0 5 Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 1 20 Esej 0,5 10 Terenska nastava 1 15 ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100 Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. BUDAK, Neven, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1994. 2. GOLDSTEIN, Ivo, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb: Novi Liber, 1995. 3. KLAIĆ, Nada, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga, 1975. 4. KLAIĆ, Nada, Izvori za hrvatsku povijest do 1526., Zagreb: Školska knjiga, 1972. (odabrana poglavlja) 5. RAUKAR, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb: ŠK – Zavod za hrvatsku povijest FF-a, 1997. 6. Bilješke s predavanja IZBORNA LITERATURA

1.Etnogeneza Hrvata, ur. Budak, Neven, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1996. (odabrana poglavlja) 2.GOLDSTEIN, Ivo. Bizant na Jadranu. Zagreb: Latina&Graeca, 1992. 3. Konstantin Porfirogenet, O upravljanju carstvom, Zagreb: Dom i svijet, 2003. (odabrana poglavlja) 4. LEVAK, Maurizio. Slaveni vojvode Ivana. Zagreb: Leykam international, 2007. 5. MARGETIĆ, Lujo, Hrvatska i Crkva u srednjem vijeku, Rijeka, 2000. (odabrana poglavlja) 6. MATIJEVIĆ SOKOL, Mirjana, Toma Arhiđakon i njegovo djelo: rano doba hrvatske povijesti, Jastrebarsko: Naklada Slap, 2002. 7. Povijest Hrvata, ur. Šanjek, Franjo, Zagreb: Školska knjiga, 2003. (odabrana poglavlja) 8. ŠIŠIĆ, Ferdo, Povijest Hrvata za vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990. 9. Toma Arhiđakon, Historia Salonitana, povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika, Split: Književni krug, 2003. (odabrana poglavlja)

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obavezni su prisustvovati na minimalno 70% sati. Studenti koji u terminu nastave imaju preklapanja obavezni su na vrijeme obavijestiti nastavnika o preklapanju i dolaziti na 50% sati. Terenska nastava je kao sastavni dio kolegija obavezna. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

- Usmeno - pismeno: a) oglasna ploča b) web stranice Odsjeka za povijest c) e-poštom

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

- usmene konzultacije - e-pošta

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Usmeno. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka za povijest te na web stranicama fakulteta. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio. ISPITNI ROKOVI

Zimski / Proljetni

izvanredni /

Ljetni 23.06. i 09.07. 2015. u 8h, kabinet 447/IV Jesenski

izvanredni 04.09.i 11. 09. 2015. u 8h, kabinet 447/IV

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

05.03.2015. Literatura i izvori o hrvatskom ranom srednjem vijeku

12.03.2015. Etnogeneza i identiteti

19.03.2015. Pokrštavanje i kristijanizacija

26.03.2015. Društveni odnosi i oblikovanje prostora

02.04.2015. Bizant i Hrvati u 7.i 8. stoljeću. Prvi kolokvij

09.04.2015. Hrvati i Franačko Carstvo

16.04.2015. Bizant i Hrvati u 9. i 10. stoljeću

23.04.2015. Razvoj hrvatskog društva u 9. stoljeću

30.04.2015. Slavonija u ranom srednjem vijeku. Drugi kolokvij

07.05.2015. Dan Fakulteta

14.05.2015. Istra u ranom srednjem vijeku; od Trpimira do Branimira; položaj i titule hrvatskih narodnih vladara 21.05.2015. Hrvatska u vrijeme i nakon Tomislava

28.05.2015. Ustroj i uloga Crkve na hrvatskom prostoru i pitanje glagoljaštva

11.06.2015. Vladavina Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira; kraj dinastije narodnih vladara; Ponavljanje gradiva Način ocjenjivanja AKTIVNOST ECTS

DODIJELJEN AKTIVNOSTI

ISHODI UČENJA

AKTIVNOST STUDENATA

METODA PROCJENJIVANJA

BODOVI

Pohađanje nastave

0,5 1-10 1. Nazočnost na predavanju 2. Konzultacije

Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja.

0

Aktivnost u nastavi

0 1-10 1. Pročitati zadanu literaturu kao pripremu za predavanje 2. Izdvojiti važne probleme

Sudjelovanje u diskusiji.

5

Kolokvij 1 1 1-10 1. Polaganje kolokvija

Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim kriterijima: 0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor

20

nema negativnih bodova. 16-20 = 80-100% = 16-20 o. b. = A 14-15,99 = 70-79,9% = 14-15,99 o. b. = B 12-13,99 = 60-69,9% = 12-13,99 o. b. = C 10-11,99 = 50-59,9% = 10-11,99 o. b. = D 8-9,99 = 40-49,9% = 8-9,99 o. b. = E

Kolokvij 2 1 1-10 1. Polaganje kolokvija

Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim kriterijima: 0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 16-20 = 80-100% = 16-20 o. b. = A 14-15,99 = 70-79,9% = 14-15,99 o. b. = B 12-13,99 = 60-69,9% = 12-13,99 o. b. = C 10-11,99 = 50-59,9% = 10-11,99 o. b. = D 8-9,99 = 40-49,9% = 8-9,99 o. b. = E

20

Esej 0,5 1-10 1. Pismena predaja sažetaka. Diskusija.

Student je obvezan na svakom satu predati jednu stranicu eseja onog teksta, s vlastitim komentarima, koji se obrađuje na tom satu. Od studenta se očekuje da sudjeluje u diskusiji o zadanim tekstovima. Ukoliko se utvrdi da je esej prepisan student gubi mogućnost ostvarivanja bodova kao i pravo pristupa završnom ispitu. Svaki predani i pozitivno ocijenjen esej sadrži 1 bod. Da bi esej bio pozitivno ocijenjen on mora sadržavati: -samostalnu interpretaciju problema.

10

Terenska nastava

1 1-10 1.Odlazak na terensku nastavu u Zadar NAPOMENA: terenska nastava će biti organizirana neradnim danom krajem travnja ili početkom svibnja u dogovoru sa

Studenti koji sudjeluju u terenskoj nastavi dužni su pripremiti kratko izlaganje kojim će opisati neki od posjećenih lokaliteta (Arheološki muzej, MCPA, SICU, sv. Donat, Katedrala sv. Stošije, sv. Šime, sv.

15

studentima i Odsjekom. O točnom datumu studenti će biti obaviješteni tijekom ožujka.

Lovro, sv. Mihovil, Stomorica, sv. Krševan, sv. Toma, sv. Dominik, sv. Frane, crkva i riznica, kapitularna dvorana sv. Marije, gradske zidine, palače Grisogono-Vovo, Nassis i Petrizio, Diklo, Nin (Muzej ninskih starina i sv. Križ).

Usmeni ispit

2 1-10 Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 2 boda prema slijedećim kriterijima: 1 bod – polovičan odgovor 2 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 8-10 = 80-100% = 40-50 o. b. = A 7-7,9 = 70-79,9% = 35-39,5 o. b. = B 6-6,9 = 60-69,9% = 30-34,5 o. b. = C 5-5,9 = 50-59,9% = 25-29,5 o. b. = D 4-4,5 = 40-49,9% = 20-24,5 o. b. = E Završna ocjena se određuje zbrajanjem bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali, a konačna ocjena se donosi prema kriterijima određenim Pravilnikom o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Filozofskog fakulteta u Rijeci Sveučilišta u Rijeci.

