Sveučilište u Zagrebu - Filozofski fakultetexam) na razini diplomskog ispita odnosno na razini magisterija po studijskom sustavu od 2005. godine) ili prilože dvije obrazložene

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ZAGREB

ODSJEK ZA FILOZOFIJU Ivana Lučića 3

PLAN I PROGRAM

POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA

FILOZOFIJE

Zagreb, veljača 2006.

2

Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za filozofiju

PLAN I PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA FILOZOFIJE

1. UVOD Studij filozofije odvija se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u kontinuitetu od samog osnivanja modernog zagrebačkog sveučilišta (1874), a poslijediplomski studij smjera filozofije od 1973. godine. Utemeljen na pretpostavci jedinstva istraživanja i poučavanja, studij je stvorio na stotine stručnjaka za filozofiju najrazličitijih profila. Doktorat znanosti izvan doktorskog studija stjecao se od samog početka djelovanja sveučilišta. Magisterij znanosti stjecao se u okviru poslijediplomskog studija od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a većina onih koji su stekli magisterij stekla je nakon toga i doktorat. Od 2003. godine uspostavljen je i doktorski poslijediplomski studij, te se uskoro očekuju i obrane prvih doktorskih disertacija izrađenih u okviru tog studija. Studij je otvoren za studente/ice s drugih doktorskih studija u zemlji i inozemstvu, u tom smislu što se priznaju ECTS-bodovi stečeni na drugim kredibilnim programima poslijediplomskog studija, a pretpostavlja se da će se bodovi stečeni na ovom studiju na adekvatan način priznavati na drugim usporedivim studijima. Studij se može uključivati u združene programe s inozemnim sveučilištima (joint study programme). 2. OPĆI DIO 2. 1. Naziv studija: filozofija, područje humanističkih znanosti, polje filozofije, obuhvaćene sve grane tog polja, otvorenost spram interdisciplinarnih istraživanja u smjeru: metodologije i teorije znanosti (prirodne, informacijske i tehničke znanosti, odgovarajuća polja i grane), bioetike (područja prirodnih, društvenih, tehničkih i informacijskih znanosti), teorije umjetnosti (područje humanističkih znanosti, odgovarajuća polja i grane), društvenih znanosti (odgovarajuće grane), rodnih studija (područja društvenih i humanističkih znanosti, odgovarajuće grane), itd. 2. 2. Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za filozofiju; suradnja s Filozofskim fakultetom u Rijeci i drugim visokoškolskim i znanstveno-istraživačkim ustanovama u Republici Hrvatskoj (regulira se bilateralnim sporazumima). 2. 3. Institucijska strategija razvoja doktorskih programa: utemeljena na daljnjem razvijanju interdisciplinarnosti (kako unutar polja, tako i u odnosu na druga polja i područja), uz potragu za uspostavljanjem optimalne ravnoteže između specijalističkih istraživanja i interdisciplinarne i osobito multidisciplinarne suradnje.

3

2. 4. Program se temelji na interdisciplinarnom i multidisciplinarnom pristupu, koji podrazumijeva otvorenost spram drugih istraživačkih i znanstveno-nastavnih polja i područja, kao i spram drugih domaćih i inozemnih visokih učilišta, na pretpostavci kompatibilnosti odnosno komplementarnosti programa. 2. 5. Uvjeti za upis: Na studij se mogu upisati polaznici/e s diplomom filozofije (iznimno i s diplomom drugih relevantnih struka, ukoliko polože razlikovni ispit (differential exam) na razini diplomskog ispita odnosno na razini magisterija po studijskom sustavu od 2005. godine) ili prilože dvije obrazložene preporuke istaknutih stručnjaka iz područja filozofije, s prosječnom ocjenom stručnih predmeta 4.00 i više (ili s objavljenim znanstvenim i stručnim radovima i s obrazloženom preporukom kvalificiranih stručnjaka), te s položenim ispitom dva strana jezika (ili visokoškolskom diplomom stranog jezika; drugi strani jezik mora se položiti najkasnije do upisa u III. semestar doktorskog programa). Magistri/e znanosti iz polja filozofije koji su naslov stekli po sustavu do 2005. mogu se na temelju položenog razredbenog ispita (qualification exam) upisati u V. semestar, a ukoliko je magisterij stečen iz nekog srodnog polja ili drugog kompatibilnog područja, nužan je i razlikovni ispit (koji se može nadomjestiti objavljenim izvornim radovima u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom). 2. 6. Kriteriji odabira polaznika temelje se na vrsnoći i perspektivnosti kandidata, a dokazuju se uspjehom u diplomskom studiju, priređenim ili objavljenim stručnim i znanstvenim radovima, te, po potrebi, provjerom znanja i sposobnosti pristupnika/ca pomoću razredbenih i razlikovnih ispita. 2. 7. Kompetencije: Stjecanjem doktorata znanosti kandidati su osposobljeni za: 1. samostalno izvođenje nastave na stručnim i preddiplomskim studijima iz grana odnosno interdisciplinarnih područja za koje su u doktorskom studiju kvalificirani, 2. sudjelovanje u najsloženijim poslovima javnog života koji zahtijevaju visoku razinu kvalificiranosti (mediji, izdavačka djelatnost, strategija razvoja, itd.), 3. uz dodatno postdoktorsko usavršavanje kandidati stječu mogućnost izbora u znanstveno-nastavna i znanstvena zvanja, čime se kvalificiraju za samostalno izvođenje nastave na svim razinama te za kvalificiranu suradnju u istraživačkim projektima i vodstvo znanstveno-istraživačkih projekata i programa. Zapošljavanje završenih studenata izgledno je u visokom obrazovanju (javni i privatni sektor), u znanstveno-istraživačkim institutima (kako institutima usmjerenima na filozofiju, tako i onima interdisciplinarnog i multidisciplinarnog karaktera), u najzahtjevnijim segmentima predsveučilišnog obrazovanja (posebice u privatnom sektoru), te u razvojnim programima u javnom i privatnom sektoru.

4

3. OPIS PROGRAMA 3. 1. Struktura i organizacija studija: Studij organizira i vodi Vijeće doktorskog studija, koje čine svi nastavnici na studiju, te predstavnici studenata. Studij saziva voditelj/ica studija ili zamjenik/ca voditelja/ice. Izvršne dužnosti obavljaju voditelj/ica, njegov/njezin zamjenik/ca i osobe koje oni ovlaste. Studij je organiziran u šest semestara. U prvom semestru svakom studentu/ici imenuje se studijski savjetnik/ica, koji/a svoju funkciju vrši do imenovanja mentora/ice i stoji studentu na raspolaganju u vezi s orijentacijskim problemima (izbor mentora, teme, budućeg istraživanja, itd.). Studentu/ici poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija filozofije obvezno se imenuje mentor/ica pri čemu će se, prema mogućnostima, voditi računa o želji studenta. Mentor odgovara za konsultacijsko-znanstvenoistraživački rad studenta i pomaže studentu u pripremi teme i u izradi doktorskog rada. Mentor se bira u II. semestru studija. Mentor studentu je nastavnik izabran u znanstveno-nastavno ili odgovarajuće znanstveno zvanje, a imenuje ga Vijeće poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija filozofije. U prvom i drugom semestru održavaju se predavanja i seminari iz svih predmetnih odnosno problemskih područja (u prvom semestru studenti biraju ukupno 30 sati predavanja, u drugom ukupno 30 sati seminara). U izvođenju nastave uz nastavnike navedene u tč. 4. poglavlja «Uvjeti izvođenja studija» sudjeluju i pozvani vanjski predavači. Najkasnije do početka drugog semestra studenti/ce biraju mentora/icu, s kojim/om dogovaraju temu seminarskog rada. U slučaju izrazitije interdisciplinarnosti teme ili druge opravdane potrebe uz mentora se može odrediti i ko-mentor. Full time studenti imaju najmanje 20, a part time studenti najmanje 10 sati konzultacija s mentorom. Seminare u pravilu vode po dva nastavnika. Na seminarima u II. semestru studenti/ce izlažu seminarske radove, koje ocjenjuju dva nastavnika. Nakon završetka nastave u II semestru organizira se skupni strogi ispit, iz jednog od predmetnih područja, prema odluci mentora/ice, pred povjerenstvom od najmanje dva nastavnika, od kojih je jedan mentor. Literatura za ispit određuje se u dogovoru s mentorom i u principu je povezana s temom seminarskog rada u drugom semestru te s temom budućeg kvalifikacijskog rada. U trećem semestru studenti/ice u dogovoru s mentorom definiraju temu istraživanja. Full time studenti su obvezni da od III. do VI. semestra najmanje jednom mjesečno (četiri puta u semestru) podnesu pisano izvješće o dosadašnjim rezultatima njihova istraživanja, a part time studenti najmanje dva puta po semestru. Pored toga obvezni su i na 20 sati mentorskih konzultacija s mentorom i/ili ko-mentorom po semestru. Part time studenti mogu konzultacije obavljati i elektronskom on line komunikacijom. Najmanje jednom u III. semestru ili nekom višem semestru dužni su da na seminaru u okviru doktorskog studija ili u okviru završnih semestara preddiplomskog odnosno pohađanje diplomskog studija izlože neke relevantne aspekte rezultata dosadašnjih istraživanja. Uspješnost istraživanja ocjenjuje studentska zajednica, a verificira povjerenstvo koje se sastoji od mentora i još najmanje jednog nastavnika. Izlaganje na seminaru part time studenti mogu zamijeniti javnim publiciranjem tih rezultata (u znanstvenom časopisu, zborniku ili na web stranici). Uspješnost izlaganja ocjenjuje povjerenstvo u sastavu kao i u prethodnom slučaju.

5

Nakon IV. semestra studenti su dužni izraditi kvalifikacijski rad, tematski vezan uz dosadašnje rezultate istraživanja (opsega od 60.000 do 75.000 slovnih znakova), koji uz mentora ocjenjuje još jedan nastavnik. Nakon petog semestra studenti su dužni u dogovoru s mentorom definirati temu doktorske disertacije te prirediti sinopsis. Upisom u VI. semestar stječu pravo na prijavu naslova disertacije. Disertacija se ocjenjuje i javno brani na temelju standardnih kriterija. Tročlano povjerenstvo, u kojemu mentor ne može biti predsjednik, a najmanje jedan član/ica mora biti s druge znanstvene ili znanstveno –nastavne institucije donosi odluku može li se prihvatiti naslov i je li rad izvorni doprinos filozofiji odnosno interdisciplinarnom istraživanju utemeljenom na filozofiji ili organski povezanom s filozofijom. Od III. semestra nadalje od studenata se očekuje da publiciraju svoje radove, kako one koji su izravan rezultat istarživanja, tako i onih koji spadaju u kontekst istraživanja ili su dio predradnji nužnih za istraživanje. 3. 2. Predmeti: Predmeti odnosno problemska područja diferenciraju se po granama i problematikama interdisciplinarnih istaživanja (detaljnije u tč.3. 4). Na temelju dva jednakopravna kriterija, istraživačkog angažmana i uspješnosti dodjeljuju se ECTS-bodovi:

Redni broj i naziv studijske obveze Semestar Sati ECTS 1. pohađanje predavanja u prvom semestru 1 30 10 2. izbor mentora i prihvaćanje teme seminarskog rada 1 5 3. pohađanje seminara u drugom semestru 2 30 5 4. aktivnost na seminaru 2 30 5 5. obranjen seminarski rad u drugom semestru 2 20 6. položen skupni ispit nakon drugog semestra 2 10 7. pozitivno ocijenjeno izvješće o dosadašnjim rezultatima istraživanja

2-6 5

8. pozitivno ocijenjen kvalifikacijski rad 4 10 9. izlaganje dosadašnjih rezultata istraživanja na seminaru 2-6 10 10. položen ispit iz drugog stranog jezika 1-4 10 11. objavljen ili za objavljivanje prihvaćen izvorni znanstveni članak na svjetskom jeziku u časopisu s međunarodnom recenzijom

1-6 20

12. objavljen ili za objavljivanje prihvaćen izvorni znanstveni članak na hrvatskom ili nekom drugom jeziku jeziku u časopisu s međunarodnom recenzijom

1-6 15

13. objavljen ili za objavljivanje prihvaćen izvorni znanstveni članak u drugom znanstvenom ili stručnom časopisu

1-6 10

14. objavljen ili za objavljivanje prihvaćen stručni članak u

časopisu s međunarodnom recenzijom 1-6 8

15. objavljen ili za objavljivanje prihvaćen stručni članak u drugom časopisu

1-6 4

6

16. rad objavljen na web stranici 1-6 5 17. rad objavljen na web stranici, ukoliko ima dvije kvalificirane recenzije

1-6 14

18. sudjelovanje referatom na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji

1-6 12

19. sudjelovanje referatom na konferenciji s međunarodnim sudjelovanjem

1-6 8

20. sudjelovanje referatom na domaćoj znanstvenoj ili stručnoj konferenciji ili na okruglom stolu

1-6 4

21. dinamika istraživanja verificirana na konzultacijama 3-6 do 5 22. sudjelovanje u pripremi domaće ili međunarodne konferencije ili okruglog stola

1-6 3

23. sudjelovanje u uređivanju znanstvene publikacije 1-6 3 24. bodovi preneseni s predmeta koje su studenti u dogovoru s mentorom izabrali s drugog doktorskog programa

1-6 do 5

25. prihvaćen sinopsis disertacije 6 10 26. predaja pregledanog i uvezanog rukopisa disertacije za postupak obrane

6 20

Redni broj i naziv studijske obveze Semestar Sati ECTS Napomena: u prvom semestru mogu se vrednovati i ranija postignuća od tč. 10. do tč. 20.

Za prijelaz u viši semestar potrebno je skupiti 30 bodova. Uvjetni upis moguć je s najmanje 20 ECTS bodova, a razliku bodova student treba nadoknaditi u sljedećem semestru. No, ne mogu se iz drugih izvora nadomjestiti sljedeći uvjeti: Izbor mentora i prihvaćanje teme – uvjet za upis u II. semestar, Obranjen seminarski rad u drugom semestru i položen skupni ispit nakon drugog semestra, te položen ispit iz drugog stranog jezika – uvjeti za upis u III. semestar, Najmanje jedno pozitivno ocijenjeno izvješće o dosadašnjim rezultatima istraživanja – uvjet za upis u IV. semestar, Pozitivno ocijenjen kvalifikacijski rad –uvjet za upis u V. semestar, Najmanje tri pozitivno ocijenjena izvješća o dosadašnjim rezultatima istraživanja i najmanje 4 boda stečena na temelju tč. od 10. do 20.– uvjeti za upis u VI. semestar. Višak bodova može se prenositi u sljedeći semestar, ali tako stečeni bodovi ne mogu nadomjestiti gornje uvjete. 3. 3 Obvezatne aktivnosti: Full time studenti su dužni prisustvovati predavanjima i biti aktivni na seminarima u I. odnosno II. semestru, kao i uredno sudjelovati na mentorskim konzultacijama, te na seminaru javno izlagati rezultate svojih istraživanja. Svi studenti su dužni ispunjavati uvjete koji se traže za prijelaz u viši semestar. Ostale aktivnosti nisu obvezatnog karaktera.

7

3. 4 a) Opće i specifične kompetencije koje se stječu kroz pojedine predmete i/ili module: Poslijediplomski doktorski studij filozofije zamišljen je kao znanstveni studij, što podrazumijeva da je njegov cilj stjecanje pozitivnih znanja i vještina karakterističnih za vrhunski znanstveni rad (tj. istraživačka, prikazivačka, analitička, eksplanatorna, interpretativna, kritička i aplikativna sposobnost) i one vrijede za koncepciju ovoga studija u cjelini i u svakom pojedinom segmentu. Specifične kompetencije ovise o području istraživanja, a koncepcija studija je zamišljena tako da studenta/studenticu potiče na pristup koji, ovisno o području interesa, integrira idejno-povijesni, analitičko-interpretativni i aplikativni aspekt istraživanja. b) Bodovna vrijednost predmeta (ECTS): Bodovna vrijednost izražena je za različite oblike rada studenta/studentice u prethodnoj točki 3. 2 a sukladno oblicima nastave i drugim aktivnostima studenata u različitim fazama doktorskog studija. c) Oblici nastave: Predavanja, seminari, kolokviji, individualne konzultacije; okrugli stolovi, konferencije. d) Literatura koja se odnosi na navedena predmetna područja praktički je neograničena, obuhvaćajući kako djela na svim značajnijim jezicima, tako i sve discipline i epohe te većinu teorijskih orijentacija. Također, nepredvidiva je količina, vrste i kakvoća djela koja će se u međuvremenu pojaviti i koja će u srazmjeru s svojom relevantnošću biti uključena u predmetna polja istraživanja. Nadalje, poslijediplomski doktorski studij filozofije zamišljen je kao individualni istraživački rad pa otud izbor literature u visokoj mjeri ovisi o interesima i o sposobnosti pronalaženja relevantne literature samog studenta/studentice. Stoga je nemoguće dati čak i samo okvirni popis literature; minimalan popis danas relevantnih radova za navedena područja zahtijevao bi nekoliko stotina stranica. e) Način polaganja ispita i oblici provjere znanja: Usmeni ispit, pismeni izvještaji o radu na primarnoj literaturi, seminarski radovi različitog oblika i zahtjevnosti ovisno o fazi studija. f) Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula: sukladno tč. 4. 11. g) Okvirni sadržaj predmeta i/ili modula: Prikaz sadržaja predmeta i modula odražava kompetencije i/ili aktualna istraživanja nastavnika Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta i predviđenih suradnika na poslijediplomskom doktorskom studiju s drugih partnerskih institucija ili drugih eminentnih stručnjaka. Popis istraživačkih polja i

8

specijalnih tema nije konkluzivan. Budući da je doktorski studij filozofije zamišljen kao individualno istraživački, repertoar istraživačkih polja ovosi u znatnoj mjeri o istraživačkom interesu polaznika studija i njihovoj sposobnosti za otkrivanje i formuliranje relevantnih novih problema i otvaranje novih polja. NASTAVNIK (samo ime i prezime): BRANKO DESPOT

NASLOV PREDMETA / MODULA: FILOZOFIJA POVIJESTI FILOZOFIJE

VRSTA PREDMETA / MODULA: Specijalistički ECTS BODOVI: 5 JEZIK: HRVATSKI

TRAJANJE:

20 10 sati

SEMESTAR: I, II

STATUS: izborni

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X predavanja x seminari vježbe 20 sati 10 sati sati

UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA FILOZOFIJE PREMA OPĆIM I SPECIJALNIM UVJETIMA ZA UPIS, SPOSOBNOST ČITANJA NAJKOMPLEKSNIJE FILOZOFSKE LITERATURE NA NJEMAČKOM, FRANCUSKOM ILI NEKOM DRUGOM SVJETSKOM JEZIKU

SADRŽAJ:

Program iz predmeta Povijesti filozofije u poslijediplomskom doktorskom studiju namijenjen je s jedne strane sistematskim problemima jedne filozofije povijesti filozofije, a s druge strane, on obuhvaća historijske teme pojedinih razdoblja u razvoju filozofije. U prvu skupinu spadaju pitanja filozofije kao tipa mišljenja (njezine biti, uvjeta njezine mogućnosti i njezine samorefleksije); istraživanja se vode, s jedne strane, načelom nužnosti stvarnog i metodskog razlikovanja povijesti i historije, s druge strane, idejom metodo-logike povijesti te pitanjem o povijesnosti povijesti i filozofičnosti filozofije. Istraživanja ciljaju na ono filozofijsko povijesti same. Određuju je pitanja je li uopće filozofijska povijest filozofije moguća, što jest i može biti nefilozofijska (znanstveno-historijska) povijest filozofije. Program predviđa filozofijsko-refleksivne teme najvišeg ranga: (1) “filozofije filozofije”, (2) sloboda kroz filozofiranje, (3) filozofija kao sistem, (4) filozofija kao jezik. U drugu skupinu pitanja, koja se shvaćaju samo uvjetno kao historijska pitanja filozofije, spadaju teme u rasponu od antičke preko moderne i suvremene filozofije. One se orijentiraju kako prema filozofskim osobama tako i prema pojedinim apektima njihova “sistematskog učenja”, koja se sagledavaju kako u svome idejno-historijskom kontekstu tako i s obzirom na tragove, utjecaje i rekonceptualizacije motiva filozofije u suvremenosti. Primjerci tematskih istraživanja od posebne važnosti: Platon i platonizam, Platon i Marx (ideja ozbiljenja filozofije), Aristotelova logika bitka, Aristotelov pojam predodžbe (phantasia), specijalna pitanja skolastičke filozofije i renesansne filozofije prirode (uključujući posebice hrvatsku filozofsku baštinu), sve do suvremenih filozofskih paralela (Heidegger-Hartmann).

9

CILJ/KOMPETENCIJE:

Stjecanje sposobnosti za filozofsku autorefleksiju u idejno-povijesnoj perspektivi i za refleksiju odnosa filozofije s drugim oblicima diskurzivne racionalnosti (posebno filozofske i znanstveno-teorijske).

NAČIN RADA: Predavanja s diskusijom, seminarske sjednice s izlaganjem studenata, seminarska diskusija,

individualni razgovori na konzultacijama

NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA: Usmeni ispit u predviđenoj fazi studija, pisani radovi tokom studija.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

Provjera kontinuiranog rada studenta, konzultacije, anketni upitnici za evaluaciju rada u kolegiju od strane studenata

OBVEZATNA LITERATURA:

Literatura se izabire iz nasljeđa kapitalnih djela povijesti filozofije, a određuje se prema tematici predavanja u pojedinom ciklusu poslijediplomskog doktorskog studija filozofije i prema preferencijama polaznika studija.

DOPUNSKA LITERATURA:

Literatura se odabire iz repertoara suvremenih djela o filozofiji povijesti filozofije te suvremenih istraživanja-monografija o pojedinim temama iz historije filozofije, sukladno aktualnim istraživanjima predavača i usmjerenju polaznika studija.

NASTAVNIK (samo ime i prezime): GORAN ŠVOB

NASLOV PREDMETA / MODULA: LOGIKA


TRAJANJE:

15 15 sati

SEMESTAR: I, II

STATUS: izborni

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X

Predavanja X seminari vježbe

15 sati 15 sati sati

UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA FILOZOFIJE PREMA OPĆIM I POSEBNIM UVJETIMA ZA PRISTUP STUDIJU, ZNANJE ENGLESKOG JEZIKA

10

SADRŽAJ:

Predmet logika u poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije predviđa istraživanje u visoko specijalističkim temama koje su zastupljene u suvremenim diskusijama o logici i njezinoj vezi s najbližim disciplinama (analitička filozofija znanosti, analitička epistemologija i filozofija jezika). Program obuhvaća sljedeća problemska područja: — Potraga za objašnjenjem: abdukcija u logici, filozofiji znanosti i umjetnoj inteligenciji — Problem istine u suvremenoj filozofiji — Smisao i perspektive neologicizma — Ideja strukturalnog izomorfizma kao temelj teorije značenja i filozofije jezika — Logički pluralizam i pitanje znanstvene metode — Logičko-filozofski temelji umjetne inteligencije — Temporalne logike i filozofski problem vremena — Teorija izračunljivosti i suvremena lingvistika — Primjena teorije igara u suvremenoj logici — Relevantnost epistemičkih logika u spoznajnoj teoriji — Logika, jezik misli i prikaz znanja — Relevantnost Goedelovog teorema nepotpunosti za spoznajnu teoriju i filozofiju znanosti

CILJ/KOMPETENCIJE:

Stjecanje specijalističke kompetencije najvišeg ranga u logici i srodnim područjima; razvoj analitičkog pristupa u filozofiji općenito.

NAČIN RADA: Predavanja, seminarski rad (izlaganja studenata i diskusija), pismeni radovi različitog tipa

(izvještaji, referati, članci)

NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA: Usmeni ispit u propisanoj fazi studija, pregled pismenih radova,

konzultacije


Nadgledanje kontinuiranog rada studenata i redovitosti izvršavanja obaveza (ispit, pismeni radovi), konzultacije, anketni obrasci za evaluaciju od strane studenata


Obvezna literatura obuhvaća primarna kapitalna djela iz logike i srodnih disciplina, a propisuje se prema tematici konkretnog kolegija u aktualnom ciklusu studija.


Dopunska literatura obuhvaća relevantna djela suvremenih autora, a određuje se prema tematici konkretnih kolegija u aktualnom ciklusu studija i u skladu s individualnim istraživačkim interesima polaznika studija.

11

NASTAVNICI (samo ime i prezime): GORAN ŠVOB/Davor Lauc

NASLOV PREDMETA / MODULA: FILOZOFIJA ZNANOSTI


TRAJANJE:

15 15 sati

SEMESTAR: I, II

STATUS:

IZBORNI

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: Predavanja seminari vježbe 15 sati 15 sati sati

UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA PREMA OPĆIM I POSEBNIM UVJETIMA PRISTUPA STUDIJU

SADRŽAJ:

Program obuhvaća sadržaje filozofije znanosti koji se najizravnije tiču njezinog odnosa s logikom i metodološkim utemeljenjem znanosti. Primjerci konkretnih istraživačkih polja odražavaju te interferencije: — Potraga za objašnjenjem: abdukcija u logici, filozofiji znanosti i umjetnoj inteligenciji: ovo istraživanje po svojoj je prirodi povezano s teorijama eksplanacije u filozofiji znanosti i komputacijskim teorijama promjene vjerovanja u istraživanjima umjetne inteligencije. — Problem istine u suvremenoj filozofiji: obuhvaćen je širok raspon koncepcija, od teorije koherencije, preko logicističkih ili eidetskih teorija, aksiološke teorije, ontološke teorije, poimanja istine kao aletheia, semantičkih teorija istine, pa do performativne teorije. Prihvaćanje pojedine koncepcije ima i izravan utjecaj na modalitete interdisciplinarne suradnje između filozofije i posebnih znanosti, ali i na metodološko utemeljenje bilo kojega istraživanja u svim znanstvenim područjima. — Logički pluralizam i pitanje znanstvene metode: pitanje postojanja jedne „prave“ logike ili više alternativnih logike – logički monizam i logički pluralizam. Pitanje znanstvene metode i znanstvenih metoda – pluralizam znanstvenih metoda. Logika i znanstvena metoda. Problem logičkog pluralizma i pluralizma znanstvenih metoda.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Stjecanje specijalističke kompetencije najvišeg ranga u filozofiji znanosti; razvoj analitičkog pristupa u filozofiji općenito.

NAČIN RADA: Predavanja, seminarski rad (izlaganja studenata i diskusija), pismeni radovi različitog tipa

(izvještaji, referati, članci)

NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA: Usmeni ispit u propisanoj fazi studija, pregled pismenih radova,

konzultacije.


Nadgledanje kontinuiranog rada studenata i redovitosti izvršavanja obaveza (ispit, pismeni radovi), konzultacije, anketni obrasci za evaluaciju od strane studenata

12


Obvezna literatura obuhvaća primarna kapitalna djela iz logike i srodnih disciplina, a propisuje se prema tematici konkretnog kolegija u aktualnom ciklusu studija.


Dopunska literatura obuhvaća relevantna djela suvremenih autora, a određuje se prema tematici konkretnih kolegija u aktualnom ciklusu studija i u skladu s individualnim istraživačkim interesima polaznika studija.

NASTAVNIK (samo ime i prezime): BORISLAV MIKULIĆ

NASLOV PREDMETA / MODULA: EPISTEMOLOGIJA

VRSTA PREDMETA / MODULA: Specijalistički ECTS BODOVI: 5 JEZIK: hrvatski

TRAJANJE:

15 15 sati

SEMESTAR: I, II

STATUS: izborni

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X Predavanja X seminari vježbe 15 sati 15 sati sati

UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA, SPOSOBNOST ČITANJA TEKSTOVA BAREM NA ENGLESKOM (PREPORUČEN NJEMAČKI I FRANCUSKI)

SADRŽAJ:

Osim tradicionalne teorije spoznaje u smislu porijekla, karaktera, tipova i stupnjeva znanja, istraživačko polje epistemologije obuhvaća teorijski složeniju problematiku u rasponu od definitornih i opravdavajućih teorija znanja (individualističkog ili socijalnog karaktera) do filozofija znanosti i, osobito, epistemologije u smislu sintetizirajuće teorije racionalnog istinosnog diskursa, njegove konstitucije, funkcije i odnosa prema drugim diskurzivnim tvorbama (mitske, znanstveno-fikcionalne, literarne, religijske, etičke, političke i ideološke naracije) kao i prema samom mediju znanja (prirodni, tehnički, socijalno-institucionalni). Otud opseg interesa u epistemologiji obuhvaća kako istraživanja o problematici spoznaje u idejno-povijesnom smislu, tako i suvremena sistematska istraživanja različite teorijske provenijencije (jezično-filozofske, fenomenološke, semiološke, znanstveno-filozofske, socijalno-filozofske) i iz različitih tradicija i teorijskih kultura (anglosaksonske, francusko-epistemološke, hermeneutičke, marksističke) koje teže sintetskom, multidisciplinarnom i kritičkom poimanju fenomena znanja u negovim različitim oblicima i karakterima i njegovu posredovanju s drugim sistematskim i praktičkim područjima (obična znanja, umijeća, umjetnička proizvodnja, jezik, mediji, znanost, ideologija). U okviru poslijediplomskog doktorskog studija filozofije na Filozofskom fakultetu predmet epistemologija favorizira istraživanja o temama iz suvremene socijalne epistemologije u njezinim dodirnim područjima s različitim filozofskim teorijama društvenosti i modusa proizvodnje znanja, kako su prisutni u recentnim diskusijama analitičke i «kontinentalne» provenijencije (uključujući psihoanalitičke doprinose):

13

— Jezici znanja (materijalističke filozofije jezika, diskursa i medija; retoričnost jezika i spoznavanje; nova retorika i filozofija znanosti; produktivni karakter u odnosu između izraza, značenja i smisla; medij kao poruka i poruka kao medij) — Transverzalni epistemološki obrasci/ Razmjena koncepata između prirodnih i humanističkih znanosti i mogućnost posebne uloge filozofije — Epistemološke granice između znanja i vjerovanja danas/ Jedinstvenost vs pluralnost standarda znanstvenog diskursa — Autonomija i sloboda istraživanja vs. “bezgranične mogućnosti” tehnoznanosti/ Kreativnost istraživača, pragmatička racionalnost i etička odgovornost znanstvenikâ kao globalne društvene elite

CILJ/KOMPETENCIJE:

Razviti sposobnost za objedinjavanje i produbljavanje opće teorijske i pojmovno-kritičke perspektive filozofije s konkretnim istraživačkim poljima; potaknuti istraživanja koja su usmjerena na identifikaciju, rasvjetljavanje, interpretaciju i rekonceptualizaciju odnosa između različitih sektora znanosti i njihova doprinosa razumijevanju transepistemoloških aspekata ljudskih odnosa (izražavanje, inersubjektivno priznavanje, sloboda, emancipacija).

NAČIN RADA: (1) Predavanja specijalističkog karaktera; (2) seminarski rad na zahtjevnim tekstovima

tradicije i suvremenosti ili posve suvremenim-aktualnim tematskim diskusijama.

NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA: Pisani radovi (izvještaji o lektiri, seminarski referati, članci-

publikacije)


PRAĆENJE KONTINUITETA I KVALITETE RADA STUDENATA, KONZULTACIJE TOKOM SEMESTRA, ANKETNI OBRASCI ZA EVALUACIJU RADA OD STRANE STUDENATA.


Standardni repertoar obavezne literature obuhvaća klasična, moderna i suvremena filozofsko-teorijska djela iz područja epistemologije spoznaje, znanja i znanosti, te teorija racionalnosti, istinitosti i znakovnosti mišljenja.

Studenti biraju po jedno djelo karakteristično za epohu filozofije ovisno o svojim preferencijama i jezičnim kompetencijama.


Literatura se određuje ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija te o specifičnim istraživačkim interesima polaznika studija.

Repertoar obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge tematici filozofske epistemologije i/ili njezinog odnosa sa srodnim disciplinama u filozofiji i izvan filozofije

14

NASTAVNICI(samo ime i prezime): LINO VELJAK / Pavel Gregorić

NASLOV PREDMETA / MODULA:

SUVREMENI PROBLEMI TEORIJSKE FILOZOFIJE: METAFIZIKA, ONTOLOGIJA, FILOZOFIJA UMA

VRSTA PREDMETA / MODULA: SPECIJALISTIČKIi ECTS BODOVI: 5 JEZIK: Hrvatski

TRAJANJE:

20 10 Sati

SEMESTAR: I, II

STATUS: Izborni


predavanja X seminari vježbe


UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA, SPOSOBNOST ČITANJA TEKSTOVA NA STRANIM JEZICIMA

SADRŽAJ:

Na poslijediplomskoj razini produbljeno se problematiziraju temeljne kontroverzije u suvremenoj teorijskoj filozofiji (metafizika, njezini različiti oblici profiliranja, kritika metafizike). U tom sklopu postavlja se i pitanje o ontologiji, tematizira se njezin odnos spram drugih filozofijskih disciplina (uključujući i problematičnost same disciplinarne razdiobe filozofije: tendencije nadmašivanja fragmentarizacije filozofije i uspostavljanja interdisciplinarnosti i u odnosu na druge oblike ljudskog znanja, duhovnosti i misaonosti). Na temelju analize glavnih smjerova pristupa tzv. teorijskoj srži filozofije u okviru današnje filozofijske produkcije, vrednuju se interpretacijski sporovi, kao i kriteriji njihova prosuđivanja. Pokušaj odgovora na pitanje: Zašto su antimetafizičke pozicije najčešće po svojoj naravi i same oblici metafizike? Argumentacija za moguće odgovore na pitanje: Je li uopće moguća filozofija bez metafizike? U tom sklopu oblikuju se i pitanja o svijesti (koja obuhvaćaju osnovna obilježja svijesti, teorije svijesti), mentalnim aktivnostima i vrstama mentalnih sadržaja, identitetu (uključujući napose i osobni identitet), drugim umovima, drugim vrstama umova, umjetnoj inteligenciji, itd.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Svrha je da studenti/ice steknu bazične pretpostavke za filozofijska istraživanja u području teorijske filozofije, tako što će se snalaziti u veoma heterogenoj recentnoj i aktualnoj filozofijskoj produkciji, prepoznajući tipove usmjerenja i steći sposobnost kritičkog kompariranja i međusobnog prevođenja raznih filozofskih žargona. Poseban je naglasak na njihovu osposobljavanju za korištenje sadržaja, metoda i tema teorijske filozofije u interdisciplinarnim istraživanjima.

NAČIN RADA: 1) Predavanja specijalističkog karaktera u I. semestru; (2) seminarski rad na suvremenim-aktualnim

tematskim diskusijama u II.semestru, uključujući i analizu paradigmatskih slučajeva (case study). NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA: Pisani radovi (izvještaji o lektiri, seminarski referati, članci-publikacije)

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA: ANKETNI OBRASCI ZA EVALUACIJU RADA

15


Nastavnici daju popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija.

Literatura obuhvaća ona klasična djela koja su nužna za produbljeno razumijevanje aktualnih kontroverzija teorijske filozofije, kao i suvremene priloge tematici u kontekstu njezinog odnosa s drugim disciplinama te s interdisciplinarnim istraživanjima.


Nastavnici daju prošireni popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija, a s obzirom na jezične kompetencije i istraživačke interese studenta/ice.

Repertoar obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge problemima teorijske filozofije u kontekstu njihova odnosa s drugim teorijskim te s praktičkim filozofijskim disciplinama kao i s interdisciplinarnim istraživanjima.

NASTAVNIK (samo ime i prezime): Hotimir Burger

NASLOV PREDMETA / MODULA: PROBLEMI FILOZOFSKE ANTROPOLOGIJE

VRSTA PREDMETA / MODULA: Specijalistički ECTS BODOVI: 5 JEZIK: Hrvatski

TRAJANJE:

10 20 sati

SEMESTAR: I, II

STATUS: izborni


Predavanja X seminari Vježbe



SADRŽAJ:

Odnos filozofske antropologije spram ostalih filozofskih disciplina i spram empirijskih antropologija (biologijske, socijalne, kulturne itd.) te spram humanističkih i društvenih znanosti. Spoznaja čovjeka i (samo)razumijevanje čovjeka. Problem biti i prirode čovjeka, antiobjektivizam filozofske antropologije, te njen praktički smisao. Pojam čovjeka i slike čovjeka u povijesti filozofije (antičko-grčko, srednjovjekovno i novovjekovno razumijevanje čovjeka) i u različitim kulturama. Kantova uloga u razvoju antropologijskoga mišljenja. Konstitucija filozofske antropologije krajem 19. st. i u 20. st. i drugih. Pojmovi subjekta i povijesnosti, jezika i društvenosti, tjelesnosti, igre, duha i kulture i drugo. Filozofija čovjeka, filozofska antropologija, suvremena filozofija i antropologijsko mišljenje. Uvodni pregled razvoja hermeneutike. Fenomenologija i hermeneutika kao metode razumijevanja problematike čovjeka. Utjecaj filozofije života na hermeneutiku i antropologiju (Dilthey). Elaboracija i kritika Heideggerove, Plessnerove i Gadamerove filozofije s posebnim osvrtom na probleme filozofske antropologije i hermeneutike. Heideggerova hermeneutika tubitka: egzistencijali i kategorije, autentična i neautentična egzistencija, vremenost i konačnost tubitka, briga, smrt, problem subjekta. Heideggerova kritika ideje antropologije. Konstituiranje hermeneutike kao filozofske antropologije u Plessnera: čovjek i stupnjevi

16

organskog, pozicionalnost ekscentrične forme, antropološki zakoni. Povijesnost razumijevanja, jezik i hermeneutičko iskustvo (Gadamer). Zaokruživanje problematike suvremenim teorijama (Habermas, Apel, Ricoeur). Tumačenje Drugoga sa stajališta filozofske i kulturne antropologije. Granice razumijevanja i problem čovjekova određenja. CILJ/KOMPETENCIJE:

Sistematizacija i produbljivanje znanja o filozofiji čovjeka. Upoznavanje studenata/ica sa suvremenim filozofskim diskusijama na temu čovjeka (interdisciplinarni pristup). Razvijanje vještina uočavanja i kritičkog formuliranja problema kao i metodoloških kompetencija nužnih za interdisciplinarna istraživanja. Poticanje na produbljenije razvijanje kompetencija filozofskog mišljenja.

NAČIN RADA: Predavanja u I semestru i seminari u II semestru

NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA: pisani radovi, izvještaji o literaturi


KONZULTACIJE TIJEKOM SEMESTRA, ANKETNI OBRASCI ZA EVALUACIJU RADA


Nastavnik definira popis obvezatne literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija.

Popis obuhvaća relevantne klasične i suvremene priloge filozofskoj antropologiji u kontekstu njezinog odnosa sa srodnim disciplinama i posebice s interdisciplinarnim istraživanjima.


Nastavnik daje popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija, studentskoj jezičkoj kompetenciji, kao i istraživačkim interesima studenata/ica.

Popis se odnosi na relevantne suvremene i recentne priloge tematici filozofske antropologije i/ili njezinog odnosa sa srodnim disciplinama u filozofiji i izvan filozofije.

17

NASTAVNIK (samo ime i prezime): Ante Čović

NASLOV PREDMETA / MODULA: ETIKA I BIOETIKA

VRSTA PREDMETA / MODULA: Uvodni ECTS BODOVI: 5 JEZIK: Hrvatski

TRAJANJE:

15 15 Sati

SEMESTAR: I, II

STATUS: Izborni





SADRŽAJ:

Problematika se izlaže uz preplitanje povijesnog i problemskog pristupa na taj način da se na mjestima uobličavanja ključnih etičkih kategorija povijesni slijed u izlaganju proširuje problemskim ekskursima. Etički smjerovi u novijoj i suvremenoj filozofiji predstavljaju središte filozofske refleksije kojoj su posvećena ova predavanja u prvom i seminari u drugom semestru. Poseban naglasak posvećuje se pitanjima bioetike, pa se tematiziraju: metodološka posebnost i narav bioetike; predmetno područje bioetike; bioetička institucionalizacija i edukacija; odnos bioetike i filozofije. Pitanja bioetike fokusiraju se također i na određene ilustrativne i paradigmatske slučajeve (case studies). CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je da se studente/ice uputi u argumentacijske sklopove i dijaloške antiteze u kojima su se artikulirali i artikuliraju temeljni etički pojmovi i stavovi. Poseban je naglasak na njihovom produbljenom upoznavanju s interdisciplinarnim i pluriperspektivnim pristupom moralnim pitanjima što proizlaze iz znanstveno-tehnološkog napredovanja suvremene civilizacije, a fokusiraju se u kategoriji života u njegovoj cjelovitosti, te da ih se osposobi za samostalno argumentiranje i orijentaciju u ključnim dilemama suvremenog čovječanstva, kao i za istraživački rad utemeljen na interdisciplinarnom pristupu. NAČIN RADA:

1) Predavanja specijalističkog karaktera u I. semestru; (2) seminarski rad na suvremenim-aktualnim tematskim diskusijama u II.semestru, uključujući i analizu paradigmatskih slučajeva (case study).

NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA:

Pisani radovi (izvještaji o lektiri, seminarski referati, članci-publikacije)


18


Nastavnik daje popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija.

Literatura obuhvaća relevantna klasična djela, kao i suvremene priloge tematici u kontekstu njezinog odnosa sa srodnim disciplinama i posebice s interdisciplinarnim istraživanjima.


Nastavnik daje prošireni popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija, a s obzirom na jezične kompetencije i istraživačke interese studenta/ice.

Repertoar obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge problematici etike i bioetike u kontekstu njihova odnosa sa srodnim disciplinama i posebice s interdisciplinarnim istraživanjima.

NASTAVNICI(samo ime i prezime): ŽARKO PUHOVSKI, GVOZDEN FLEGO

NASLOV PREDMETA / MODULA: PROBLEMI PRAKTIČKE FILOZOFIJE: DRUŠTVO, POLITIKA, PRAVO


TRAJANJE:

1515 Sati

SEMESTAR: I, II

STATUS: Izborni


Predavanja X Seminari vježbe


UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA, SPOSOBNOST ČITANJA TEKSTOVA BAR NA ENGLESKOM I JOŠ JEDNOM STRANOM JEZIKU

SADRŽAJ:

Razne i različite, međusobno konkurirajuće koncepcije društva na djelu su od samih početaka rasprava o tom pojmu. Npr. određuju li pojedinci cjelinu društva i zajednice koje tvore ili pak cjelina povratno i presudno određuje pojedince, jesu li ljudske udruge zasnivane na "volji svih", shodno Lockeovim viđenjima, ili pak "općoj volji", kao što je tvrdio Rousseau, kao i što bi bila opća volja odnosno kako bi se konstituirala, i danas su otvorena pitanja. Od posebnog je značaja redefinicija pojma društva u prijelazu od civil society odnosno société civile prema bürgerliche Gesellschaft. Odnosi društva i države otpočetka su u središtu filozofskih razmatranja društva, budući da je neposredna posljedica sklapanja društvenog ugovora nastanak države. Je li država puki produžetak društva ili neka zasebna i od društva samostalna institucija? Da li je društvo podređeno državi ili je na djelu upravo obratno? Ili je pak riječ o nekom 'srednjem putu', pomiješanosti u međusobnoj uvjetovanosti spomenutog? Priroda i kultura u ovom se kontekstu prožimaju kroz različite pojmove. U središtu tih prožimanja zasigurno je teorija prirodnog prava, naročito prirodno pravo na opstanak i iz njega izvođena ostala ljudska prava odnosno institucije. U teorijama društvenog ugovora na djelu je, međutim, koncepcija

19

prema kojoj ljudi, svojim umskim uvidima kao i umski postignutim dogovorom prevladavaju nedaće prirodnog stanja te utemeljuju ljudski poredak. U tom je kontekstu odnose prirode i kulture moguće razmatrati kao odnose nužnosti i slobode. Problematika filozofije politike povezana je s fundamentalnim teorijskim pomacima u povijesti filozofije politike, ali, i prije svega, s osnovnim ontologijskim, gnoseologijskim, antropologijskim i etičkim pretpostavkama filozofiranja u politici. Polazeći od toga da je filozofijska razina promišljanja politike omogućena u biti vazda filozofijskim ustrojstvom pitanja o biti zajednice kao temeljne kategorije, cilja i osnovnog problema političke prakse i teorije. Sadržaj obuhvaća povijesni proces nadomještanja zajednice u klasnim društvima, te analizu filozofijskih pretpostavki moći, vlasti, i ostalih pojmova koji opisuju povijesnu praksu politike. Uz to, zadatak je nastave analiza procesa ideologizacije filozofijskih teza, tj. načina na koji filozofijski dostignute teze prelaze u ideologijske, pa i političko-pragmatske sadržaje. Filozofija prava: Istraživanja zasnovana na filozofijskoj interpretaciji ključnih kategorija pravne teorije i prakse (privatno i javno pravo, osoba, vlasništvo, ugovor, kazna, proces, nasljeđivanje, krivično pravo, pravna država/vladavina prava, ustavno pravo, međunarodno pravo, pravo rata, itd.) polaze od analize norme, njezinih jezičkih i logičkih osobina, te od tipova pravne argumentacije. U raščlambi pravnih sustava polazi se od temeljnih vrijednosti što ih oni promiču, odnosa običaja i prava, etike i prava, politike (posebice: moći) i prava, religije i prava, te društvenoga konteksta i pravnoga sustava. Unutar ovih analiza temeljni pravci filozofije prava (od prirodnoga prava do pravnoga pozitivizma), kao i suvremene postpozitivističke, lingvističke, komunikacijske i druge teorije igraju važnu ulogu.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Omogućiti razvijanje kompetencija nužnih za razumijevanje pretpostavki I konsekvencija modernog razumijevanja društva odnosno čovjeka kao društvenog bića, prava i biti politike, tj. u filozofijsku spoznaju historije ideje zajednice i raznolikih, povijesno mijenjanih, praksi nadomjestne zajedničkosti ljudi, te uputiti studentsku populaciju u stjecanje metodologijskih i intelektualnih znanja nužnih za samostalan istraživački rad u okviru tematike praktičke filozofije.

NAČIN RADA:

Predavanja u I semestru i seminari u II semestru

ŽNAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA:

Pisani radovi (izvještaji o lektiri, seminarski referati, članci-publikacije


ANKETNI OBRASCI ZA EVALUACIJU RADA

20


Nastavnici daju popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija.

Repertoar obuhvaća relevantne klasične i suvremene priloge tematici u kontekstu njezinog odnosa sa srodnim disciplinama i posebice s interdisciplinarnim istraživanjima.


Nastavnici daju prošireni popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija, a s obzirom na jezične kompetencije i istraživačke interese studenta/ice.

Repertoar obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge tematskim sklopovima, posebno u kontekstu njihova odnosa s interdisciplinarnim istraživanjima.


Nastavnik daje popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija kao i istraživačkim interesima studenata/ica.

Popis obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge tematici epistemologije i/ili njezinog odnosa sa srodnim disciplinama u filozofiji i izvan filozofije.

21


Nastavnik daje popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija.

Literatura obuhvaća relevantna klasična djela, kao i suvremene priloge tematici u kontekstu njezinog odnosa sa srodnim disciplinama i posebice s interdisciplinarnim (posebice historiografijskim i društveno-znanstvenim) istraživanjima.

NASTAVNIK (samo ime i prezime): LINO VELJAK

NASLOV PREDMETA / MODULA: FILOZOFIJA POVIJESTI


TRAJANJE:

20 10 Sati

SEMESTAR: I, II

STATUS: Izborni

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X Predavanja X seminari vježbe



SADRŽAJ:

Na temelju razumijevanja geneze i (svakako upitnog) karaktera filozofije povijesti, moguće je tematizirati pitanja kao što su: Historijsko i povijesno vrijeme; Filozofija povijesti i povijesno mišljenje; Minervina sova i mišljenje budućnosti; Antiteze i antinomije povijesti; Prošlost - suvremenost – modernost; Upitnost sintagme "povijest - učiteljica života" (historia est magistra vitae); Kraj povijesti. Teleologija i utopija; Transcendencija, imanencija i sekularizacija; Filozofija povijesti i povijesne znanosti; Odnos filozofije povijesti spram cjeline filozofije i spram društvenih/duhovnih znanosti.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Studenti/ice stječu pretpostavke za istraživački rad posvećen aktualnim problemima filozofije povijesti i relevantnim orijentacijama filozofijskog pristupa povijesti, te se potiču na samostalna istraživanja i promišljanje problematike, kao i na interdisciplinaran i multidisciplinaran pristup temama filozofije povijesti.

NAČIN RADA: 1) Predavanja specijalističkog karaktera u I. semestru; (2) seminarski rad na suvremenim-

aktualnim tematskim diskusijama u II.semestru. NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA: Pisani radovi (izvještaji o lektiri, seminarski referati, članci-publikacije)


22


Nastavnik daje prošireni popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija, a s obzirom na jezične kompetencije i istraživačke interese studenta/ice.

Repertoar obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge problematici u kontekstu njihova odnosa sa srodnim filozofijskim disciplinama i posebice s interdisciplinarnim istraživanjima.

NASTAVNICE (samo ime i prezime): NADEŽDA ČAČINOVIČ/GORDANA ŠKORIĆ

NASLOV PREDMETA / MODULA: ESTETIKA

VRSTA PREDMETA / MODULA: Uvodni ECTS

BODOVI: 5** JEZIK: hrvatski

TRAJANJE: 20 10 sati SEMESTAR: I, II STATUS: izborni

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE: X predavanja X seminari vježbe 20 sati 10 sati sati

UVJETI: UPISAN I. SEMESTAR POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA PREMA OPĆIM ILI POSEBNIM UVJETIMA ZA PRISTUP

SADRŽAJ:

U povijesti estetike i misli o umjetnosti povijesno su se mijenjale paradigme unutar kojih se tumačila umjetnost (mimeza, ekspresija, recepcija, jezik). Čini se da krajem 20. stoljeća i posljednja paradigma jezika izgubila svoje značenje. Predmet estetike u poslijediplomskom doktorskom studiju koncipiran je u idejno-povijesnoj i problemsko-sistematskoj perspektivi kao specijaliziran istraživački modul koji potiče na istraživanje estetičkih ideja kako unutar povijesti filozofije (uključujući i suvremene hrvatske doprinose) tako i u području interdisciplinarnih dodira estetike s drugim istraživanjima, napose teorije slike, medija, metafore i dr. Privilegirana područja interesa obuhvaćaju: 1) estetičko-povijesna (Promjene paradigmi u povijesti estetike i suvremena stajališta, Kantovo značenje za suvremene estetičke rasprave, Utjecaj Hegelove Estetike, Blochove koncepcije umjetnosti u sklopu postmoderne), 2) suvremena estetička filozofija u Hrvatskoj: Hrvatska estetička terminologija, Croce i hrvatska refleksija o umjetnosti i lijepome, Estetička misao Ivana Fochta, Suvremena hrvatska estetika u europskom kontekstu); 3) sistematska problematika (Vizualno mišljenje: Rudolf Arnheim, Estetika i teorija medija, Teorije estetičkog subjektiviteta, Estetičko iskustvo, Problem metafore u estetici, Pojam lijepog i odnos spram umjetnosti u 20. stoljeću, Kritika estetike kao discipline); 4) Umjetnost u sustavu društva i kulture (Shvaćanja odnosa estetike i politika od romantizma do W. Benjamina i recentnih diskusija, Umjetnost i rat u relevantnim aspektima medijske reprezentacije, arhitekture, dizajna uništavanja i kompjuterskih igara, Georg Simmel i ideja kulture).

23

CILJ/KOMPETENCIJE:

Sposobnost objedinjavanja opće teorijske i pojmovno-povijesne perspektive estetike na konkretnim istraživačkim poljima; potaknuti istraživanja usmjerena na identifikaciju, interpretaciju i rekonceptualizaciju odnosa između različitih paradigmi estetičke refleksije i njihova doprinosa razumijevanju vanestetičkih aspekata ljudskih odnosa poput kulture, medija, politike, rata i sl.

NAČIN RADA: (1) Predavanja specijalističkog karaktera; (2) seminarski rad na zahtjevnim tekstovima

tradicije i suvremenosti ili posve suvremenim-aktualnim tematskim diskusijama.

NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA:

Pismeni radovi (izvještaji o lektiri, seminarski referati, članci-publikacije)


PRAĆENJE KONTINUITETA I KVALITETE RADA STUDENATA, KONZULTACIJE TOKOM SEMESTRA, ANKETNI OBRASCI ZA EVALUACIJU RADA OD STRANE STUDENATA

OBVEZATNA LITERATURA: Standardni repertoar obavezne literature obuhvaća klasična, moderna i suvremena filozofsko-teorijska djela iz područja estetike, filozofije umjetnosti i srodnih disciplina (filozofije i teorije medija te filozofije i teorija kulture)

DOPUNSKA LITERATURA: Literatura se određuje ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija te o specifičnim istraživačkim interesima polaznika studija. Repertoar obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge tematici estetike i/ili njezinog odnosa sa srodnim disciplinama u filozofiji i izvan filozofije.

24

NASTAVNICE (samo ime i prezime): NADEŽDA ČAČINOVIČ /GORDANA ŠKORIĆ

NASLOV PREDMETA / MODULA: FILOZOFIJA RODA I FILOZOFIJA KULTURE

VRSTA PREDMETA / MODULA: Specijalističkii ECTS BODOVI: 5 JEZIK: Hrvatski

TRAJANJE:

15 15 Sati

SEMESTAR: I, II

STATUS: Izborni





SADRŽAJ:

Na poslijediplomskoj se razini analiziraju pitanja o mogućnosti filozofskog pristupa kulturi (što obuhvaća 1) razmatranje filozofskih teorija kulture i interdisciplinarnih istraživačkih područja kao što su vizualni studiji i kulturalni studiji, te 2) definicije i analize pojmovnih parova kultura/civilizacija,kultura/priroda, kultura/društvo i 3) određenje uloge materijalnih prijenosnika kulture - mediologija). Propituje se je li filozofija, povijesno ili aktualno, rodno pristrana i što su razlozi asimetričnog sudjelovanja žena kako u filozofiji tako i u većini nama poznatih kultura i civilizacija. U središtu interesa nalazi se problem identiteta u njegovoj kulturnoj i rodnoj (gender) dimenziji.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Studenti/ice dobivaju bazične kompetencije potrebne za produbljeno poimanje i promišljanje problema kulturnog i rodnog identiteta, kao i za filozofska istraživanja multikulturalnosti, interkulturalnosti i problematike roda (gender).

NAČIN RADA: 1) Predavanja specijalističkog karaktera u I. semestru; (2) seminarski rad na suvremenim-aktualnim

tematskim diskusijama u II.semestru, uključujući i analizu paradigmatskih slučajeva (case study). NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA: Pisani radovi (izvještaji o lektiri, seminarski referati, članci-publikacije)


25


Nastavnice daju popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija.

Literatura obuhvaća relevantna klasična djela, kao i suvremene priloge tematici u kontekstu njezinog odnosa sa srodnim disciplinama i posebice s interdisciplinarnim istraživanjima.


Nastavnice daju prošireni popis literature ovisno o konkretnoj tematici kolegija u pojedinom ciklusu poslijediplomskog studija, a s obzirom na jezične kompetencije i istraživačke interese studenta/ice.

Popis obuhvaća relevantne suvremene i recentne priloge problematici u kontekstu njihova odnosa sa srodnim disciplinama i posebice s interdisciplinarnim istraživanjima.

3. 5. Predmeti i moduli koje studenti/ice mogu izabrati s drugih studija Studenti/ice mogu prema dogovoru s mentorom/icom izabrati s drugih doktorskih studija pojedine predmete ili module. Kriterij izbora je njihova funkcionalnost s obzirom na istraživačku temu i buduću disertaciju. 3. 6. Jezik nastave: Svi predmeti izvode se na hrvatskom jeziku a mogu se izvoditi i na engleskom ili njemačkom jeziku, ovisno o mjestu, vremenu i suradnoj instituciji. 3. 7. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova: Vijeće doktorskog studija filozofije, na osnovi procjene na drugim sveučilištima ostvarenih bodova, odlučuje o prihvaćanju kandidata/kandidatkinje na doktorski studij i određuje u koji se semestar može upisati. 3. 8. Prekid studija: U slučaju bolesti i drugih opravdanih razloga može se odobriti prekid studija, najdulje u trajanju od jedne godine (za full time studente/ice) odnosno tri godine (za part time studente/ice). U slučaju duljeg prekida Vijeće može dopustiti obnovu studija uz obvezu upisa prethodnog semestra u odnosu na zadnji testirani semestar. 3. 9. Postupak i uvjeti za prihvaćanje teme doktorskog rada: Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij filozofije završava izradom i javnom obranom znanstvenog doktorskog rada (disertacije). Nakon poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija studentu se izdaje diploma kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc.). Tema doktorskog rada prijavljuje se po izvršenju obveza iz programa sveučilišnoga doktorskog studija. Student, u dogovoru s mentorom, u pisanom obliku (sinopsis) predlaže temu doktorskog rada Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću. Prijedlog teme sadrži: naslov; kratak uvod iz kojeg će se vidjeti razlozi za predloženo istraživanje; teorijsku podlogu i obrazloženje aktualne relevantne spoznaje; ako je potrebno praktičnu primjenjivost spoznaja do kojih se kani doći; uže područje rada;

26

ciljeve istraživanja i očekivani znanstveni doprinos; obrazložiti metodološke postupke, izložiti strukturu rada tj. opisno dati kratak osvrt na elemente gradiva. Prijedlog teme razmatra Stručno povjerenstvo te u skupnom izvještaju daje mišljenje i prijedlog za prihvaćanje teme Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću, koje donosi konačnu odluku. Nakon odobrenja teme i sinopsisa student može pristupiti izradi doktorskog rada. 3. 10. Postupak i uvjeti ocjene doktorskog rada: Doktorski rad predaje se uz pisanu suglasnost mentora. Članove Stručnog povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija filozofije. Povjerenstvo se sastoji od neparnog broja članova (najmanje tri, najviše pet članova), čija je znanstvena djelatnost iz područja doktorskog rada studenta. U povjerenstvo može biti imenovana osoba izabrana u znanstveno-nastavno odnosno odgovarajuće znanstveno zvanje. Stručno povjerenstvo ocjenjuje doktorski rad skupnim izvještajem koji se podnosi Fakultetskom vijeću najkasnije u roku šest mjeseci od dana primitka odluke o imenovanju povjerenstva. Članovi Stručnog povjerenstva mogu dati i svoje izdvojeno mišljenje. Mentor studenta ne može biti predsjednik povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada. Najmanje jedan član povjerenstva za ocjenu i obranu mora biti izvan visokog učilišta koje provodi postupak. Stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada može rad prihvatiti, vratiti studentu na doradu uz pisane primjedbe ili odbiti. 3.11. Uvjeti i način obrane doktorskog rada: Obrana doktorskog rada provodi se nakon usvajanja pozitivnog izvještaja povjerenstva na Fakultetskom vijeću Fakulteta, najkasnije u roku od tri mjeseca. Obrana doktorskog rada je javna i obavlja se, u pravilu, pred povjerenstvom koje je ocijenilo doktorski rad. Deset dana prije obrane objavljuje se tekst disertacije zajedno s ocjenom na Internet stranici Fakulteta. O obrani doktorskog rada sastavlja se zapisnik. 3. 12. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij Student koji je prekinuo poslijediplomski znanstveni doktorski ili magistarski studij upisan prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti visokom obrazovanju («Narodne novine», br. 158/03) može uložiti pisani zahtjev za nastavak studija upisom na Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij filozofije. Odgovarajuću odluku za nastavak studija donosi Vijeće Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija filozofije. Vijeće utvrđuje razliku studijskih obveza između programa studija koji je kandidat upisao i studijskog programa za stjecanje doktorata znanosti, na kojem nastavlja studij. Razlika ispita ovisi o prije izvršenim obvezama studenta. Student koji je upisao poslijediplomski studij na drugom visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, iz znanstvenog polja filozofije, može nastaviti studij ako postoje opravdani razlozi za prijelaz, pod uvjetima koje utvrdi Vijeće Poslijediplomskoga sveučilišnog doktorskog studija filozofije i Vijeće poslijediplomskih studija Fakulteta. Prijelazi studenta s inozemnih sveučilišta rješavaju se u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija («Narodne novine», br. 158/03).

27

3. 13. Uvjeti i način stjecanje doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita U skladu s člankom 73. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (pročišćeni tekst) i člankom 75. stavkom 1. točka 6. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja mogu steći doktorat znanosti. Osoba treba imati znanstvene radove kojima je značajno unaprijedila znanost, pri čemu se posebno cijeni međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost njegova znanstvenog rada odnosno njegov značaj u okviru nacionalnih sadržaja. Postupak utvrđivanja uvjeta za stjecanje doktorata znanosti pokreće osoba koja smatra da ispunjava uvjete uz predočenje dokaza koji je afirmiraju kao znanstvenika s objavljenim znanstvenim radovima u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom ili domaćim časopisima koji su po vrsnoći izjednačeni s časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom. Zahtjev pristupnika razmatra stručno povjerenstvo koje u skupnom izvještaju daje mišljenje i prijedlog za stjecanje doktorata znanosti Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću, koje donosi odluku. Odluka Fakultetskog vijeća o ispunjavanju propisanih uvjeta upućuje se Senatu Sveučilišta u Zagrebu radi davanja suglasnosti. 3. 14. Uvjeti stjecanja certifikata o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja: Nakon svakog testiranog semestra Vijeće ili osoba koju ono ovlasti može studentu/ici izdati certifikat o sudjelovanju u doktorskom studiju, u kojemu će se precizirati sadržaj i rezultate studentskog sudjelovanja u programu. 3. 15. Uvjeti pod kojima zaposleni studenti i studenti s prebivalištem izvan Zagreba ili izvan Hrvatske mogu upisom studija steći doktorat znanosti: Upisan VI. semestar i ostvareno najmanje 160 ECTS-bodova (po bilo kojoj osnovi). 3. 16. Trajanje studija: Full time studenti mogu predati doktorsku disertaciju najdulje godinu dana nakon što su apsolvirali studij odnosno testirali VI. semestar studija. Part time studenti dužni su predati disertaciju tri godine nakon testiranog završnog semestra. U slučaju da ne ispune tu obvezu u predviđenom roku, dužni su ponovo upisati VI. semestar, a ukoliko to ne učine u roku od godinu dana od datuma gubitka prava na predaju disertacije, gube pravo na obnovu studija. Opravdane iznimke (teža bolest, obiteljske ili socijalne okolnosti, itd.) rješavat će se po posebnom postupku, tako da će se u takvim slučajevima ponovljeni upis u završni semestar odobravati i po isteku propisanih rokova.

28

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4. 1. Mjesto izvođenja studijskog programa: prostor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kao i prostori suradnih ustanova. 4. 2. Prostor, oprema, ljudski resursi: Prostor i oprema predviđeni za izvođenje studija ovise o mogućnostima Filozofskog fakulteta i dogovoru o raspodjeli nastavničkih soba i predavaonica. Ljudski resursi prikazani su pod tč. 4. 4. 3. Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program: Teorije subjekta i suvremena filozofija, Etika i bioetika, Suvremene logičko-filozofske kontroverzije, Problemi logike, metodologije znanosti i filozofije matematike, Umjetnost u sustavu kulture (sve pri MZOS), projekti suradnih ustanova, kao i domaći i međunarodni projekti na kojima su kao istraživači angažirani nastavnici navedeni pod 4. 4. 4. Nastavnici

E U R O P E A NC U R R I C U L U M V I T A E

F O R M A T

OSOBNI PODACI

Ime i Prezime Hotimir Burger Adresa Klaićeva 27, 10000 Zagreb

Telefon 01/3740230 Telefaks

Elektronička pošta, Web adresa

[email protected]

Državljanstvo Hrvatsko

Datum rođenja 22.3.1943

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1968

• Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu • Naziv radnog mjesta Redovni profesor u Odsjeku za filozofiju

• Funkcija Šef katedre za filozofsku antropologiju

• Područje rada Filozofija – filozofska antropologija

29

ŠKOLOVANJE

Datum 1961-1966

Mjesto Zagreb Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zvanje: Profesor filozofije

Kao stipendist Humboldtove fundacije boravio u više navrata (ukupno više od 2 godine) na sveučilištima u Frankfurtu/M., Münchenu i Berlinu.

OSOBNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE.

MATERNJI JEZIK Hrvatski

STRANI JEZICI

Jezik Njemački, fransuski, slovenski, talijanski

Govori X Piše X

Čita X BIBLIOGRAFIJA

POSLJEDNJIH PET GODINA - Burger, Hotimir: Sfere ljudskoga. Kant, Hegel i suvremene diskusije, Zagreb 2001, 318 str. - Burger, Hotimir: Čovjek, simbol i prafenomeni. Temeljni horizont Cassirerove filozofije, Zagreb 2003 , 108 str. - Burger, Hotimir: «Anthropologie und Ethik bei Kant, Hegel und Plessner», u: Kellerwessel,K./Cramm, W.-J./e.a (Hrsg):, Diskurs und Reflexion, Würzburg: Koenigshausen&Neuman, 2005, str.446-463. - Burger, Hotimir: «Der Geist als das Allgemeine. Zur Genese des Geist-Begriffs bei Hegel» u: R. Brenner und F.-J. Deiters(Hg.), Die Geschichtlichkeit des Utopischen. Für E. Braun zum 60. Geburtstag, St. Ingelrot 2001, str.39-46. - Burger, Hotimir: «Resantiman i ljudska moralnost», Republika LXI (2005), 2; 58-68.

USAVRŠAVANJE

30

OSOBNI PODACI

Ime I Prezime Nadežda Čačinovič Adresa Crnatkova 14

Telefon 385 1 4843393 Telefaks 385 1 6120 125 (službeni broj Odsjeka)


[email protected]

Državljanstvo Hrvatsko; slovensko

Datum rođenja 1. 4. 1947.

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1976-2006.

• Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Zagreb • Naziv radnog mjesta Asistent, docent , izvanredni profesor, redovni profesor

• Funkcija Pročelnica Odsjeka za filozofiju • Područje rada Estetika, filozofija kulture, filozofija roda

ŠKOLOVANJE

Datum 1953-1965, osnovna škola i gimnazija Zuerich, Bern , Beograd, Murska

Sobota, Ljubljana Mjesto 1965-1974, Univerziteti Ljubljana, Bonn, Frankfurt

Ustanova 1985 doktorat znanosti na Zagrebačkom Sveučilištu Zvanje:

USAVRŠAVANJE

Datum 1990-91. — 1992. — 2000. Mjesto Berlin — Paris — New Haven

Ustanova Sveučilišta Svojstvo Gostujući istraživać-predavač

OSOBNE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE.

MATERNJI JEZIK Slovenski

STRANI JEZICI

31

Jezik Slovenski, hrvatski, engleski, njemački, francuski, ruski, španjolski Govori Slovenski, hrvatski, engleski, njemački, francuski, ruski

Piše Slovenski, hrvatski, engleski, njemački Čita Slovenski, hrvatski, njemački, engleski, francuski, ruski, španjolski

BIBLIOGRAFIJA POSLJEDNJIH PET GODINA

Knjiga Parvulla aesthetica, Zagreb 2004., izd.Antibarbarus Poglavlja u knjigama - »Vidljivost kulture» u Zagonetka umjetnosti, (ur. D. Barbarić) Zagreb: Demetra 2003 - «O (ne)utemeljenosti estetičkog kriterija», u: Za umjetnost, (ur.Gordana Škorić), FF Press Zagreb 2004 Članci: - »Found in Translation», u: Issues in Contemporary Culture , no. 12/2001 - «Stories with Pictures», u: Lier en Boog, Series of Philosophy and Art Theory, Volume 17 (ed.Balkema,Slager) Amsterdam 2002 - «An Envious Look», u: The European Journal of Women's Studies , vol .10 (4) 2003, London SAGE

OSOBNI PODACI

Ime i prezime Ante Čović Adresa Poljička 6, 10000 Zagreb

Telefon 01/ 6198040 Telefaks 01/6170682

Elektronička pošta, Web adresa [email protected]

Državljanstvo hrvatsko Datum rođenja 23. 08. 1949.

Matični broj iz Upisnika znanstvenika 004816

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1976. – 1981.

Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv radnog mjesta asistent

Funkcija nastavna Područje rada znanost i visoko školstvo

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1981. – 1989.

32

Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv radnog mjesta znanstveni asistent


RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1989. – 1991.

Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv radnog mjesta znanstveni asistent u znanstvenom zvanju znanstvenog suradnika


RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1991.

Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv radnog mjesta docent

Funkcija predstojnik Katedre za etiku Područje rada znanost i visoko školstvo

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1991. – 1992.

Ustanova zaposlenja Vlada Republike Hrvatske Naziv radnog mjesta Ministar znanosti ,tehnologije i informatike

Funkcija Ministar znanosti ,tehnologije i informatike Područje rada Politika - znanost i visoko školstvo, tehnologija, informatika

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1992. – 1999.

Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv radnog mjesta docent


RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1999. – 2005.

Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv radnog mjesta izvanredni profesor


33

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 2005. – do sada

Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv radnog mjesta redoviti profesor


ŠKOLOVANJE

Datum 1970. – 1976. Mjesto Zagreb

Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zvanje profesor filozofije i latinskog jezika

ŠKOLOVANJE

Datum 19. 01. 1989. Mjesto Zagreb

Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zvanje doktor filozofije

USAVRŠAVANJE

Godina 1989. – 1990. Mjesto Augsburg, Njemačka

Ustanova Sveučilište u Augsburgu (stipendija Zaklade Alexander von Humboldt) Područje Filozofija

OSOBNE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE

Materinji jezik hrvatski

Strani jezici

Jezik Govori njemački

Piše njemački, latinski Čita njemački, latinski, francuski, talijanski

34

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

- glavni i odgovorni urednik časopisa "Filozofska istraživanja" i međunarodnog izdanja "Synthesis philosophica" ( 1984. – 1993.; ponovno od 2005.) - predsjednik Hrvatskog filozofskog društva (1999. – 2001.) - supredsjedatelj Organizacijskog odbora stalne znanstveno-kulturne manifestacije "Lošinjski dani bioetike" (2002. – 2005.; od 2005. predsjednik Organizacijskog odbora) - kodirektor međunarodne konferencije "Bioethik in Süd- und Südosteuropa" (zajedno s prof. dr. Walterom Schweidlerom, Ruhr-Universität Bochum), IUC, Dubrovnik, 1.-3 . 10. 2004. - kodirektor stalne međunarodne konferencije "Südosteuropäisches Bioethik-Forum" (zajedno s prof. dr. Walterom Schweidlerom, Ruhr-Universität Bochum), 1. Bioethik-Forum, Mali Lošinj, 16.-18. 6. 2005.

BIBLIOGRAFIJA RADOVA U

POSLJEDNJIH 5 GODINA Knjige: - Izazovi bioetike, ur. Ante Čović, Pergamena – Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2001. - Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb, 2004. - Bioethik und kulturelle Pluralität. Die südosteuropäische Perspektive, hrsg. von Ante Čović und Thomas Sören Hoffmann, Verlag Academia, Sankt Augustin, 2005. Članci: - Demokracija i partitokracija. Rasprava o moralnim osnovama politike”, u: Filozofska istraživanja, 92 (1/2004), str. 173-192 - “Etički kriticizam u djelu Milana Kangrge”, u: Filozofska istraživanja, 94-95 (3-4/2004), str. 665-676 - “Bioethik unter den Bedingungen des Postkommunismus – Fallbeispiel Kroatien”, in: Ante Čović und Thomas Sören Hoffmann (Hrsg.), Bioethik und kulturelle Pluralität. Die südosteuropäische Perspektive, Verlag Academia, Sankt Augustin, 2005, S. 148-172.

OSOBNI PODACI Ime i Prezime Branko Despot

Adresa J. Žerjavića 16, Zagreb Telefon 01/4855266

Telefaks 01/6120-125 (službeni broj Odsjeka) Elektronička pošta, Web

adresa

Državljanstvo Hrvatsko Datum rođenja 6. srpnja 1942.

Matični broj znanstvenika

35

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1968.-1969.

• Ustanova zaposlenja Institut za filozofiju, Sveučilište u Zagrebu • Naziv radnog mjesta Asistent

• Funkcija • Područje rada hrvatska filozofska baština

• Datumi (od – do) 1969.-1971.

• Ustanova zaposlenja Odsjek za filozofiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu • Naziv radnog mjesta asistent-volonter

• Funkcija • Područje rada Povijest filozofije

• Datumi (od – do) 1971.-1978.

• Ustanova zaposlenja Odsjek za filozofiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu • Naziv radnog mjesta asistent, znanstveni asistent

• Funkcija • Područje rada Povijest filozofije

• Datumi (od – do) 1979.-1984. 1984., 1989., 1997.

• Ustanova zaposlenja Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu • Naziv radnog mjesta docent, redovni profesor, reizbor za red. prof., trajno zvanje

• Funkcija Pročelnik Odsjeka, Voditelj postdiplomskog studija, Šef katedre za povijest filozofije

• Područje rada Povijest filozofije

OBRAZOVANJE Datum 1961.- 1965.

Mjesto Zagreb Ustanova Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Stečeni stupanj: profesor filozofije i grčkog jezika

Godina 1975. Mjesto Zagreb

Naziv institucije Filozofski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu Stečeni stupanj Dr. phil. (doktorat iz filozofije)

USAVRŠAVANJE

Godina 1971-1972. Mjesto Köln

36

Naziv ustanove Universität Svojstvo stipendijant

Godina 1992-1993. