SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Vodič kroz

STUDIJSKI PROGRAM

Sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija građevinarstva

u znanstvenom području tehničkih znanosti, znanstvenom polju građevinarstva i temeljnih tehničkih znanosti s usmjerenjima

Potresno inženjerstvo

Upravljanje građevinskim projektima Zaštita okoliša u građevinarstvu

Osijek, ožujak 2010. godine

1 OPĆI DIO

www.gfos.hr Crkvena 21, 31 000 Osijek, tel: 031/540 070 fax: 031/ 540 071 Drinska 16a, 31 000 Osijek, tel: 031/274 377 fax: 031/ 274 444

1 OPĆI PODACI

Poslijediplomski doktorski studij

Poslijediplomski specijalistički studij

3 godine, 180 ECTS 1 godina, 60 ECTS Sveučilišni specijalistDoktor tehničkih znanosti

Diplomski studij2 godine, 120 ECTSMagistar inženjer građevinarstva

Prediplomski studij

3 godine, 180 ECTSSveučilišni prvostupnik inženjer građevinarstva

Struktura studija unutar Fakulteta

1.1 Naziv studija Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Građevinski fakultet Osijek, izvodi studijski program pod nazivom:

Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij građevinarstva u znanstvenom području tehničkih znanosti,

znanstvenom polju građevinarstva i temeljnih tehničkih znanosti.

1.2 Nositelj studija Nositelj Sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija građevinarstva je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Građevinski fakultet Osijek. 1.3 Uvjeti upisa na studij Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij građevinarstva mogu upisati: - osobe sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem građevinarstva koji su pri tome

ukupno ostvarili najmanje 300 ECTS bodova (magistar inženjer građevinarstva) te osobe sa završenim dodiplomskim studijem građevinarstva (diplomirani inženjer građevinarstva).

Pri tome, pristupnici moraju imati temeljna znanja iz predmeta na koje se oslanja određena specijalizacija. Ove će dodatne uvjete provjeravati Povjerenstvo za poslijediplomske studije koje može, ako ovaj dodatni uvjet nije ispunjen, propisati do dva kvalifikacijska ispita užeg područja koje student mora savladati do kraja prvog semestra.

2

1.4 Kompetencije koje student stječe završetkom studija Kompetencije sveučilišnog specijaliste određenog područja građevinarstva: Ovaj studij osigurava proširenje temeljnih znanja građevinara iz užih područja struke, temeljenih na znanstvenim istraživanjima, putem svladavanja studijskog programa, aktivnom seminarskom nastavom uz pomoć vodećih stručnjaka i znalaca u području određene specijalizacije kojom student stječe najsuvremenija stručna znanja te samostalnim istraživanjem. Izradom specijalističkog rada, koji predstavlja samostalan rad polaznika kojim se dokazuje primjena znanstvenih metoda i osposobljenost za stručni rad na određenom stručnom području i njegovu primjenu u praksi u kojoj daje svoj doprinos, dokazuje se kao specijalist u svom području istraživanja. Poslovi za koje je osposobljen sveučilišni specijalist određenog područja građevinarstva: Sveučilišni specijalist određenog područja iz znanstvenog polja građevinarstva te temeljnih tehničkih znanosti, osposobljen je za samostalno vođenje i rješavanje najsloženijih stručnih zadaća na temelju suvremenih znanstvenih dostignuća i razvoja suvremene tehnologije, posjeduje i samostalno koristi vrhunska znanja iz građevinskih i srodnih temeljnih tehničkih znanosti te svojim inventivnim radom daje znanstvene doprinose u području građevinarstva.

Sveučilišni specijalist potresnog inženjerstva stručnjak je u području potresnog inženjerstva koje danas predstavlja integrirana multidisciplinarna inženjerska znanja čiji je cilj smanjenje seizmičkih rizika do socioekonomski prihvatljivih razina. Kako temeljnja znanja jednog diplomiranog inženjera ne mogu pokriti upravo tu multidisciplinarnost potresnog inženjerstva, završetkom ovog specijalističkog usmjerenja, student dobiva pregled na znanstvenom istraživanju utemeljenih znanja od linearne dinamike konstrukcija i zahtjeva arhitektonskog oblikovanja do proračuna i ocjene seizmičkog ponašanja konstrukcija. Studij nudi zaokruženu cjelinu počev od pojavnosti potresa do prerastanja u potresno opterećenje konstrukcija, determinističke i probabilističke metode analize, potresno inženjerstvo sukladno očekivanom odzivu, inovativne strategije i tehnologije te vještinu procjene ponašanja konstrukcija izrađenih od različitih materijala. Sveučilišni specijalist upravljanja građevinskim projektima stručnjak je s potrebnim znanjima za kvalitetno ostvarivanje osnovnih funkcija upravljanja projektima: planiranje, organiziranje, kadrovsko ekipiranje, kontrolu i vođenje, uz motivaciju svih sudionika da se projektni ciljevi ostvare sigurno, uz uspješan utrošak dodijeljenih resursa, unutar zadanih rokova i proračuna, prema zadanim tehničkim uvjetima, na zadovoljstvo naručitelja/korisnika, s dobiti za sve sudionike. Prema tome, težište je na povezivanju troškova, vremena i kvalitete – triju osnovnih veličina svakog građevinskog projekta. Sveučilišni specijalist zaštite okoliša u građevinarstvu stručnjak je u području građevinarstva s misijom promocije pozitivnog odnosa i ponašanja glede osjetljivih pitanja zaštite okoliša i održivog razvoja te primjene visoke tehnologije za unaprjeđivanje kakvoće života i estetike svjetskog okoliša. Stečena visokostručna znanja poslužit će mu pri osmišljavanju i primjeni tehnoloških rješenja u cilju zaštite javnog zdravlja i smanjenja problema zagađenja okoliša. S osvrtom na pojedina područja građevinskih aktivnosti, osposobljen je projektirati i izvoditi sustave te primjenjivati mjere kojima će se održavati i osiguravati čistoća zraka, vode i tla smanjivanjem zagađenja i kontrolom odlaganja otpada. U jednoj prilično invazivnoj aktivnosti na okoliš, kakva je građevinarstvo, ova specifična stepenica obrazovanja proširuje usvajanje i diseminaciju znanja i pogleda u cilju zaštite globalnog okoliša pomirujući potrebe društva s tehničkim inovacijama.

3

2 OPIS PROGRAMA 2.1 Struktura i organizacija Sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog programa Program Sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija građevinarstva strukturiran je modularno, čime se studentu omogućava izbor modula koji čine osnovu njegova studija. Studij se izvodi u znanstvenom području tehničkih znanosti, a u znanstvenim poljima građevinarstvo i temeljne tehničke znanosti s usmjerenjima: A) Potresno inženjerstvo, B) Upravljanje građevinskim projektima te C) Zaštita okoliša u građevinarstvu. Studij čine tri elementa: aktivna nastava, samostalni istraživački rad te izrada specijalističkog rada. Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij građevinarstva izvodi se kao studij s trajanjem od jedne godine, odnosno dva semestra. U prvom semestru se organizira nastava s ukupnim tjednim obvezama do najviše 12 sati, dok u drugom semestru, osim manjeg udjela nastave, polaznici u sklopu svog istraživačkog rada izrađuju specijalistički rad. Seminarska nastava odgovarajućom satnicom predviđena u svakom od izbornih kolegija, aktivna je nastava sa zadaćom kritičkog osvrta prezentiranog osnovnog gradiva putem zajedničkog istraživačkog rada grupe koju čine studenti – polaznici pojedinog kolegija i njihovi nastavnici ali i pozvani stručnjaci iz drugih znanstvenih te gospodarskih subjekata koji su usko povezani s područjem specijalizacije. U tom se obliku nastave predviđaju i posjeti pomenutim institucijama, gradilištima i već postojećim objektima ili zahvatima. Student je obvezan biti nazočan oblicima nastave koji su utvrđeni studijskim programom i izvedbenim planom a što je, uz ispunjavanje nastavnih obveza i ostvarivanje odgovarajućih rezultata na provjerama znanja, uvjet za dobivanje potpisa nastavnika, a time i pripadajućih ECTS bodova. Kako je popis predmeta pojedinog modula istovjetan onom u sklopu Programa stručnog usavršavanja u graditeljstvu kojeg temeljem suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izvodi upravo Građevinski fakultet Osijek, usklađena je veza ova dva oblika naknadnog usavršavanja i to na sljedeći način: - polaznicima Sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija, nakon položenog pojedinog

predmeta po svom opisu i sadržaju istovjetnog onom s popisa važećeg Plana i programa tečajeva i usavršavanja na Građevinskom fakultetu Osijek, priznaje se odgovarajući broj bodova u Programu stručnog usavršavanja i o tome izdaje potvrda.

Prema interesima studenta i potrebama organizacije u kojoj radi, a uz pomoć mentora-voditelja, moguće je izabrati predmete s popisa predmeta ponuđenih samo u pojedinom usmjerenju, što znači da su svi predmeti izborni. Izvannastavne znanstvene aktivnosti student provodi individualno u suradnji s mentorom. Prijava specijalističkog rada podrazumijeva izradu propisane informacije kojom će se okarakterizirati rad i iskazati njegovo mjesto u svjetlu saznanja iz područja problema koje obrađuje. Po istom sustavu kontrolira se i kvaliteta specijalističkog rada te se takva informacija stavlja na Internet stranicu Fakulteta kako bi se svi zainteresirani mogli informirati o temama koje su obrađivane i mogu im biti od koristi. Svi izborni predmeti vrednovani su s 4 do 6 ECTS bodova. Student je dužan upisati, odslušati i položiti predmeta u ukupnom broju od 40 ECTS bodova. Sljedećih 20 ECTS bodova (do ukupnih 60) donosi izrada i javna obrana specijalističkog rada čime završava Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij građevinarstva, a student stječe akademski naslov:

- sveučilišni specijalist potresnog inženjerstva; - sveučilišni specijalist upravljanja građevinskim projektima; - sveučilišni specijalist zaštite okoliša u građevinarstvu.

4

2.2 Popis izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnim za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova Tablica 1. Struktura studija s pripadajućim ECTS bodovima i satnicom

Naziv predmeta Satnica (predavanja + seminari)

ECTS bodovi

Izborni izbor s popisa predmeta Ukupno svi predmeti (min) 100 + 200 = 300 40 Specijalistički rad 200 20 Ukupno 60

Tablica 2. Popis predmeta usmjerenja «Potresno inženjerstvo» s pripadajućom satnicom i ECTS

bodovima

Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij : POTRESNO INŽENJERSTVO Red. broj Oznaka Naziv predmeta

Satnica (predavanja+

seminari)

ECTS bodovi

1. PI-1 INŽENJERSKA SEIZMOLOGIJA 10 + 20 4 2. PI-2 PROBABILISTIČKE OSNOVE DJELOVANJA

I PRORAČUNA 15 + 30 6

3. PI-3 GEOTEHNIČKI ASPEKTI PRI SEIZMIČKOM DJELOVANJU

15 + 30 6

4. PI-4 KONSTRUKTIVNO OBLIKOVANJE ZGRADA 15 + 30 6 5. PI-5 SEIZMIČKO PROJEKTIRANJE ZIDANIH

KONSTRUKCIJA 15 + 30 6

6. PI-6 SEIZMIČKO PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA

15 + 30 6

7. PI-7 SEIZMIČKO PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA

15 + 30 6

8. PI-8 SEIZMIČKO PROJEKTIRANJE SUKLADNO OČEKIVANOM ODZIVU

15 + 30 6

9. PI-9 SUSTAVI ZA DISIPACIJU SEIZMIČKE ENERGIJE

10 + 20 4

10. PI-10 SUVREMENI PRISTUP PRORAČUNU KONSTRUKCIJA PRI DJELOVANJU POTRESA (EC8-1)

15 + 30 6

11. PI-11 SEIZMIČKI PRORAČUN MOSTOVA (EC8-2) 15 + 30 6 12. PI-12 DJELOVANJE NA KONSTRUKCIJE PREMA

EUROCOD NORMAMA (EC1) 15 + 30 6

13. PI-13 PROBLEMI, POGRJEŠKE I NJIHOVO OTKLANJANJE U PROJEKTIRANJU KONSTRUKCIJA

10 + 20 4

14. PI-14 MODELIRANJE KONSTRUKCIJA 10 + 20 4

5

Tablica 3. Popis predmeta usmjerenja «Upravljanje građevinskim projektima» s pripadajućom satnicom i ECTS bodovima

Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij : UPRAVLJANJE GRAĐEVINSKIM PROJEKTIMA Red broj Oznaka Naziv predmeta

Satnica (predavanja +seminari)

ECTS bodovi

1. UP-1 ODRŽAVANJE ZGRADA 10 + 20 4 2. UP-2 UKUPNI ŽIVOTNI TROŠKOVI GRAĐEVINA 15 + 30 6 3. UP-3 JPP – PARTNERSTVO PRIVATNOG I

JAVNOG SEKTORA 15 + 30 6

4. UP-4 STUDIJE IZVODLJIVOSTI GRAĐEVINSKIH PROJEKATA

15 + 30 6

5. UP-5 TIMSKI RAD KOD UPRAVLJANJA PROJEKTIMA

15 + 30 6

6. UP-6 UPRAVLJANJE GRAĐEVINSKIM PROJEKTIMA

15 + 30 6

7. UP-7 IZRADA PONUDA ZA NADMETANJE PO HRVATSKIM I MEĐUNARODNIM PRAVILIMA

10 + 20 4

8. UP-8 KONKURENTNOST U GRAĐEVINARSTVU 10 + 20 4 9. UP-9 PROJEKTNI MENADŽMENT 10 + 20 4

10. UP-10 FINANCIRANJE I FINANCIJSKO ODLUČIVANJE U GRAĐEVINARSTVU

15 + 30 6

11. UP-11 IT U GRAĐEVINARSTVU 10 + 20 4 12. UP-12 ZAŠTITA NA RADU NA GRADILIŠTIMA 10 + 20 4 13. UP-13 PRIPREMA GRAĐENJA U VISOKOGRADNJI 10 + 20 4 14. UP-14 PROSTORNO UREĐENJE U PROCESU

GRAĐENJA 15 + 30 6

Tablica 4. Popis predmeta usmjerenja «Zaštita okoliša u građevinarstvu» s pripadajućom satnicom i

ECTS bodovima

Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij : ZAŠTITA OKOLIŠA U GRAĐEVINARSTVU Red broj Oznaka Naziv predmeta

Satnica (predavanja+

seminari)

ECTS bodovi

1. ZO-1 ODLAGALIŠTA OTPADA – IZGRADNJA NOVIH I SANACIJA STARIH ODLAGALIŠTA

10 + 20 4

2. ZO-2 PRIMJENA GEOSINTETIKA U GEOTEHNICI, CESTOGRADNJI I HIDROTEHNICI

10 + 20 4

3. ZO-3 MOGUĆNOSTI PRIMJENE OTPADNIH MATERIJALA U CESTOGRADNJI

10 + 20 4

4. ZO-4 ZAŠTITA GRADITELJSKOG NASLJEĐA 10 + 20 4 5. ZO-5 ULOGA PROSTORNOG PLANIRANJA U

ZAŠTITI OKOLIŠA 15 + 30 6

6. ZO-6 TOPLINSKA ZAŠTITA ZGRADA I KORIŠTENJE SUNČEVOG ZRAČENJA U ARHITEKTURI

15 + 30 6

7. ZO-7 OBJEKTI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 15 + 30 6

6

8. ZO-8 UPRAVLJANJE VODAMA U OKVIRU ODRŽIVOG RAZVOJA

15 + 30 6

9. ZO-9 ZAŠTITA I PROČIŠĆAVANJE VODA 15 + 30 6 10. ZO-10 GRAĐEVINARSTVO I ZAŠTITA OKOLIŠA 15 + 30 6

2.3 Opis svakog predmeta / modula Privitak 1. Podatci o predmetima 2.4 Ritam studiranja i obveze studenta Završetkom svakog modula tijekom studija student je obvezan izraditi seminarski rad i položiti odgovarajući ispit. Temu specijalističkog rada student je dužan definirati i u suradnji s mentorom predati Fakultetu do kraja drugog semestra, ali ne prije no što prikupi najmanje 12 ECTS bodova iz predmeta vezanih uz odabranu temu rada. Studenti su dužni završiti studij u roku od pet godina od upisa poslijediplomskog specijalističkog studija. 2.5 Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij, obveze mentora specijalističkih radova te

kandidata Samim upisom na specijalistički studij, student dobiva pisani materijal koji mu služi kao Vodič kroz studijski program. Taj materijal temelji se na uspostavljanju sustava cjelokupnog upravljanja kvalitetom na nivoima podsustava – nastava; znanstveno i stručno istraživanje; informacijsko-komunikacijski kanal; seminari, savjetovanja, znanstvene tribine i sl. Pri upisu na studij student bira mentora-voditelja s Popisa mentora, a iz reda nastavnika koji izvode nastavu. Fakultetsko vijeće izrađuje Popis mentora. Obveza mentora je pratiti i usmjeravati rad studenta na svim razinama, usmjeravati ga u slučaju nedoumica, pomoći mu u kreiranju njegova vlastitog modula, pomoći mu pri odabiru teme specijalističkog rada, pomoći mu pri izradi rada te u rješavanju pokretljivosti studenta ukoliko isti pokaže interes. 2.6 Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku Određeni predmeti poslijediplomskog specijalističkog studija građevinarstva mogu se izvoditi i na engleskom jeziku, naravno, ovisno o predavačima i njihovim gostima. Stoga će se popis predmeta koji će se u cjelosti ili samo neki njihovi dijelovi izvoditi i na engleskom jeziku definirati prije početka nastupajuće akademske godine. 2.7 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova Svaki predmet ovog poslijediplomskog specijalističkog studija mogu upisati studenti drugih poslijediplomskih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i drugih sveučilišta. Student može izabrati s drugih poslijediplomskih studija osječkog Sveučilišta ili drugih fakulteta, sukladno odabranom usmjerenju a u dogovoru s mentorom, predmete koje sluša i polaže, te ostvaruje ECTS bodove sukladno odredbama ovog studijskog programa (bez obzira na vrijednost ECTS bodova koje predmet ima na matičnom studijskom programu) do najviše 8 ECTS bodova. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se općim aktom Sveučilišta, odnosno ugovorima među fakultetima.

7

2.8 Način završetka studija i uvjeti za prijavu specijalističkog rada Studij završava polaganjem ispita u broju potrebnom za ostvarenje propisanih 40 ECTS bodova, te izradom i javnom obranom specijalističkog rada što iznosi ukupno 60 ECTS bodova. Postupak prijave specijalističkog rada Postupak prijave specijalističkog rada počinje prijavom teme specijalističkog rada. Student može prijaviti temu specijalističkog rada nakon što je odslušao sve predmete i položio tj. ostvario najmanje 12 ECTS bodova iz područja teme koju predlaže. Prijava mora sadržavati: prijedlog naslova specijalističkog rada na hrvatskom i engleskom jeziku, obrazloženje teme, metodologiju rada te navođenje temeljnog cilja, plana istraživanja i očekivanog doprinosa. Ispunjenost uvjeta za pokretanje postupka za prihvaćanje teme specijalističkog rada utvrđuje Povjerenstvo za poslijediplomske studije koje imenuje Fakultetsko vijeće. Fakultetsko vijeće na prijedlog Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti imenuje Povjerenstvo za prihvaćanje teme specijalističkog rada od najmanje tri člana, a koje u roku od 30 dana od dana imenovanja podnosi izvješće s prijedlogom za prihvaćanje ili odbijanje teme. Na temelju obrazloženog izvješća i prijedloga Povjerenstva za prihvaćanje teme specijalističkog rada, Fakultetsko vijeće donosi konačnu odluku o prihvaćanju ili odbijanju predložene teme specijalističkog rada, obavještava osobu koja je temu prijavila. Ocjena i obrana specijalističkog rada Fakultetsko vijeće, na prijedlog Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti, imenuje Povjerenstvo za ocjenu specijalističkog rada od najmanje tri člana. Članovi Povjerenstva za ocjenu specijalističkog rada mogu biti samo osobe u znanstveno-nastavnom zvanju iz znanstvenog područja teme specijalističkog rada. Članovi Povjerenstva za ocjenu specijalističkog rada podnose izvješće najkasnije u roku od 60 dana od primitka rada. Izvješće Povjerenstva za ocjenu specijalističkog rada sadrži: prikaz sadržaja rada, mišljenje i ocjenu rada, te prijedlog Povjerenstva. Nakon prihvaćanja pozitivne ocjene specijalističkog rada, u pravilu na istoj sjednici, Fakultetsko vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu specijalističkog rada od najmanje tri člana i jednog zamjenika, te određuje datum i mjesto obrane. Članovi Povjerenstva za ocjenu specijalističkog rada mogu biti i članovi Povjerenstva za obranu specijalističkog rada. Članovi Povjerenstva za obranu specijalističkog rada mogu biti samo osobe u znanstveno-nastavnom zvanju. Obrana specijalističkog rada je javna. Datum i mjesto obrane specijalističkog rada utvrđuje Fakultetsko vijeće, a obavijest o obrani specijalističkog rada oglašava se na oglasnoj ploči Fakulteta. Student brani specijalistički rad pred Povjerenstvom za obranu specijalističkog rada. O obrani specijalističkog rada vodi se zapisnik kojeg potpisuju članovi Povjerenstva i zapisničar. U zapisnik se unosi odluka Povjerenstva o obrani specijalističkog rada. Odluka Povjerenstva o obrani specijalističkog rada može biti:

- obranio jednoglasnom odlukom Povjerenstva - obranio većinom glasova Povjerenstva - nije obranio.

Student koji nije obranio specijalistički rad ima pravo nakon 90 dana ponovno prijaviti izradu i obranu specijalističkog rada, ali ne s istom temom.

8

2.9 Uvjeti pod kojima student stječe pravo na potvrdu (certifikat) Student stječe pravo na potvrdu (certifikat) nakon odslušanih i položenih ispita svakog semestra odnosno skupni certifikat o apsolviranom specijalističkom studijskom programu, bez izrade i obrane specijalističkog rada, kao dio cjeloživotnog obrazovanja. 2.10 Maksimalna duljina studiranja Duljina studiranja, od početka do završetka studiranja na specijalističkom studiju iznosi najduže pet godina od upisa poslijediplomskog specijalističkog studija. 2.11 Institucijsko rukovođenje poslijediplomskim specijalističkim programom Poslijediplomskim studijem rukovodi Prodekan za znanost, uz suradnju Prodekana za razvojno-stručni rad te uz pomoć stručnih službi Fakulteta. 2.12 Ugovorni odnosi između studenata i nositelja poslijediplomskog specijalističkog studija Sa svakim studentom poslijediplomskog specijalističkog studija sklapa se Ugovor o studiranju. Ugovorom o studiranju uređuju se međusobna prava i obveze tijekom studija, obveza i način financiranja studija i druga pitanja značajna za ugovorne strane. 2.13 Imena nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju svakog predmeta pri

pokretanju studija Tablica 5. Abecedni popis nastavnika s predmetima koje predaju

R.br.

IME I PREZIME NASTAVNIKA

PREDMET

1. prof.dr.sc. PETAR BRANA ZAŠTITA NA RADU NA GRADILIŠTIMA PRIPREMA GRAĐENJA U VISOKOGRADNJI

2. prof.dr.sc. KSENIJA ČULO

STUDIJE IZVODLJIVOSTI GRAĐEVINSKIH PROJEKATA TIMSKI RAD KOD UPRAVLJANJA PROJEKTIMA PROJEKTNI MENADŽMENT FINANCIRANJE I FINANCIJSKO ODLUČIVANJE U GRAĐEVINARSTVU

3. doc.dr.sc. SANJA DIMTER MOGUĆNOSTI PRIMJENE OTPADNIH MATERIJALA U CESTOGRADNJI

4. doc.dr.sc. ZLATA DOLAČEK-ALDUK UPRAVLJANJE GRAĐEVINSKIM PROJEKTIMA

5. prof.dr.sc. IVICA GULJAŠ INŽENJERSKA SEIZMOLOGIJA SEIZMIČKO PROJEKTIRANJE SUKLADNO OČEKIVANOM ODZIVU (PBSD)

6. doc.dr.sc. NIKOLA KLEM IT U GRAĐEVINARSTVU

7. Doc.dr.sc. ALEKSANDAR JURIĆ MODELIRANJE KONSTRUKCIJA

9

8. prof.dr.sc. ŽELJKO KOŠKI ULOGA PROSTORNOG PLANIRANJA U ZAŠTITI OKOLIŠA PROSTORNO UREĐENJE U PROCESU GRAĐENJA TOPLINSKA ZAŠTITA ZGRADA I KORIŠTENJE SUNČEVOG ZRAČENJA U ARHITEKTURI

9. prof.dr.sc. ZLATKO LACKOVIĆ KONKURENTNOST U GRAĐEVINARSTVU

10. doc.dr.sc. SANJA LONČAR- VICKOVIĆ ZAŠTITA GRADITELJSKOG NASLJEĐA

11. prof.dr.sc. SAŠA MARENJAK

ODRŽAVANJE ZGRADA UKUPNI ŽIVOTNI TROŠKOVI GRAĐEVINA JPP- PARTNERSTVO PRIVATNOG I JAVNOG SEKTORA IZRADA PONUDA ZA NADMETANJE PO HRVATSKIM I MEĐUNARODNIM PRAVILIMA

12. prof.dr.sc. ZVONIMIR MARIĆ DJELOVANJE NA KONSTRUKCIJE PREMA EUROCOD NORMAMA (EC1)

13. prof.dr.sc. DAMIR MARKULAK PROBABILISTIČKE OSNOVE DJELOVANJA I PRORAČUNA SEIZMIČKO PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA SUSTAVI ZA DISIPACIJU SEIZMIČKE ENERGIJE

14. prof.dr.sc. DRAGAN MORIĆ SEIZMIČKO PROJEKTIRANJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA SUVREMENI PRISTUP PRORAČUNU KONSTRUKCIJA PRI DJELOVANJU POTRESA (EC8-1)

15. prof.dr.sc. MENSUR MULABDIĆ

GEOTEHNIČKI ASPEKTI PRI SEIZMIČKOM DJELOVANJU ODLAGALIŠTA OTPADA - IZGRADNJA NOVIH I SANACIJA STARIH ODLAGALIŠTA PRIMJENA GEOSINTETIKA U GEOTEHNICI, CESTOGRADNJI I HIDROTEHNICI OBJEKTI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

16. prof.dr.sc. VLADIMIR SIGMUND KONSTRUKTIVNO OBLIKOVANJE ZGRADA SEIZMIČKO PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA PROBLEMI, POGRJEŠKE I NJIHOVO OTKLANJANJE U PROJEKTIRANJU KONSTRUKCIJA

17. doc.dr.sc. MARIJA ŠPERAC UPRAVLJANJE VODAMA U OKVIRU ODRŽIVOG RAZVOJA ZAŠTITA I PROČIŠĆAVANJE VODA

18. prof.dr.sc. LIDIJA TADIĆ GRAĐEVINARSTVO I ZAŠTITA OKOLIŠA

19. doc.dr.sc. DAMIR VAREVAC SEIZMIČKI PRORAČUN MOSTOVA (EC8-2)

2.14 Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu, nastavnike,

posebno s obzirom na broj potencijalnih mentora Na studij se optimalno upisuje pet do deset studenata po usmjerenju. 2.15 Procjena troškova izvedbe studijskog programa Troškovi izvedbe studijskog programa i rada studenta, bez materijalnih troškova izrade i sprovedbe eksperimenta, procjenjuju se na ukupni iznos od oko 25.000,00 kn.

10

2.16 Financiranje studijskog programa Studijski program može se financirati različitim zakladama, fondovima ili osobnim sredstvima studenta. Sukladno izvoru financiranja studijskog programa Ugovorom o studiranju utvrđuje se razina socijalne i zdravstvene zaštite, zaštiti na radu ili pak izobrazbe u inozemnim znanstvenim institucijama i sl. 2.17 Kvaliteta studijskog programa

- način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa, a posebno način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju studijskog programa,

- praćenje realizacije ciljeva specijalističkog programa (stjecanje znanja i vještina, ovladavanje tehnikama, vještine relevantne za zapošljavanje izvan akademskih institucija, zapošljavanje, alumni) (learning outcomes),

- institucijski mehanizmi za unaprjeđenje kvalitete studijskog programa (samoevaluacijski postupci, evaluacijski postupci, anketiranje studenata, istraživanje uspješnosti provođenja programa, indikatori uspješnosti).

Kontrola kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa zasniva se na:

1. Prikupljanju mišljenja studenata - pismenim anketama koje se nadalje oblikuju u informacije važne za djelovanje na planu poboljšavanja kvalitete i osiguravanja poželjne razine iste. Anketa se provodi nakon odslušane nastave i položenih ispita. Dakle, student je obvezan pri prijavi specijalističkog rada popuniti anketni upitnik koji je temelj odluke o kvaliteti svakog pojedinog nastavnika i njegova predmeta. Anketa je sastavni dio prijave rada. Anketa sadrži velik broj parametara koji se vrednuju ocjenama 0, 1 ili 2. Prosječna ocjena predmeta i predmetnog nastavnika s obzirom na sve navedene parametre, osnovica je za daljnja djelovanja. Ukoliko predmet ima prosječnu ocjenu manju od 0,5 on mora pretrpjeti radikalne promjene (nastavnik, sadržaj ili nešto drugo ovisno o vrednovanim parametrima), čak i brisanje iz Studijskog programa. Predmet koji ima prosječnu ocjenu 0,5 – 1,5 podvrgava se analizi i promjenama s obzirom na vrednovane parametre.

2. Prikupljanju podataka od nastavnika – izvješća o održanoj nastavi, vježbama, konzultacijama,

izvješća mentora o praćenja studenta i sl.

11

PRIVITAK 1: Podatci o predmetima Sadržaji predmeta i stečene kompetencije Usmjerenje: POTRESNO INŽENJERSTVO INŽENJERSKA SEIZMOLOGIJA Pojavnost potresa (osnove, uzroci, vjerojatnost, procjena). Osnovna obilježja pomaka tla (vrste i karakteristike seizmičkih valova, magnituda potresa, udaljenost žarišta potresa do površine tla, rasjedi, utjecaj lokalnih uvjeta područja i tla). Praćenje pojavnosti potresa, zapisi ubrzanja tla. Parametri i spektri pomaka tla te njihova primjena u analizi potresne sigurnosti, seizmičkom proračunu, skaliranju zapisa pomaka tla, procjeni mogućih oštećenja te potresnom inženjerstvu sukladno očekivanim pomacima. Fourierovi spektri, spektar elastičnog odziva, elastični projektni spektri, spektar pomaka, neelastični spektar odziva, energetski spektri, spektri oštetljivosti. Inženjerska seizmologija i suvremene norme EC8- Parametri seizmičnosti u nacionalnim aneksima Eurokoda 8. Cilj je ovog predmeta u tome da polaznik prikupi dovoljno informacija kako bi mogao odgovoriti na temeljna pitanja inženjerske seizmologije s gledišta inženjerske primjene, a to su:

- Koja su mehanička objašnjenja pojave oštećenja konstrukcija pri djelovanju jakih potresa? - Koja su osnovna obilježja seizmičkih valova kao opterećenja na konstrukcije? - Što je seizmičnost tj. koje su specifičnosti područja određene seizmičnosti?

PROBABILISTIČKE OSNOVE DJELOVANJA I PRORAČUNA Temeljni zahtjevi na konstrukcije (općenito o EN 1990 dokumentu - temeljni zahtjevi vezani za izbjegavanje odnosno ograničavanje potencijalnih oštećenja - računski vijek trajanja konstrukcija). Principi proračuna konstrukcija prema graničnim stanjima (pojam i vrste graničnih stanja - definiranje funkcija graničnih stanja - proračunske situacije - modeliranje nepouzdanosti - modeliranje fizičkog ponašanja - pouzdanost - bazne varijable i njihove reprezentativne vrijednosti - verifikacija pouzdanosti konstrukcija korištenjem parcijalnih faktora sigurnosti za slučaj graničnih stanja nosivosti i graničnih stanja uporabljivosti - diferencijacija pouzdanosti - specifičnosti seizmičkog opterećenja). Osnove postupka dokaza pouzdanosti pomoću parcijalnih faktora (pregled probabilističkih metoda proračuna pouzdanosti - definicija i uloga indeksa pouzdanosti - zahtjevane vrijednosti indeksa pouzdanosti). Usvajanje znanja potrebnih za razumjevanja suvremenih metoda i načela proračuna konstrukcija usvojenih u novim europskim propisima a koji se temelje na probabilističkim osnovama, odnosno teoriji pouzdanosti. Na taj se način otvaraju mogućnosti za visokokvalitetni stručni rad, dakle rješavanje i netipičnih stručnih probelma, ali istovremeno i poticanje razvoja znanstvenog razmišljanja u graditeljstvu. GEOTEHNIČKI ASPEKTI PRI SEIZMIČKOM DJELOVANJU Seizmologija, rasjedi, jaki potresi. Ponašanje tla u dinamičkim uvjetima. Likvefakcija, čvrstoća, deformabilnost. Interakcija tlo-konstrukcija, poboljšanje svojstava tla. Razumijevanje prirode pojave potresa i djelovanja vala. Razumijevanje osnovnih elemenata analize temelja pri dinamičkim djelovanjima. Znanje o svojstvima tla odgovornim za ponašanje tla. Jednostavni proračuni temelja pri dinamičkom djelovanju. KONSTRUKTIVNO OBLIKOVANJE ZGRADA Djelovanje potresa na konstrukciju i konstruktivni sistem koji preuzima njegovo djelovanje. Pregled konstrukcija i njihova seizmičkog ponašanja. Ekonomski aspekti pravilnog izbora konstruktivnog sistema. Konfiguracija konstrukcija po tlorisu i visini, dimenzije, nosivi sistemi, povoljno planiranje i oblikovanje konstrukcija, nekonstruktivni elementi, ploče, krov, balkoni i prepusti, temeljenje, naprezanja pri potresu, prihvatljivi mehanizmi, duktilnost i nosivost, povećana nosivost, poprečne sile, primjena na okvire i zidove. Student stječe znanja o utjecaju oblikovanja na povoljno ponašanje konstrukcija pri djelovanju potresa i drugih horizontalnih opterećenja te o utjecaju oblika na konačnu cijenu građevine.

12

SEIZMIČKO PROJEKTIRANJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA Materijal i sistemi, osnovni koncepti provjere nosivosti, okviri s zidanom ispunom, provjera nosivosti kod zidanih konstrukcija. Stare zidane građevine sa statusom spomenike baštine, istražni radovi, koncept seizmičke analize, utjecaj krutosti stropnih konstrukcija, Amsterdamska i Venecijanska povelja. Popravci i ojačanja zidanih konstrukcija. Cilj kolegija je povećanje nivoa znanja polaznika primjereno stupnju obrazovanja. Svrha kolegija je upoznati polaznike sa specifičnim temama iz područja zidanih konstrukcija u uvjetima seizmičkog opterećenja, pravilima gradnje, proračuna te ojačavanja i sanacije. SEIZMIČKO PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA Uvod. Procjena prirodnog perioda zgrada: približna rješenja. Procjena posmične nosivosti zgrade: nosivost presjeka izloženog djelovanju aksijalne sile i momenta savijanja, granična nosivosti. Procjena očekivanih nelinearnih pomaka: linearni i nelinearni proračun pomaka, međukatni pomaci i njihova procjena. Procjena oštetljivosti konstrukcije: primjer histereze za armirani-beton, izvori nosivosti. Poprečna armatura: pri aksialnoj sili, kombinirani moment i poprečna sila. Armiranobetonski zidovi. Zahtjevi potresne otpornosti kod armiranobetonskih zgrada. Preliminarno dimenzioniranje. Proračun. Konstruktivni detalji kod okvira i nosivih zidova. Ekonomski aspekti pri izboru nosivog sistema. Student stječe napredna znanja o ponašanju armiaranobetonskih konstrukcija u zgradarstvu pri djelovanju potresa i upoznaje se s njihovom primjenom u nelinearnom seizmičkom proračunu. SEIZMIČKO PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA Povijesni razvoj čeličnih konstrukcija iz aspekta aseizmičkog projektiranja. Mehaničke karakteristike čelika iz aspekta aseizmičke otpornosti. Utjecaj cikličkog opterećenja. Metode za seizmički proračun konstrukcija. Značaj neelastičnog ponašanja u aseizmičkom projektiranju. Aseizmičko projektiranje čeličnih konstrukcija prema EC 8. Opći principi konstruiranja čeličnih zgrada u seizmički aktivnim područjima. Potresno otporne konstrukcije (earthquake resistant structures (ERS)). Mjere osiguranja kvalitete u aseizmičkom projektiranju. Primjeri aseizmičkog proračuna čeličnih konstrukcija. Podrobnije upoznavanje sa specifičnostima ponašanja čeličnih konstrukcija u uvjetima seizmičkog djelovanja te pravilima aseizmičkog oblikovanja istih prema EC 8. Ovladavanje spomenutim znanjima osigurava preduvjete za kvalitetno aseizmičko projektiranje detalja, konstrukcije i građevine u cjelini. SEIZMIČKO PROJEKTIRANJE SUKLADNO OČEKIVANOM ODZIVU Intencija seizmičkog projektiranja sukladno očekivanom odzivu. Definiranje predmeta očekivanog ponašanja građevinskih objekata. Nivoi i područja konstrukcijskog odziva. Nivoi odziva nekonstrukcijskih elemenata. Nivoi ponašanja zgrada. Elementi proračuna sukladno očekivanom odzivo objekata. Probabilistički pristup projektiranju sukladno očekivanom odzivu. Metodologije proračuna i pojednostavljeni pristupi. PBSD u pravilnicima i normama. Dosadašnji su pravilnici kao ishodišni projektni parametar uzimali čvrstoću te tako formirali dimenzioniranje potresno otpornih građevina u funkciji sila, čime je analiza ostvarenih međukatnih pomaka dolazila u drugi plan. Međutim, u slučajevima snažnih potresa koji mogu uvjetovati pojavu popuštanja u konstruktivnim elementima zgrade, nastajanje željenog mehanizma samo po sebi ne osigurava željeni odziv. Stoga je opis graničnih stanja pomoću deformacija a ne pomoću čvrstoće posve razumljiv, s obzirom da se oštetljivost može izravno povezati s pomacima i međukatnim pomacima. Na taj način maksimalni pomaci preuzimaju ulogu stvarnih kriterija projektiranja, čime smo bliže postizanju željenog odziva i ponašanja zgrade uz prihvatljive troškove popravaka te vraćanja sadržaja u prvotnu funkciju. Ovim seminarom, polaznici će se upoznati osnovne pojmove i metodologiju proračuna sukladno očekivanom odzivu. SUSTAVI ZA DISIPACIJU SEIZMIČKE ENERGIJE Ilustrativni primjeri učinaka dodatnih sustava za prigušenje vibracija na različite tipove ponašanja konstrukcija. Osnovne teorijske podloge vezane za implementaciju sustava za disipaciju u građevine. Podjela sustava za disipaciju. Pasivni sustavi – metalni damperi, frikcijski damperi, viskoelastični damperi, viskozni fluidni damperi, «tuned-mass» damperi i «tuned-liquid» damperi. Seizmička izolacija. Aktivni i poluaktivni sustavi. Smart materijali. Primjeri izgrađenih građevina s aktivnom i poluaktivnom kontrolom vibracija. Usvajanje specijalističkih znanja vezanih za mogućnost poboljšanja seizmičkog ponašanja građevina kroz ugradnju dodatnih uređaja za disipaciju energije, a time i gradnju racionalnijih i ekonomičnijih građevina. Razumijevanje načina funkcioniranja ovih uređaja te u skladu s tim i optimalni odabir vrste uređaja i njegovih parametara u skladu s konkretnim zahtjevima predmetne građevine.

13

SUVREMENI PRISTUP PRORAČUNU KONSTRUKCIJA PRI DJELOVANJU POTRESA (EC8-1) Osnove suvremenog seizmičkog proračuna. Modeliranje potresnog opterećenja. Model konstrukcije u seizmičkom proračunu. Granična stanja nosivosti i uporabljivosti konstrukcija. Koncept proračuna u skladu s očekivanim potresnim odzivom. Aksiomi seizmičkog projektiranja konstrukcija. Primjeri proračuna grednog kontinuiranog mosta i konstrukcije visokogradnje. Predmet obuhvaća složena pitanja statike i dinamike konstrukcija, poznavanje ponašanja materijala i sklopova pri poslijeelastičnim deformacijama, analizu graničnih stanja nosivosti i uporabljivosti te oblikovanje konstrukcija specifično za potresna područja. Cilj kolegija je osposobiti studenta da samostalno provodi seizmičke proračune prema suvremenoj koncepciji određenoj europskom i u Hrvatskoj prihvaćenom normom. SEIZMIČKI PRORAČUN MOSTOVA (EC8-2) Predmet obrađuje načela primjene, kriterije i pravila primjene proračuna mostova otpornih na potres u skldu s HRN EN 1998-2. Prvenstveno se obrađuju mostovi kod kojih se horizontalna potresna sila preuzima na upornjacima ili savijanjem stupova, a odnosi se na konstrukcije koje se sastoje pretežno od horizontalno-vertikalnih sustava. Polaznik ovog predmeta upoznat će se s novim normama za projektiranje mostova otpornih na potres, te će biti osposobljen za njihovu primjenu pri projektiranju mostova grednog tipa. DJELOVANJE NA KONSTRUKCIJE PREMA EUROCOD NORMAMA (EC1) Općenito o EN 1991 dokumentu. Općenito o djelovanjima i razredbi djelovanja. Proračunske situacije i granična stanja. O metodama procjene djelovanja koje se odnose na sve vrste građevina (vlastita težina, prednapinanje, temperatura i skupljanje, vjetar, snijeg, voda, opterećenja pri izvedbi, potresna djelovanja, izvanredna djelovanja). Specifičnosti modeliranja seizmičkog djelovanja. Kombiniranje djelovanja za različite proračunske situacije. Dodatne odredbe za zgrade, dodatne odredbe za mostove. Razumijevanje principa modeliranja djelovanja za konstrukcijske proračune zgrada i inženjerskih građevina s posebnim osvrtom na značajke seizmičkog djelovanja. Usvajanje znanja potrebnih za definiranje pojedinih proračunskih situacija u kojima se zahtjeva primjerena nosivost i uporabljivost zgrada i inženjerskih građevina. PROBLEMI, POGRJEŠKE I NJIHOVO OTKLANJANJE U PROJEKTIRANJU KONSTRUKCIJA Uvod, nosiva konstrukcija, statički sistem, neovisna kontrola. Projekt mehaničke otpornosti i stabilnosti. Opterećenja, nanošenje opterećenja, prijenos opterećenja, konstrukcije za preuzimanje horizontalnih opterećenja. Statički sistemi i posebna djelovanja, veza konstruktivnih sistema, preraspodjela opterećenja. Temeljenje, primjeri. Rekonstrukcije postojećih građevina, primjeri. Numerički proračun konstrukcije, ploče sa podvlakama. Sukladnost modela i izvedbenog projekta. Stvaran prikaz krutosti i konstruktivnog sistema. Modeli za pilote, ploče na elastičnoj podlozi. Problemi povezani s karakterističnim programom. Izvedbeni projekt. Oslonac ploče na čeličnu konstrukciju, slabljenje ploče pri osloncu, zidni nosači u masivnim konstrukcijama, promjene u nosivoj konstrukciji pri izvedbi. Nosiva konstrukcija mora izdržati sva djelovanja kojima može biti izložena tijekom svoga uporabnog vijeka. Da bi se njena uloga ostvarila potrebno je smanjiti broj mogućih grešaka tijekom projektiranja i izvedbe na najmanju moguću mjeru. Razmotreni su mogući izvori grešaka tijekom projektiranja sa analizom njihova utjecaja i mogućnosti smanjenja. MODELIRANJE KONSTRUKCIJA Temeljne jednadžbe u analizi konstrukcija. Objekti i elementi matematičkog modela. Geometrijska krutost i teorija II. reda u računalnim programima. Osnove dinamičke analize. Načini proračuna konstrukcija na djelovanje dinamičkih opterećenja (metoda zamjenjujućih sila, spektralna analiza, modalna analiza, vremenska analiza). Elementi nelinearnog dinamičkog proračuna. Osnovna je namjera ovog predmeta u upoznavanju polaznika s osnovnim teorijskim podlogama koje su ugrađene u računalne programe za statičku i dinamičku analizu konstrukcija kako bi bolje razumjeli postavljene pretpostavke te bili u stanju napraviti kritički osvrt na dobivene rezultate i tako, na neki način, preuzeli odgovornost. Pretpostavke matematičkih modela i mogućih proračuna primijenjene su prvenstveno u dinamičkim problemima, sukladno usmjerenju ovog specijalističkog studija.

14

Usmjerenje: UPRAVLJANJE GRAĐEVINSKIM PROJEKTIMA ODRŽAVANJE ZGRADA Regulativa u području održavanja. Troškovi i klasifikacija troškova održavanja zgrada. Uzroci koji izazivaju oštećenja. Životni vijek pojedinih elemenata zgrada. Norme za planiranje uporabnog vijeka građevina. Periodička kontrola, izvještaji o održavanju i obnavljanju pojedinih dijelova. Održavanje, plan održavanja. Značenje projektiranja i izgradnje objekata, te utjecaj na buduće održavanje zgrada. Određivanje optimalne strategije održavanja zgrada. Logistički pristupi održavanju stambenih cjelina. Upoznavanje sa suvremenom praksom u održavanju zgrada, definiranjem optimalne strategije održavanja te optimizacije troškova održavanja, upoznavanje s normama za planiranje uporabnog vijeka građevina. UKUPNI ŽIVOTNI TROŠKOVI GRAĐEVINA Pojam i značenje ukupnih životnih troškova u građevinarstvu. Kapitalni troškovi (npr. troškovi projektiranja, građenja i sl.). Troškovi uporabe građevina (npr. troškovi održavanja i zamjene istrošenih materijala i elemenata građevina, troškovi osiguranja, režija i sl.), te troškova na kraju definiranog životnog vijeka građevina. Analiza suvremenih metoda i tehnika procjene i izračuna ukupnih životnih troškova građevina. Struktura ukupnih životnih troškova. Integrirani pristup planiranju i kontroli svih troškova koji se pojavljuju u definiranom životnom vijeku građevina. Utjecajni faktori na točnost izračuna ukupnih troškova u raznim etapama pripreme, planiranja, realizacije i uporabe građevina. Usporedna analiza različitih varijantnih riješenja, s naglaskom na sve životne etape građevinskih projekata. Optimizacija ukupnih životnih troškova, u ovisnosti o vrsti, kompleksnosti, funkcionalnosti, uporabnom scenariju, definiranim performansama i drugim zadanim parametrima građevina. Upoznavanje sa suvremenom praksom u proračunu i optimizaciji svih troškova građevina koji se pojavljuju u definiranom vijeku građevine, upoznavanje s ISO normama za proračun ukupnih životnih troškova građevina. JPP – PARTNERSTVO PRIVATNOG I JAVNOG SEKTORA Potreba za javno-privatnim partnerstvom (prednosti i nedostaci). Praksa EU. Oblici javno-privatnog partnerstva. Pravni okvir. Financiranje i povrat uloga. Proces izbora privatnog partnera. STUDIJE IZVODLJIVOSTI GRAĐEVINSKIH PROJEKATA Ciklus i faze projekta: projekt, faze projekta, investicijeki projekt, faze investicijskog projekta, koncepcija, studije, projektiranje, priprema, izvođenje, korištenje. Studije opravdanosti: svrha predinvesticijskih studija, studija mogućnosti, predstudija izvodljivosti, studije opravdanosti. Ekonomska opravdanost, financijska isplativost, tehnička izvodljivost. Analiza koristi i troškova: koristi, neposredne i posredne koristi, metode analize i izračuna. Sadašnja vrijednost, interna stopa povrata, period povrata. Rizici i analiza osjetljivosti. SWOT analiza. Cilj predmeta je osposobiti buduće građevinske inženjere da razumiju, koriste i rade studije na temelju kojih se donose odluke o investiranju. Studenti će biti osposobljeni da sudjeluju u izradi studija izvodljivosti. TIMSKI RAD KOD UPRAVLJANJA PROJEKTIMA Rukovođenje: uloga rukovodioca, tipovi rukovodioca, rukovođenje u projektu. Potreba za timskim radom u projektima: zadatak tima kao dio zadatka ostvarenja projekta, uloga tima u projektu. Timski rad: karakteristike timskog rada, faze stvaranja i djelovanja tima, faktori uspješnosti timskog rada. Psihofizički tipovi pojedinaca i utjecaj na timski rad. Timska uloga pojedinca, uloge po Belbinu. Emocionalna inteligencija: što je emocionalna inteligencija, utjecaj na rad tima i uspješnost projekta. Pozitivna radna okolina i rješavanje konflikata. Cilj predmeta je osposobiti buduće građevinske inženjere da razumiju timski rad i njegovu važnost u projektima. Studenti će biti osposobljeni da postavljaju ciljeve, formiraju i rukovode timovima u projektu. UPRAVLJANJE GRAĐEVINSKIM PROJEKTIMA Fazni koncept građenja (gledišta investitora i izvoditelja, zakonski okviri, principi tokova planiranja). Koncipiranje i definiranje projekta. Provedba projekta. Vremensko planiranje i kontrola troškova. Rizici i upravljanje njima. Vođenje projekta (struktura firme, suradnja, priprema informacija i dokumentacije). Projektna organizacijska struktura (ciljevi, strukture, izgradnja organizacije, odvijanje organizacije). Pomoć voditelju kompliciranijih projekata.

15

IZRADA PONUDA ZA NADMETANJE PO HRVATSKIM I MEĐUNARODNIM PRAVILIMA Javna nabava prema hrvatskim propisima. Zakon o javnoj nabavi (NN 142/01 i 92/05). Europske smjernice za javnu nabavu. Pravna stečevina EZ-a. Novi način nabave za kompleksne projekte u graditeljstvu. Koncesije usluga i javna nabava. Koncesije radova i javna nabava. Elektronska nabava. Dokumentacija za nadmetanje. Upoznavanje sa trenutnim hrvatskim propisima i europskim smjernicama za javnu nabavu, te novim načinima nabave za kompleksne projekte u graditeljstvu. KONKURENTNOST U GRAĐEVINARSTVU Analiza marketing okruženja. Istraživanje tržišta i analiza kupaca graditeljskih proizvoda. Strategijsko upravljanje s konkurentnošću. Politika proizvoda. Cjenovna konkurentnost. Elementi distribucije i logistike kao čimbenici konkurentnosti. PROJEKTNI MENADŽMENT Suvremeni management, posebnosti u građevinarstvu. Sistemski pristup, organizacijski sistemi, poslovni sistemi, funkcioniranje poslovnih sistema u vremenu i vrijednostima, okruženje poslovnih sistema. Metode upravljanja tekućim poslovanjem građevinske tvrtke. Upravljanje razvojem građevinske tvrtke, misija, ciljevi, strategija. Organizacijska struktura građevinske tvrtke, funkcionalna, projektna i matrična organizacija. Rukovođenje, odlučivanje. Upravljački informacijski sustavi, umrežavanje. Cilj predmeta je osposobiti buduće građevinske inženjere da ovladaju osnovnim znanjima potrebnim za rukovođenje u građevinskim poduzećima. Studenti će biti osposobljeni da rukovode na nižim razinama u građevinskim tvrtkama. FINANCIRANJE I FINANCIJSKO ODLUČIVANJE U GRAĐEVINARSTVU Suvremeno financiranje i njegov povijesni razvoj. Glavni ciljevi tvrtke od značaja za financiranje. Glavna područja financijskog odlučivanja u tvrtki. Relevantni pojmovi i metode vrednovanja u financijskom managementu. Određivanje potrebnog kapitala. Vrednovanje investicijskih i izvedbenih projekata. Rizik financiranja. Cilj predmeta je osposobiti buduće građevinske inženjere da razumiju osnovne elemente financijskog odlučivanja u graditeljstvu. Studenti će biti osposobljeni da kompetentno sudjeluju u donošenju financijskih odluka. IT U GRAĐEVINARSTVU Prikaz mogućnosti primjene suvremenih informacijskih tehnologija u građevinarstvu. Informacijski sustavi. IT kao sredstvo za komunikaciju. Zajednički rad na daljinu. Upravljanje mehanizacijom korištenjem IT i satelitskog praćenja. Prezentacije (projekata, izvršenih radova, itd). Upoznavanje s osnovama primjenjive informacijske tehnologije u građevinarstvu. ZAŠTITA NA RADU NA GRADILIŠTIMA Pravila i propisi. Gdje će se nesreća dogoditi? Statistika. Gradilišni pristup zdravlju i sigurnosti. Koje akcije treba poduzeti? Sigurnost raznih tehnologija građenja (rušenja, iskopi, armiranobetonski radovi, skele, zidarski radovi, rad s dizalicama, vodovod i kanalizacija). Samostalno procjenjivanje rizika na gradilištu i definiranje zahtjeva prema inženjeru za sigurnost. PRIPREMA GRAĐENJA U VISOKOGRADNJI Osnove proizvodnih sustava građenja. Strukturna organizacija procesa građenja. Razdioba procesa građenja. Principi stvaranja radnih paketa. Redoslijed odvijanja radnih paketa. Logistike za resurse u procesima. Iskustveni pokazatelji za rezne tehnologije, materijale i procese. Samostalno projektiranje pripreme građenja za jednostavnije građevine (zgrade). PROSTORNO UREĐENJE U PROCESU GRAĐENJA Provođenje dokumenata prostornog uređenja (lokacijska dozvola, zahvati u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola, detaljan plan uređenja prostora, stručna podloga za izdavanje lokacijske dozvole, tijela nadležna za izdavanje lokacijske dozvole, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, postupak izdavanja lokacijske dozvole, važenje lokacijske dozvole, parcelacija zemljišta, nadzor nad provedbom ZOP-a). Projektiranje i građenje (bitni zahtjevi za građevinu, drugi uvjeti za građevinu i tehnička svojstva građevnih proizvoda, glavni projekt, građevinska dozvola, tijela nadležna za izdavanje građevinske dozvole, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, postupak izdavanja građevinske dozvole, važenje građevinske dozvole, građenje do određenog stupnja dovršenosti, izmjena ili dopuna građevinske dozvole i izmjene tijekom građenja, načelna dozvola, građevinska dozvola za pripremne radove,

16

gradnja za koju nije potrebna građevinska dozvola i posebni slučajevi gradnje, projektantski i stručni nadzor građenja, Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu i ostali podzakonski akti). Uporaba građevine (uporabna dozvola, zahtjev za izdavanje uporabne dozvole, tehnički pregled, izdavanje uporabne dozvole, uporabna dozvola za dio građevine, uporabna dozvola za složenu građevinu, upis građevine u zemljišne knjige, uporaba i održavanje građevine, inspekcijski nadzor). Problemi vezani na provođenje zakona (nedostatnost «bitnih zahtjeva za građevinu» (oblikovanje), problem definiranja i ocjene kvalitete arhitektonskih rješenja u postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole). Upoznavanje s postupkom provođenja dokumenata prostornog uređenja prema Zakonu o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02, 100/04.) i postupkom obavljanja poslova projektiranja, stručnog nadzora građenja i građenja prema Zakonu o gradnji (NN br. 175/03, 100/04). Usmjerenje: ZAŠTITA OKOLIŠA U GRAĐEVINARSTVU ODLAGALIŠTA OTPADA – IZGRADNJA NOVIH I SANACIJA STARIH ODLAGALIŠTA Regulativa (pravilnici i Europske direktive). Odlagališta kao objekti (zatvaranje ili dalje korištenje, organizacija, održavanje). Sustavi zaštite i materijali. Projektne analize. Suvremena istraživanja i primjena praktičnih rješenja. Znanja o suvremenom oblikovanju odlagališta. Znanja o suvremenim materijalima. Znanja o opažanjima i mjerenjima na odlagalištima. PRIMJENA GEOSINTETIKA U GEOTEHNICI, CESTOGRADNJI I HIDROTEHNICI Svojstva geosintetika, trajnost i norme. Geotehnički zahvati. Hidrotehnički zahvati. Prometnice. Suvremena istraživanja i primjeri iz prakse. Znanje o načinima i uvjetima primjene geosintetika. Znanje o materijalima i njihovim osnovnim svojstvima. Znanje o uvjetima izgradnje i korištenja objekta. MOGUĆNOSTI PRIMJENE OTPADNIH MATERIJALA U CESTOGRADNJI Koncept održivog razvoja. Primjena alternativnih materijala u cestogradnji. Europska i svjetska iskustva. Vrste, svojstva i mogućnosti primjene alternativnih materijala. Tehnički uvjeti i norme. Utjecaj na okoliš. ALT MAT projekt. Hrvatska iskustva. Istraživanja stabilizacijskih mješavina s letećim pepelom u RH. Polaznici se upoznaju s mogućnostima korištenja alternativnih materijala u cestogradnji i sličnim djelatnostima. ZAŠTITA GRADITELJSKOG NASLJEĐA Tipologija graditeljskog nasljeđa. Obveze i prava vlasnika graditeljskog nasljeđa (vlasništvo (obveze i prava), ograničenje prava, posjeda, uporabe i prometa graditeljskim nasljeđem, pokriće troškova za otklanjanje šteta). Financiranje i mjere zaštite i očuvanja graditeljskog nasljeđa (istraživanje, dokumentiranje i praćenje stanja graditeljskog nasljeđa, sustav mjera zaštite, posebni uvjeti za lokacijsku dozvolu, prethodno odobrenje radova, hitne mjere zaštite, osiguranje sredstava i proračunski prihodi za zaštitu graditeljskog nasljeđa). Obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju graditeljskog nasljeđa (ustanove i poslovi na zaštiti, očuvanju i inspekciji graditeljskog nasljeđa). Primjeri iz prakse. Ovim se seminarom sudionici upoznaju s tipologijom graditeljskog nasljeđa, obvezama i pravima vlasnika zaštićenih zgrada, mjerama zaštite i očuvanja graditeljskog nasljeđa, obavljanjem poslova na zaštiti i očuvanju graditeljskog nasljeđa, obavljanjem upravnih i inspekcijskih poslova, financiranjem zaštite i očuvanja graditeljskog nasljeđa te praktičnim primjerima i problemima vezanim uz zaštitu graditeljskog nasljeđa. Upoznavanje studenata s ulogom baštine u kulturnom i nacionalnom identitetu, te načinima dokumentiranja, zaštite i unapređenja graditeljskog nasljeđa u svijetu i Hrvatskoj. ULOGA PROSTORNOG PLANIRANJA U ZAŠTITI OKOLIŠA Uvod. Planiranje uopće, prostorno planiranje. Strategija i program prostornog razvitka republike hrvatske. Temeljni dokument prostornog planiranja. Vrste prostornih planova. Zakon o prostornom uređenju (PPU, GUP, UPU i DPU). Mjerila, sadržaj, razina razrade. Urbanistički natječaji. Idejna urbanistička rješenja. Natječajni elaborati. Primjeri urbanističkih Natječaja iz Osijeka. Postupak izrade, usvajanja i provođenja odredbi prostornih planova (kronologija, javna rasprava, usvajanje, provedba odredbi). Upoznavanje s temeljnim elementima Prostornog planiranja te postupcima izrade, načinom usvajanja i zakonskom regulativom vezanom uz Prostorne planove.

17

TOPLINSKA ZAŠTITA ZGRADA I KORIŠTENJE SUNČEVOG ZRAČENJA U ARHITEKTURI Toplinska zaštita obodnih konstrukcija zgrada. Novi propisi o toplinskoj zaštiti zgrada (komparacija novih i starih propisa o toplinskoj zaštiti zgrada). Opći i posebni energetski problemi (projekcija energetskih izvora u svijetu, Utjecaj obodnih konstrukcija i elemenata na energetska svojstva zgrada). Korištenje alternativnih izvora energije (energija vjetra, geotermalna energija, energija biomase, energija sunčevog zračenja). Regionalne klimatske karakteristike i mogućnosti korištenja sunčevog zračenja (klima, geometrija sunčevog zračenja, boja površine, akumulacija). Vrste korištenja sunčevog zračenja (aktivni sustavi, pasivni sustavi, direktan zahvat, Trombov zid, staklenik). Recentni primjeri solarnih obiteljskih kuća (primjeri pasivnih solarnih kuća, obilazak solarne kuće SOLAR-SYSTEM u Osijeku). Upoznavanje sa kompleksnom problematikom toplinske zaštite zgrada i mogućnostima uporabe obnovljivih izvora energije u arhitekturi Slavonije i Baranje. Analiza korištenja i doprinosa sunčevog zračenja u funkciji zadovoljenja arhitektonsko-energetskih i biološko-ekoloških zahtjeva suvremenog stanovanja na početku 21. stoljeća. OBJEKTI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Hidrotehničke brane, koncepti, stabilnost, potresno djelovanje. Suvremene hidroelektrane na plimu i oseku. Vjetroelektrane. Tehnologija, građevinski zahvati, uvjeti okoliša, planiranje i održavanje. Razumijevanje osnovnih zahtjeva složenih objekata. Procjena uvjeta koji dirigiraju izbor i oblikovanje objekata. Saznanja o tehnologiji, uvjetima okoliša (potres, uvjeti u tlu, raspoloživa energija). Mogućnost usporedbe varijanti. UPRAVLJANJE VODAMA U OKVIRU ODRŽIVOG RAZVOJA Odnos čovjeka i vode, voda u prirodi, potrebe za vodom. Multidisciplinarni pristup i interdisciplinarni rad na upravljanju vodama. Stanje u upravljanju vodama u RH i svijetu. Unapređenje upravljanja vodama kao dijela procesa održivog razvoja. Ekološki aspekti i ciljevi upravljanja vodama. Pristup razvoju i upravljanju sustavima površinskih i podzemnih voda kako bi se postigla održivost vodnih resursa i njihova korištenja. ZAŠTITA I PROČIŠĆAVANJE VODA Osnovna ekološka načela. Svojstva vode. Pokazatelji kakvoće voda. Promjene kakvoće vode. Prikaz propisa s područja vode za piće, s osvrtom za regulativu EU. Pravilnik o zonama sanitarne zaštite. Zaštita izvorišta vode za piće. Suvremeni pristup modeliranja odvodnje. Cjelovito upravljanje i modeliranje otpadnim vodama. Kontrola kakvoće upotrebljenih voda. Poremećaji vodnih ekosustava. Matematičko modeliranje procesa promjene kakvoće vode u vodotocima. Upravljanje kakvoćom vode. Čišćenje voda. Postupci prethodnog i prvog stupnja čišćenja. Postupci drugog stupnja čišćenja: biološki postupci i fizikalno-kemijski postupci. Postupci trećeg stupnja čišćenja – fizikalni, kemijski i biološki postupci. Alternativni postupci čišćenja. Obrada mulja. Konačno odlaganje mulja. Mali sustavi za čišćenje otpadnih voda. Obnova vode. Mjerila za ponovnu uporabu vode. Ispuštanje otpadnih voda. Norme ispuštanja otpadnih voda. Prikaz propisa na području odvodnje i zaštite voda, s osvrtom za regulativu EU – norme o kakvoći vode prijamnika, norme ispuštene vode. Prikazati problematiku vodnih sustava kao vode za vodoopskrbu i kao prijamnika otpadnih voda, te ukazati na pristupe i mjere upravljanja kakvoćom vode. Predstaviti osnovne procese čišćenja otpadne vode. Razumjeti principe konvencionalnih sustava za čišćenje otpanih voda. Predstaviti nove napredne tehnologije čišćenja. Predstaviti principe i praksu čišćenja otpadne vode na konkretnim projektima i pogonima za čišćenje otpadne vode. GRAĐEVINARSTVO I ZAŠTITA OKOLIŠA Utjecaji građevinskih zahvata na okoliš. Primjena koncepta održivog razvoja. Metodologija utvrđivanja stanja okoliša. Zakonske osnove. Studije utjecaja na okoliš. Posebno osjetljiva područja i posebno osjetljive građevine. Načela održive gradnje - materijali i konstrukcije. Mjere poboljšanja požarne otpornosti zgrada. Ekonomski aspekti zaštite okoliša. Polaznici stječu znanja iz područja zaštite okoliša i sposobnost ocjenjivanja i utvrđivanja utjecaja građevinskih zahvata na okoliš, kao i njihovog reduciranja primjenom mjera zaštite. PRIVITAK 2: Dopusnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Ovlaštenje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

18

19

20

21

22