30

UKUPNO 6 100 100 POPIS TEMA i KNJIGA za eseje Studenti su obavezni predati pismeno jednu stranicu sažetka (eseja), s vlastitim komentarima, onog teksta koji se obrađuje na svakom satu seminara. Bodovi se stječu ukoliko su predani svi sažeci te ako je student aktivno sudjelovao u diskusiji. Ponuđene teme eseja odnose se na kraće tekstove (izvorni tekstovi i članci). Naslovi eseja, literatura i vizualni materijal bit će preporučeni na uvodnom satu. Naslovi tema za izlaganje tijekom terenske nastave bit će preporučeni na uvodnom satu.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Stara povijest Sredozemlja – Grčka i Rim Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 14-17h, P106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da, engleski Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj

Kabinet 437 Vrijeme za konzultacije četvrtkom 13-14; e-mailom, preko e-kolegija na MudRi

Telefon 051 265 793 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet /

Vrijeme za konzultacije / Telefon /

e-mail / II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA 1.) Grčka povijest se izlaže u sklopu tradicionalne periodizacije: arhaika, klasično doba i helenizam. U žarištu pozornosti je polis kao temeljna politička i društvena zajednica. Ukratko se obrađuje pojava prvih civilizacija na europskom tlu: minojska i mikenska kultura i društvo, te njihov utjecaj na daljni razvoj grčke povijesti. Tamni period i nastanak polisa. Arhajsko doba i kolonizacija Sredozemlja. Sparta i Atena i njihov politički i društveni razvoj. Grčko-perzijski ratovi i atenski imperijalizam. Peloponeski rat i slom Atene. Drugi putovi političke evolucije u Grčkoj: Teba. Kultura i svakodnevni život klasičnog doba. Aleksandrova osvajanja. Raspad Aleksandrovog imperija i nastanak novih država: seleukida, ptolemejevića, antigonida, atalidia. Grčki savezi: Ahejski i Etolski. Uspon Rođana. 2.) Počeci Rima izlažu u sklopu italskog razvoja, s doprinosom grčke kolonizacije i Etruščana. U okviru prikaza rimske republike, središnja tematika je društvena povijest te razvitak institucija, napose prava, pri čemu se naglasak stavlja na uređenje i funkcioniranje republike. Nakon analitičkog prikaza postanka carstva, podrobnije se prikazuju novi aspekti društvenog razvoja, ponajprije u provincijama. Fenomen romanizacije pokazuje se kao skup procesa koji mijenjaju lik velikog dijela Europe, pri čemu se osobit naglasak stavlja na municipalizaciju, ulogu vojske te probleme gospodarstva (zemljoposjed i agrarni odnosi, uloga tržišta i jačanja "naturalne ekonomije", uloga robova, oslobođenika i kolonata). Zaključni dio obuhvaća razdoblje kasne antike, u okviru kojega se obrađuju kristijanizacija, uspostava dominata, opadanje urbaniteta, te civili-zacijski i državni rascjep na istočni i zapadni dio Carstva koji je u podlozi različitih smjerova razvoja u daljnjoj povijesti. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje: usvajanje činjenica iz antičke povijesti, poznavanje povijesne geografije ovog prostora, specifičnosti političkog, društvenog i ekonomskog razvoja, razumijevanje pojmova, problema i teorijskih rasprava koje postoje kod proučavanja grčke i rimske povijesti; razumijevanje metodologija koje se koriste u istraživanju ove problematike; razvijanje analitičkog pristupa u proučavanju povijesnih izvora, primjena kritičkog razmišljanja, intelektualna otvorenost, znatiželja i kreativnost u rješavanju problema; empatija i poštovanje vrijednosti ljudske i kulturne različitosti. Studenti bi kroz rad na povijesnim izvorima trebali naučiti pronalaziti dokaze o prošlosti i moći procijenjivati njihovo značenje, značaj i važnost unutar antičke povijesti, te pronalaziti uzročno-posljedične veze i obrasce koji omogućuju objašnjenja kako i zašto se nešto dogodilo. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X e- kolegij MudRI; multimedija i internet III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave (uključuje i e-kolegij ) 0,5 - Seminar 1 10 Samostalni rad 0,5 10 Terenska nastava (obavezna) 1 10 Kolokvij 1 1 20 Kolokvij 2 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)





1. Lisičar, Petar, Grci i Rimljani, Zagreb 1971. 2. Zamarovsky V., Grčko čudo, Školska knjiga, Zagreb, 1978. 3. Ranovič A.B., Helenizam i njegova istorijska uloga, Veselin Masleša, Sarajevo, 1962. 4. Maškin N.A., Historija starog Rima, Naučna knjiga, Beograd (više izdanja) 5. The Times atlas svjetske povijesti, Cankarjeva založba, Ljubljana – Zagreb, 1986.

IZBORNA LITERATURA 1. *** Povijest 2, Egipat i antička Grčka (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007., pogl.1.-9. i 11.-

18. 2. *** Povijest 3, (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007., pogl.1.-4. 3. *** Povijest 4, (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007., pogl.1.-16. 4. Struve – Kalistov (ur.), Stara Grčka, Sarajevo 1962. 5. Chamoux A., Grčka civilizacija, Beograd, 1967. 6. Flaceliere R., Grčka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb, 1979. 7. Grimal P., Rimska civilizacija, Jugoslavija, Beograd, 1968. 8. Carcopino J., Rim u razdoblju najvišeg uspona carstva, Naprijed, Zagreb, 1981. 9. Pallottino M., Etruščani, Zagreb, 2008.

Napomena: u sklopu seminara studentima će biti dodijeljeni odgovarajući izvorni tekstovi na kojima će moći raditi povijesne analize, te pomoćni materijali koji će biti stavljani na MudRi u sklopu e-kolegija.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja, te pohađati seminare. Terenska nastava je kao sastavni dio kolegija obavezna. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

- Usmeno - Pismeno: a) oglasna ploča Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci b) web stranice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci; MudRi

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA - Usmene konzultacije, e-mail, MudRi

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno i usmeno OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski / Proljetni

izvanredni /

Ljetni 18.06.2015. 09.07.2015. u 15h Jesenski

izvanredni 3.09.2015. 10.09.2015. u 15h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 05.03. Uvod u antičku povijest. Terminologija. Periodizacija. Kronologija. 12.03. Brončanodobne civilizacije: mikenska. 19.03. Brončanodobne civilizacije: minojska. 26.03. Razvoj političkog i društvenog uređenja Atene 1. 02.04. Razvoj političkog i društvenog uređenja Atene 2. 09.04. Razvoj političkog i društvenog uređenja Sparte. 16.04. Olimpijske igre. Kolokvij 1 23.04. Tebanska hegemonija. 30.04. Aleksandar Veliki i monarhističko uređenje. 07.05 Predrimska Italija. 14.05. Razvoj političkog i društvenog uređenja rimske republike 1. 21.05 Razvoj političkog i društvenog uređenja rimske republike 2. 28.05 Pompeji – život u doba principata. Kolokvij 2 11.06 Kriza carstva i Dioklecijanove reforme.

Napomena: nastava se radi u kombinaciji s materijalima u sklopu e-kolegija na portalu MudRi.

TERENSKA NASTAVA

Napomena: terenska nastava će biti organizirana neradnim danom krajem travnja ili početkom svibnja u dogovoru sa studentima i Odsjekom. O točnom datumu će biti obaviješteni tijekom ožujka.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Novovjeka povijest Europe 16. - 18. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijest Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom 14.15-17.00, 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vjekoslav Perica

Kabinet 439 Vrijeme za konzultacije

Telefon 265734 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Dr.sc. Maja Ćutić Gorup Kabinet 447

Vrijeme za konzultacije Srijedom 14,45-16.15; petkom 9.45-11.15 Telefon 265730

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA - Zemljopisna otkrića i počeci kolonijalizma - Najznačajnije ličnosti novoga vijeka: Karlo V., Henrik VIII., Filip II., Elizabeta I., Henrik IV., Albrecht Wallenstein, Luj XIV., Oliver Cromwell, Luj XV., Friedrich Wilhelm Hohenzollern, Filip V., Marija Terezija, Josip II., Pio VI., Karlo XII., Petar Veliki, Katarina Velika, Fridrik II., Thomas Jefferson, Napoleon Bonaparte, Eugène Beauharnais i dr. - Ratni sukobi i prijepori: pohod Karla VIII., Rat Cambraiske lige, carsko-francuski sukobi, Ciparski rat, Kandijski rat, ratovi za španjolsku, poljsku i austrijsku baštinu i dr. - Revolucije: nizozemska, engleska, francuska, američka. - Mirovni ugovori: Cateau-Cambresis, Westfalijski mir, Nijmegen, Srijemski Karlovci, Rijswijk, Beč i dr. - Crkvena povijest: reformacija i protureformacija (luteranstvo, kalvinizam, cvinglijanstvo), Tridentinski koncil, crkveni redovi, Papinska Država i dr. - Kolonije i kolonijalna carstva: Španjolske, Portugala, Engleske, Francuske, Nizozemske - Posebni osvrt na Italiju: obitelj Borgia, Monferrato, Vojvodstvo Castro, pobune narodnih masa, habsburški i burbonski apsolutizam, tajna društva te mnoge druge teme.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon položenog ispita studenti će biti kompetentni:

1) razviti sposobnost definiranja, opisa i usporedbe najznačajnijih povijesnih pitanja navedenog razdoblja.

2) primijeniti stečeno znanje u praksi. Očekuje se da nakon položenog ispita studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju

prepoznati, argumentirano definirati, opisati i kritično protumačiti najvažnija pitanja iz europske novovjekovne povijesti, kako bi mogli usporediti postojeće raznovrsnosti između pojedinih područja. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x X


Pohađanje nastave 0,5 / Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 40

ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 5 100





IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Slaven Bertoša, Svjetska povijest modernoga doba (XVI.-XIX. stoljeće) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok, Zagreb 2004. The Times. Povijest svijeta, Zagreb, 2002. (ili starije izdanje: The Times. Atlas svjetske povijesti, Zagreb, 1986.) Hrvatska. Europa. Svijet. Kronologija (uredio Ivo Goldstein), Zagreb 2002.IZBORNA LITERATURA Povijest svijeta od početka do danas, Zagreb 1990., 2. izdanje. Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11.-14., Rijeka 1977.-78. August Franzen, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1970. Lovorka Čoralić, Venecija - Kraljica mora s lagunarnih sprudova: povijest Mletačke Republike, Samobor 2004. Jean-François Noel, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb 1998. Dirlmeier – Gestrich – Herrmann – Hinrichs – Klessmann - Reulecke, Povijest Njemačke, Zagreb 1999. Erich Zöllner - Therese Schüssel, Povijest Austrije, Zagreb 1997. A. J. P. Taylor, Habsburška Monarhija 1809.-1918., Zagreb 1990. Jean Carpentier - François Lebrun, Povijest Francuske, Zagreb 1999. Josef Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb 1992. Peter Hanak, Povijest Mađarske, Zagreb 1995. Giuliano Procacci, Povijest Talijana, Zagreb 1996. Sellers - May - Mc Millen, Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Zagreb 1996. G. M. Trevelyan, Povijest Engleske, Zagreb 1956. Asa Briggs, Socijalna povijest Engleske, Zagreb 2003. Marjorie Barnard, A History of Australia, Sydney 1980. Fernand Braudel, Civilizacije kroz povijest, Zagreb 1990. Fernand Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća, vol. 1.-3., Zagreb 1992. Fernand Braudel, Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II., sv. 1.-2., Zagreb 1997.-1998. Maurice Dobb, Studije o razvoju kapitalizma, Zagreb 1961. Louis Gottschalk – Loren C. MacKinney – Earl H. Pritchard, Historija čovječanstva: svezak četiri: Temelji modernog svijeta; knjiga prva: Uvod; Politička, ekonomska i društvena pozadina – važniji vjerski događaji 1300-1500; knjiga druga: Važniji vjerski događaji 1500-1775; Politička i društvena misao 1300-1775; knjiga treća: Pismeno priopćavanje i lijepa književnost, likovna umjetnost i glazba; Znanost i tehnologija između 1300. i 1530. (otprilike); knjiga četvrta: Znanost i tehnologija; Tehnologija i društvo; Školstvo, Zagreb 1974. Drago Roksandić, Triplex Confinium: ili o granicama i regijama hrvatske povijesti 1500.-1800., Zagreb 2003. Albert Soboul, Francuska revolucija, Zagreb 1989. Alexis de Tocqueville, Stari režim i revolucija, Zagreb 1994. Bartolomé Bennassar, Storia dell’Inquisizione spagnola dal XV al XIX secolo, Milano 1980. Romano Canosa, Lepanto: Storia della “Lega Santa” contro i Turchi, Roma 2000. Mario Caravale – Alberto Caracciolo, Lo Stato pontificio nell’età moderna, Torino 1978. Furio Diaz, Granducato di Toscana, Torino 1986.

John H. Elliott, Richelieu e Olivares, Torino 1992. Robert J. W. Evans, Felix Austria: L’ascesa della Monarchia Asburgica, Bologna 1981. Angelo Geatti, Napoleone Bonaparte e il Trattato di Campoformido del 1797: La verità sul luogo della firma e sul monumento della pace, Udine 1989.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obvezatno. U slučaju preklapanja smije se izostati maksimalno 50 %. Student koji iz bilo kojih razloga izostane više, ne može dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. Uvjet pristupanja završnom ispitu je također ispunjenje seminarskih obveza i položen kolokvij. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informacije o kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju. Studenti mogu dobiti informacije na konzultacijama, mailom, na oglasnoj ploči Odsjeka i na web stranicama fakulteta. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontaktiranje s profesorom moguće je na konzultacijama i mailom. Preporučuje se redovito pratiti službene obavijesti na web stranicama fakulteta. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski / Proljetni

izvanredni /

Ljetni 17. 6. u 14h, 8.7. u 14h Jesenski

izvanredni 2.9. u 14h, 9.9. u 14h


6. 3. Uvodno predavanje 13.3. Stvaranje carstva Karla V. 20.3. Reformacija 27.3. Protureformacija i katolička obnova

10.4. Tridesetogodišnji rat kao općeeuropski sukob 17.4. Kolokvij 24.4. Jačanje monarhijske vlasti u Francuskoj i Francuska revolucija 8.5. Engleska u novom vijeku

15.5. Mletačka Republika u novom vijeku 22.5. Posjet Državnom arhivu u Rijeci 29.5. Prosvijećeni apsolutizam 12.6. Nastanak i razvoj SAD-a

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Novovjeka povijest Hrvatske 16.-18.st. Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja; Četvrtak 12.15-16.00, P 450 Seminari; Srijeda 16.15-18.00, S 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Dr. sc. Nataša Štefanec, izv. prof.

Kabinet 442 Vrijeme za konzultacije Nakon nastave

Telefon 051 265727 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Dr. sc. Maja Ćutić Gorup Kabinet 447

Vrijeme za konzultacije Srijedom 14,45-16.15; petkom 9.45-11.15 Telefon 051 265730


SADRŽAJ KOLEGIJA U predmetu se obrađuje prostor hrvatskih povijesnih zemalja, s potrebnim regionalnim kontekstualizacijama. Predavanja su koncipirana kao pregledna izlaganja odabranih tematskih cjelina, odnosno kao uvod u najvažnije strukture i procese ranonovovjekovne povijesti hrvatskih zemalja. Predavanje ne isključuju komunikaciju između nastavnika i studenata. - Uvod: objašnjenje načina rada, obrazloženje odabira tema i koncepcije predavanja - Uvod: pregled relevantne historiografije - Prostor. Teritoriji i jurisdikcije od 16. do 18. stoljeća. Sukob triju imperija na prostoru hrvatskih povijesnih

zemalja. Etabliranje Habsburgovaca u regiji, osmanska ekspanzija, dosezi mletačke vlasti. - Institucionalni ustroj Hrvatsko-Slavonskog Kraljevstva (kralj, kraljevske institucije u Ugarsko-hrvatskom

kraljevstvu i Austrijskim nasljednim zemljama, kraljevinske institucije Hrvatsko-Slavonskog Kraljevstva). - Institucionalni ustroj krajeva pod osmanskom vlašću. - Institucionalni ustroj Dubrovačke Republike, Istre i Dalmacije. - Vojna Krajina u Hrvatsko-Slavonskom Kraljevstvu do 1630ih. Nastanak vojnih institucija. Isprepletenost

vojnih i civilnih institucija i teritorijalnih nadležnosti. Serhat i mletačka krajina. - Vojna Krajina od 1630ih do kraja 18. stoljeća. Teritorijalizacija i militarizacija, reformno 18. stoljeće, itd. - Društveno raslojavanje I. Povlašteni društveni slojevi (plemstvo, patricijat, slobodnjaci, itd.) Sustav

fiskalnih, političkih, fiskalnih, seniorskih i statusnih prava i privilegija. - Društveno raslojavanje II. Vojna i civilna podložništva. Porezni sustavi. Seljačke bune u hrvatskim

zemljama u ranom novom vijeku. - Demografija hrvatskog ranonovovjekovlja. Migracije, seobe, etnička miješanja, akulturacije i asimilacije. - Materijalna kultura između dalmatinskog grada i kontinentalne vojne utvrde. - Pisana kultura. Tiskare u hrvatskim povijesnim zemljama i široj regiji. Gradovi, crkvene institucije i

plemićki dvorovi kao izvorišta pismenosti i literarnog stvaralaštva. - Crkvene hijerarhije, vjerska opredjeljenja (katolici, pravoslavni, protestanti, muslimani, itd.), reformacija i

protureformacija. - Zaključna razmatranja

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će studenti znati: - prepoznati temeljne strukture, procese i fenomene ranonovovjekovne povijesti hrvatskih zemalja - biti sposobni razmatrati lokalne hrvatske ranonovovjekovne fenomene u širem regionalnom kontekstu - naučiti temeljnu kronologiju - dobiti uvid u najvažniju literaturu i zbirke izvora

- upoznati najvažnije disciplinarne i metodološke pristupe istraživanju ranonovovjekovne hrvatske povijesti

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 5 Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 2,5 45 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100





IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Predavanja (skripta) 2. Od iduće dvije skupine ispitnih udžbenika izabrati jednu: - Gross, Mirjana (ur.), Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981., 15-173. - Historija naroda Jugoslavije II. Zagreb, 1959., 205-214, 215-290, 401-476, 622-657, 684-762, 998-1117,

1211-1251. Ili - Budak, Neven, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007. - Holjevac, Željko – Moačanin, Nenad, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva u ranome novom vijeuku, Zagreb, 2007. - Vrandečić, Josip – Bertoša, Miroslav, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007. IZBORNA LITERATURA 1. Adamček, Josip, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, Zagreb, 1980. 2. Adamček, Josip, Bune i otpori, Zagreb, 1987. 3. Bertoša, Miroslav, Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće), Pula, 1995. 4. Bertoša, Miroslav, Istra. Jadran. Sredozemlje: identiteti i imaginarij, Zagreb, 2003. 5. Bertoša, Slaven, Rašpor i Rašprski kapetanat: povijesni pregled, Pazin, 2005. 6. Bracewell, Wendy, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u 16. stoljeću, Zagreb, 1997. 7. Bogović, Mile, Katolička Crkva i pravoslavlje u Dalmaciji za mletačke vladavine, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1993. 9. Kaser, Karl, Slobodan seljak i vojnik. I – Rana krajiška društva, 1545.-1754., II – Povojačeno društvo, 1754.-1881., sv. I-II, Zagreb, 1997. 10. Klaić, Vjekoslav, Povijest Hrvatske, sv. 5, Zagreb, 1982. 11. Kruhek, Milan, Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stoljeća, Zagreb, 1995. 12. Mayhew, Tea, Dalmatia between the Venetian and Ottoman Rule, Rim, 2008.

13. Moačanin, Nenad, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod, 2001. 14. Moačanin, Nenad, Turska Hrvatska. Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva do 1791. - preispitivanja,

Zagreb, 1999. 15. Pavličević, Dragutin (ur.). Vojna krajina. Povijesni pregled – historiografija – rasprave. Zagreb, 1984. 16. Pederin, Ivan, Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji, 1409–1797., Dubrovnik, 1990. 27. Petrić, Hrvoje, Koprivnica u 17. stoljeću, Meridijani, Samobor, 2005. 18. Raukar, Tomislav – Petricioli, Ivo – Švelec, Franjo – Peričić, Šime, Prošlost Zadra, sv. III: Zadar pod mletačkom upravom, Zadar, 1987. 19. Roksandić, Drago – Štefanec, Nataša (eds.), Constructing Border Societies on the Triplex Confinium, Budapest, 2000. 20. Roksandić, Drago – Mimica, Ivan - Štefanec, Nataša – Bužančić, Vinka (ur.), Triplex Confinium, 1500-1800: ekohistorija, Split - Zagreb, 2003. 21. Roksandić, Drago, Triplex Confinium ili o granicama i regijama hrvatske povijesti, Zagreb, 2003. 22. Stulli, Bernard, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb, 2001. 23. Šanjek, Franjo, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, pregled religiozne povijesti Hrvata, Zagreb, 1996. 24. Štefanec, Nataša, Heretik Njegova Veličanstva. Povijest o Jurju IV. Zrinskom i njegovom rodu, Zagreb, 2001. 25. Štefanec, Nataša, Država ili ne. Ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici, Zagreb, 2011. 26. Šišić, Ferdo, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb, 1962. Dodatne popise literature, kao i literaturu za rad u seminarima, studenti mogu dobiti od nastavnice na početku akademske godine. Za opširniji popis najvažnije literature o ranonovovjekovnoj Hrvatskoj vidjeti anotiranu bibliografiju: Štefanec, Nataša, "Croatia: Oxford Bibliographies in "Renaissance and Reformation", Oxford Bibliographies in "Renaissance and Reformation". Ed. Margaret King. New York: Oxford University Press, 10/29/2013. http://www.oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780195399301/obo-9780195399301-0068.xml

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti imaju pravo na najviše tri izostanka s predavanja. Pohađanje nastave je uvjet za potpis i završni ispit. Kao uvjet za završni ispit postavlja se ispunjenje seminarskih obaveza. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno Pismeno E-pošta Telefonom NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno i usmeno OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski / Proljetni

izvanredni /

Ljetni 16. 6., 30. 6. Jesenski

izvanredni 1. 9., 8. 9.


12.03. Uvod: objašnjenje načina rada, obrazloženje odabira tema i koncepcije predavanja

Uvod: pregled relevantne historiografije

26. 3.

Prostor. Teritoriji i jurisdikcije od 16. do 18. stoljeća. Sukob triju imperija na prostoru hrvatskih povijesnih zemalja. Etabliranje Habsburgovaca u regiji, osmanska ekspanzija, dosezi mletačke vlasti. Institucionalni ustroj Hrvatsko-Slavonskog Kraljevstva (kralj, kraljevske institucije u Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu i Austrijskim nasljednim zemljama, kraljevinske institucije Hrvatsko-Slavonskog Kraljevstva).

09. 4.

Institucionalni ustroj krajeva pod osmanskom vlašću. Institucionalni ustroj Dubrovačke Republike, Istre i Dalmacije.

23.04.

Vojna Krajina u Hrvatsko-Slavonskom Kraljevstvu do 1630ih. Nastanak vojnih institucija. Isprepletenost vojnih i civilnih institucija i teritorijalnih nadležnosti. Serhat i mletačka krajina. Prema Društvenoj povijesti. Vojna Krajina od 1630ih do kraja 18. stoljeća. Teritorijalizacija i militarizacija, reformno 18. stoljeće, itd.

07.05.

Društveno raslojavanje I. Povlašteni društveni slojevi (plemstvo, patricijat, slobodnjaci, itd.) Sustav fiskalnih, političkih, fiskalnih, seniorskih i statusnih prava i privilegija. Društveno raslojavanje II. Vojna i civilna podložništva. Porezni sustavi. Seljačke bune u hrvatskim zemljama u ranom novom vijeku. (Dan Fakulteta – nastava se održava)

21.05.

Demografija hrvatskog ranonovovjekovlja. Migracije, seobe, etnička miješanja, akulturacije i asimilacije. Materijalna kultura između dalmatinskog grada i kontinentalne vojne utvrde.

Srijeda, 03.06.

Pisana kultura. Tiskare u hrvatskim povijesnim zemljama i široj regiji. Gradovi, crkvene institucije i plemićki dvorovi kao izvorišta pismenosti i literarnog stvaralaštva. Crkvene hijerarhije, vjerska opredjeljenja (katolici, pravoslavni, protestanti, muslimani, itd.), reformacija i protureformacija.

11.06. Zaključna razmatranja

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska 1918.-1990. Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar VI. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave uč. 402, , seminari svaki drugi četvrtak 9.15-11.00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Dukovski

Kabinet 440/IV Vrijeme za konzultacije četvrtak 12.30-14.00

Telefon 251/265727 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Dr. sc. Andrea Roknić Bežanić Kabinet 448/IV

Vrijeme za konzultacije Na dužem dopustu Telefon


SADRŽAJ KOLEGIJA Politički preduvjeti nastanka Države SHS, a potom Kraljevne SHS. Problem integracije Hrvatskih zemalja u Kraljevinu SHS. Socijalna struktura hrvatskog društva i etnička rasprostranjenost. Politički život u Hrvatskoj 1918-1929. Proganjanja političke oporbe. Stjepan Radić. Gospodarsko nazadovanje Hrvatske. Posljedice diktature. Nova uprava i teritorijalna podjela Jugoslavije. Političke pripreme nastanka Banovine Hrvatske. Banovina Hrvatska. Početak II sv. rata. Nastanak NDH i njen ustroj. Politika NDH i njeno vezivanje za sile osovine. Pobuna i ustanak hrvatskih antifašista. Razvoj antifašističke i demokratske Hrvatske. Slom NDH. Poraz građanskih snaga u Hrvatskoj. Politička represija nad poraženim. Bleiburg. Razvoj Hrvatske kao federalne jedinice u novoj Jugoslaviji. Hrvatska u komunističkom režimu. Hrvatska politička emigracija. Glavni gospodarski i socijalni problemi Hrvatske. Studentski nemiri 1968. Pobuna protiv velikosrpskog kulturnog, gospodarskog, političkog ekspanzionizma. Masovni pokret 1971. Razvoj samoupravljanja, posljedice i dvojbe. Razvoj i problemi razvoja hrvatske kulture. Subkulturalni pokreti u Hrvatskoj. Hrvatska u osamdesetim godinama. Jačanje velikosrpskih tenzija i slabljenje komunističkog režima. Put ka demokraciji. Izbori 1990. Hrvatska politička scena. Početci razdruživanja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da studenti preko ovoga kolegija spoznaju i shvate dinamiku i razlike društvenih, gospodarskih, kulturnih i političkih procesa kroz koje je Hrvatska prolazila od 1918. do 1990. godine. Očekuje se njihovo znanje i prepoznavanje značajnih ličnosti iz hrvatskog političkog i društveno-kulturnog života. Značajni događaji i povijesne prijelomnice. Isto tako se očekuje analitički pristup objašnjavanju događaja i procesa. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Pohađanje nastave i aktivnost 0,5 Međuispit (kolokvij) 1 1 25 Međuispit (kolokvij) 2 1 25 Seminarski rad 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Pristup popravku međuispita: ne postoji mogućnostUkupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave, međusipita,

seminara i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova



1. Predavanja 2. Goldstein, Ivo Hrvatska 1918-2008., Zagreb, 2008. (do 406. str.) 3. Radelić, Zdenko, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. Od zajedništva do razlaza. Zagreb, 2006. 4. Boban, Ljubo, Hrvatske granice 1918-1992., Zagreb 1991. (i novije izdanje).

