SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ... · Eutifronova dilema, presumpcija ateizma, fine tuning argument i antropički princip. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Pružiti

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: Filozofija

dvopredmetni preddiplomski studij

Izvedbeni planovi

Zimski semestar akademske godine 2015./2016.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Logika Studij Preddiplomski studij filozofije Semestar I. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Predavanje: utorkom 18.15-20.00, uč. 106 Seminar: grupa A – utorkom 12.15-14.00, uč. 401. grupa B – srijedom 16.15-18.00, uč. 402.

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Majda Trobok

Kabinet 414 Vrijeme za konzultacije Utorkom 16-17,30 sati

Telefon 051 265 637 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr. sc. Matej Sušnik Kabinet 424

Vrijeme za konzultacije Utorkom 15.45-17,15 sati Telefon 051 265 646

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Što je logika? – uvod. Iskazi, rečenice, propozicije. Argument. Prepoznavanje argumenata: argument i objašnjenje. Deduktivni i induktivni argumenti. Dedukcija: kategoričke propozicije i kategorički silogizam. Vennovi i Venn-Eulerovi dijagrami. Logičke pogreške. Teorija skupova – osnovni pojmovi. Formalna logika-uvod. Propozocijska logika-osnovni pojmovi. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da nakon odslušanog predmeta i položenog ispita studenti: - razlikuju osnovne pojmove u teoriji skupova te mogu primijeniti definicije i teoreme u

rješavanju zadataka - mogu usporediti i razlikovati iskaze, rečenice i sudove - budu osposobljeni usporediti i razlikovati argumente i objašnjenja - mogu analizirati osnovne značajke deduktivnih i induktivnih argumenata - nogu definirati valjanost (deduktivnog) argumenta te da mogu argumentirano primijeniti

Vennove i Venn-Eulerove dijagrame u provjeri valjanost kategoričkih silogizama - mogu usporediti osnovne neformalne logičke pogreške te da budu osposobljeni za

argumentiranu uporabu definicija logičkih pogrešaka u analizi pojedinih argumenata - razlikuju osnovne pojmove teorije skupova - razlikuju osnovne pojmove formalne logike i posebno propozicijske logike

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja x Seminari x Konzultacije x Samostalni rad x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1,5 - Aktivno sudjelovanje na nastavi i na MudRiju

0 20

Kontinuirana provjera znanja 1 1.25 25 Kontinuirana provjera znanja 2 1.25 25 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

Copi, I.M., Cohen, C., Introduction to Logic, Macmillan Publishing Company. Newton-Smith, W.H., Logic - An Introductiory Course, Routledge. IZBORNA LITERATURA

Acock, M., 1985, Informal Logic. Examples and Exercises, Wadsworth Publishing Company. (log) Fogelin R.J. i Sinnott-Amstrong W., 2001, Understanding Arguments. An Introduction to Informal Logic, Wadsworth Group/Thomson Learning. (log) Gensler, H.J., 2002, Introduction to Logic, Routledge. (log + simb) Guttenplan, S., 1997, The Languages of Logic, Blackwell Publishers Ltd. Hodges W., 2001, Logic. An Introduction to Elementary Logic, Penguin Books. Kamke, E., 1950, Theory of Sets, Dover Publications, Inc. Kurepa, Đ., 1951, Teorija skupova, Školska knjiga Zagreb. Lepore, E., 2000, Meaning and Argument. An Introduction to Logic Through Language, Blackwell Publishing Monk, J.D., 1969, Introduction to Set Theory, McGraw-Hill Book Company Morse, a.P., 1965, A Theory of Sets, academic Press. Nolt, J., Royatyn D. i Varzi A., 1998, Logic - Schaum's Outline Series, McGraw-Hill Pinter, C.C., 1971, Set Theory, Addison-Welsey Publishing Company. Quine, W. Van O., 1998, Elementary Logic, Harvard University Press. Smith, P., 2003, An Introduction to Formal Logic, Cambridge University Press. Tomassi, P., 1999, Logic, Routledge.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obavezni prisustvovati na 70% sati, odnosno na 42 sata predavanja/vježbi. Prisustvo na nastavi mora biti aktivno, što znači da se od studenata očekuje da dolaze spremni na nastavu, odnosno da odrade sve prethodno zadane zadaće/obaveze, da znaju osnovne pojmove i teoreme uvedene na prethodnih nastavnim jedinicama te da su osposobljeni koristiti se prethodno uvedenim simbolima. Kašnjenja na predavanja nisu dozvoljena. Mobiteli za vrijeme nastave/seminara moraju biti isključeni. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Tajnica, oglasna ploča, MudRi, elektronička pošta, mobitel

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti mogu kontaktirati nastavnika izvan nastavnih sati osobno na konzultacijama putem maila putem MudRija

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Ispit je samo usmeni.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 09.02. i 23.02 u 10h

Proljetni izvanredni

29.03. u 10h

Ljetni

Jesenski izvanredni

06.09. i 13.09. u 10h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

6/7. 10.2015

Uvod, rečenica i propozicija + podjela propozicija

13.10.2015. Induktivni i deduktivni argument, podjela

14.10. Deduktivni argument i dijagramiranje

20.10. Dijagramiranje – primjeri i zadaci

21.10. Valjanost – definicija

27.10. Valjanost - primjeri i zadaci

28.10. Valjanost + Vennovi i Venn-Eulerovi dijagrami

03.11. Vennovi dijagrami – primjeri i zadaci

04.11. Vennovi i dijagramiranje + ponavljanje za kolokvij

10.11 Logičke pogreške

11.11. Logičke pogreške

17.11. 1. kolokvij

18.11. Teorija skupova – uvod

24.11. Teorija skupova – definicije osnovnih pojmova

25.11. Teorija skupova – operacije nad skupovima

01.12. Primjeri

02.12. Primjeri i zadaci

08.12 Primjeri i zadaci

09.12 Teorija skupova i Vennovi dijagrami

15.12 Uvod u formalnu logiku

16.12. Propozicijska logika – jezik

22.12 Osnovne definicije

23.12 Semantika i sintaksa, objektni i meta jezik

12.01. Semantika i sintaksa, objektni i meta jezik

2016.

13.01.2016. Priprema za kolokvij

19.01. 2. kolokvij

20.01. Ponavljanje i priprema za ispravak kolokvija odnosno usmeni ispit

26.01. Ispravak kolokvija

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u filozofiju Studij Preddiplomski studij filozofije Semestar I.. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: ponedjeljkom 14:15-16:00, uč. 106 Seminar: grupa A ponedjeljkom 12:15-14:00, uč. 139; grupa B utorkom 14:15-16:00, uč. 401

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija prof. dr. sc. Boran Berčić

Kabinet 416 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 10:45-12:15; Utorkom 14:00-15:30

Telefon 051/265-645 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr.sc. Filip Čeč Kabinet 424

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 10:30-12:00; Srijedom 10:00-11:30 Telefon 051/265-649

e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Smisao života; u čemu bi se mogao sastojati, je li subjektivan ili objektivan, je li logički moguće pronaći zadovoljavajući odgovor, je li život apsurdan, je li smisleno samo ono što je neprolazno? Smrt: je li moguće konzistentno zamisliti svoje vlastito nepostojanje, treba li se bojati nepostojanja, u čemu se sastoji asimetrija između prošlog i budućeg nepostojanja? Sudbina: argumenti za fatalizam Sloboda volje: jesmo li mogli postupiti drugačije nego što jesmo, jesu li naši postupci slobodni i u kojem smislu; deterministička dilema - jesmo li slobodni ako su naši postupci determinirani ili ako nisu; kompatibilizam i inkompatibilizam? Moralna odgovornost: kriterij moralne odgovornosti; je li moralna odgovornost spojiva s determinizmom? Konzekvencijalizam; utilitarizam, princip najveće sreće, negativni utilitarizam, utilitarizam čina i utilitarizam pravila. Deontologija: vrste dužnosti, legalitet i moralitet, konzekvencijalizam i deontologija, partikularizam. Aretička etika: vrline, svodivost vrlina. Društveni ugovor: amoralist i anarhist, redukcija moralnosti na vlastiti interes, uvjeti sklapanja pravednog ugovora. Znanje: klasična definicija znanja, protuprimjeri, skeptički argumenti: iz relativnosti, iz kriterija, iz mogućnosti pogreške. Um: jesu li um i tijelo jedno te isto ili nešto različito, jesam li ja isto što i svoje tijelo; karakteristike mentalnog, odnos mentalnog i fizičkog: fizikalizam, dualizam. Bog: doslovno i preneseno shvaćanje religijskog diskursa, evidencijalizam i fideizam, argumenti za postojanje boga, Eutifronova dilema, presumpcija ateizma, fine tuning argument i antropički princip.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Pružiti studentu koliko je to moguće sistematski uvid u centralne filozofske probleme, najpoznatija rješenja i teorije, te probleme na koje nailaze ta rješenja. Time će studentu biti omogućeno lakše snalaženje i bolje razumijevanje kolegija koji slijede tijekom studija.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x



Pohađanje nastave 2 Kontinuirana provjera znanja 2 70 Završni ispit 2 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u

kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Ispravak kolokvija Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova


B. Berčić: Filozofija 1 i Filozofija 2, IBIS-grafika, Zagreb, 2012. http://www.ibis-grafika.hr/ibisStaticBak/download/Bercic_Filozofija_e-izdanje.pdf

IZBORNA LITERATURA

Thomas Nagel: Što sve to znači?, KruZak, Zagreb, 2002. Nigel Warburton: Filozofija - osnove, KruZak, Zagreb, 1999. Simon Blackburn: Poziv na misao, AGM, Zagreb, 2002. Cornman, Lehrer & Pappas: Philosophical Problems and Arguments – An Introduction, Hacket Publishing Co, 1992. John Hospers: An Introduction to Philosophical Analysis, London, 1977. Robert M. Martin: There Are Two Errors In The The Title Of This Book, a sourcebook of philosophical puzzles, paradoxes and problems, Ontario, Canada, 1992. Jonathan Westphal: Philosophical Propositions, Routledge, 1998. Thomas Mautner: The Penguin Dictionary of Philosophy, Penguin Books, 2000. Simon Blackburn: Oxford Dictionary of Philosophy, Oxford University Press, 1996.


Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja Studenti su dužni izložiti seminarski rad. Neizvršavanje obaveza rezultirati će smanjenjem ocjenskih bodova. Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena

spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta.

Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Elektronička pošta, konzultacije, oglasna ploča.


Elektronička pošta, konzultacije.


Vidi pod sustav ocjenjivanja.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 8.2.2016. 12h; 22.2.2015. 12h


29.3.2015. 12h

Ljetni

Jesenski izvanredni

5.9.2016. 12h; 12.9.2016. 12h


5.10.2015. P: Smisao života; u čemu bi se mogao sastojati, je li subjektivan ili objektivan, je li logički moguće pronaći zadovoljavajući odgovor, je li život apsurdan, je li smisleno samo ono što je neprolazno? S: Uvod + podjela seminara

12.10.2015. P: Smrt: je li moguće konzistentno zamisliti svoje vlastito nepostojanje, treba li se bojati nepostojanja, u čemu se sastoji asimetrija između prošlog i budućeg nepostojanja? S: Bog (poglavlje iz knjige Warburton, N. 1995. Filozofija – osnove. KruZak. Zagreb.)

19.10.2015. P: Sudbina: argumenti za fatalizam. S: Ispravno i pogrešno (poglavlje iz knjige Warburton, N. 1995. Filozofija – osnove. KruZak. Zagreb.)

26.10.2015.

P: Sloboda volje: jesmo li mogli postupiti drugačije nego što jesmo, jesu li naši postupci slobodni i u kojem smislu; deterministička dilema - jesmo li slobodni ako su naši postupci determinirani ili ako nisu; kompatibilizam i inkompatibilizam? S: Politika (poglavlje iz knjige Warburton, N. 1995. Filozofija – osnove. KruZak. Zagreb.)

2.11.2015. P: Moralna odgovornost: kriterij moralne odgovornosti; je li moralna odgovornost spojiva s determinizmom? S: Vanjski svijet (poglavlje iz knjige Warburton, N. 1995. Filozofija – osnove. KruZak. Zagreb.)

9.11.2015. P: Konzekvencijalizam; utilitarizam, princip najveće sreće, negativni utilitarizam, utilitarizam čina i utilitarizam pravila. S: Znanost (poglavlje iz knjige Warburton, N. 1995. Filozofija – osnove. KruZak. Zagreb.)

16.11.2015. Kolokvij S: Duh (poglavlje iz knjige Warburton, N. 1995. Filozofija – osnove. KruZak. Zagreb.)

23.11.2015. P: Deontologija: vrste dužnosti, legalitet i moralitet, konzekvencijalizam i deontologija, partikularizam. S: Umjetnost (poglavlje iz knjige Warburton, N. 1995. Filozofija – osnove. KruZak. Zagreb.)

30.11.2015. P: Aretička etika: vrline, svodivost vrlina. S: kolokvij (poglavlje iz knjige Warburton, N. 1995. Filozofija – osnove. KruZak. Zagreb.)

7.12.2015. P: Društveni ugovor: amoralist i anarhist, redukcija moralnosti na vlastiti interes, uvjeti sklapanja pravednog ugovora. S: Sloboda volje (poglavlje iz knjige Simon Blackburn: Poziv na misao, AGM, Zagreb, 2002.)

14.12.2015. P: Znanje: klasična definicija znanja, protuprimjeri, skeptički argumenti: iz relativnosti, iz kriterija, iz mogućnosti pogreške. S: Osobni identitet prvi dio (poglavlje iz knjige Simon Blackburn: Poziv na misao, AGM, Zagreb, 2002.)

21.1.2015. P: Stvarnost: Realizam, Antirealizam S: Osobni identitet drugi dio (poglavlje iz knjige Simon Blackburn: Poziv na misao, AGM, Zagreb, 2002.)

11.1.2015. P: Um: jesu li um i tijelo jedno te isto ili nešto različito, jesam li ja isto što i svoje tijelo; karakteristike mentalnog, odnos mentalnog i fizičkog: fizikalizam, dualizam. S: Smrt (poglavlje iz knjige Thomas Nagel: Što sve to znači?, KruZak, Zagreb, 2002.)

18.1.2015. P: Bog: doslovno i preneseno shvaćanje religijskog diskursa, evidencijalizam i fideizam, argumenti za postojanje boga, Eutifronova dilema, presumpcija ateizma, fine tuning argument i antropički princip. S: Smisao života (poglavlje iz knjige Thomas Nagel: Što sve to znači?, KruZak, Zagreb, 2002.)

23.1.2015. Kolokvij

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Estetika

Studij Preddiplomski studij filozofije

Semestar 3.

Akademska godina 2015./2016.

