SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

1

NACIONALNO RAČUNOVODSTVO

2.PREDAVANJE

ZAŠTO NACIONALNO RAČUNOVODSTVO?

….kako bi država znala kako se kreću ključne nacionalne ekonomske varijable;

….kako bi se donosile odgovarajuće mjere ekonomske politike radi ostvarivanja makroekonomskih ciljeva;

- Podloga za donošenje mjera EP daje ekonomska analiza.

- Ekonomska analiza daje procjene koristi i troškova od svake mjere EP.

CILJEVI PODUZEĆA I DRŽAVE

Cilj poslovne politike poduzeća: maksimiziranje profita

Cilj ekonomske politike države:

maksimiziranje blagostanja njenih građana

NACIONALNO RAČUNOVODSTVO

I

KVANTITATIVNE MAKROEKONOMSKE ANALIZE

SU MEĐUSOBNO KOMPATIBILNE AKTIVNOSTI.

INTEGRALNI SUSTAV NACIONALNIH RAČUNA ČINE:

Računi proizvodnje ili račun domaćeg proizvoda – prikazuju proizvodnu aktivnost zemlje

Računi financijskih transakcija (realni novčani tokovi)

Input-output tablice (međuovisnost sektora)

Bilanca nacionalnog bogatstva – prikazuje sve prethodne račune i rezultate procesa akumulacije iz prijašnjih godina.

EKONOMSKE TRANSAKCIJE

REALNE (proizvodnja; potrošnja; razmjena)

FINANCIJSKE (novčane)

Ekonomski subjekti koji obavljaju ekonomske transakcije:

Poduzeća

/Sektor proizvodnje ostvaruje prihode prodajom dobara i usluga za reprodukcijsku potrošnju i finalnu potrošnju stanovništva, države i inozemstva (izvoz)/

Država

/Javni sektor ostvaruje prihode: od direktnih i indirektnih poreza i transfera iz inozemstva/

Stanovništvo

/Sektor kućanstva ostvaruje prihode iz proizvodnje (plaće) i transfera iz zemlje i inozemstva/

PROIZVODNJA

RASPODJELA

RAZMJENA

POTROŠNJA

…roba i usluga je proces koji uključuje mnogo međuovisnih ekonomskih pojava i procesa.

GRUPIRANJE EKONOMSKIH TRANSAKCIJA

1. mogućnost: PREMA PROIZVODU

bez obzira na skup institucija koje tu aktivnost obavljaju kao što su građevinarstvo, turizam, promet i sl.

Ovaj je oblik pogodan u računima domaćeg proizvoda, input-output tablicama.

2. mogućnost: PREMA INSTITUCIONALNOJ JEDINICI prema organizaciji privredne djelatnosti-jedinica je poduzeće bez obzira što proizvodi.

Ovaj je oblik pogodan u računima financijskih transakcija. Transakcije se registriraju po platnom principu.

IZRAŽAVANJE EKONOMSKIH TRANSAKCIJA

TOK ili FLOW

Izražava vrijednost ekonomske pojave po jedinici vremena; godišnje, mjesečno, tjedno, dnevno

STANJE ili STOCK

Izražava vrijednost ekonomskih pojava u određenom trenutku npr. 31.12. i sl.

Kružni tok privredne aktivnosti otvorene privrede

KRUŽNI TOK PRIVREDNE AKTIVNOSTI

PROIZVODNJA I POTROŠNJA U EKONOMSKOM PROCESU

(Tržište proizvoda i proizvodnih faktora) Tamni smjer = realni tok

Svjetli smjer = novčani tok

TRŽIŠTE PROIZVODNIH FAKTORA

VLASNICI PROIZVODNIH FAKTORA-POTROŠAČI IZNOSE SVOJE FAKTORE NA TRŽIŠTE. ONI FORMIRAJU PONUDU PROIZVODNIH FAKTORA.

PROIZVOĐAČI KUPUJU NA TRŽIŠTU PROIZVODNIH FAKTORA – ONI FORMIRAJU POTRAŽNJU NA TRŽIŠTU PROIZVODNIH FAKTORA.

PONUDA I POTRAŽNJA FORMIRAJU CIJENU PROIZVODNIH FAKTORA.

NACIONALNI DOHODAK = SUMA DOHODAKA SVIH PROIZVODNIH FAKTORA NEKE ZEMLJE.

NACIONALNI DOHODAK = VRIJEDNOST PROIZVODNIH FAKTORA UTROŠENIH U PROCESU PROIZVODNJE.

U PROCESU PROIZVODNJE SE OD PROIZVODNIH FAKTORA FORMIRAJU ROBE I USLUGE KOJE SE PLASIRAJU NA TRŽIŠTE ROBA I USLUGA.

PONUDA I POTRAŽNJA ZA ROBAMA I USLUGAMA.

NACIONALNI PROIZVOD = SUMA VRIJEDNOSTI SVIH PROIZVODA I USLUGA KOJE SU PROIZVOĐAČI OSTVARILI I IZNIJELI NA TRŽIŠTE.

NACIONALNA POTROŠNJA = SUMA POTROŠNJE SVIH ROBA U ZEMLJI.

Zatvorena ekonomija

Vodoravno-prihodi

Okomito-rashodi

Proizvodnja Potrošnja

Proizvodnja - F

Potrošnja ND -

U ZATVORENOJ PRIVREDI PROIZVODNJA JE JEDNAKA POTROŠNJI.

NACIONALNI DOHODAK ILI NACIONALNI PROIZVOD JEDNAK JE VELIČINI FINALNE POTROŠNJE.

ND = F

SAYOV ZAKON VRIJEDI U OVOM MODELU: PONUDA STVARA SVOJU VLASTITU POTRAŽNJU U POJEDNOSTAVLJENOJ PRIVREDI.

Potrošna dobra i investicije

UKOLIKO SE SVE NE POTROŠI U ZATVORENOJ PRIVREDI MOŽEMO REĆI DA SE PROCES POTROŠNJE DIJELI NA: TEKUĆU OSOBNU POTROŠNJU C

AKUMULACIJU ILI INVESTICIJE I

NACIONALNA (AGREGATNA) POTRAŽNJA SE ISKAZUJE:

Y = C+I

DAKLE NOVČANI DOHOCI IZ PROIZVODNJE IDU U POTROŠNJU.

NOVČANI IZDACI IZ POTROŠNJE U PROIZVODNJU IDU U DVA SMJERA: POTROŠNJA I INVESTICIJE.

Vodoravno-prihodi

Okomito-rashodi

Proizvodnja Potrošnja Akumulacija Ukupno

Proizvodnja C I C+I

Potrošnja W - - W

Akumulacija O S - O+S

Ukupno ND+O C+S I

Finalna potrošnja F=C+I

Dodana vrijednost=W+O

W = dohodak rada

O = dohodak kapitala ili amortizacija

I=O+S

Razlika između tekućih prihoda i tekućih rashoda je štednja S.

Dobivena je kategorija BRUTO NACIONALNOG PROIZVODA –BDP.

To je neto nacionalni dohodak (NND) uvećan za amortizaciju (O).

Amortizacija (O) je štednja sektora proizvođača.

Štednja (S) je štednja sektora potrošača.

S i O su izvori sredstava za financiranje investicijske potrošnje I.

Tu se na tržištu javljaju FINANCIJSKI POSREDNICI i FINANCIJSKA TRŽIŠTA.

Ako ova tržišta ne funkcioniraju prekida se tok štednja-investicije pa proizvođači dobivaju manje novaca. Na tržištu se koristi manje proizvodnih faktora, dolazi do nezaposlenosti, pada proizvodnje i recesije.

Manji su dohoci i recesije se sve više povećava.

Dakle TOK ŠTEDNJE I INVESTICIJA nije kontinuiran nego je vezan FINANCIJSKIM TRŽIŠTEM.

Dakle u ovom modelu postoji:

TRŽIŠTE PROIZVODNIH FAKTORA

TRŽIŠTE PROIZVODA I USLUGA

FINANCIJSKO TRŽIŠTE

Slijede relacije za zatvorenu ekonomiju sa štednjom i akumulacijom:

BDP = NNP+O= C+I

NNP=C+S

I=O+S

S=I-O = In = Neto investicije

U ovom modelu se MJERAMA MONETARNA POLITIKE može utjecati na aktivnosti na financijskom tržištu i odnos sredstava koji se kreće između proizvodnje i potrošnje.

Dezagregiranje finalne potrošnje na osobnu i opću potrošnju

Opća potrošnja je potrošnja država i označava se sa G. AD=Y=C+I+G

Sada se dohodak koji potrošačima pritječe iz proizvodnje razlikuje od osobne potrošnje za:

Veličinu štednje Veličinu neto direktnih poreza (direktni porezi umanjeni za

transferna primanja stanovništva).

U ovom modelu se osim mjera MONETARNE POLITIKE (tržište kapitala) koriste i mjere FISKALNE POLITIKE (tržište prihoda i rashoda države) što utječe na kretanje sredstava između proizvodnje i potrošnje.

Uloga FISKALNE POLITIKE u POLITICI STABILIZACIJE: ako se povećaju rashodi države iznad prihoda, tada će proizvođači dobiti više novčanih sredstava. Oni će na tržištu angažirati više proizvodnih faktora. Smanjiti će nezaposlenost proizvodnih faktora i povećati proizvodnju – oživjeti će privreda.

Vodoravno-prihodi

Okomito-rashodi

Proizvodnja Osobna potrošnja

Opća potrošnja Akumulacija Ukupno

Proizvodnja - C G I C+G+I

Osobna potrošnja W - TR - W+TR

Opća potrošnja T ind T dir - - Tind+Tdir

Akumulacija O S B - O+S+B

Sredstva za osobnu potrošnju su: W – dohodak rada TR – transferi – oblici pomoći stanovništva (socijalno

osiguranje, invalidnine, mirovine, stipendije i dr.)

Sredstva (prihodi) za javnu potrošnju su: T ind – indirektni porezi (porezi na potrošnju) T dir – direktni porezi (npr.porezi na aute)

B – oznaka državnog budžeta

Ako je B pozitivan, budžetski višak je dodatni izvor za akumulaciju

Ako je B negativan, budžetski manjak ili deficit smanjuje akumulaciju i neto investicije.

Vrijedi temeljna relacija ovog modela:

W+T ind + O = C+I+G

Isto vrijede i relacije:

W+TR=C+S+T dir

I=O+S+B

In = I-O=S+B (neto investicije)

G+TR+B=T

UKLJUČIVANJE INOZEMSTVA….

Proces proizvodnje domaće privrede ostvaruje proizvodnju angažiranjem proizvodnih faktora iz zemlje i inozemstva.

DOMAĆI PROIZVOD = vrijednost ukupne proizvodnje domaće privrede koju su ostvarili svi proizvodni čimbenici bez obzira na njihovo domaće ili inozemno porijeklo.

Kružni tok privredne aktivnosti otvorene privrede

DOMAĆI PROIZVOD = DOMAĆA DODANA VRIJEDNOST = vrijednost svih dohodaka koje je isplatio sektor proizvodnje domaće privrede bez obzira na odredište tih dohodaka.

DOMAĆI DOHODAK = dohodak isplaćen od strane domaće proizvodnje.

NACIONALNI PROIZVOD = vrijednost proizvodnje koje su ostvarili domaći proizvodni faktori.

NACIONALNI DOHODAK = vrijednost dohodatka koji prime nacionalni rezidenti bez obzira na porijeklo tog dohotka (domaće ili inozemno).

RAZLIKA IZMEĐU NACIONALNOG I DOMAĆEG PROIZVODA NEKE PRIVREDE = Dohodak koji nacionalni proizvodni faktori primaju iz inozemstva-Dohodak koji se inozemnih proizvodnim faktorima plaćaju za njihovo angažiranje u domaćoj privredi

Temeljna relacija:

Y=C+I+G+E-U

Domaći proizvod u zemlji jednak je domaćoj finalnoj uporabi roba i usluga korigiranoj za saldo vanjskotrgovinske bilance E-U.

Na veličinu makroekonomskih agregata može

se utjecati:

Mjerama MONETARNE politike (financijsko

tržište)

Mjerama FISKALNE POLITIKE (prihodi i

rashodi države)

Mjerama politike VANJSKE TRGOVINE.

Proces reprodukcije otvorenog gospodarstva

Vodoravno-prihodi

Okomito-rashodi

Proizvodnja

Potrošnja

OSOBNA

Potrošnja

Budžetska

Akumulacija

INO

Proizvodnja -- Cd Gd Id E

Potrošnja-

Osobna

W -- TR -- TRi

Potrošnja-Budžetska Tind. Tdir. -- -- TRg

Akumulacija O S B -- L

INO M Cu Gu Iu --

Prihodi sektora inozemstva su:

U=M+Cu+Iu+Gu

M=prihodi ostvareni prodajom intermedijarnih proizvoda procesu domaće proizvodnje

Cu= prihodi ostvareni prodajom proizvoda i usluga namijenjenih za osobnu potrošnju

Iu= prihodi ostvareni prodajom proizvoda i usluga namijenjenih za investicijsku potrošnju

Gu= prihodi ostvareni prodajom proizvoda i usluga namijenjenih za javnu potrošnju

Rashodi sektora inozemstva su:

E+TRI+delta L+TRG

E= rashodi od izdataka za robu i usluge koje proces

domaće potrošnje izvozi u inozemstvo

TRI = neto transferi koji sektoru proizvodnje pritječu iz

inozemstva

Delta L = akumulacija koja dolazi iz sektora

inozemstva

TRG = neto transferi koje država prima iz inozemstva

Prihodi i rashodi procesa proizvodnje

PRIHODI vodoravno

- Od osobne potrošnje domaćih proizvoda

- Od javne potrošnje za domaće proizvode

- Investicijske potrošnje domaćih dobara

- Od izvoza

RASHODI okomito

- Osobni dohoci neto

- Indirektni porezi

- Štednja poduzeća (amortizacija + neraspoređena dobit)

- Uvoz intermedijarnih proizvoda

Prihodi i rashodi procesa osobne potrošnje

Prihodi

- Osobi dohoci neto

- Transferi stanovništvu

- Transferi iz inozemstva

Rashodi

- Osobna potrošnja za domaće proizvode

- Direktni porezi

- Štednja

- Potrošnja za dobra i usluge iz inozemstva

Prihodi i rashodi procesa budžetske potrošnje

Prihodi

- Indirektni porezi

- Direktni porezi

- Neto transferi koje država prima iz inozemstva

Rashodi

- javna potrošnja za domaće

proizvode

- Transferi stanovništvu

- Budžetski saldo

- Javna potrošnja za uvozne proizvode

Prihodi i rashodi akumulacije

Prihodi

- Štednja poduzeća

- Štednja stanovništva

- Budžetski saldo

- Neto zajmovi iz inozemstva

Rashodi

- Investicijska potrošnja domaćih dobara

- Investicijska potrošnja uvoznih dobara

AKUMULACIJA U OTVORENOJ PRIVREDI

O + S + B + L = Id + Iu

amortizacija i neraspoređena dobit + štednja stanovništva + nepotrošen budžetski saldo + zajmovi iz inozemstva = investicije domaćeg porijekla + investicije uvoznog porijekla

MJERENJE VELIČINE PRIVREDNE AKTIVNOSTI ZEMLJE

1. VELIČINOM PROIZVODNJE KOJU PROIZVOĐAČI IZNESU

NA TRŽIŠTE 2. VELIČINOM POTROŠNJE TJ.VRIJEDNOŠĆU ROBE I USLUGA

KOJU POTROŠAČI KUPE NA TRŽIŠTU 3. VELIČINOM DOHOTKA KOJI OSTVARE PROIZVODNI

FAKTORI. SVE TRI MJERE PRIVREDNE AKTIVNOSTI SU JEDNAKE.

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (GDP)

Najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga nekog društva

Zbroj novčane vrijednosti osobne potrošnje, bruto investicija, javne potrošnje i neto izvoza

Uvijek se mjeri u novcu Ukupna novčana vrijednost finalnih dobara i usluga

proizvedenih u društvu tijekom jedne godine

MJERENJE GDP-a

KAO TOK PROIZVODNJE (gornji tok)

- ljudi troše novac i kupuju finalna dobra

- ukupni godišnji novčani tok tih kupovina jedna je od mjera GDP-a

(cijena naranči x broj naranči + cijena jabuka x broj jabuka + cijena cipela x broj cipela + ... = 1000 )

KAO SUMA PRIHODA ILI TROŠKOVA (donji tok)

- mjeri se godišnji tok troškova proizvodnje

tj. PRIHODI što ih privreda isplaćuje (domaćinstvima) za nadnice, rentu, kamatu, dividendu i profit.

- suma PRIHODA od faktora proizvodnje (nadnica, kamata, renta, profit) su TROŠKOVI proizvodnje finalnih proizvoda društva

(troškovi proizvodnje naranči, jabuka, cipela + ... = zbroj nadnica, rente, kamate i profita = 1000)

REALNI I NOMINALNI GDP

NOMINALNI – predstavlja ukupnu novčanu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u danoj godini gdje su vrijednosti izražene u TRŽIŠNIM CIJENAMA svake godine.

REALNI – računa GDP u STALNIM cijenama (ostranjene promjene cijena iz nominalnog GDP-a)

GDP DEFLATOR- indeks cijena (cijena GDP-a)

Realni GDP = nominalni GDP/ GDP deflator

TERMINI: BDP; DP; ND

Prije tranzicije

BDP – bruto društveni proizvod

DP - društveni proizvod (BDP – materijalni troškovi)

ND – nacionalni dohodak (DP – amortizacija)

U razdoblju tranzicije

- BDP – bruto domaći proizvod /GDP/

dobijemo kada od bruto proizvoda odbijemo međufaznu proizvodnju

- Društveni proizvod (DP) je uža kategorija od BDP-a zbog reduciranog obračuna usluga (financijske, banke, državna uprava, zdravstvo, socijalno i dr.)

12/5

PRISTUP MJERENJU BDP-a (prema SNA)

• PRISTUP PROIZVODNJE

• PRISTUP AGREGATNE POTRAŽNJE

• PRISTUP DOHOTKA

PRISTUP PROIZVODNJE

BDP je jednak ukupnoj proizvodnji po djelatnostima uvećanoj za poreze manje subvencije (neto porez) te umanjenoj za ukupnu intermedijarnu potrošnju.

Za izračun BDP-a potrebno je imati podatke o ukupnoj proizvodnji

o intermedijarnoj potrošnji po djelatnostima /input-output tablice/

PRISTUP AGREGATNE POTRAŽNJE

Uključuje pet makroekonomskih varijabli koje treba procijeniti i to:

državna potrošnja (G) – podaci ministarstva financija

izvoz-uvoz (E;I)- podatke prema MMF metodologiji bilježi HNB

investicije(I) – podaci DZS

osobna potrošnja (C)– nema pouzdanih podataka (nema anketa i sl.)

PRISTUP DOHOTKA

Obuhvaća zbrajanje komponenti troškova dodane vrijednosti i to:

- neto porezi (porezi minus subvencije) na proizvodnju i uvoz

- potrošnja fiksnog kapitala (troškovi zamjene)

- bruto naknada zaposlenima (plaće i nadnice u novcu i naturi, uplata poslodavaca u fondove u korist zaposlenika za socijalno, zdravstveno, mirovinsko i životno osiguranje)

- poslovni višak (ostatak nakon odbijanja intermed. potrošnje, neto poreza, potrošnje fiksnog kapitala i naknade zaposlenima.)

12/9

MJERENJE BDP-a PRISTUPOM DOHOTKA

To mjerenje obuhvaća:

PRIVREDU (banke i financijske org.)

DRUŠTVENE DJELATNOSTI (prosvjeta, znanost, kultura, sport, zdravstvo, soc. zaštita i dr.)

IZVANPRORAČUNSKI FONDOVI

DRŽAVNA UPRAVA (lokalna uprava i samouprava)

BDP DEFLATOR

Najobuhvatnija mjera promjene cijena u narodnom gospodarstvu u toku jedne godine

Kako je BDP=C+I+G+E-U

onda je BDP deflator zbroj deflatora pojedinačnih kategorija BDP-a ponderiranih udjelom pojedine komponente u ukupnom BDP-u

Osobna potrošnja /C/: deflator = indeks troškova života

Investicije /I/: deflator = indeks cijena sredstava za rad pri proizvođačima

Javna potrošnja /G/: deflator = indeks rasta nominalnih neto plaća po zaposlenom u neprivredi

NEW- NETO EKONOMSKO BLAGOSTANJE

Društvo ne živi samo od BDP-a

Materijalni rast se ostvaruje na štetu kvalitete okoline

BDP predstavlja pretjerani materijalizam društva – beskrajna proizvodnja nepotrebnih dobara

NEW isključuje dijelove BDP-a koji ne pridonose individualnom blagostanju i uključuje samo one stavke potrošnje i investicija koje izravno doprinose ek. blagostanju.

(aktivnosti “uradi sam” i neregistrirana privreda se uključuju a nezakonite radnje isključuju kao i štete na čovjekovoj okolini.)

ŠTEDNJA

RAZLIKA IZMEĐU PROIZVODNJE I POTROŠNJE

Postoji:

Štednja sektora proizvodnje (neraspoređeni dohodak i amortizacija)

Štednja sektora potrošača (štednja stanovništva i štednja države)

FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Prikupljaju ŠTEDNJU od štediša i usmjeravaju je u INVESTICIJE

Predstavljaju TRŽIŠTE KAPITALA

(tijek štednje i investicija nije kontinuiran, nego je vezan financijskim tržištem)

Postoje tri međuovisna tržišta:

- tržište proizvodnih faktora rada

- tržište proizvoda i usluga

- tržište kapitala

FINANCIJSKO TRŽIŠTE

TRŽIŠTE NOVCA

(ročnost do jedne godine)

TRŽIŠTE KAPITALA

(financijski instrumenti preko jedne godine)

Štednja i vrijednosni papiri

SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

69

UVOD U RAČUNE NACIONALNOG

DOHOTKA I PROIZVODA

Računi nacionalnog dohotka i proizvoda ili sustav nacionalnih računa ustrojeni su oko dviju dekompozicija BDP-a.

Prva rastavlja BDP s dohodovne strane i pita: tko što prima?

Druga rastavlja BDP s proizvodne strane i pita: što se proizvodi i tko to kupuje?

70

Temeljni makroekonomski agregat

BDP = C+I+G+E-U

NX = E-U

BDP = C+I+G+NX

71

72

POTROŠNJA ILI IZDACI ZA OSOBNU POTROŠNJU (C)

To je najveća komponenta potražnje i čini oko 70% BDP-a.

To je zbroj dobara i usluga kupljenih od strane stanovnika te zemlje (SAD-a).

Potrošnja se rastavlja na tri komponente: kupnja trajnih dobara, kratkotrajnih dobara i usluga.

Trajna dobra su dobra koja se mogu uskladištiti i čiji je prosječni rok trajanja najmanje tri godine – npr.kupnja automobila.

Netrajna dobra su dobra koja se mogu uskladištiti ali s rokom trajanja kraćim od tri godine.

Usluge su dobra koja se ne mogu uskladištiti, te se moraju konzumirati na mjestu i u vrijeme kupnje.

73

INVESTICIJE (I)

One se nazivaju i BRUTO PRIVATNIM DOMAĆIM INVESTICIJAMA U FIKSNI KAPITAL. To je zbroj: NESTAMBENIH INVESTICIJA I STAMBENIH INVESTICIJA.

Nestambene investicije: su kupnja novih kapitalnih dobara od strane poduzeća. One mogu biti STRUKTURE – u nova postrojenja ili OPREMA I SOFTVER – strojevi, računala ili uredska oprema.

74

DRŽAVNA POTROŠNJA (G)

To je ukupan iznos državne potrošnje na dobra i usluge uvećan za naknade državnim namještenicima.

U državnu potrošnju se ne uključuju TRANSFERI od strane vlade ili plaćanja kamata za javni dug.

75

NETO IZVOZ

Razlika Izvoz-Uvoz

Proizvodnja može biti manja od tih kupovina ukoliko poduzeća namiruju razliku smanjivanjem zaliha.

Proizvodnja može biti veća od tih kupovina ukoliko poduzeća akumuliraju zalihe.

PROMJENE U ZALIHAMA PODUZEĆA

Promjena fizičkog obujma zaliha koje poduzeće posjeduje.

76

77

BNP I BDP

BRUTO NACIONALNI PROIZVOD =

(PRIMICI-ISPLATE FAKTORSKIH DOHODAKA IZ OSTATKA SVIJETA)+BDP

Primici su dohodak od stranog kapitala u svijetu, isplate su dohotci koji prima inozemni kapital i dohotci stranih državljana koji borave u našoj zemlji.

78

NNP I NI

NETO NACIONALNI PROIZVOD (NNP)= BNP-POTROŠNJA FIKSNOG KAPITALA

Potrošnja fiksnog kapitala je deprecijacija vrijednosti imovine.

NACIONALNI DOHODAK (NI) – to je dohodak od proizvodnje dobara i usluga proizvedenih od strane stanovnika zemlje.

79

NACIONALNI DOHODAK

INDIREKTNIH POREZA

NAKNADA ZAPOSLENICIMA

NADNICE I PLAĆE

DODACI NA NADNICE I PLAĆE

KORPORATIVNI PROFITI I TRANSFERI PODUZEĆA

NETO KAMATA

VLASNIČKI DOHODAK

DOHODAK OD RENTE POJEDINCA

Nacionalni dohodak se računa od dna prema vrhu.

80

INDIREKTNI POREZI

To su porezi na prodaju – to je dio nacionalnog dohotka koji ide državi izravno u obliku poreza na prodaju.

81

NAKNADE ZAPOSLENICIMA

To je dohodak od rada i on ide zaposlenicima. To ja najveća komponenta nacionalnog dohotka i čini oko 64% NI.

To je zbroj dvije komponente: Nadnice i plaće (11.redak) i Dodatak na nadnice i plaće (12.redak).

82

KORPORATIVNI PROFITI I TRANSFERI PODUZEĆA

Profiti su prihodi umanjeni za troškove i deprecijaciju. Transferi poduzeća su stavke poput plaćanja na osnovi osobnih ozljeda.

83

NETO KAMATE

To su kamate koje su platila poduzeća umanjena za kamate koje su poduzeća primila, te uvećana za kamate primljene iz ostatka svijeta umanjene za kamate plaćene ostatku svijeta.

84

VLASNIČKI DOHODAK

To je dohodak osoba koje su samozaposlene. To je dohodak poduzeća u vlasništvu pojedinaca, partnerstava i korporacija izuzetih od oporezivanja.

85

DOHODAK OD RENTE POJEDINACA

To je dohodak od iznajmljivanja nekretnina umanjen za deprecijaciju nekretnina. U nacionalnim računima sve kuće i stanovi se tretiraju kao iznajmljeni. Dakle dohodak od rente čine stvarne najamnine uvećane za implicirane najamnine na one kuće i stanove u kojima stanuju njihovi vlasnici.

86

OSOBNI RASPOLOŽIVI DOHODAK je kategorija koja se izvodi iz NACIONALNOG DOHOTKA.

87

88

NACIONALNO RAČUNOVODSTVO

Aplikativni primjeri

TEMELJNE FORMULE:

BDP = C+I+G+NX

NX = E-U ….trgovinski suficit

NX je negativan kada imamo trgovinski deficit!

TEMELJNE FORMULE: razvijeno otvoreno gospodarstvo

S-I = (G+TR-TA)+NX

G+TR-TA ….budžetski deficit (G=javna potrošnja; TR=transferi; TA=porezi)

G+TR-TA je negativan kada imamo budžetski suficit!

G+TR-TA je pozitivan kada imamo budžetski deficit!

1. Koliko iznose investicije:

ako je osobna potrošnja 300 mlrd EUR, javna potrošnja 200, izvoz

100, a uvoz 150 mlrd EUR, BDP iznosi 800 mlrd EUR.

a) 300, b) 350, c) 400, d) 450.

Postupak rješavanja:

C=300, G=200, E=100, U=150, BDP=800, I=?

800=300+I+200+100-150

I=350

2. Koliko iznose investicije ako:

Štednja iznosi 400, budžetski deficit 200, izvoz 300, a uvoz 400 mlrd USD.

a) 200, b) 250, c) 300, d) 350.

2. Izračunajte:

Postupak rješavanja:

S=400, G+TR-TA=200, E=300, U=400, I=?

400-I=200+300-400

I=300

3. Koja je vrijednost BDP-a:

ako je osobna potrošnja 1000, štednja 100, državna potrošnja 300, a budžetski deficit je uravnotežen

a) 1000, b) 1200, c) 1400, d) 1600.

3. Izračunajte:

Postupak rješavanja:

C=1000, S=100, G=300, G+TR-TA=0, BDP=?

S-I=(G+TR-TA)+NX

100-I=0+NX

100-I=E-U

BDP=C+I+G+E-U

BDP=1000+I+300+(100-I)

BDP=1400

4. Koja je vrijednost investicija:

ako je štednja 200, budžetski deficit 50 i trgovinski deficit 10.

a) 130, b) 140, c) 150, d) 160.

4. Izračunajte:

Postupak rješavanja:

S=200, G+TR-TA=50, E-U=-10, I=?

200-I=50+(-10)

I=160

Literatura i izvor podataka:

Blanchard, Oliver: MAKROEKONOMIJA, Mate , 5. izdanje,2011 – str.20-35

Babić, Mate: MAKROEKONOMIJA, Mate, 13.izdanje, 2003, str.113-141 ili 14.izdanje, 2004, str.117-156-

Statistički ljetopis RH 2014, Državni zavod za statistiku

Eurostat i IMF baza podataka

100