IZBORNA LITERATURA 1. Goldstein, Ivo, Dvadeset godina samostalne Hrvatske, Zagreb, 2010. 2. Darko Dukovski, Istra i Rijeka u Prvoj polovici 20. stoljeća 1918.-1947., Zagreb, 2010. 3. Katarina Spehnjak, Britanski pogled na Hrvatsku 1945.-1948., Zagreb, 2006. 4. Bilandžić, Dušan, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999. (od 68. str.) 5. Jelić-Butić, Fikreta, Četnici u Hrvatskoj, Zagreb 1986. (odabrana poglavlja) 6. Akmadža, Miroslav, Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.-1966., Rijeka, 1996.

(odabrana poglavlja) 7. Matković, Hrvoje, Povijest Nezavisne Države Hrvatske. Zagreb, 1994. 8. Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u Hrvatskome proljeću, Zagreb, 2007. 9. Boban, Ljubo, Maček i politika HSS, 1928-1941, I i II Zagreb, 1974. 10. Boban, Ljubo, Svetozar Pribičević u opoziciji 1928-1936, Zagreb, 1973. 11. Jareb, Jere, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb, 1995.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti redovoti na nastavi (70%). Izostanak nije moguće opravdati. Od studenata se očekuje izvršavanje tijekom nastave svih zadanih obveza (aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada seminarskog, samostalnog rada, pismeni ispit). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

konzultacije web stranice Filozofskog fakulteta tj. Odsjeka za povijest oglasna ploča odsjeka za povijest e-pošta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije; e-pošta; telefon, mob. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Završni ispit je usmeni i sadrži više oblika pitanja u kojima se provjeravaju različite kompetencije studenata. Kao uvjeti za završni ispit postavljaju se izrada samostalnog rada i 50% pozitivno riješenog međuispita (kolokvija). OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Studenti su dužni pridržavati se rokova za izradu, pisanje seminarskog rada te njegovo izlaganje. Za svaki dan kašnjenja od utvrđenog dana za predaju rada gubi se po 5 ocjenskih bodova.

Vrlo je važno poštivati datume i rokove kolokvija. Budući da student neće biti u mogućnosti drugi puta pisati, pa automatski pada kolegij. Ne postoji mogućnost ni ispravaka kolokvija.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Prepisivanje i dogovaranje u vrijeme kolokvija kažnjava se oduzimanjem kolokvija i ocjenjivanjem s 0

ocjenskih bodova te prijavom etičkom povjerenstvu. U vrijeme pisanje kolokvija ali i predavanja mobiteli trebaju biti ugašeni i spremljeni. Tijekom predavanja

mobiteli mogu biti i stišani, a zabranjeno je i javljanje na mobitel.

ISPITNI ROKOVI Zimski /

Proljetni izvanredni /

Ljetni 15.6. i 29.6. u 10h Jesenski

izvanredni 1.9. i 8.9. u 10h


2.3. Uvodno predavanje; historiografski pregled; ključni pojmovi, upute studentima

5.3. Seminarska nastava : Povijest spolnosti i problem historiografije (radionica seminarskog rada, teme, problemi, izvedba, tehnika) 9.3. Hrvatska i Hrvati u Kraljevini SHS 1918.-1929.

16.3. Hrvatska i Hrvati u Kraljevini SHS 1929.-1941.

19.3. Seminarska nastava (metodologija istraživanja, kritika arhivske građe, kritika i rad sa sekundarnom građom-tiskovine)

23.3. Hrvatska u II. svjetskom ratu 1941.-1945. 30.3. Kolokvij

2.4. Seminarska nastava (pisanje bilješki, citiranje, problemi interpretacije, metodika prezentacije)

13.4.

Hrvatska u Jugoslaviji od 1945. -1950. Izgradnja političkog sustava Poratna obnova i gospodarski sustav Sukob s Informbiroom i Hrvatska

16. 4 Seminarska nastava (problemi prezentacije)

20.4. Hrvatska u Jugoslaviji od 1950. do 1965. i Hrvatski liberalni pokret 1953-1956 Studentski pokret 1968.

27.4. Hrvatski reformistički i nacionalni pokret 1970-1972.

30.4. Seminarska nastava (metoda usmene povijesti (oral history)

4.5. Hrvatska u Jugoslaviji od 1974. do 1980-ih, surogat konfederacije i proces raspada Jugoslavije 1980.-1987. 11.5. Procesi demokratizacije Hrvatske pred agresiju 1987.-1990.

14. 5. Seminarska nastava (ostale metode)

18. 5 Kolokvij

25.5 Domovinski rat 1991.-1995. Hrvatska kao suverena i samostalna država Stvarnost i perspektive) 28.5 Seminarska nastava (prezentacija samostalnog rada studenata)

1.6. Seminarska nastava (prezentacija samostalnog rada studenata)

8.6. Seminarska nastava (prezentacija samostalnog rada studenata)

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremena povijest Europe Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar VI. Akademska godina 2014./2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 10,15-12,00 (uč. 402); seminari svaki drugi četvrtak 9,15-11,00 (uč.402) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Dukovski

Kabinet F-440 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom 12,30-14,00; e-mailom


Suradnik na kolegiju Dr. sc. Andrea Roknić Bežanić Kabinet F-448

Vrijeme za konzultacije Na dužem dopustu Telefon


SADRŽAJ KOLEGIJA Svjetska i europska historiografija na temu 20. stoljeća Gospodarske premise svjetskoga tržišta tijekom 20. stoljeća i posljedice u drugim domenama života; gospodarske krize u svijetu (1921-1923;1929-1933): uzroci, širina i posljedice krize. Traženje izlaza iz krize. Kultura, znanost i umjetnost 20. st., filozofski pravci, književnost, izumi, umjetnički pravci Pobjednici, poraženi i geopolitičke promjene u Europi. Mirovni pregovori i ugovori; Liga naroda - Organizacija ujedinjenih naroda. Oblikovanje režima tzv. zapadne demokracije i totalitarnih država (komunizam, fašizam, nacizam), totalitarni režimi u fašistički pokreti u Europi između dva rata. Ruska revolucija i revolucionarna zbivanja u Europi. Prve ekspanzije fašističkih država - uvod u širi ratni sukob. Držanje ostalih velikih europskih zemalja. Razdoblje Drugog svjetskog rata (1939-1945). Uzroci, tijek i posljedice. Teheranska konferencija. Konferencija u Jalti. Okupatorski zločini. Slom Njemačke. Konferencija u Potsdamu, Slom Japana. Žrtve Drugog svjetskog rata. Stanje i odnosi u svijetu nakon uspostavljanja mira. Kažnjavanje ratnih zločinaca. Mirovni ugovori s pobijeđenim zemljama 1946-1947. Počeci poratne blokovske politike. Dekolonizacija i nastanak novih samostalnih država. Hladnoratovsko razdoblje. Sukob Zapada i Istoka. Međunarodne političke krize. Proces europskih integracija Problem europskog terorizma potkraj 1960-ih do potkraj 1980-ih. Uloga katoličke crkve u očuvanju mira u svijetu. Procesi ekumene. Ujedinjenje Njemačkih država. Raspad SSSR-a i nastanak Zajednice Nezavisnih Država. Slom socijalističkih državnih sustava i u ostalim socijalističkim zemljama Europe. Posebno će biti riječi o zemljama Sredozemlja i Srednje i Jugoistočne Europe koje se pojavljuju kao zasebni areali europske i svjetske političke i društvene povijesti. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Kolegij proučavanja suvremene europske povijesti je razdoblje iznimno bogate događajnice od kraja I. svjetskoga rata do 1990. Kolegij treba rasvijetliti opća kretanja u europskom i vaneuropskom društvu u vremenskom rasponu 20. stoljeća, otkriti i razjasniti točke mijena starog u novo, te njihov utjecaj na stvaranje ovih mentalnih i socijalnih struktura. Nastava mora obuhvatiti društvene, gospodarske, političke i kulturne fenomene vezane za razvoj prije svega Europe, a onda i onih područja koji su bili vezani zajedničkom poviješću s Europom ali tek kao osnovne napomene (SAD-a i ostala svjetska područja). Cilj je shvatiti politička, socijalna, gospodarska a onda i kulturna kretanja u Europi. Očekuje se da će studenti znati: -prepoznati društvene i političke ali i kulturne procese 20. stoljeća. -Koristiti informacije o novim tehnološkim i znanstvenim dostignućima, kulturnim procesima i razvitku društva u samostalnom definiranju povijesnoga razdoblja.

-Prepoznavati ličnosti i društvene skupine koje su donijele prijelomne događaje u 20. stoljeće. -analizirati društvene i političke događaje i procese 20. stoljeća. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX x x /

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo / / / /


Pohađanje nastave 0,45 0 Seminar 0,55 20 Kontinuirana provjera znanja 1 1 25 Kontinuirana provjera znanja 2 1 25 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 5 100

Opće napomene: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar: seminar se piše na zadanu temu uz korištenje dostupne recentne literature od koje barem jedna mora biti

na stranom jeziku, tiska i periodike koju student sam pronađe. Seminar mora imati znanstveni aparat i biti strukturiran u prepoznatljivom klasičnom obliku u kojemu će biti zastupljena obvezno tri dijela: Uvod, razrada teme, zaključak. Mora sadržavati popis literature i periodike te pisanih izvora. Seminar se ocjenjuje na temelju dva bitna kriterija: 1. naslov teme mora odgovarati sadržaju seminara koji mora biti uravnotežen, cjelovit i logičan (10); 2. točnost faktografije, komentari autora uz postavljena istraživačka pitanja, otvorenost istraživanja i zaključak (10). Seminar je uvjet za završni ispit. Rok predaje seminara je 25 svibnja 2015.

Kontinuirana provjera znanja – kolokviji- Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave kroz pisane kolokvije (2) iz dijela gradiva. Prvi kolokvij odnosi se na temu: "Europa između dva svjetska rata i Drugi svjetski rat"

Za vrijeme testa nije dozvoljeno koristiti zabilješke i literaturu.. Sadrži 20 pitanja i moguće je ostvariti 25 bodova. Ocjenjuju se točni i netočni odgovori, odnosno uvode se minus bodovi za netočne odgovore u zadanoj vrijednosti pitanja (označen u zagradama na kraju pitanja).

Drugi kolokvij piše se na temu "Hladnoratovsko razdoblje i europske integracije" Za vrijeme testa nije dozvoljeno koristiti zabilješke i literaturu.. Sadrži 20. pitanja, a moguće je ostvariti maksimalno 25 bodova. Također se uvode minus bodovi za netočne odgovore.

Odgovori moraju biti u cijelosti točni i potpuni. Kolokviji se ne ponavljaju niti se pišu ispravci Opravdani izostanak s kolokvija (uz predočenje dokaza o izostanku) daje pravo studentu za naknadno pisanje

kolokvija određenim prema dogovoru sa studentima. Uvjeti za redoviti izlazak na završni ispit su: ostvarenih minimalnih 40 ocjenskih bodova (kolokviji,

seminar). Završni ispit je usmeni ispit kojemu je cilj provjeriti povezivanje činjenica u cjelinu. Postavljaju se tri pitanja iz cijeloga gradiva. Svako pitanje maksimalno nosi 10 bodova a ocjenjuje se: 1. poznavanje faktografije (2); 2.Količina informacija 3 (3) i povezivanje informacija u cjelinu i razumijevanje problema (5). Kandidat mora ostvariti najmanje 50% mogućih bodova da bi zadovoljio.




IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Darko Dukovski (2012) Ozrcaljena povijest: Uvod u suvremenu povijest Europe i Europljana, Zagreb: Leykam International IZBORNA LITERATURA 1. Peter Calvocoressi (2003). Svjetska politika nakon 1945., Zagreb. (215-362) 2. M.Mazower (2004) Mračni kontinent: Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati 70% predavanja što im donosi 0,45 ECTS. Pohađanje nastave je uvjet za potpis i

završni ispit, ali ne donosi ocjenske bodove.. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno Pismeno E-pošta Telefonom

NAČIN POLAGANJA ISPITA Ispit se polaže usmeno.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ovo naročito vrijedi za seminarski rad. Prepisivanje i korištenje zabilješki ili knjiga za vrijeme pismenih kolokvija također je intelektualna krađa i sankcionirat će se poništavanjem kolokvija studenta i prijavom etičkom povjerenstvu.

Studenti su dužni pridržavati se rokova pisanja seminara i pripremanja materijala za diskusiju u nastavi, konzultacijama i pojedinačnim razgovorima Kašnjenje u obvezama sankcionira se oduzimanjem 5 bodova po danu kašnjenja. Nakon četiri dana kašnjenja seminar se neće uzimati u obzir, pa će biti nemoguće izaći na završni ispit.

Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta.

Odjava završnog ispita se mora izvršiti prema terminima ISVU-a ISPITNI ROKOVI

Zimski / Proljetni

izvanredni /

Ljetni 15. 6. 2015., 29. 6. 2015. Jesenski

izvanredni 1. 9. 2015.; 8. 9. 2015.


2.3. Uvodno predavanje: Pandorina kutija Europska: Europa 20. st: Naslijeđe i vizije

9.3. Europa između nada i razočaranja: Načela uređenja poratnog svijeta: Posljedice rata i Pariška mirovna konferencija

12.3. Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (fašizam: uvjetni nastanka i nastanak u Italiji) 16.3. Građanska demokracija i uzroci političke i gospodarske depresije;

23.3. Totalitarni režimi i zapadne demokracije; Borba za građanske slobode i mediji

26.3. Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (fašizam: sustav korporativizma i slom) 30.3. Povijest svakidašnjice; vrijeme brzoga života, moda, pomodarstvo i razvoj komunikacije i medija

9.4. Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (nacizam: idejni temelji nacizma i rasizma - nastanak i razvoj do dolaska na vlast 1933.) 13. 4. Potraga za mirom uz diplomatske priprema za rat; Španjolski građanski rat 1936-1939.

20.4. Drugi svjetski rat i njegove posljedice

23.4. Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (nacizam: dolazak na vlast 1933., uništenje oporbe, rasni zakoni-politički darvinizam, holokaust i politika istrebljenja naroda, slom, denacifikacija Njemačke)

27. 4. Kolokvij 1: Europa između dva svjetska rata i Drugi svjetski rat

4.5 Europa u Hladnom ratu (1945-1990) politika ravnoteže straha, političko vojni savezi i neokolonijalizam

11.5. Zabavne 80-e i 90-e godina 20. stoljeća;Svršetak Hladnog rata i nove globalističke podjele

18.5 Ratovi na jugoistoku Europe, rastroj političkih sustava i geopolitičke karte; globalistički procesi Ujedinjene Europe

21.5 Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (boljševizam, staljinizam, komunistički režimi istočne i jugoistočne Europe) 25.5 Duhovno vjerska vertikala Europe: Put prema ekumeni ili svako svojim putom; Kriza vjere

8.6. Neka nova ujedinjena Europa u razjedinjenu Svijetu; Diskusija

11.6. Seminarska nastava: Totalitaristički režimi i populistički pokreti u Europi 20. stoljeća (europska krajnja desnica i kultura nasilja-„supkultura mržnje“: fašistički, nacistički, rasistički, homofobni i desni populistički pokreti)

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Diplomatika Studij Preddiplomski studij povijest Semestar IV., VI. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom, 18.15-20.00.uč. 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Dukovski

Kabinet F-440 Vrijeme za konzultacije Prema rasporedu za druge kolegije


Suradnik na kolegiju dr. sc. Ozren Kosanović Kabinet F-448

Vrijeme za konzultacije Petkom 14.00-16.00, e-mailom Telefon 265732


SADRŽAJ KOLEGIJA Okvirni sadržaj kolegija obuhvaća prikaz strukture dokumenta, javnog i privatnog, s posebnim osvrtom na diplomatičku kritiku (krivotvorine), ustroj i funkciju kancelarija. Poznavanje diplomatike studentima će omogućiti snalaženje u srednjovjekovnim povijesno-pravnim spisima i njihovu značenju za europsku i hrvatsku povijest. Nastava se provodi teorijskim izlaganjem diplomatičke problematike: ‘ars dictandi’, vanjske i unutarnje značajke dokumenta, diplomatičke i povijesne krivotvorine i dr. Kolegij će studentima pružiti priliku upoznati se s strukturom isprava te će na izvornim tekstovima i autentičnim prijepisima naučiti potrebna znanja za korektno čitanje i kritički ispit pojedinog dokumenta iz minulih stoljeća i na najbolji način iskoristiti saznanja koja su tijekom studija stekli. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će studenti znati raspoznati strukturu isprave, gdje i od koga su nastale. Očekuje sa da će poznavati činjenice vezane uz razvitak diplomatike i njezine važnosti za znanstveno istraživanje prošlosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X /

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo / / / /


Pohađanje nastave / 0 Aktivnost tijekom rada na tekstovima / 10 Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 100





IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Jakov Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1991., str. 141-180. IZBORNA LITERATURA 1.Mirjana Matijević-Sokol, Branimirova Hrvatska u pismima pape Ivana VIII., Split, 1990. 2.Franjo Šanjek, Latinska paleografija i diplomatika,Sveučilišni udžbenik, Zagreb, 2005.


Studenti su dužni biti nazočni na 70% nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Usmeno. Pismeno: a) Oglasna ploča Odsjeka za povijest. b) web stranice Filozofskoga fakulteta u Rijeci.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmene konzultacije i e-mail.

NAČIN POLAGANJA ISPITA Ispit se polaže pismeno.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski / Proljetni

izvanredni /

Ljetni 19. 6. 2015., 3. 7. 2015. Jesenski

izvanredni 4. 9. 2015.; 11. 9. 2015.


13. 3. 2015. Diplomatika kao pomoćna povijesna znanost. Opća diplomatika. Struktura javne i privatne isprave.

20. 3. 2015. Opća diplomatika. Struktura javne i privatne isprave.

27. 3. 2015. Javni i privatni dokumenti. Značajke dokumenta.




8. 4. 2015. 1 kolokvij.

15. 4. 2015. Kancelarija hrvatskih vladara.

22. 5. 2015. Loca credibilia.

29. 5. 2015. Čitanje tekstova – seminar.

12. 6. 2015. Čitanje tekstova – seminar.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mimesis: književnost, kinematografija, historiografija Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II., IV., VI Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak 13.00-16.00, u. 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Mila Orlić

Kabinet 445 Vrijeme za konzultacije Četvrtak 12.00 – 13.00

Telefon e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegiji će biti podijeljen na dvije sekcije: književnost i kinematografija u odnosu na historiografiju. U prvom dijelu će se analizirati odnos između književnosti i historiografije, odnosno način na koji je europska književnost utjecala na elaboraciju određenih tema od strane povjesničara. U tom smislu će se posvetiti posebna pažnja Holokaustu i Gulag-u, te pojedinim piscima kao što su Danilo Kiš, Primo Levi, Varlam Šalamov, Karlo Štajner i drugi. Druga sekcija biti će posvećena kinematografiji i (re)elaboraciji određenih povijesnih tema, te načinu na koji su se predstavljale u filmovima u drugoj polovici XX. stoljeća. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Primarni cilj ovog kolegija je upoznati studente sa složenim odnosom između historiografije, književnosti i kinematografije, te načinom na koji se „stvara“ ili revidira povijest (odnosno historiografija) uslijed poticaja koji dolaze iz književnosti. Sekundarni cilj, koji polazi od pretpostavke da sve veći dio mlađeg naraštaja (pogotovo u osnovnoj školi) formira svoje znanje o povijesti gotovo isključivo putem kinematografije, je kritička analiza korištenja filma kao povijesnog izvora, koja je posebno korisna našim studentima kao budućim nastavnicima. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Pohađanje nastave 0,5 Kontinuirana provjera znanja 1 0,75 35 Kontinuirana provjera znanja 2 0,75 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100



OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova


IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Judt, T. (2000): The Past Is Another Country: Myth and Memory in Postwar Europe. In: Deak, I., Gross, J.T., Judt, T. (eds.): The Politics of Retribution in Europe. World War II and Its Aftermath. Princeton, Princeton University Press, 293-323. 2. Odabrani znanstveni članci IZBORNA LITERATURA

1. Kerner, A. (2011): Film and the Holokaust. Continuum, New York. 2. Jergović, M. (2006; 2008): Historijska čitanka 1 i 2. VBZ, Zagreb.


Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Putem e-maila KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Putem e-maila NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 15.06.; 30.06. Jesenski

izvanredni 04.09.; 11.09.


19.03. Književnost i historiografija: Holokaust i Gulag u europskoj književnosti 02.04. Kritička uloga intelektualaca 16.04. Kontinuirana provjera znanja 1 30.04. Filmografija i historiografija. Shoah: filmsko svjedočenje tragedije 14.05. Uloga i uporaba dokumentarnih filmova 28.05. Kontinuirana provjera znanja 2 11.06. Završno predavanje

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Nacionalne manjine: pristup istraživanju Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II. i IV i VI. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak 8:15-10, uč. 450 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Dukovski

Kabinet 440 Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr. sc. Barbara Riman Kabinet 442

Vrijeme za konzultacije Telefon


SADRŽAJ KOLEGIJA Studenti će se upoznati s temeljnim pojmovima i razvojem interdisciplinarnog načina istraživanja nacionalnih

manjina kroz sadržaj: - povijesni razvitak istraživanja nacionalnih manjina; - osnovni terminološki pojmovi; - uporaba povijesnih izvora i znanstvenih metoda potrebnih za istraživanje pojedinih nacionalnih manjina na

prostoru Republike Hrvatske, kao i na prostoru cijele Europe; - vidovi istraživanja i važnost strukture doseljenog stanovništva, uključenost pojedinaca u različite znanstvene,

kulturne, gospodarske i druge sfere u državi u kojoj žive, kao i njihovo samoorganiziranje. Pridobivena znanja primijenit će se na istraživanje, analiziranje i razmatranje nacionalnih manjina na prostoru

današnje Republike Hrvatske, kroz prije navedene vidove istraživanja, u korelaciji s manjinama na prostoru Europe. Prikazat će se povijest i djelovanje pojedinih nacionalnih manjina na prostoru današnje Republike Hrvatske (Talijani, Romi, Nijemci, Slovenci, Makedonci i dr.) te će se s usvojenim znanjem kritički pristupiti analizi njihova djelovanja, razvoja položaja određene nacionalne manjine, kao i uključenost u većinsko stanovništvo. Komparirat će se položaj nacionalnih manjina prema podacima dobivenim u seminarskim radovima, samostalnim istraživanjem i pojedinačnim analizama djelovanja nacionalnih manjina, kao i uvidom u suvremenu literaturu OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će studenti nakon položenog ispita moći:

- navesti i primijeniti strategije interpretacije podataka; - primijeniti osnovne postavke etičnosti pri akademskom pisanju; - osvijestiti važnosti povijesti kao znanosti u razvijanju i istraživanju manjinskog pitanja; - primijeniti adekvatnu metodologiju i tehnike istraživanja manjinske problematike; - kritički promišljati i problemski pristupiti izvorima, kao i podacima dobivenima upotrebom različitih

znanstvenih metoda. Studenti će razviti toleranciju prema različitostima, koju će potom kao budući profesori prenijeti i na učenike što će ih obrazovati, a steći će i kompetencije za sudjelovanje u stvaranju multikulturalnog društva. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X

III. SUSTAV OCJENJIVANJAAKTIVNOST KOJA SE

OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,60 - Seminarski rad 0,50 20 Terenski rad 0,50 20

Kolokvij 0,70 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,70 30 UKUPNO 3 100





IV. LITERATURAOBVEZNA LITERATURA 1. Tatalović, Siniša. Nacionalne manjine u Hrvatskoj. Stina, Split, 2005 2. Mesić, Milan. Međunarodne migracije: tokovi i teorije. Filozofski fakultet, Zavod za sociologiju, Zagreb, 2002. 3. Kanižaj, Igor. Manjine između javnosti i stvarnosti. Nacionalne manjine u dnevnim novinama 2001-2005. 4. Hrvatski simpozij o nastavi povijesti. Hrvati i manjine u Hrvatskoj: moderni identiteti, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2014.

IZBORNA LITERATURA

Prema izboru studenta, a u dogovoru s profesorom.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJUPOHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni nazočiti 70% predavanja i sudjelovati u diskusijama.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA predavanja i seminari konsultacije mrežne stranice fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA osobno na predavanjima i seminarima u vremenu predviđenom za konsultacije elektroničkom poštom

NAČIN POLAGANJA ISPITA samo pismeno

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je

sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni 30.6. i 7.7. u 9 sati Jesenski

izvanredni 1.i 8.9. u 9 sati


10. 3. 2015. Uvodni sat 17. 3. 2015. Historiografija o nacionalnim manjinama na prostoru današnje Republike Hrvatske 24. 3. 2015. Nacionalne manjine i migracijski procesi u Europi i na prostoru Republike Hrvatske 31. 3. 2015.

Formiranje manjinskih zajednica na prostoru današnje Republike Hrvatske (Vanjski čimbenici i doseljavanje pripadnika nacionalnih manjina)

7. 4. 2015.

Nacionalne manjine nekada i danas: Položaj nacionalnih manjina i vjerskih zajednica do 1941. godine Povijesni aspekti tradicionalnih nacionalnih manjina na današnjem prostoru RH

14. 4. 2015. Nacionalne manjine nekada i danas: Položaj nacionalnih manjina od 1941. do 1991. godine 21. 4. 2015. Pismeni međuispit 28. 4. 2015. Nove nacionalne manjine nakon 1991. godine 5. 5. 2015. Razvoj prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj

12. 5. 2015. Organiziranost i programi nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj 19. 5. 2015. Uključenost pripadnika nacionalnih manjina u većinsko stanovništvo i njihova samoorganizacija 26. 5. 2015. Pripadnici nacionalnih manjina i zastupljenost u medijima 2. 6. 2015. Posjet manjinskom društvu (Češka beseda, Chaplin teatar i sl.) 9. 6. 2015. Studentska evaluacija koncepcije i izvedbe kolegija

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest filozofije III (Skolastika) Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II., IV. i VI. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 12,15–14h (402)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Neven Petrović Kabinet 425

Vrijeme za konzultacije Utorkom (16-17,30h) Srijedom (14-15,30h) Telefon 051 265 647

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA U kolegiju će se analizirati tekstovi i stajališta ključnih mislitelja razdoblja patristike i skolastike (Aurelije Augustin, Boetije, Toma Akvinski, Albert Veliki, Bonaventura, Scot). Teme koje će se obrađivati uključuju: odnos filozofije i teologije (odnos uma i vjere), spoznaja (teorija iluminacije, intuitivna i apstraktna spoznaja), dokazi za Božju egzistenciju (ontološki, kozmološki), problem Božjeg predznanja i slobode volje, srednjovjekovni nauk o duši, problem univerzalija te kršćanska etika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Po završetku kolegija očekuje se da studenti raspolažu osnovnim pojmovima srednjovjekovne filozofije. Studenti će se upoznati s najvažnijim autorima srednjovjekovne filozofije i njihovim najutjecajnijim djelima. Također će biti u mogućnosti prepoznati važnost filozofskih rasprava tog razdoblja unutar povijesnog konteksta te će biti osposobljeni samostalno tumačiti klasične filozofske tekstove patristike i skolastike. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE

OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 Aktivnost na nastavi 30 Pismeni ispit 1 40 Usmeni ispit 1 30

UKUPNO 3 100 Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti

odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)





1. Abelard, P. Povijest nevolja; Etika, Naprijed, Zagreb, 1970, str. 57-120 (64) 2. Akvinski, T. Izbor iz djela I, Naprijed, Zagreb, 1990, str. 268–276, 356–66 (18) 3. Anselmo Canterburijski, Proslogion, u Anselmo Canterburijski, Quod vere sit deus I,

Demetra, Zagreb, 1997, str. 243-289 (23) 4. Augustin, A. Ispovijesti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1994, knjige XI-XII, str. 253-

310 (58) 5. Augustin, A. O državi božjoj II-III, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995-96, knjige

XIV i XIX, str. 231-305 i 9-89 (77) 6. Koplston, F. Historija filozofije 2, BIGZ, Beograd, 1989 (odabrani dijelovi). 7. Russell, B., Povijest zapadne filozofije, Ibis Grafika, Zagreb 2010 (odabrani dijelovi).8. Blackburn, S. Poziv na misao: poticajni uvod u filozofiju, AGM, Zagreb, 2002, str.

119-150 (32) ili Warburton, N. Filozofija - osnove, KruZak, Zagreb, 1999, str. 21-42 (22) Ukupno: 272 str. + jedna povijest filozofije

IZBORNA LITERATURA 1. Akvinski, T. Dvije filozofske rasprave, Veselin Masleša, Sarajevo, 1976. 2. Akvinski, T. Izabrano djelo, Globus, Zagreb, 1981. 3. Akvinski, T. Država, Globus, Zagreb, 1990. 4. Akvinski, T. Razgovor s pravoslavnima i muslimanima, Školska knjiga, Zagreb,

1992. 5. Albert Veliki, Philosophia realis, Demetra, Zagreb, 1994. 6. Averroes, Nesuvislost nesuvislosti, Naprijed, Zagreb, 1988. 7. Augustin, A. O slobodi volje, Demetra, Zagreb, 1998. 8. Ockham, W. Opera politica, Demetra, Zagreb, 2001. 9. Bazala, A. Povijest filozofije II, Globus, Zagreb, 1988. 10. Kušar, S. Srednjovjekovna filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1996. 11. Russell, B. Mudrost Zapada, Marjan tisak, Split, 2005.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje zadanih obveza. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice Fakulteta, tj. Odsjeka za filozofiju. Oglasne ploče Odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo Odsjeka za filozofiju. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta. NAČIN POLAGANJA ISPITA Zaključna ocjena izračunat će se na temelju uspjeha na kolokvijima, seminarskog rada te aktivnosti na nastavi. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 17.6 i 3.7. u 11h Jesenski

izvanredni 1.9. i 10.9. u 11h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 10.03 Uvod: kratak pregled skolastičke filozofije 17.03. Patristika: Augustin o spoznaji, Bogu, stvaranju, vremenu 24.03. Patristika: Augustin o najvišem dobru 31.03. Ivan Skot Eriugena: odnos vjere i razuma 07.04. Anselmov ontološki dokaz i ostali argumenti za postojanje Boga 14.04. Abelardova etika 21.04. Problem univerzalija 28.04. Visoka skolastika: Bonaventura, Albert Veliki i Toma Akvinski 05.05. Etika i filozofija politike Tome Akvinskoga 12.05. Božje predznanje i sloboda volje 19.05. Božja svemoć 26.05. William Ockham: sukob s papom i moralno-politička razmatranja 02.06. William Ockham: logika, metafizika i epistemologija 09.06. Završna diskusija

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Stara povijest kineskih zemalja Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom, 16.15-18.00.(uč. 450) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Lucijana Šešelj.

Kabinet F-437 Vrijeme za konzultacije Prema rasporedu za druge kolegije


Suradnik na kolegiju Dr. sc. Ozren Kosanović Kabinet F-448

Vrijeme za konzultacije Petkom 14.00-16.00, e-mailom Telefon 265732


SADRŽAJ KOLEGIJA Upoznati studente s povijesnim i kulturnim razvitkom stare Kine od oko II. tisućljeća pr. n. e., do pada Istočne Han dinastije i raspada jedinstvene kineske države 220. godine naše ere. U sklopu kolegija naglasak se daje vremenu Qin i Han dinastija (od 221. g. pr. n. e. do 220. g. naše ere). Obrađuju se osnovne činjenice o političkoj povijesti, utjecaju kineskih filozofskih škola na politički život i metode upravljanja državom. Upoznaju se neki problemi iz gospodarske povijesti (raspodjela zemlje stanovništvu, razmjeri trgovine kineskim proizvodima, porezna politika i sl.). Usvajaju se osnovne informacije o životnim uvjetima kineskoga seljaštva te o najvećim seljačkim ustancima u staroj Kini. Kroz literaturu se dobivaju podaci o gospodarskom, političkom i kulturnom utjecaju Kine na rane državne formacije u jugoistočnoj Aziji, korejskom poluotoku i japanskom otočju. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da studenti steknu osnovna saznanja o povijesti i razvitku stare kineske civilizacije do početka tzv. kineskog srednjeg vijeka. Poznavanje razdoblja i razumijevanje starokineske povijesne tradicije i duhovne ba

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI Studijski … · 2015. 2. 25. · nastavu u Zadar NAPOMENA: terenska nastava će biti organizirana neradnim danom krajem travnja