Broj ECTS-a 6

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave predavanja srijedom od 12:15 do 14 sati, učionica 401 seminari u 2 grupe: A grupa - petkom od 14:15 do 16 sati, B grupa - petkom od 16:15 do 18 sati, učionica 401

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Nikola Petković

Kabinet 809

Vrijeme za konzultacije srijedom od 11:00 do 12:00

Telefon 265-693

e-mail npetkovic@ffri,hr

Suradnik na kolegiju dr. sc. Ana Gavran Miloš

Kabinet 426

Vrijeme za konzultacije Srijedom od 12.15-13.00; po dogovoru

Telefon 265-640

e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij Estetike podijeljen je u dva dijela: Od Platona do Kanta, te od Kanta (Prosvjetiteljstva) do Postmoderne. U prvom (eksplicitnije povijesnom) dijelu predavanja studentima je predočen razvoj estetske misli od njezinih početaka do početaka Moderne. U drugome dijelu koji završava s estetikama Postmoderne naglasak se s povijesnog prebacuje na eksplicitno problemski dio sadržaja kolegija, tako da se studenti upoznavaju sa suvremenim misaonim školama I sustavima estetskoga promišljanja zbilje (Marksistički I neomarksistički pristupi, Egzistencijalizam, Psihoanalitička I arhetipska kritika, Korijeni postmodernizma, Strukturalizam, Postmodernizam, Kulturalni studiji)


Kolegij studentima pruža iscrpan konglomerat znanja o estetici kao filozofskoj disciplini te ih, kroz ‘praktičniji’ dio kolegija koji se eksplicitno bavi aplikacijom određenih misaonih sustava I škola na iščitavanja konkretnih artefakata, senzibilizira za efikasnije I kompetentnije razumijevanje umjetničkih, kreativnih praksi. Ukoliko ispuni sve obaveze unutar kolegija, te položi završni ispit, student/ica će biti u stanju: 1. Objasniti I analizirati temeljne estetske pojmove 2. Razlikovati ključne pravce unutar povijesne rasprave o estetici 3. Objasniti I analizirati različita stajališta o estetici koja su zastupali teoretičari umjetnosti od antike do postmodernizma 4. Analizirati I objasniti tekstove u kojima su aplicirane pojedine estetičke teorije


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x x


III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 0

Aktivnost na nastavi - pratit će se čitanje obavezne literature putem kratkih eseja i sl.

0 10

Kontinuirana provjera znanja - 2 seminarska rada 3 60

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Danko Grlić: Estetika I-IV Platon (Ion,Gozba, Država (II, III, VII, X) Aristotel (Poetika, Retorika, izbor) (Pseudo) Longin (O lijepom i uzvišenom) Sir Phillip Sidney (An Apology for Poetry) David Hume (Of the Standard of Taste) Immanuel Kant (Kritika rasudne moći, izbor) Percy Bysshe Shelley (izbor iz A Defence of Poetry, or Remarks Suggested by an Essay Entitled «The Four Ages of Poetry» Arthur Danto, Preobražaj svakidašnjeg The Blackwell guide to aesthetics (ur. Peter Kivy) Aesthetics and the philosophy of art : the analytic tradition : an anthology (ur. Peter Lamarque i Stein Haugom Olsen) - određeni dijelovi Aesthetics (ur. Susan L. Feagin i Patrick Maynard) - određeni dijelovi Noel Carroll, Philosophy of Art: A Contemporary Introduction - određeni dijelovi

IZBORNA LITERATURA

Marksistički i neomarksistički pristupi Karl Marx (izbor iz Njemačka ideologija, Prilog kritici političke ekonomije, Kapital) Antonio Gramsci (izbor iz Quaderni de carcere, «Formacija intelektualca) Walter Benjamin (The Work of Art in the Age of Mechanical Revolution) Frederic Jameson (izbor iz The Political Unconscious: Narrative as Socially Symbolic Act, «On Interpretation: Literature as a Socially Symbolic Act», i «Postmodernism and Consumer Society.» Egzistencijalizam Jean Paul Sartre Što je to književnost?, Čemu pisati? Korjeni postmodernizma Friedrich Nietzsche, Rođenje tragedije Michel Foucault («Što je autor», Nadzor i kazna (izbor), Strukturalizam, Postmodenizam Roland Barthes, «Smrt autora» Jean-François Lyotard «Postmoderno stanje» Kulturalni Studiji Hayden White, iz Metahistory «The Historical Text as Literary Artifact» Stephen Greenblatt, Learning to Curse Dekonstrukcija/Kolonijalizam/Postkolonijalizam Jacques Derrida Dissemination (izbor), Plato's Pharmacy Pharmacia The Father of Logos The Pharmakon The Pharmakeus Psihoanaliza/Poststrukturalizam Sigmund Freud, Tumačenje snova (izbor)

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjeka


Usmeno, Emailom


Pismeni završni ispit



ISPITNI ROKOVI

Zimski 2.2. i 23.2 u 11 sati

Proljetni izvanredni 29.3. u 11 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni 6.9. i 13.9. u 11 sati

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

2.10.2015 Uvod

7./9.10.2015 Platon, Ion (predavanje, seminar)

14./16.10.2015 Platon, Država (predavanje, seminar)

21./23.10.2015 Aristotel, Poetika (predavanje, seminar)

28./30.10.2015 Pseudo Longin, O lijepom i uzvišenom (predavanje) Hume (seminar)

4./6.11.2015 Immanuel Kant, Kritika moći suđenja (predavanje, seminar)

11./13.11.2015 Nietzsche, Rođenje tragedije iz duha muzike (predavanje, seminar)

18./20.11.2015 Sartre, Što je to književnost? (predavanje); Arthur Danto, Preobražaj svakidašnjeg (seminar)

25./27.11.2015 Barthes, Smrt autora (predavanje, seminar)

2./4.12.2015 White, The Historical Text as Literary Artifact (predavanje; Arthur Danto, Preobražaj svakidašnjeg (seminar)

9./11.12.2015 Derrida (predavanje); Problemski pristup definiciji umjetnosti (seminar)

16./18.12.2015 Greenblatt, Learning to curse (predavanje); Problemski pristup definiciji umjetnosti (seminar)

13./15.1.2016 Gramsci, Formacija intelektualca (predavanje); Problemski pristup definiciji umjetnosti (seminar)

20./22.2016 Što se dogodilo s ljepotom? (predavanje); Problemski pristup definiciji umjetnosti (seminar)

27./29.1.2015 Zaključak (predavanje); Roger Scruton, Why Beauty Matters (film)

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Epistemologija

Studij Preddiplomski studij filozofije

Semestar V.

Akademska godina 2015./2016.

Broj ECTS‐a 6

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanje, četvrtak 8.15 – 10.00, uč. 401 Seminar: srijeda 16.00 – 17.30, uč. 450


Da

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Snježana Prijić – Samaržija

Kabinet F‐417

Vrijeme za konzultacije Četvrtak, 12.00 ‐13.30 sati ili prema dogovoru

Telefon 051/265‐644

e‐mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Andrea Mešanović

Kabinet F‐ 417

Vrijeme za konzultacije Četvrtak, 12.00 ‐13.30 sati ili prema dogovoru

Telefon 051/265‐644

e‐mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Upoznavanje s temeljnim pojmovima epistemologije: znanje, istina, opravdanje, vjerovanje te s temeljnim tradicionalnim problemima teorije spoznaje: izvor spoznaje, sposobnosti spoznaje, doseg spoznaje, izvjesnost spoznaje

2. Upoznavanje s klasičnim povijesno‐filozofskim problemima epistemologije, epistemološkim pozicijama i njihovim predstavnicima: antička i moderna epistemologija: antički racionalizam i empirizam (Platon, Aristotel, stoici, Epikur); empirizam F. Bacona, J. Lockea, G. Berkeleya, D. Humea i T. Reida, racionalizam R. Descartesa i G.W. Leibniza, teorija spoznaje I. Kanta, iracionalizam A. Augustina i A. Schopenhauera, apriorizam (od Platona do J.Fodora i N.Chomskog) i dr.)

3. Razmatranje spoznajnih sposobnosti ili mehanizama spoznaje: percepcija, (ekološki pristup objašnjenju percepcije J.J.Gibsona, kognitivistička teorije percepcije R.L.Gregoryja, modularna teorija percepcije J. Fodora, teorija dvostrukog aspekta J. Normana, kauzalna teorija percepcije H.P. Gricea i dr.) razum i zaključivanje, intuicije, svijest, (teorije o introspekciji T. Burgea, P. Boghossiana; teorije racionalnosti D.Davidsona, R.Chisholma, S. Sticha, J. Elstera i dr., heuristika Khanemana – Tverskog, i dr.; sintetički i analitički sudovi, I.Kant, Bečki krug i dr., teorije o apriornoj spoznaji S.A. Kripkea, Ph. Kitchera i dr.; memorija (teorije o memoriji M. Dummeta i T. Burgea), svjedočanstvo, (redukcionizam, D. Humea, E. Fricker, J. Adlera i dr., i anti‐redukcionizam T. Reida, C.A.J. Coadyja, hibridne teorije K. Lehrer, J, Lackey); emocije (od B. Spinoze, D. Humea do R. Solomona, S. Blackburnea i A. Damasia; racionalnost emocija R. de Souse)

4. Skepticizam: antički i moderni skepticizam (Piron, Agripa, R. Descartes, D. Hume, B. Stroud, P. Unger), vrste skepticizma; princip zatvorenosti (G.E. Moore); skepticizam i naturalizam (D. Hume, L. Wittgenstein, P. Strawson); semantički pristupi (H. Putnam, D. Davidson) i drugi odgovori skepticizmu

5. Relativizam: vrste relativističkih pozicija (M. Williams, S. Stich); post‐moderni relativizam (R. Rorty, J. Derrida, M. Foucault), teorije relevantnih alternativa (J.L. Austin, R. Nozick, A. Goldman), kontekstualizam (K. DeRose, S. Cohen), metafizički i epistemološki realizam i anti‐realizam, mogućnost istinite i objektivne spoznaje vanjskog svijeta, subjektivni doprinos, projekcija (J. Locke, G. Berkeley, I. Kant, H. Reichenbach, H. Putnam, S. Blackburn, M. Devitt, C.Wright, R. Fumerton i dr.)

6. Znanje, opravdanje, istina: definicija znanja (E.Gettier, R. Nozick i dr.), unutar normativnog pristupa upoznavanje s problematikom teorije opravdanja i teorija istine; teorije opravdanja – koherentizam (W.O.Quine, K. Lehrer, L. BonJoura i dr.), fundacionalizam (A. J. Ayer, W. Alston, C.I. Lewis i dr.) i relijabilizam (F. Dretske, D.M.Armstrong, A.I.Goldman i dr.);teorije istine (korespondencijska, koherentistička, deflacijska teorija istine, pragmatička teorija istine, verifikacionistička i dr.); internalizam i eksternalizam (D. Armstrong. A.I.Goldman, R. Chisholm, K. Lehrer, H. Kornblith); epistemologija vrline (E. Sosa, L. Zagzebski); epistemološki ciljevi i vrijednosti (J. Kvanvig, D. Prichard)

7. Naturalizam u epistemologiji: projekt naturaliziranja epistemologije (W.O.Quine, F.Dretske, Ph. Kitcher, A.Goldman i dr.); odnos epistemologije i prirodnih znanosti; evolucijska spoznajna teorija (K. Popper, Campbell, E.Sober, S.Stich), normativizam i deontološki pristup (J. Kim, L. Bonjour, R. Chisholm i dr.);)

8. Razrada skupine posebnih problema: Nove tendencije: Evidencijalizam (R. Feldman, E. Conee); Etika vjerovanja (J. Adler); Socijalna epistemologija, (A.I. Goldman, P. Kitcher); Feministička epistemologija (J. Butler, K. MacKinnon, L. Antony i dr.); Epistemološki voluntarizam, (djelovanje i odgovornost M. Steup, D. Owens); Racionalnost i donošenje odluka: intuicije i heuristike, (i)racionalnosti prilikom odlučivanja – zaključivanja, donošenje odluka, arhitektura izbora, uloga epistemičkih autoriteta (D. Khaneman; R. Thaler i C. Sunstein, G. Gigeerenzer, D. Ariely)


Očekuje se da studenti mogu:

analizirati i raspravljati o temeljnim epistemološkim stajalištima i problemima

objasniti, interpretirati te sažeto prenijeti stajališta nositelja ključnih epistemoloških stajališta

usvojiti epistemološku terminologiju i usporediti epistemološke stavove sa stavovima drugih filozofskih disciplina (filozofija psihologije, ontologija, filozofija uma, etika i dr.)

analizirati I interpretirati epistemološke tekstove i argumentirati za i protiv iznesenih stajališta


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x x


x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA


Aktivnost u nastavi 0 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1,66 30

Kontinuirana provjera znanja 2 1,66 30

ZAVRŠNI ISPIT 1,68 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom) imaju mogućnost izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Napomena: Studenti imaju mogućnost pohađanja organiziranih događanja (predavanj, radionice, ljetne škole, konferencije) i aktivnosti koje su vezana za sadržaj kolegija ili koje predlaže nositelj kolegija. Pohađanjem organiziranih događanja (predavanj, radionice, ljetne škole, konferencije) studenti mogu ostvariti bodove koji mogu biti uključeni u konačno bodovanje svih aktivnosti koje student ima obvezu ispuniti da bi položio kolegij. U obzir će se uzeti maksimalno 5 aktivnosti u kojima student sudjeluje, a svaka aktivnost nosi 2 boda.

Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave i uključena je u redovitu satnicu.

Kolokviji: tijekom semestra pišu se dva kolokvija: prvi nakon prve cjeline obrađenog nastavnog sadržaja na predavanjima, a drugi na kraju semestra koji se odnosi na nastavne sadržaje obrađene na seminarima. Oba kolokvija su pismena i sastoje se od zadataka objektivnog tipa, višestrukog izbora i analize teksta. Na svakoj provjeri znanja moguće je ostvariti ukupno trideset bodova ili ukupno 60 bodova. Završni ispit: Završni ispit obuhvaća pismeni rad u formi eseja na zadane teme među kojima se bira jedna od ponuđenih. Na završnom ispitu moguće je ostvariti ukupno 30 bodova. Pristup popravku kolokvija Popravci kolokvija se organiziraju pri kraju semestra izvan redovite nastave.










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Johnatan Dancy: Uvod u suvremenu spoznajnu teoriju, Zagreb, Hrvatski sudiji, 2001 2. J. Greco i E. Sosa (ur.), Epistemologija: Vodič u teorije znanja, Zagreb, Jesenski i Turk, 2004. 3. Zvonimir Čuljak (ur.), Vjerovanje, opravdanje i znanje: Suvremene teorije znanja i epistemičkog opravdanja Zagreb, Ibis grafika, 2003 4. Snježana Prijić: Oko i svijet, Rijeka, 1995. 5. Snježana Prijić‐Samaržija: Društvo i spoznaja, Zagreb, 2000.

IZBORNA LITERATURA

Rene Descartes: Meditacije o prvoj filozofiji, u E. Husserl, Kartezijanske meditacije, Zagreb, SSO, 1975.

John Locke: Ogled o ljudskom razumu I i II, Beograd, Kultura,1962.

David Hume: Istraživanje o ljudskom razumu, Zagreb, Naprijed,1988

George Berkeley: Odabrane filozofske rasprave (Rasprava o načelima ljudske spoznaje, Tri dijaloga između Hylasa i Philonousa), Zagreb, KruZak,1999.

Gottfried Wilhelm Leibniz: Novi ogled o ljudskom razumu, Sarajevo, Veselin Masleša, 1986.

Platon: Država, Zagreb, Liber, 1977.

Platon: Teetet, u Platon, Phileb i Teetet, Zagreb, Naprijed, 1979.

Platon, Menon, Beograd, BIGZ, 1970.

Aristotel: O duši , u Aristotel: O duši/Nagovor na filozofiju, Zagreb, Naprijed, 1987.

I. Kant: Kritika čistog uma, Zagreb, Matica Hrvatska,1987.

D. Polšek i K. Bovan: Uvod u bihevioralnu ekonomiju, Zagreb, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2014.

D. Ariely, Dobre strane iracionalnosti, Zagreb, V.B.Z., 2013.

D. Ariely, Predvidljivo iracionalni, Zagreb, V.B.Z., 2009.

D. Khaneman, Misliti brzo i sporo, Zagreb, Mozaik knjiga, 2013.

R. Thaler i C. Sunstein, Poticaj, Zagreb, Planetopija, 2009.

G. Gigeerenzer, Snaga intuicije, Zagreb, Algoritam, 2008.

L. Witgenstein: Filozofska istraživanja, Zagreb, Nakladni Zavod Globus, 1998.

W. O.Quine: Riječ i predmet, Zagreb, KruZak ,1999.

T. Kuhn: Struktura znanstvenih revolucija, Zagreb, Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, 1999.

W.James: Pragmatizam, Zagreb, Ibis grafika, 2001.

N. Chomsky: Gramatika i um, Beograd, Nolit, 1972.

G. Petrović: Od Lockea do Ayera, Beograd, Kultura, 1964.

G. Petrović: Suvremena filozofija, Zagreb: Školska knjiga, 1979.

G.E. Moore, "The Defence of Common Sense", London, Contemporary British Philosophy, 1925.

T. Reid, Inquiry and Essays, u R. E. Beanblossom i K. Lehrer (ur)., Hacket Publishing Company, Indianapolis, 1983.

J. Kim & E. Sosa (ur.), Epistemology: An Antology, London, Blackwell, 2000

S. Bernecker & F. Dretske (ur.), Knowledge: Readings in contemporary epistemology, Oxford, Oxford University Press, 2000

R. Audi: Epistemology, London, Rautledge, 2003

Linda M. Alcoff (ur.), Epistemology: The Big Questions, London, Blackwell, 1998

L. BonJour: The Structure of Empirical Knowledge, Cambridge, Mass, Harvard University Press, 1985.

F. Dretske: Knowledge and the Flow of Information, Cambridge, MA, MIT Press, 1981

A.I.Goldman, A., (1986), Epistemology and Cognition, Cambriddge, MA: Harvard University Press

G. Harman: Change in View, Cambridge, MA: MIT Press, 1986

Naturalizing Epistemology, Hilary Kornblith (ur.), Cambridge, MA: Harvard University Press, 1985

W.O. Quine: Ontological Relativity and Other Essays, New York, Columbia University Press,1969

S. Stich: Fragmentation of Reason, Cambridge, MA: Bradford Books/MIT Press, 1990

C. Wagner i K. Lehrer: Rational Consensus in Science and Society, Dordrecht, 1981.

C.A.J. Coady: Testimony: A Philosophical study, Oxford, 1992.

Bender, J.W., (ur), The Current State of the Coherence Theory, Dordrecht, Kluwer Academic Publishers, 1989.

Fricker, E. (1995) , "Telling and Trusting: Reductionism and Anti‐Reductionism in the Epistemology of Testimony", Mind, Vol. 104. br. 414.

Kitcher, P., (1990) , "The Division of Cognitive Labour", The Journal of Philosophy, Vol. LXXXVII, br. 1.

Lehrer, K., i Wagner, C., (1981) , Rational Consensus in Science and Society, Dordrecht, Reidel Publishing Company.

Lewis, C.I., “The Bases of Empirical Knowledge”, u Empirical Knowledge, ur. Chisholm, R.M. i Schwartz, R.J., New Jersey, Englewood Cliffs, 1973.

Moser, P. K., (1985) , Empirical Justification, Dordrecht, D. Reidel Publishing Company.

Pettit, P. (1993) , Common Mind, Oxford, Oxford University Press.

Plantinga, A., (1994), Warrant and Proper Function, Oxford, Oxford University Press.

Pollock, J., (1974), Knowledge and Justification, Priceton, Princeton University Press;

Popper, K.R., (1972) , Objective Knowledge, Oxford, Oxford University Press.

Sosa, E., (1991) , Knowledge in Perspective, Cambridge, Cambridge University Press


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti trebaju redovito pohađati nastavu (uvažavaju se opravdani razlozi za izostanak). U slučaju većeg broja opravdanih izostanka pisat će dodatni seminarski rad na zadanu temu.

Od studenata se očekuje izvršavanje svih zadanih obveza tijekom nastave.


Mrežne stranice Fakulteta, tj. Odsjeka za filozofiju Oglasne ploče Odsjeka za filozofiju Elektronička pošta

Tajništvo Odsjeka za filozofiju


U vrijeme konzultacija Elektronička pošta


Pisano polaganje ispita



ISPITNI ROKOVI

Zimski 04. i 18.2. u 10.00 sati


31. 03. u 10.00 sati

Ljetni ‐

Jesenski izvanredni

01. i 08. 9 u 10.00 sati


DATUM NAZIV TEME

1.10. Uvod: Povijest epistemologije

15.10 Individulana i socijalna epistemologija

22.10 Znanje: Vjerovanje, opravdanje, istina

29.10. Izvori vjerovanja: percepcija

5.11. Izvori vjerovanja: razum i svijest

12.11. Izvori vjerovanja: memorija i svjedočanstvo

19.11 Realizam i antirealizam

26.11. Teorije istine

3.12. Obrat vrijednosti – epistemologije vrline

10.12. Kolokvij

17.12 Relativizam

14.1. Socijalni konstruktivizam i socijalna epistemologija

21.1. Epistemologija i filozofija politike (epistemičko opravdanje demokracije)

27.1. Feministička epistemologija (nadoknada, vrijeme će biti naknadno određeno)

28.1. Etika vjerovanja

SEMINARI

7.10. Uvod: dogovor oko načina rada, upoznavanje sa sadržajem kolegija Analiza znanja: trodijelna definicija

14.10. Definicija znanja (Platon: Teetet)

21.10. Definicija znanja (Gettier i problemi s trodijelnom definicijom; E. Gettier: Je li opravdano istinito vjerovanje znanje?)

28.10. Teorije opravdanja (fundacionalizam, koherentizam)

4.11 Teorije opravdanja (relijabilizam)

11.11. Teorije opravdanja (Internalizam/eksternalizam)

2.12. Teorije opravdanja (kontekstualizam, naturalizam)

9.12 Racionalnost

16.12. Racionalnost: Intuicije i heuristika

23.12 Iracionalnost prilikom odlučivanja – zaključivanja (Jesmo li predivdljivo iracionalni? Što možemo naučiti iz svoje iracionalnosti?)

13.01. Iracionalnost prilikom odlučivanja i zaključivanja (Čuda i greške intuitivnog mišljenja? Kako nas neznanje čini pametnima?)

20.01 Arhitektura izbora (autoriteti/ eksperti i njihova uloga; eksperti i njihova intuicija)

27.01 Arhitektura izbora (Uloga institucija prilikom odlučivanja)

28.01. Provjera znanja

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Analitički marksizam Studij Preddiplomski studij filozofije Semestar I, III, V Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 20+0+10 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 10,15-12h, uč. 450 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Doc. dr. Neven Petrović

Kabinet F-425 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 18-19,30h, utorkom 14-15,30h


Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

1) U uvodnom dijelu kolegija objašnjava se što je analitički marksizam i zbog čega je značajan, zatim se spominju glavne, velike teme marksističke filozofije te se izlaže kako su one, u glavnim crtama, izražene u Marxovim i Engelsovim programatskim i pristupačnijim tekstovima, kao što su npr. Komunistički manifest i Nadnica, cijena i profit. (6h)

2) Nakon toga prelazi se na izlaganje i suvremenu analizu konkretnih pitanja koja je marksizam uveo razvijajući svoju teoriju povijesti. To su npr: što su proizvodne snage, od čega se sastoji ekonomska struktura društva, što su proizvodni odnosi, što je baza a što nadgradnja društva i kakva je njihova međusobna veza, što je fetišizam, koja je logika razvoja povijesti, kako funkcionira kapitalizam, što je eksploatacija i slično. Pri tome se prvenstveno uzima u obzir proslavljena interpretacija G.A. Cohena, koji modernim analitičkim oruđima preispituje Marxove teze i pokušava procijeniti što od njih može proći kroz filtar tih suvremenih dostignuća (18h).

3) Iduća faza kolegija obuhvaća marksističke teme koje imaju moralnu, tj. vrijednosnu dimenziju, poput slijedećih: što je alijenacija, jesu li proleteri u kapitalizmu neslobodni i na koji način, u kojem je smislu komunizam superioran kapitalizmu, itd. Nastava se i u ovoj fazi većinom oslanja na rad G.A. Cohena, te još nekih njegovih kolega analitičkih marksista (2h).

4) Konačno, u posljednjoj se fazi kolegija pažnja posvećuje isključivo kritičkom razmatranju (neke od tih kritika bile bi dotaknute i u ranijem toku nastave, ali bi ih se sada detaljnije razrađivalo) iznesenih marksističkih ideja i vizija da bi se vidjelo zadovoljavaju li logičke i empirijske standarde koje moraju zadovoljiti sve ozbiljne teorije. Tu će oslonac biti na radovima nekolicine nemarksističkih autora (Conway, Hayek, Popper, Sesardić) koji se nalaze u preporučenoj literaturi. Od studenata se neće zahtijevalo da obavezno prođu kroz tu literaturu da ih se ne preoptereti, ali će im se na taj način ipak pružiti osnovne informacije o ključnim smjerovima kritike (4h).


Glavni cilj ovog kolegija jest da se studenti upute u temeljne marksističke teze, budući da je ta ključna socijalna teorija u posljednja dva desetljeća zanemarena u našem obrazovnom sustavu, a želja da se o tome nešto može čuti u sklopu nastave višekratno je bila izražena. No, kako je već naznačeno u sadržaju kolegija, ne želi se tek ponoviti neka od klasičnih interpretacija Marxovog i Engelsovog rada, već se taj prikaz kani dati kroz najpoznatije suvremeno tumačenje marksizma koje u obzir uzima najnoviji razvoj društvenih znanosti i njegove teorije testira po njihovim mjerilima. Drugim riječima, plan je pružiti prikaz marksizma koji je maksimalno u skladu s najboljom

znanošću našeg doba i zatim vidjeti u kojoj je mjeri i ta verzija izložena poteškoćama. Na taj bi način studenti dobili osnovna znanja o jednoj o ključnih filozofskih teorija i usput vidjeli može li se ona i dalje braniti i kako. Očekuje se da bi kolegij doprinio i izoštravanju kritičkog i analitičkog duha studenata. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X



Pohađanje nastave 0 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












1) G.A. Cohen, Odbrana Marxove teorije istorije, Zamak kulture, Vrnjačka banja, 1987, str. 23-158, 177-222 (182) ili G.A. Cohen, Karl Marx's Theory of History: A Defence, Princeton University Press, Princeton, NJ, 2000, str. 28-248, 278-340, 364-388, 396-414 (328) 2) Marx, K./Engels, F. Manifest komunističke partije, u Dragičević, A./Mikecin, V./Nikić, M. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979, str. 367-383 (17) 3) Marx, K. «Nadnica, cijena i profit» u Dragičević, A./Mikecin, V./Nikić, M. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979, 821-839 (19) 4) Marx, K. „Fetiški karakter robe i njegova tajna“, u Dragičević, A./Mikecin, V./Nikić, M. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979, str. 885-894 (10) 5) Sesardić, N. „Prilog kritici marksističke utopije“, u Sesardić, N. Iz analitičke perspektive, SDH, Zagreb, 1991, str. 169-209 (41) Ukupno: 269 str.

IZBORNA LITERATURA

Buchanan, A. Marx and Justice: The Radical Critique of Liberalism, Methuen, London, 1982. Berger, P.L. Kapitalistička revolucija, Naprijed, Zagreb, 1995. Cohen, G.A. „Radnici i Riječ: ili zašto je Marx imao prava smatrati da ima pravo?“, Praxis, Vol. V,

br. 4, 1968, str. 406-421 (16) Cohen, G.A. „“Radna teorija vrijednosti i pojam eksploatacije“, Marksizam u svetu, br. 10, 1981, str.

143-263 (121) Cohen, G.A. History, Labour, and Freedom, Clarendon Press, Oxford, 1988. Cohen, G.A. If You're an Egalitarian, How Come You're So Rich?, Harvard University Press,

Cambridge, MA, 2000, str. 42-115 (74) Cohen, G.A. «Deeper into Bullshit», u Buss, S./Overton, L. (ur.) Contours of Agency: Essays on

Themes from Harry Frankfurt, MIT Press, 2002, str. 321-339 (19) Cohen, G.A. Socijalizam – zašto ne?, KruZak, Zagreb, 2011. Cohen, G.A./Kymlicka, W. “Human Nature and Social Change in the Marxist Conception of

History”, Journal of Philosophy, Vol. 85, No. 4, 1988, str. 171-191 (21) Cohen, J. „Review of G.A. Cohen's Karl Marx's Theory of History“, Journal of Philosophy, Vol. 79,

No. 5, str. 253-273 (21) Cohen, M./Nagel, T./Scanlon, T. (ur.) Marx, Justice, and History, Princeton University Press,

Princeton, NJ, 1980. Conway, D. A Farewell to Marx, Penguin, Harmondsworth, 1987. Dragičević, A./Mikecin, V./Nikić, M. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979. Elster, J. Making Sense of Marx, Cambridge University Press, Cambridge, 1985. Elster. J. An Introduction to Karl Marx, Cambridge University Press, Cambridge, 1986. Geras, N. „The Controversy about Marx and Justice“, u Callinicos, A. (ur.) Marxist Theory, Oxford

University Press, 1989. Gligorov, V. (ur.) Kritika kolektivizma, Filip Višnjić, Beograd, 1988, str. 15-53, 121-248 (167) Gray, J. „Marxian Freedom, Individual Liberty, and the End of Alienation“, Social Philosophy and

Policy, Vol. 3, No. 2, 1986, str. 160-187 (28) Gray, J. „Against Cohen on Proletarian Unfreedom“, Social Philosophy and Policy, Vol. 6, No. 1,

1988, str. 77-112 (36) Habermas, J. «Prilog rekonstrukciji historijskog materijalizma», u Habermas, J. Prilog rekonstrukciji

historijskog materijalizma, Veselin Masleša, Sarajevo, 1985, str. 130-178 (49) Hayek, F.A. Put u ropstvo, KruZak, Zagreb, 2001. Honderich, T. „Against Theleological Historical Materialism“, Inquiry, Vol. 25, 1982, str. 451-469

(19) Kolakowski, L. Glavni tokovi marksizma I, BIGZ, Beograd, 1980. Korsch, K. Karl Marx, Nolit, Beograd, 1982. Lewine, A./Wright, E. „Rationality and Class Struggle“, New Left Review, No. 123, 1980, str. 51-56

(6) Lukes, S. Marxism and Morality, Oxford University Press, Oxford, 1985. Lukes, S. “Can a Marxist Believe in Human Rights?”, u Lukes, S. Moral Conflict and Politics,

Clarendon Press, Oxford, 1991, str. 173-88 (16) Mises, L. Von, Theory and History, Yale University Press, 1957. Mises, L. Von, Marxism Unmasked: From Delustion to Destruction, Foundation for Economic

Education, New York, 2006. Narveson, J. „Marxism: Hollow at the Core“, u Narveson, J. Respecting Persons in Theory and

Practice, Rowman & Littlefield, Lanham, 2002, str. 35-47 (13) Nozick, R. Anarhija, država i utopija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003, str. 305-358 (54) Parkin, F. Marxism and Class Theory: A Burgeois Critique, Tavistock, London, 1971. Popper, K.R. Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji II, Kruzak, Zagreb, 2003, str. 80-198 (119) Petrović, G. Filozofija i marksizam, Naprijed, Zagreb, 1976, str. 11-151 (140) Rawls, J. Lectures on the History of Political Philosophy, Belknap Press, Cambridge, MA, 2007,

str. 319-372 (54) Roemer, J. A General Theory of Exploitation and Class, Harvard University Press, Cambridge, MA,

1982. Roemer, J. (ur.) Analytical Marxism, Cambridge University Press, 1986. Singer, P. Marx, Oxford University Press, Oxford, 1980. Sweezy, P.M. Teorija kapitalističkog razvitka, Naprijed, Zagreb, 1959. Tucker, R.C. «Marx and Distributive Justice», u Tucker, R.C. The Marxian Revolutionary Idea,

W.W. Norton, New York, 1969, str. 33-53 (21) Waldron, J. «When Justice Replaces Affection: The Need for Rights», u Waldron, J. Liberal Rights,

Cambridge University Press, Cambridge, 1993, str. 370-391 (22) Weber, M. Protestantska etika i duh kapitalizma, Veselin Masleša/Svjetlost, Sarajevo, 1989. Wolff, J. Why Read Marx Today?, Oxford University Press, Oxford, 2002. Wood, A.W. «Marx Against Morality», u Singer, P. (ur.) A Companion to Ethics, Blackwell, Oxford,

1991, str. 511-24 (14) Wood, A.W. Karl Marx (Arguments of the Philosophers), Routledge, London, 2004.


Studenti mogu izostati maksimalno tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 80% sati.

Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim (kojeg trebaju napisati samo studenti na diplomskom studiju). Student je dužan poštivati tuđa autorska i druga prava intelektualnog vlasništva te je osobno odgovoran u slučaju povrede tih prava. Student se obvezuje naknaditi Fakultetu cjelokupni iznos plaćen od strane Fakulteta s osnove odgovornosti Fakulteta prema trećoj osobi kao posljedice povrede autorskog ili drugog prava intelektualnog vlasništva treće osobe koju je počinio student.

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected]

Kašnjenje se tolerira do 10 minuta. Za nastave valja ugasiti mobitele i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.


Web stranice fakulteta Elektroničkom poštom Oglasna ploča fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nakon nastave i u vrijeme konzultacija Elektroničkom poštom NAČIN POLAGANJA ISPITA

Studenti najprije pristupaju pismenom ispitu objektivnog tipa (tj. testu s pitanjima višestrukih mogućnosti) a nakon što ga polože (za što moraju imati jedan više od 50% točnih odgovora) pristupaju i usmenom dijelu ispita, barem ukoliko žele ocjenu više od dovoljan (2). Na usmenom dijelu studenta se traži da odgovori na pitanja vezana uz najviše tri teme obrađene tijekom nastave.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski 2. i 25.2. u 11h


31.3. u 11h

Ljetni

Jesenski izvanredni 1. i 13.9. u 11h


13.10.2015. Što je analitički marksizam i zbog čega je značajan?Marxova koncepcija povijesti i društva

20.10.2015. Osnovni pojmovi marksističke političke ekonomije

27.10.2015. Ekonomija i otuđenje

3.11.2015. Što su to proizvodne snage i koja je njihova struktura a što proizvodni odnosi?

10.11.2015. U čemu se sastoji ekonomska struktura društva i kako se ona mijenja?

17.11.2015. Materijalna i socijalna dimenzija društva

24.11.2015. Fetišizam i njegov značaj

1.12.2015. Razvoj i primat proizvodnih snaga: tekstualni i faktični dokazi da postoje

8.12,2015. Razvoj i primat proizvodnih snaga: tekstualni i faktični dokazi da postoje

15.12.2015. Baza i nadgradnja: kako ih točno odrediti i koji je njihov odnos?

22.12.2015. Funkcionalno objašnjenje kao rješenje za neke tvrdoglave teškoće marksizma

12.1.2016. Logika i smjer razvoja suvremenog kapitalizma; održivost alternativnih koncepcija društva

19.1.2016. Osnovne teorijske poteškoće marksizma

26.1.2016. Daljnje teorijske poteškoće marksizma; završna diskusija

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Demokratska teorija Studij Preddiplomski studij filozofije Semestar I., III., V. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 15 + 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 17,30-20,30, uč. 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Elvio Baccarini

Kabinet 418 Vrijeme za konzultacije Srijedom 16-17.30, četvrtkom 11-12.30

Telefon 265641 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Dr. sc. Nebojša Zelič, viši asistent Kabinet 426

Vrijeme za konzultacije Srijeda 16 – 17.30 i četvrtak 16 – 17.30 Telefon 265648


SADRŽAJ KOLEGIJA

Predmet ima dva glavna dijela: u prvom se izlažu osnovne filozofske koncepcije demokracije (teme od 1 do 6), a u drugom se pažnja obraća nekim problemima i opasnostima kojima je izložen svaki demokratski poredak (teme od 7 do 11). Svakoj temi – osim zadnje – posvećuje se tjedan dana, a obrađuju se ovim redom:

1. uvod u demokratsku teoriju i njene problema (Barry) – daje se uvod u većinu problema koji se raspravljaju u okviru programa;

2. klasične koncepcije demokracije 1 (teorija opće volje, Rousseau) – raspravlja se o ideji da je demokratsko odlučivanje biti utemeljeno na nepristranom razmatranju javnih interesa, bez miješanja privatnih interesa (razlikovanje državljanin-građanin);

3. klasične koncepcije demokracije 2 (utilitarizam, Mill) – demokracija kao zbrajanje privatnih, sebičnih interesa pri čemu pobjeđuju oni koji su najbrojniji;

4. klasične koncepcije demokracije 3 (liberalizam, Constant) – demokracija kao najbezbolnija metoda za kontrolu i smjenu vlasti, koja se vidi kao nužno zlo dok je istinski cilj u što kvalitetnijem privatnom životu;

5. kompetitivna teorija demokracije (Downs) – politika kao posebna vrsta tržišta, u kojoj političari nude usluge, a građani ih «kupuju» glasovima; razne strategije racionalnog odabira najboljeg ponuđača, kao i učinkovitog načina sastavljanja dobitničke političke platforme;

6. demokracija kao nesavršena konkurencija (Schumpeter) - kritika idealističkih modela demokracije koji se pozivaju na racionalni i optimalni izbor glasača; teorija političkih elita;

7. teorija društvenog odlučivanja (Brennan i Lomasky) – o tome jesu li izlasci na izbore racionalni ili ne, s obzirom na to da je mogući utjecaj svakog od glasača na konačni rezultat praktički zanemariv;

8. teorija javnog odlučivanja (Gwartney i Wagner) – o tome kako funkcioniranje demokratskog sustava omogućuje korupciju i zadovoljavanje snažnih, posebnih interesa, te kako se protiv toga boriti;

9. demokracija kao kolektivna rasprava i odlučivanje (Cohen) – je li moguće izbjeći da demokracija bude nešto više od borbe sukobljenih, sebičnih interesa;

10. demokratska jednakost i vladavina većine (Beitz) – može li sve većini dopustiti da čini što želi; problem totalitarne demokracije;

demokracija i konstitucionalizam 1 i 2 (Waldron i Dworkin) – treba li demokratsko odlučivanje biti ograničeno ustavom, treba li moguće permanentne manjine zaštititi ustavnim odredbama?


Nakon položenog ispita studenti će moći: - opisati i sažeto prenijeti sadržaje predmeta; - uspoređivati razne ponuđene teorije; - posjedovati razvijene sposobnosti korištenja stečenih teorijskih spoznaja za primjene na

aktualnu problematiku iz društvene zbilje, posebno s obzirom na teme upravljanja javnim

ustanovama, prava, pravde i sloboda u kontekstu demokratskog procesa odlučivanja.





Pohađanje nastave / aktivnost na nastavi

1,3 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1,2 60 Kontinuirana provjera znanja 2 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta).

Studenti pišu jedan kolokvij na kojem moraju riješiti 40% na prediplomskom studiju da bi izašli na ispit. Također, imaju pravo na jedan ispravak kolokvija ukoliko su napisali ispod potrebnog broja bodova.

Kolokvij sadrži 60 bodova, a sastoji se od 30 pitanja. Aktivnost na nastavi uključuje prisustvo na nastavi i sudjelovanje u raspravi uz pitanja pojašnjavanja (maksimalno 4

boda), sudjelovanje u raspravi uz originalni kreativni doprinos (maksimalno 5-8 bodova) i sudjelovanje u raspravi uz originalni posebno kreativni doprinos (9-10).











1. Mill, J.S., 1989: Razmatranja o predstavničkoj vladavini, Informator, Zagreb. 2. power point prezentacije 3. Robert A. Dahl, Demokracija i njezini kritičari, Političla kultura, Zagreb. (Ispit)

IZBORNA LITERATURA

1. B.A. Ackerman, Social Justice in the Liberal State, New Haven, Yale University Press, 1980. 2. B. Constant, Načela politike i drugi spisi, Zagreb, Politička kultura, 1993. 3. D. Copp, J. Hampton, J.E. Roehmer (ur.), The Idea of Democracy, Cambridge, Cambridge

University Press, 1993. A. de Tocqueville, O demokraciji u Americi, Zagreb, Informator, 1995.

4. J. Rawls, A Theory of Justice, Cambridge, Harvard University Press, 1971. 5. J. Rawls, Politički liberalizam, Zagreb, KruZak, 2000. 6. J. Rawls, Justice as Fairness. A Restatement, Cambridge, Harvard University Press, 2001. 7. M.J. Sandel, Democracy's Discontent, Cambridge, Harvard University Press, 1996.


Od studenata se očekuje redovno pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje zadanih obveza. Studenti moraju prisustvovati na 70% sati.


Oglasnom pločom, mailom, mailom putem administratorica/administratora odsjeka


Na nastavi, u terminima za konzultacije i (isključivo u vezi pitanja sadržaja predmeta) mailom


Pismeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski 1.2. 11 sati, 15.2. 11 sati


29.3. 11 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni

1.9., 10.9., 11 sati


14.10., 17.30-20.30

Demokratsko odlucivanje i vaznost ustava

21.10, 17.30-20.30

Demokratsko odlucivanje i javni um

4.11, 17.30-20.30

Demokratsko odlucivanje i društvene nejednakosti

11.11, 17.30-20.30

Građanski neposluh

18.11., 17.30-19.45

kolokvij

25.11., 17.30-20.30

Definiranje pojma demokracija. Teorijski i praktični razvoj poimanja demokracije kroz povijest.

2.12., 17.30-20.30

Politička jednakost: ideal i aktualni problemi.

9.12., 17.30-20.30

Političke institucije u velikim društvima. Raznolikost ustava, stranaka i izbornih sustava.

16.12. 17.30 – 20.30

Demokracija i tržišni kapitalizam.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Etika međunarodni odnosa Studij Preddiplomski studij filozofije Semestar I., III., V. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 15 + 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom od 17.30 do 20.30, uč. 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Engleski Nositelj kolegija Prof . dr. sc. Elvio Baccarini



Suradnik na kolegiju Dr. sc. Nebojša Zelić Kabinet 426

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 16 do 17.30 i petkom od 10.30 do 12 Telefon 265648


SADRŽAJ KOLEGIJA

Predmet ima dva dijela; u prvom se dijelu raspravlja o globalnoj pravednosti kao teorijskom modelu, a u drugom se dijelu raspravlja o konkretnom problemu humanitarne intervencije. U prvom se dijelu obrađuju sljedeći problemi: 1. Etičke teorije vezane uz problem međunarodnih odnosa – liberalizam, realizam, kozmopolitizam, nacionalizam. 2. Teorijsko utemeljenje ljudskih prava i izazovi ideji ljudskih prava – teorije o nepostojanju ljudskih prava, o tome da su ljudska prava previše ekstenzivna ili previše uska. 3. Teorije o suverenosti država – postoji li globalna pravednost ili međunarodna pravednost, pojam transnacionalne pravednosti. 4. Problem moralnog utemeljenja međunarodnog prava – pristup međunarodnom pravu utemeljen na pravednosti. 5. Problem političke legitimnosti država i vlada. 6. Teorije secesije – remedijalno pravo, nacionalno samoodređenje i plebiscitarno pravo – i modeli unutardržavne autonomije. 7. Problemi globalne distributivne pravednosti – problem postojanja načela pravednosti na globalnoj razini. Drugi dio obrađuje problem humanitarne intervencije: 8. Definiranje pojma „humanitarna intervencija“ i njenih značajki. 9. Teorijske perspektive o legalnosti i legitimnosti humanitarne intervencije – teorija pravednog rata. 10. Teorija „odgovornosti zaštite“.

11. Humanitarne intervencije u povijesti i suvremeni primjeri – Ruanda, Kosovo, Irak , Darfur.


Nakon položenog ispita studenti će moći: - opisati i sažeto prenijeti sadržaje predmeta; - uspoređivati razne ponuđene teorije; - posjedovati razvijene sposobnosti korištenja stečenih teorijskih spoznaja za primjene na aktualnu problematiku iz društvene zbilje, posebno s obzirom na teme upravljanja javnim ustanovama, prava, pravde i sloboda u kontekstu demokratskog procesa odlučivanja.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x



Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi 10 Kontinuirana provjera znanja 1 0.5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 0.5 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












1. John Rawls „Pravo naroda“, Kruzak, Zagreb. 2. Peter Singer „Jedan svijet“, Ibis, Zagreb. (Kolokvij) 3. Thomas Pogge „Globalna dividenda na resurse“ u Novi Kamov, Rijeka. (Kolokvij)

IZBORNA LITERATURA



Obavijesti preko administratorica odsjekaOglasna ploča Izravno na nastavi


Mailom Na nastavi U terminima za konzultacije




ISPITNI ROKOVI



29.3. 11 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni

1.9., 10.9., 11 sati


15.10., 17.30-20.30

Egalitarni i minimalistički pristup globalnoj distributivnoj pravednosti.

22.10, 17.30-20.30

Globalna pravednost i ljudska prava. Globalna pravednost i prirodni resursi.

29. 10. 17.30-20.30

Globalna pravednost i međunarodna trgovina. Globalna pravednost i klimatske promjene.

5.11, 17.30-20.30

Globalna pravednost i migracije.

19.11., 17.30-19.45

Kolokvij.

19.11., 17.30-20.30

Moralno utemeljenje međunarodnog prava

26. 11. Legitimnost država, vlada i međunarodnog prava.

3.12., 17.30-20-

30 Teorije secesije i unutardržavne autonomije.

10.12., 17.30-19.45

Pitanja globalne distributivne pravednosti.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofija historije Studij Preddiplomski studij filozofije Semestar I, III, V Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 16,15-18h, uč. 450 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Doc. dr. Neven Petrović






SADRŽAJ KOLEGIJA

Prva tematska cjelina koja se obrađuje jest kritika tradicionalne (tzv. spekulativne) filozofije povijesti sa stajališta filozofije znanosti, a temeljni tekst koji se obrađuje klasična je Popperova rasprava Bijeda historicizma u kojoj se dokazuje da nema nikakvih povijesnih zakona koji upravljaju tokom događaja, te da ljudska povijest nije usmjerena ni prema kakvom cilju i nema baš nikakav skriveni smisao. Ideja ovog dijela kolegija jest da se ukaže na problematične aspekte nekad prevladavajućih, a kod nas još uvijek dovoljno prisutnih, filozofskih pristupa povijesti i historiografiji. Drugi dio kolegija posvećen je uvođenju u metodološke probleme historijskog istraživanja, tj. upućivanju studenata u teorijska pitanja historiografije kao znanosti. Tu ih se kani upoznati s osnovnim metodološkim problemima društvenih znanosti, poglavito povijesti, i to kroz jedan od temeljnih udžbenika na tom području, Nagelovu Strukturu nauke.

Treća i posljednja cjelina kojom će se baviti ovaj kolegij usredotočena je na argumente za i protiv temeljnih pozicija koje se zauzimaju u pogledu metodoloških problema historiografije. Prvenstveno se radi o srazu „pozitivističkih“ i „idealističkih“ pogleda na: objektivnost povijesnog istraživanja, mogućnost nalaženja povijesne istine, vrstu objašnjenja koju historičari mogu pružiti tumačeći prošla zbivanja, metodološki individualizam i holizam i sl. Čitat će se i prodiskutirati izvorni tekstovi autora i iz jedne i iz druge suprotstavljene škole mišljenja, sakupljeni u jednom od ključnih zbornika o ovoj problematici.


Očekivani ishodi su: da se studenti upoznaju s filozofskim jezikom i argumentacijom te ih razumiju; da mogu interpretirati ideje istaknutih filozofa znanosti i kritički se odnositi prema njima; da razvijaju vještine primjene tih ideja i rješenja raznih teorijskih pitanja na aktualne probleme historijskog istraživanja. Glavni ciljevi predmeta, pak, sa sadržajne strane su da studenti, naročito oni povijesti i filozofije, zahvate dio problematike filozofije znanosti koja se odnosi na historijska istraživanja i da razvijaju vještinu čitanja primarne filozofske literature, te razumijevanja ključnih teorijskih problema i relevantne argumentacije.





Pohađanje nastave 0 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












1) Carr, E.H. Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004, str. 5-45 (41) 2) Colingwood, R.G. Ideja historije, Svjetlost-Sarajevo/Globus, Zagreb, 1986, str. 1-15 (15) 3) Danto, A.C. “The Historical Individual”, u Dray, W.H. (ur.) Philosophical Analysis and History, Harper

& Row, New York, 1966, str. 265-296 (32) 4) Dray, W.H. Philosophy of History, Prentice Hall, Engelwood Cliffs, 1964, str. Dray, W.H. Philosophy

of History, Prentice Hall, Engelwood Cliffs, 1964, str. 4-58 (55) 5) Hempel, C.G. „The Function of General Laws in History“, u Gardiner, P. (ur.) Theories of History,

Free Press, Glencoe, 1959, str. 344-356 (13) 6) Mandelbaum M. “Societal Laws”, u Dray, W.H. (ur.) Philosophical Analysis and History, Harper &

Row, New York, 1966, str. 330-346 (16) 7) Nagel, E. Struktura nauke, Nolit, Beograd, 1974, str. 487-528 (42) 8) Passmore, J. “The Objectivity of History”, u Dray, W.H. (ur.) Philosophical Analysis and History,

Harper & Row, New York, 1966, str. 75-94 (20) 9) Popper, K.R. Bijeda historicizma, KruZak, Zagreb, 1996, str. 47-64; 111-154 (62) 10) Tucker, A. Our Knowledge of the Past: A Philosophy of Historiography, Cambridge University Press,

Cambridge, 2004, str. 1-22 (22) 11) Watkins, J.W.N. “Historical Explanation in the Social Sciences”, u Gardiner, P. (ur.) Theories of

History, Free Press, Glencoe, 1959, str. 503-514 (12) 12) Wright, G.H. von, Objašnjenje i razumijevanje, Nolit, Beograd, 1975, str. ?

Ukupno: 330 str.

IZBORNA LITERATURA

Becker, C. “Everyman His Own Historian”, American Historical Review, Vol. 37, 1931-1932, str. 227-232 (6)

Becker, C. “What are Historical Facts?”, Western Political Quarterly, Vol. 8, 1955, str. 327-340 (14) Berlin, I. „The Concept of Scientific History“, u Berlin, I. Concepts and Categories, Pimlico, London,

1978, str. 103-142 (40) Berlin, I. „Povijesna neminovnost“, u Berlin, I. Četiri eseja o slobodi, Feral Tribune, Split, 2000, str. 123-

217 (95) Broadbeck, M. “Explanation, Prediction, and ‘Imperfect’ Knowledge”, u Feigl, H./Grover, M. (ur.)

Scientific Explanation, Space and Time, University of Minnesota Press, Minneapolis, 1962, str. 231-272 (42)

Cannadine, D. (ur.) What is History Now?, Palgrave Macmillan, Houndmills, 2002. Danto, A.C. Analytical Philosophy of History, Cambridge University Press, 1968. Dawson, C. “The Problem of Metahistory”, History Today, Vol. 1, No. 6, 1951. Day, M. The Philosophy of History: An Introduction, Continuum, London, 2008. Dilthey, W. Izgradnja istorijskog sveta u duhovnim naukama, BIGZ, Beograd, 1980. Dray, W.H. “Explanatory Narrative in History”, Philosophical Quarterly, Vol. 4, No. 14, 1954, str. 15-27

(13) Dray, W.H. Laws and Explanation in History, Oxford University Press, London, 1957.

Dray, W.H. (ur.) Philosophical Analysis and History, Harper & Row, New York, 1966. Gallie, W.B. Philosophy and the Historical Understanding, Schoken Books, New York, 1964. Gardiner, P. (ur.) The Philosophy of History, Oxford University Press, Oxford, Gardiner, P. The Nature of Historical Explanation, Oxford University Press, London, 1952. Gardiner, P. (ur.) Theories of History, Free Press of Glencoe, New York, 1959. Gross, M. Historijska znanost, SN Liber, Zagreb, 1976. Hook, S. Philosophy and History, New York University Press, New York, 1963. Joynt, C.B. & Rescher, N. “On Explanation in History”, Mind, Vol. 68, No. 271, str. 383-387 (5) Joynt, C.B. & Rescher, N. “The Problem of Uniqueness in History”, History and Theory, Vol. 1, No. 2,

1961, str. 150-162 (13) Lemon, M.C. Philosophy of History, Routledge, London, 2003. Mandelbaum, M. The Problem of Historical Knowledge, Liveright Publishing Corporation, New York,

1938. Mandelbaum, M. “Can There be a Philosophy of History?”, American Scholar, Vol. 9, No. 1, 1939-1940. Mandelbaum, M. “A Critique of Philosophies of History”, Journal of Philosophy, Vol. 45, No. 14, 1948, str.

365-378 (14) Mandelbaum, M. “Some Neglected Problems Regarding History, Journal of Philosophy, Vol. 49, No. 10,

1952. Mandelbaum, M. “Concerning Recent Trends in the Theory of Historiography”, Journal of the History of

Ideas, Vol. 16, No. 4, 1955. Mandelbaum, M. “The Problem of ‘Covering Laws’”, History and Theory, Vol. 1, No. 3, 1961, str. 229-242

(14) Meyerhoff, H. (ur.) The Philosophy of History in Our Time, Doubleday & Company, Garden City, 1959. Mises, L. Von, Theory and History, Yale University Press, New Haven, 1957. Oakeshott, M. “The Activity of Being Historian”, u Oakeshott, M. Rationalism in Politics, Liberty Fund,

Indianapolis, 1991, str. 151-183 (33) Rescher, N./ Helmer, O. “On the Epistemology of the Inexact Sciences”, Management Science, Vol. 6,

No. 1, 1959, str. 25-40 (16) Tucker, A. Our Knowledge of the Past: A Philosophy of Historiography, Cambridge University Press,

Cambridge, 2004. Tucker, A. A Companion to the Philosophy of History and Historiography, Wiley-Blackwell, 2010. Walsh, W.H. Philosophy of History: An Introduction, Harper & Row, New York, 1960.


Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 80% sati.

Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na:

[email protected] Kašnjenje se tolerira do 10 minuta. Za nastave valja ugasiti mobitele i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.


Web stranice fakulteta Elektroničkom poštom Usmeno


Nakon nastave i u vrijeme konzultacija Elektroničkom poštom


Studenti najprije pristupaju pismenom ispitu objektivnog tipa (tj. testu s pitanjima višestrukih mogućnosti) a nakon što ga polože (za što moraju imati jedan više od 50% točnih odgovora) pristupaju i usmenom dijelu ispita, barem ukoliko žele ocjenu više od dovoljan (2). Na usmenom dijelu studenta se traži da odgovori na pitanja vezana uz najviše tri teme obrađene tijekom nastave.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 2. i 25.2. u 11h


31.3. u 11h

Ljetni

Jesenski izvanredni

1. i 13.9. u 11h.


12.10.2015. Uvod: što je filozofija historije i koji su sve načini filozofskog bavljenja poviješću?Kritika filozofije povijesti sa stajališta filozofije znanosti

19.10.2015. Što je historija? Klasična (Aristotel, Schopenhauer) i moderna gledišta (Colingwood)

26.10.2015. Historija i činjenice: Carrovo gledište

2.11.2015. Passmore: je li historija objektivna?

9.11.2015. Jesu li objašnjenja u historiji znanstvena? Hempelov probabilistički model

16.11.2015. Vrste objašnjenja u historiji: Nagel i tri glavne vrste historijskog objašnjenja

23.11.2015. Antipoztivističko gledište o objašnjenjima u historiji: Dray i von Wright

30.11.2015. Uzročnost u povijesti

7.12.2015. Determinizam u povijesti: Berlin i Nagel

14.12.2015. Rekapitulacija gradiva

21.12.2015. Metodološki individualizam 1: Watkins

11.1.2016. Metodološki individualizam 2: Danto

18.1.2016. Metodološki socijalizam: Mandelbaum

25.1.2016. Završna diskusija

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofija jezikaStudij Preddiplomski studij filozofijeSemestar I., III., V.Akademska godina 2015/2016.Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 18,15-20,00, uč. 106Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Nenad Miščević

Kabinet Prema dogovoru mailomVrijeme za konzultacije 414

Telefon e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Teme: Primarna funkcije jezika omogućiti govornicima da slušaocima prenesu sadržaj svojih misli. Znanje jezika: Chomsky i rasprava o nativizmu Odnos mišljenja I jezika priroda mišljenja koje prethodi upotrebi jezika I narav njegova sadržaja. "Što dovodi do toga da određena misao ima određeni sadržaj??" Mentalni sadržaj. Je li on u glavi? Misaoni eksperiment blizanaćke zemlje sugerira da ono što subjekt vjeruje nije u cijelosti određeno njegovim unutarnjim sadržajem. Unatoč tome, kognitivna sličnost Oscara i njegovog dvojnika je velika.. Postoji li neki posve unutarnji aspekt sadržaja koji dijele? Osobna imena I teoirja imena (J. S. Mill , konotacija i denotacija Gottlob Frege, Saul Kripke) Misleći da Hesperus jest Hesperus, ja mislim o predmetima kao u mišljenju da je Hesperus Phosphorus. Prva misao je trivijalna dok druga nije. Kontingentni a priori. Kako je moguće a priori znanje o kontingentnom? Kompozicionalnost, deflationizam i semantika konceptualne uloge. Pragmatika, govorni akti i implikatura OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Sposobnost jezičnog analiziranja teksta i/ili argumenta. Sposobnost prepoznavanja dvosmislenosti u argumentu. Također, cilj je razviti metodološke kompetencije nužne za: a) razumijevanje suvremene filozofske debate b) opće sposobnosti kritičkog zaključivanja c) sposobnosti povezane sa analizom i razumijevanjem diskursa općenito NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave 1 0 Aktivno sudjelovanje u nastavi 0 20 Seminarski rad 0 0 ZAVRŠNI ISPIT 2 80 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Obvezna literatura: Devitt: Jezik i realnost, Kruzak Miščević-Potrč: Kontekst i značenje, ICR Miščević: Filozofija jezika, Jesenski i Turk IZBORNA LITERATURA

Izborna literatura: Quine: Riječ i predmet, Kruzak Davidson: Ogledi o istini i interpretaciji, Demetra Kripke: Imenovanje i nužnost, Kruzak Wittgenstein: Filozofska istraživanja, Globus Jackson: Od metafizike do etike, Kruzak


Studenti trebaju redovito pohađati nastavu (uvažavaju se opravdani razlozi za izostanak). U slučaju većeg opravdanog izostanka pisat će dodatni seminarski rad na zadanu temu. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Tijekom nastave mobiteli trebaju biti utišani ili isključeni.

Od studenata se očekuje izvršavanje svih zadanih obveza tijekom nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Web stranice Fakulteta, tj. odsjeka za filozofiju Oglasne ploče odsjeka za filozofiju Elektronička pošta Tajništvo odsjeka za filozofiju


U vrijeme konzultacija Elektronička pošta


Seminarski rad i usmeni ispit (po potrebi)



Zimski 8. i 22.2. u 15h


29.3. u 15h

Ljetni

Jesenski izvanredni

5. i 12.9. u 12 sati





MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofska antropologija Studij Preddiplomski studij filozofije Semestar Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom, 12.15 – 13.45, uč. 401 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Predrag Šustar

Kabinet F-413 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom i petkom, 10-11.30 te po dogovoru


Suradnik na kolegiju prof. Zdenka Brzović *(Visiting PhD Student, NYU, USA) Kabinet



SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij će se baviti ulogom filozofske antropologije te njenim odnosom sa drugim filozofskim disciplinama kao što je moralna filozofija, filozofija psihologije, filozofija politike, epistemologija te filozofija biologije. Specifičan karakter filozofske analize pitanja o ljudskoj prirodi biti će obogaćen recentnim spoznajama iz znanstvenih polja kao što su genetika, evolucijska teorija, psihologija, kulturna antropologija te kognitivna znanost.

Pomno će biti obrađen pojam ljudske prirode te različiti prijedlozi koji su kroz povijest ponuđeni kao okvir za taj pojam: ljudska priroda kao mikrokozmos, čovjek kao zoon logon echon, čovjek kao zoon politikon, animal rationale, homo oeconomicus, homo sociologicus. Pokušaji definiranja ljudske prirode razmatrat će se kroz sljedeće teme: sebičnost – nesebičnost, racionalno – iracionalno, anti-esencijalizam Darwinove teorije evolucije i kriza tradicionalne filozofske antropologije, problemi biološkog redukcionizma te alternativni pristupi naturalizacije pitanja o ljudskoj prirodi.


Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa specifičnom filozofskom istraživačkom tradicijom pitanja o ljudskoj prirodi. Specifično, kolegij će pokazati kako tradicionalni filozofski pristup pitanju o ljudskoj prirodi može dobiti novo zanimljivo značenje kada ga se sagleda iz perspektive recentnih empirijskih podataka iz bioloških i nekih društvenih znanosti. Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija:

1) imati bolje razumijevanje i pregled različitih pristupa pitanju o ljudskoj prirodi; 2) raspolagati potrebnim sredstvima za daljnji istraživački rad na teme koje obuhvaća te na koje se

kolegij odnosi.



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100












1. Dupre', John (2001), Human Nature and the Limits of Science, Oxford University Press, Oxford;

2. Scheler, Max (1987), Položaj čovjeka u kozmosu, prev., Veselin Masleša-Svjetlost, Sarajevo; 3. Taylor, Charles (1989), Sources of the Self: The Making of the Modern Identity, Cambridge

University Press, Cambridge-New York; 4. Stamos, David N. (2008), Evolution and the Big Questions: Sex, Race, Religion, and Other

Matters, Blackwell Publishing, Malden, MA/USA.

IZBORNA LITERATURA

1. Burger, Hotimir (1993), Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb; 2. Hook, Sidney (1974), Pragmatism and the Tragic Sense of Life, Basic Books, New York; 3. Schacht, Richard (1984), Classical Modern Philosophers: Descartes to Kant, Routledge and Kegan Paul,

London; 4. Pinker, Steven (2008), Prazna ploča - moderno poricanje ljudske prirode, Algoritam, Zagreb.

NAPOMENA: Tijekom nastave bit će korištena i dodatna literatura, s naglaskom na recentnim radovima objavljenim u vodećim časopisima na ovom području. Nastava će se zasnivati na unaprijed i točno određenim dijelovima navedene literature te, dodatno, priručne literature (odgovarajući filozofski rječnici, enciklopedije i udžbenici).


Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru Pravilnika.


Preko mrežnih stranica Fakulteta; preko zajedničke e-pošte studenata.


Konzultacije; e-mail.


Usmeno.


NAPOMENA (1) Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim predmetnim odredbama! NAPOMENA (2) Studenti moraju na satu imati obrađene predloške koji su planirani izvedbenim planom za određeni sat; aktivnost na nastavi se evidentira i vrednuje.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 11.2. i 25.2.2016. godine u 14h


31.3. u 14h

Ljetni

Jesenski izvanredni

1.9. i 8.9. u 14h


1. Uvod

2. Klasika: Epoha prosvjetiteljstva: prednosti (usp. „Enlightenment“, SEP)

3. Klasika: Epoha prosvijetiteljstva: zablude (usp. Isto)

4. Klasika: I. Kant (2000 [1784]), „Što je prosvjetiteljstvo?“

5. Klasika: Kantova etika u širem kontekstu (usp. Wood (2005))

6. Kolokvij 1

7. Darwinov utjecaj: Evolucija i znanje (usp. Stamos (2008), pog. 1)

8. Darwinov utjecaj: Evolucija i seks (usp. Isto, pog. 4)

9. Darwinov utjecaj: Evolucija i etika (usp. Isto, pog. 7)

10. Darwinov utjecaj: Evolucija i religija (usp. Isto, pog. 8)

11. Darwinov utjecaj: Evolucija i smisao života (usp. Isto, pog. 9)

12. Kolokvij 2

13. Post-darwinizam: Kultura (usp. Dupré (2001), pog. 5)

14. Post-darwinizam: Slobodna volja (usp. Isto, pog. 7)

15. Zaključne napomene

DATUM NAZIV TEME

1. Znanje jezika: Chomsky i rasprava o nativizmu

2. Odnos mišljenja I jezika

3. Psihologija i biologija jezika

4. Temelji semantike

5. Teorije referencije

6. Kompozicionalnost, deflacionizam i semantika konceptualne uloge.

7. Pragmatika,

8. Govorni akti

9. Implikatura

10. Teorija relevantnosti

11. Primjena: teorija pejorativa

Napomena Za predavanja je potrebna priprema iz materijala Devitta, Pinkera i Miščevića

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest političke filozofije I Studij Preddiplomski studij filozofije Semestar I, III, V Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 20+0+10 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 12,15-14h, uč. 450 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Doc. dr. Neven Petrović






SADRŽAJ KOLEGIJA

Prvi dio kolegija posvećen je najvažnijim antičkim političkim teorijama, onima Platona i Aristotela. Čitaju se svi relevantni dijelovi Platonove Države i možda još poneki dio nekih njegovih drugih politički relevantnih dijaloga, te dvije glavne knjige (tj. poglavlja) Aristotelove Politike. Kako bi se te teorije studentima učinile što jasnijima, oslanjat ćemo se i na neke suvremene kritičke interpretacije tih klasičnih tekstova koje pokušavaju dopuniti praznine i nedorečenosti koje ovi ostavljaju. Drugi dio kolegija bavit će se trojicom najznačajnijih kršćanskih političkih mislilaca: Augustinom, Tomom Akvinskim i Williamom Ockhamom. Ovim se blokom tema želi u detalje pokazati kako su spomenuti (ali i ostali) kršćanski autori dovodili u vezu crkvu i državu, kako su to argumentirali u prilog te veze, te kako se vremenom omjer snaga mijenjao u korist davanja sve veće samostalnosti svjetovnoj vlasti. Treći i konačni dio kolegija okrenut je prema političkoj misli renesanse, tj. dvama najvažnijim pojavama u tom periodu: Machavellijevom političkom realizmu i utopističkim misliocima tog doba koji će biti predstavljeni kroz misao Thomasa Morea, njihovog najvažnijeg predstavnika. Kao i u slučaju drugih tema, ovi će filozofi biti prikazani u svjetlu novijih kritičkih interpretacija koja daju i značaj misli klasika i kritički ih propituju. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekivani ishodi su: da studenti razumiju filozofski jezik i političku argumentaciju; da mogu interpretirati i kritički se odnositi prema mislima najvažnijih filozofa; da razvijaju vještine primjene njihovih ideja ili riješenja na aktualne probleme suvremene političke filozofije; da steknu neke osnovne informacije o klasicima političke misli. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)





Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












1) Platon, Država - Državnik - Sedmo pismo, Matica hrvatska, Zagreb, 1942, (knjige II, IV-V, VIII-IX), str. 79-110, 150-224, 291-352 (168)

2) Aristotel, Politika, BIGZ, Beograd, 1975, (knjige III i IV), str. 54-118 (65) 3) Augustin, A. O državi božjoj II-III, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995-96, knjige XIV i XIX,

str. 231-305 i 9-89 (77) 4) Akvinski, T. «O vladavini» u Akvinski, T. Država, Globus, Zagreb, 1990, str. 47-125 (39) 5) Ockham, V. „O carskoj i papinskoj vlasti“, u Ockham, W. Opera politica, Demetra, Zagreb,

2001, str. 389-461 (36) 6) Machiavelli, N. (1513) Vladar, Globus, Zagreb, 1985, str. 99-146 (48) 7) More, T. (1516) Utopija, Kultura, Zagreb, 1952, str. 43-187 (145)

Ukupno: 578 str.

IZBORNA LITERATURA

a) klasična Platon, Zakoni, Naprijed, Zagreb, 1974. Aristotel, Nikomahova etika, BIGZ, Beograd, 1980. Aristotel, Ustav atenski, Jurici, Zagreb, 1948. Ksenofont, Hijeront ili o tiraninu, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1980, str. 7-23 (17) Ciceron, M.T. Libri politici I-II, Demetra, Zagreb, 1995-6. (I, str. 20-24, 48-56, 66-78, 82,110-114,

118-120, 126, 142, 216-230) Augustin, A. O državi božjoj II-III, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996, str. 9-701 i 9-421 (552) Abelard, P. Povijest nevolja - Etika, Naprijed, Zagreb, 1970, str. 57-120 (64) Akvinski, T. Izbor iz djela 2, Naprijed, Zagreb, 1990, str. 541-743 (203) Grubiša, D. (ur.) Politička misao talijanske renesanse, Barbat, Zagreb,

2000. Ockham, W. Opera politica, Demetra, Zagreb, 2001. Machiavelli, N. Izabrano djelo I, Globus, Zagreb, 1985, str. 151-375 (225) Boetie de la, E. Rasprava o dobrovoljnom ropstvu, Filip Višnjić, Beograd, 1986. Montaigne, M. Ogledi, Veselin Masleša, Sarajevo, 1964. Petrić, F. Sretan grad, u Petrić, F. Izabrani politički spisi, Golden marketing, Zagreb, 1998, str. 45-

58 (14) Bodin, J. Šest knjiga o republici, Politička kultura, Zagreb, 2002. Bacon, F. Eseji ili saveti politički i moralni, Matica srpska, Novi sad, 1952. Bacon, F. Nova Atlantida, Kultura, Beograd, 1967.

Campanella, T. Grad sunca, Kultura, Beograd, 1964, str. 5-65 (61) Milton, J. Areopagitika i drugi spisi o građanskim slobodama, Filip Višnjić, Beograd, 1990. b) suvremena Annas, J. An Introduction to Plato's Republic, Oxford University Press, 1981. Blackburn, S. Plato's Republic, Atlantic Monthly Press, New York, 2006. Deane, H.A. The Political and Social Ideas of St. Augustine, Columbia University Press, 1963. Develin, R. „The Good Man and the Good Citizen in Aristotle's Politics", Phronesis, 1973, 18/1, str.

71-79 (9) Ferrari, G.R.F. City and Soul in Plato's Republic, The University of Chicago Press, 2005. Finnis, J. Prirodno pravo, CID, Podgorica, 2005. Held, D. Models of Democracy, Stanford University Press, 1996, str. 13-35 (23) Hourani, G.F. „Thrasymachus' Definition of Justice in Plato's Republic", Phronesis, 1962, 7/2, str.

110-120 (11) Johnson, C. „Who Is Aristotle's Citizen?“, Phronesis, 1984, 29/1, str. 73-90 (18) Lear, J. „Inside and Outside the Republic“, Phronesis, 1992, 37/2, str. 184-215 (32) Kirwan, C. „Glaucon's Challenge“, Phronesis, 1965, 10/2, str. 162-173 (12) Mulgan, R.G. Aristotle's Political Theory, Oxford University Press, Oxford, 1977. Nozick, R. Anarhija, država i utopija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003, str. 385-414 (30) Pappas, N. Guidebook to Plato and the Republic, Routledge, London, 1995. Popper, K.R. Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji I, KruZak, Zagreb, 2002, str. 77-178 (102) Reeve, C.D.C. Philosopher-Kings: The Argument of Plato's Republic, Toronto University Press,

1995. Sandel, M. Justice: What's the Right Thing to do?, Farrar, Straus and Giroux, New York, 2009, str.

184-269 (85) Strauss, L. Grad i čovjek, Antibarbarus, Zagreb, 2004. Williams, B. The Sense of the Past, Princeton University Press, Princeton, 2006, str. 108-137, 207-

217 (30) Wolin, S. Politics and Vision, Princeton University Press, Princeton, 2004. c) sekundarna Copleston, F. Historija filozofije I-III, BIGZ, Beograd, 1989-1994. Hampton, J. Political Philosophy, Westview Press, Boulder, 1997, str. 39-69 (31) Kulenović, E. (ur.) Moderna politička teorija, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2013, str. 1-35

(35) Maier, H./Rausch, H./Denzer, H. (ur.) Klasici političkog mišljenja I, Golden Marketing, Zagreb,

1998. Strauss, L. (ur.) Povijest političke filozofije, Golden Marketing, Zagreb, 2006. Stupar, M. Politička filozofija, Institut za filozofiju i društvenu teoriju/IP „Filip Višnjić, Beograd, 2010,

str. 57-200 (144) Knjige iz serije Very Short Introduction: Hare, R.M. Plato; Barnes, J. Aristotle; Chadwick, H.

Augustine; Skinner, Q. Machiavelli, Oxford University Press, 1980-2001. Barnes, J. Aristotel, KruZak, Zagreb, 1996. Kenny, A. Aquinas, Macmillan, London, 1969, str. 325-382 (58) Kretzmann, N./Stump, E. (ur.) The Cambridge Companion to Aquinas, Cambridge University

Press, Cambridge, 1993, str. 196-231 (36) O’Connor, D.J. Aquinas and Natural Law, Macmillan, London, 1967. D’Entreves, A.R. Medieval Contribution to Political Thought, Oxford University Press, 1939. Kumar, K. Utopianism, Open University Press, Buckingham, 1991.


Studenti mogu izostati maksimalno tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 80% sati.

Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim.

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na:

[email protected] Kašnjenje se tolerira do 10 minuta. Za nastave valja ugasiti mobitele i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.


Web stranice fakulteta Elektroničkom poštom Oglasna ploča Odsjeka za filozofiju KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nakon nastave i u vrijeme konzultacija Elektroničkom poštom NAČIN POLAGANJA ISPITA

Studenti najprije pristupaju pismenom ispitu objektivnog tipa (tj. testu s pitanjima višestrukih mogućnosti) a nakon što ga polože (za što moraju imati jedan više od 50% točnih odgovora) pristupaju i usmenom dijelu ispita, barem ukoliko žele ocjenu više od dovoljan (2). Na usmenom dijelu studenta se traži da odgovori na pitanja vezana uz najviše tri teme obrađene tijekom nastave. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski 2. i 25.2. u 11h


31.3. u 11h

Ljetni

Jesenski izvanredni

1. i 13.9. u 11h


13.10.2015. Uvodno predavanje: glavne karakteristike političke filozofije klasičnog perioda. Platon o pravednosti

20.10.2015. Platon o oblicima države i vrstama pojedinaca

27.10.2015. Platon o tiraniji, sreći tiranina i vrijednosti pravednosti

3.11.2015. Aristotel: građanin i država; vrste političkih uređenja

10.11.2015. Aristotelova najbolja država

17.11.2015. Augustin i etika kršćanstva

24.11.2015. Augustin i politika kršćanstva

1.12.2015. Toma Akvinski: vječni, naravni i ljudski zakon

8.12.2015. Toma Akvinski: politika i crkva

15.12.2015. Ockham i kritika crkvene vlasti

22.12.2015. Machiavelli: karakteristike uspješnog vladara

12.1.2016. Renesansni utopisti: Thomas More i kritika postojećeg poretka

19.1.2016. Renesansni utopisti: Thomas More i najbolji poredak

26.1.2016. Završna diskusija

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Praktična etika Studij Preddiplomski studij filozofije Semestar I., III., V. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 15 + 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 17,30-20,30, uč. 401 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Elvio Baccarini



Suradnik na kolegiju Dr. sc. Nebojša Zelič, viši asistent Kabinet 426

Vrijeme za konzultacije Srijeda 16 – 17.30 i četvrtak 16 – 17.30 Telefon 265648


SADRŽAJ KOLEGIJA

Metodologija istraživanja u praktičnoj etici Prikazati će se i kritički raspravljati razne metodologije istraživanja u praktičnoj etici. Prije svega, prikazati će se i usporediti dvije glavne sukobljene metodologije, principlizam, kao pristup koji kreće od moralnih načela (često i moralnih teorija) koji se primjenju u posebnim situacijama, i kazuistike i partikularizma, koji izražavaju sudove u konkretnim situacijama. Prikazat će se i raspraviti Rawlsov prijedlog metodoloških ograničenja "javnoga uma" kao ograničenja koja su tražena u području javne etike

Genetika Prikazati će se, u obliku općeg okvira, rezultati projekta "Ljudski genom". Proučavati će se društvene posljedice i posljedice sa stajališta individualnih ljudskih prava mogućnosti primjene genetskog screeninga, genetske selekcije i genetskog napretka pojedinaca. Raspravljati će se o vezi ekologije i genetike. Proučavati će se mogući problemi vezani uz kloniranje (u terapijskoj i reproduktivnoj verziji), prije svega sa stajališta prava pojedinca, ugrožavanja embrija u ranoj embrionalnoj fazi, evolutivno poželjnog genetskog razlikovanja

Etika spolnosti Raspravljati će se o mogućnostima spolnih odnosa bez djece i moralnosti takvih postupaka; o seksualnoj perverziji; o seksu kao pukoj žudnji; o preljubu; o prostituciji; o homoseksualnosti; o silovanju; o seksualnom uznemiravanju.

Etika samoubojustva Prikazati će se i raspravljati pitanja liječnički potpomognutog samoubojstva, (i)racionalnost samoubojstva, teze od dužnosti umiranja.

Etika i terorizam Definirati će se pojam "terorizma", te voditi kritička rasprava o moralnoj procjeni terorizma (pri čemu će se voditi računa o raspravama o pravednom ratu), o državnom terorizmu, te o moralno prikladnoj reakciji na terorizam.


Cilj je predmeta da studenti upoznaju, razumiju i analiziraju temeljne tematike, pojmove i spoznaje iz predmeta Praktična etika.

Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se: - da studenti mogu uspoređivati i izvršiti opredjeljenje unutar raznih metodologija moralnog

rasuđivanja; - da studenti budu upoznati s glavnim slučajevima i opredjeljenjima u najvažnijim raspravljenim

slučajevima iz područja praktične etike; - da studenti posjeduju razvijene sposobnosti korištenja stečenih teorijskih spoznaja za

primjene na aktualnu problematiku iz društvene zbilje; - da studenti, uzimajući u obzir i ostale aspekte moralnog rasuđivanja (npr. sadržaje iz teorijske

etike), raspolažu dosljednim sustavom moralne filozofije.





Pohađanje nastave / aktivnost na nastavi

1,3 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1,2 60 Kontinuirana provjera znanja 2 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta).

Studenti pišu jedan kolokvij na kojem moraju riješiti 40% na prediplomskom studiju da bi izašli na ispit. Također, imaju pravo na jedan ispravak kolokvija ukoliko su napisali ispod potrebnog broja bodova.

Kolokvij sadrži 60 bodova, a sastoji se od 30 pitanja. Aktivnost na nastavi uključuje prisustvo na nastavi i sudjelovanje u raspravi uz pitanja pojašnjavanja (maksimalno 4

boda), sudjelovanje u raspravi uz originalni kreativni doprinos (maksimalno 5-8 bodova) i sudjelovanje u raspravi uz originalni posebno kreativni doprinos (9-10).











E. Baccarini i S. Prijić-Samaržija, Praktična etika, Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo, 2007 (poglavlja 1, 2 i 8).

E. Baccarini, Utilitarizam, unutarnja perspektiva i pitanje samoubojstva, “Filozofska istraživanja”, 31 (2), 2011, 263-275.

M. Czerny Urban i E. Baccarini, Dužnost umiranja, „Prolegomena“, 9 (1), 2010, 45-69. Peter Singer, Praktična etika, KruZak, Zagreb (Ispit)

IZBORNA LITERATURA

8. M.P. Battin, R. Rhodes i A. Silvers (ur.), Phyisician-Assisted Suicide, London, Routledge, 1998.

9. J. Harris, Wonderwoman and Superman, Oxford, Oxford University Press, 1993. 10. R. Dworkin, Life’s Dominion. An Argument about Abortion, Euthanasia, and Individual Freedom, New

York, Alfred A. Knopf, 1993 11. H. La Follette, (ur.), Ethics in Practice, Blackwell, Oxford 1997. 12. A. Klose, Poduzetnička etika, zagreb, Školska knjiga, 1996. 13. H. La Follette, (ur.), Ethics in Practice, Blackwell, Oxford 1997. 14. M. Nussbaum, C. Sunstein (ur.), Clones and Clones. Facts and Fantasies about Human Cloning,

New York, Norton and Company, 1998 15. J. W. Randles et al., Computer Ethics and Professional Responsibility, Oxford, Blackwell, 2003. 16. S. Prijić (ur.), Pobačaj. Za i protiv, Rijeka, Hrvatski kulturni dom, 1995. 17. P. Singer et al. (ur.), Embryo Experimentation, Cambridge, Cambridge University Press, 1990 18. Singer, P., Kuhse, H. (ur.), A Companion to Bioethics, Blackwell, Oxford 1998. 19. P. Singer, H. Kuhse, (ur.), Bioethics. An Anthology, Blackwell, Oxford 2003.


Od studenata se očekuje redovno pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje zadanih obveza. Studenti moraju prisustvovati na 70% sati.


Oglasnom pločom, mailom, mailom putem administratorica/administratora odsjeka


Na nastavi, u terminima za konzultacije i (isključivo u vezi pitanja sadržaja predmeta) mailom


Pismeno



ISPITNI ROKOVI



29.3. 11 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni 1.9., 10.9., 11 sati


15.10., 17.30-20.30

Samoubojstvo i liječnički potpomognuto samoubojstvo

22.10, 17.30-20.30

Dužnost umiranja?

5.11, 17.30-20.30

Dileme suvremene genetike

12.11, 17.30-20.30

Provođenje spolnog morala putem zakona

19.11., 17.30-19.45

kolokvij

26.11., Pobačaj

17.30-20.30

3.12., 17.30-20-

30 Brak

10.12., 17.30-20.30

Imigracija

17.12. 17.30-20.30

Prava životinja

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Smisao života Studij Preddiplomski studij filozofije Semestar 1.,3.,5. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom, 12.15-14.00, učionica 401 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Boran Berčić

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

Suradnik na kolegiju Dr. sc. Marin Biondić Kabinet

Vrijeme za konzultacije Četvrtkom prije nastave ili dogovorno Telefon 091-543-5469


SADRŽAJ KOLEGIJA

- Pitanje smisla života u suvremenoj analitičkoj filozofiji - Supernaturalistički, naturalistički i nihilistički odgovori na pitanje smisla života - Meta pitanja o smislu „smisla života“ - Optimizam, pesimizam, problem samoubojstva


Studenti/ce će: - Biti upoznati s temeljnim radovima i problemima u raspravi - Razumjeti temeljne pojmove - Razumjeti način analitičkog mišljenja na problemu smisla života - Samostalno raditi na izvornim filozofskim tekstovima - Samostalno izraditi seminarski rad - Samostalno prezentirati svoj rad - Razviti kritičko, argumentirano mišljenje


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x



Pohađanje nastave 0,5 - Aktivnost na nastavi 0,5 10 Seminarski rad 1 60 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












1. Benatar, D. Life, Death, and Meaning, Rowman and Littlefield Publishing, Maryland 2010. 2. Klemke E.D. The Meaning of Life, Oxford University Press, New York 2008.

IZBORNA LITERATURA

1. Berčić B. Uvod u filozofiju – poglavlje „Smisao života“, Ibis grafika, Zagreb 2013. 2. Biondić, M. Smrt – poglavlje „Smrt i smisao života“, Ibis grafika, Zagreb 2015.


Obavezno prisustvo na 70% nastavnih sati (ispod 70% studenti/ce nemaju pravo izlaska na završni ispit).

Neopravdani nedolazak na nastavu u vrijeme unaprijed dogovorenog termina seminarskor rada (izlaganja) znači ujedno i nemogućnost stjecanja ocjenskih bodova iz izlaganja seminara. Opravdani izostanak podrazumijeva obavještavanje nastavnika 24 sata prije izlaganja seminara te naknadno dostavljanje relevantne dokumentacije kojom se potvrđuje opravdani izostanak.

Obavezna literatura na engleskom jeziku.


Internet stranica Filozofskog fakulteta Odsjek za filozofiju


Konzultacije e-mail pošta Telefonski


Pisani ispit



ISPITNI ROKOVI

Zimski 11.i 25.2.


31.3.

Ljetni

Jesenski izvanredni

1. i 8.9.


15.10. Uvodni sat – uvod u predmet i podjela seminarskih radova

22.10. Tolstoj- My Confession Schopenhauer -On the Sufferings of the World

29.10. Russell -A Free Man's Worship Schlick -On the Meaning of Life

5.11. Baier -The Meaning of Life Edwards- The Meaning and Value of Life

12.11. Taylor- The Meaning of Life Nagel -Absurd

19.11. Feinberg- Absurd Self-Fulfillment Klemke- Living Without Appeal

26.11. Hare- Nothing Matters Joske- Philosophy and the Meaning of Life

3.12. Nozick -Philosophy and the Meaning of Life Schmidtz -The Meanings of Life

10.12. Parfit- Whether Causing Someone to Exist Can Benefit This Person Leslie -Why Not Let Life Become Extinct?

17.12. Lenman -On Becoming Extinct Benatar -Why It Is Better Never to Come into Existence

14.1. Benatar- Suicide Boden- Optimism

21.1. Michael, Caldwell -The Consolation of Optimism Waller -The Sad Truth

28.1. Sinteza gradiva i priprema za ispit

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Svijest i naturalizam Studij Preddiplomski studij filozofije Semestar I., III., V. Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 10,15 - 11,00; 11,15 – 12,00, uč. 401 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Nenad Smokrović

Kabinet 415 Vrijeme za konzultacije Pon 13:00-14:00, sri 12:00-13:00





SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Svijest i njene funkcije. 2. Mentalna stanja: intencionalna i kvalitativna;

3. Kvalitativni aspekti u svjesnom mentalnom životu; 4. Pojam naturalizacije u filozofiji uma; 5. Naturalizacija u teoriji spoznaje i teorijama svijesti; 6. Psihologizam i antipsihologizam; 7. Teleološke teorije. 8. Problemi kvalija 9. Da li (neka) psihološka stanja imaju kvalitativna svojstva? 10. Objašnjenje kvalitativnih stanja unutar psihofizike i neuropsihologije (poredak kvalitativnih

stimula u kvalitativnom prostoru). 11. Nerazlučivost i kvalitativni (ne) identitet.


Očekuje se da nakon odslušanog predmeta i položenog ispita stidenti: Identificiraju i razlikuju menatalan stanja; budu sposobni razlikovati naturalizam i antinaturalizam; budu

sposobnu usporediti i razlikovati psihologizam i antipsihologizam; razumiju suštinu problema kvalija i kavalitativnih stanja.



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave 1 0 Kontinuirana provjera znanja 1 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












1. Block, N. 1995. ‘On a Confusion about a function of consciousness’, Behavioral and Brain Sciences, 2, 227 – 272.

2.Clark, A. 1993. Sensora Qualities. Oxford. Clarendon Press.

3.Jackson, F. 1982. ‘Ephiphenomenal Qualia’, Philosophical Quarterly 32, 127-136. Press.

4. Tye, M. 2000. Consciousness, Color and Content. Cambridge (Mass.) and London: MIT Press.

IZBORNA LITERATURA

1. Marsel, A & Bisiach, E. (eds.) 1988. Consciousness in Contemporary Science. Oxford: Oxford University Press.

2. Papineau, D. 1993. Philosophical Naturalism. Oxford. Blackwell 3. Peacocke, C. 1991. A Theory of Concepts. Cambridge MA. MIT Press.


Studenti su obvezni prisustvovati na 70% sati, odnosno na 42 sata predavanja/seminara. Prisustvo na nastavi mora biti aktivno, što znači da se od studenata očekuje da dolaze spremni na nastavu, odnosno da odrade sve prethodno zadane zadaće/obveze, da znaju osnovne pojmove uvedene na prethodnih nastavnim jedinicama. Kašnjenja na predavanja nisu dozvoljena. Mobiteli za vrijeme nastave/seminara moraju biti isključeni. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

E-mail, Merlin


Studenti mogu kontaktirati nastavnika izvan nastavnih sati; osobno na konzultacijama; putem maila; putem Merlina


Usmeni ispit



ISPITNI ROKOVI

Zimski 8.02.; 22.02.


29.3.

Ljetni

Jesenski izvanredni

5. i 12.09.


12.10. Uvod u problematku svijesti; pregled teorija svijesti

19.10. Vrste mentalnih stanja; povijesni pregled i suvremena shavćanja

26.10. Pojam intencionalnosti

2.11. Brentano i Husserl o intencionalnosti

9.11. Naturalizam i svijest

16.11. Psihologizam i antipsihologizam

23.11. Dinamika mentalnih stanja

30.11. Zaključivanje i racionalnost

7.12. Da li je racionalno biti racionalan?

14.12. Kvalitativna stanja

21.12. Pojam kvalija

11.1.2016. Kvalitativna stanja i neuropsihologija

18.1. Neuronske mreže

25.1. Završno predavanje

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u filozofiju – communis Studij Preddiplomski studij filozofije (communis) Semestar I., III., V. Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 12:15-14:00, uč. 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija prof. dr. sc. Boran Berčić

Kabinet 416 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 10:45-12:15; Utorkom 14:00-15:30

Telefon 051/265-645 e-mail [email protected]



e-mail


Smisao života; u čemu bi se mogao sastojati, je li subjektivan ili objektivan, je li logički moguće pronaći zadovoljavajući odgovor, je li život apsurdan, je li smisleno samo ono što je neprolazno? Smrt: je li moguće konzistentno zamisliti svoje vlastito nepostojanje, treba li se bojati nepostojanja, u čemu se sastoji asimetrija između prošlog i budućeg nepostojanja? Sudbina: argumenti za fatalizam Sloboda volje: jesmo li mogli postupiti drugačije nego što jesmo, jesu li naši postupci slobodni i u kojem smislu; deterministička dilema - jesmo li slobodni ako su naši postupci determinirani ili ako nisu; kompatibilizam i inkompatibilizam? Moralna odgovornost: kriterij moralne odgovornosti; je li moralna odgovornost spojiva s determinizmom? Konzekvencijalizam; utilitarizam, princip najveće sreće, negativni utilitarizam, utilitarizam čina i utilitarizam pravila. Deontologija: vrste dužnosti, legalitet i moralitet, konzekvencijalizam i deontologija, partikularizam. Aretička etika: vrline, svodivost vrlina. Društveni ugovor: amoralist i anarhist, redukcija moralnosti na vlastiti interes, uvjeti sklapanja pravednog ugovora. Znanje: klasična definicija znanja, protuprimjeri, skeptički argumenti: iz relativnosti, iz kriterija, iz mogućnosti pogreške. Um: jesu li um i tijelo jedno te isto ili nešto različito, jesam li ja isto što i svoje tijelo; karakteristike mentalnog, odnos mentalnog i fizičkog: fizikalizam, dualizam. Bog: doslovno i preneseno shvaćanje religijskog diskursa, evidencijalizam i fideizam, argumenti za postojanje boga, Eutifronova dilema, presumpcija ateizma, fine tuning argument i antropički princip.


Pružiti studentu koliko je to moguće sistematski uvid u centralne filozofske probleme, najpoznatija rješenja i teorije, te probleme na koje nailaze ta rješenja. Time će studentu biti omogućeno lakše snalaženje i bolje razumijevanje kolegija koji slijede tijekom studija.





Pohađanje nastave 1 Kontinuirana provjera znanja 2 50+50 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Ispravak kolokvija Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:










B. Berčić: Filozofija 1 i Filozofija 2, IBIS-grafika, Zagreb, 2012. http://www.ibis-grafika.hr/ibisStaticBak/download/Bercic_Filozofija_e-izdanje.pdf

IZBORNA LITERATURA

Thomas Nagel: Što sve to znači?, KruZak, Zagreb, 2002. Nigel Warburton: Filozofija - osnove, KruZak, Zagreb, 1999. Simon Blackburn: Poziv na misao, AGM, Zagreb, 2002. Cornman, Lehrer & Pappas: Philosophical Problems and Arguments – An Introduction, Hacket Publishing Co, 1992. John Hospers: An Introduction to Philosophical Analysis, London, 1977. Robert M. Martin: There Are Two Errors In The The Title Of This Book, a sourcebook of philosophical puzzles, paradoxes and problems, Ontario, Canada, 1992. Jonathan Westphal: Philosophical Propositions, Routledge, 1998. Thomas Mautner: The Penguin Dictionary of Philosophy, Penguin Books, 2000. Simon Blackburn: Oxford Dictionary of Philosophy, Oxford University Press, 1996.


Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja Neizvršavanje obaveza rezultirati će smanjenjem ocjenskih bodova. Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena

spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta.

Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio.


Elektronička pošta, konzultacije, oglasna ploča.


Elektronička pošta, konzultacije.


Vidi pod sustav ocjenjivanja.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 8.2. i 22.2.


29.3.

Ljetni

Jesenski izvanredni

5.9. i 12.9.


5.10.2015. Uvodno predavanje

12.10.2015. Smisao života; u čemu bi se mogao sastojati, je li subjektivan ili objektivan, je li logički moguće pronaći zadovoljavajući odgovor, je li život apsurdan, je li smisleno samo ono što je neprolazno?

19.10.2015. Smrt: je li moguće konzistentno zamisliti svoje vlastito nepostojanje, treba li se bojati nepostojanja, u čemu se sastoji asimetrija između prošlog i budućeg nepostojanja?

26.10.2015. Sudbina: argumenti za fatalizam.

2.11.2015. Sloboda volje: jesmo li mogli postupiti drugačije nego što jesmo, jesu li naši postupci slobodni i u kojem smislu; deterministička dilema - jesmo li slobodni ako su naši postupci determinirani ili ako nisu; kompatibilizam i inkompatibilizam?

9.11.2015. Moralna odgovornost: kriterij moralne odgovornosti; je li moralna odgovornost spojiva s determinizmom?

16.11.2015. Konzekvencijalizam; utilitarizam, princip najveće sreće, negativni utilitarizam, utilitarizam čina i utilitarizam pravila.

23.11.2015. Kolokvij

30.11.2015. Deontologija: vrste dužnosti, legalitet i moralitet, konzekvencijalizam i deontologija, partikularizam.

7.12.2015. Aretička etika: vrline, svodivost vrlina.

14.12.2015. Društveni ugovor: amoralist i anarhist, redukcija moralnosti na vlastiti interes, uvjeti sklapanja pravednog ugovora.

21.12.2015. Znanje: klasična definicija znanja, protuprimjeri, skeptički argumenti: iz relativnosti, iz kriterija, iz mogućnosti pogreške.

11.1.2016. Um: jesu li um i tijelo jedno te isto ili nešto različito, jesam li ja isto što i svoje tijelo; karakteristike mentalnog, odnos mentalnog i fizičkog: fizikalizam, dualizam.

18.1.2016. Bog: doslovno i preneseno shvaćanje religijskog diskursa, evidencijalizam i fideizam, argumenti za postojanje boga, Eutifronova dilema, presumpcija ateizma, fine tuning argument i antropički princip.

25.1.2016. Kolokvij




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofija kao sustav. Povijest klasičnog njemačkog idealizma Studij Preddiplomski studij filozofije Semestar V. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Ponedjeljkom i petkom 8.30-10h, učionica 401


Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Predrag Šustar Kabinet F-413

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom i petkom 10-11.30h te po dogovoru Telefon

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail


Cilj ovog kolegija je upoznavanje s Kantovom filozofijom znanosti i, djelomično, poslije-kantovskim razdobljem, prije svega s tzv. Naturphilosophie. Ukazat ćemo na one probleme, gledišta i argumente ove filozofske tradicije koji se nadopunjavaju s temama iz recentne filozofije znanosti, posebno, filozofije biologijskih i medicinskih znanosti. Tako će ovogodišnji kolegij u najvećoj mjeri biti posvećen analizi Kantove teleologije u estetici, znanosti općenito, biologijskih znanosti te s obzirom na odnos znanstvene i religijske slike svijeta. Središnji tekstualni predložak bit će Kantova treća Kritika, Kritika moći suđenja. Međutim, po potrebi, analizirat ćemo odgovarajuće dijelove ostalih Kantovih spisa, Kritike čistoga uma, Prolegomena te manjih spisa iz Kantovog kritičkoga razdoblja i, konačno, odgovarajuće dijelove Hegelove Enciklopedije. Također, kontinuirano ćemo pratiti najnovije doprinose ovoj raspravi u recentnoj filozofiji znanosti te srodnim istraživačkim područjima.


1) poboljšati razumijevanje ovog razdoblja povijesti filozofije s obzirom na analitičko usmjerenje

Odsjeka za filozofiju FFRi; 2) povezati recentne rasprave u filozofiji, prije svega u filozofiji znanosti, i srodnim disciplinama s

odgovarajućim teorijama koje su obilježile Kantovo i post-kantovsko razdoblje; 3) najvažnije, podizanje razine samostalnosti studenta u istraživačkom radu unutar filozofije prilikom izrade seminarskog rada.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x x III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 1 2.00 30 Kontinuirana provjera znanja 2 3.00 50 ZAVRŠNI ISPIT 1.00 20 UKUPNO 6.00 100










1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA 1. H. Ginsborg (2013), Kant’s Aesthetics and Teleology, “Stanford Encyclopedia of Philosophy” (on-

line; free access). 2. I. Goy and E. Watkins (eds) (2014), Kant’s Theory of Biology, De Gruyter: Berlin-New York. 3. G. W. F. Hegel (1817 [1987]), Enciklopedija filozofijskih znanosti, prev., Veselin Masleša-Svjetlost:

Sarajevo. 4. I. Kant (1790 [1976]), Kritika moći suđenja, prev., Naprijed: Zagreb. 5. I. Kant (1783 [1953]), Prolegomena za svaku buduću metafiziku, prev. u ID., Dvije rasprave, Matica

hrvatska, Zagreb. 6. I. Kant (1781/1787 [1984]), Kritika čistoga uma, prev., Matica hrvatska: Zagreb. 7. E. Sober (2000), Philosophy of Biology, 2nd Edition, Westview Press: Boulder. 8. P. Godfrey-Smith (2014) Philosophy of Biology, Princeton University Press: Princeton

IZBORNA LITERATURA 1. H.E. Allison (2001), Kant’s Theory of Taste, Cambridge University Press: Cambridge. 2.D. Barbarić (ur.) (1998), Filozofija njemačkog idealizma, Hrestomatija filozofije sv. 6: Zagreb. 3. F. C. Beiser (ed.) (1993), The Cambridge Companion to Hegel, Cambridge University Press: Cambridge. 4. L. Illetterati and F. Michelini (eds) (2008), Purposiveness: Teleology between Nature and Mind, Ontos: Frankfurt. 5. J. Steigerwald (ed.) (2006), Kantian Teleology and the Biological Sciences, in “Studies in History and Philosophy of Science Part C: Studies in History and Philosophy of Biological and Biomedical Sciences”, Vol. 37, Issue 4 (December): 621-792. 6. A. Rosenberg and D.W. McShea (2008), Philosophy of Biology: A Contemporary Introduction, Routledge: London-New York. 7. H. Ginsborg (2015) The Normativity of Nature, Oxford University Press: Oxford - New York NAPOMENA: Tijekom nastave, ali i za potrebe studentskih seminarskih radova bit će korištena i dodatna literatura, s naglaskom na recentnim radovima objavljenim u vodećim časopisima na ovom području. Nastava i seminarski radovi zasnivat će se na unaprijed i točno određenim dijelovima primarne, sekundarne literature te, dodatno, priručne literature (primjerice A Kant Dictionary).


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru Pravilnika.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • preko mrežnih stranica Fakulteta;

• preko zajedničke e-pošte studenata;

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • u terminima konzultacija;

• putem e-pošte;


Pismeno; usmeno


• NAPOMENA: studenti moraju na satu imati obrađene predloške koji su planirani izvedbenim programom za određeni sat; aktivnost na nastavi se evidentira i vrednuje.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 11.2. i 25.2. u 14 sati


31.3.2016. u 14 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni

1.9. i 8.9. u 14 sati


DATUM NAZIV TEME Prethodna priprema studenata

Napomena

1. Uvod u sadržaj kolegija Nema

2. Teleologija: uvod, I dio Sober, poglavlje 2

3. Teleologija: uvod, II dio

Sober, poglavlje 2 Bit će korištena dodatna literatura. Nastavnik ima obvezu dati podatke i upute o korištenju dodatne literature.

4. Kantova teleologija: uvod, I dio Ginsborg 2013

5. Kantova teleologija: uvod, II dio

Ginsborg 2013, Goy and Watkins 2014

Koristit ćemo dodatnu sekundarnu literaturu koja će smješta Kantovu teleologiju u širi povijesno-filozofski okvir.

6. O spoznatljivosti prirode: logička svršnost, I dio

Kant 1783 Izabrani dijelovi Prolegomena u dogovoru s nastavnikom

7.

O spoznatljivosti prirode: logička svršnost, II dio

Kant 1783 Izabrani dijelovi Prolegomena u dogovoru s nastavnikom

8. O spoznatljivosti prirode: logička svršnost, III dio

Kant 1781/1787 Izabrani dijelovi Kritike čistoga uma u

dogovoru s nastavnikom.

9. O spoznatljivosti prirode: logička svršnost, IV dio

Kant 1781/1787 Izabrani dijelovi Kritike čistoga uma u dogovoru s nastavnikom te analiza odabrane sekundarne literature.

10. O spoznatljivosti prirode: logička svršnost, V dio

Kant 1790 Izabrani dijelovi Kritike moći suđenja (Predgovor i Uvod).

11.

O spoznatljivosti prirode: logička svršnost, VI dio

Kant 1790 Izabrani dijelovi Kritike moći suđenja te analiza odabrane sekundarne literature.

12. Kolokvij

13. Pregled Kantove estetike, I dio Ginsborg 2013

14. Pregled Kantove estetike, II dio

Ginsborg 2013 Bit će korištena dodatna literatura. Nastavnik ima obvezu dati podatke i upute o korištenju dodatne literature.

15. Estetička svršnost, I dio Kant 1790, § 10

16. Estetička svršnost, II dio Kant 1790, §§ 11-17

17. Estetička svršnost, III dio Allison 2001, izabrani dijelovi, Godfrey-Smith (2014)

18. Uvod u filozofiju biologije Sober 2000, izabrani dijelovi udžbenika

19.

Uvod u Kantovu filozofiju biologije: biološka svršnost

Ginsborg 2013 Koristit ćemo također izabrane dijelove iz Goy and Watkins (2014).

DETALJNA TEKSTUALNA ANALIZA KANTOVE TREĆE KRITIKE

20. Analitika teleologijske moći suđenja, I dio Kant 1790, §§ 61-66

21.

Analitika teleologijske moći suđenja, II dio

Kant 1790, §§ 67-68, Goy and Watkins,2014, izabrana poglavlja

Ginsborg 2015

22. Uzročnost i srodni problemi u filozofiji biologije

Rosenberg and McShea, izabrani dijelovi

Dodatna literatura iz recentne filozofije biologije i medicine o uzročnosti i znanstvenom objašnjenju.

23. Kantova teorija uzročnosti u biologiji Šustar (2014) (Goy

and Watkins)

24. Dijalektika teleologijske moći suđenja, I dio

Kant 1790, §§ 69-74

25.

Dijalektika teleologijske moći suđenja, II dio

Kant 1790, §§ 75-78, Goy and Watkins, 2014,izabrana poglavlja

26. Metodologija teleologijske moći suđenja

Kant 1790, §§ 79-82, Goy and Watkins, 2014, izabrana poglavlja

27. Odnos znanost-etika i znanost-religija

Kant 1790, §§ 83-91 Dodatna literatura: Rosenberg and McShea 2008, poglavlja 7 i 5

28. Pregled Hegelove Naturphilosophie Beiser 1993, izabrana poglavlja

29. Osnove Hegelove kritike Kantove teleologije

Hegel 1817 Izabrani dijelovi Hegelove Enciklopedije

30. Zaključak Nema

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ... · Eutifronova dilema, presumpcija ateizma, fine tuning argument i antropički princip. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Pružiti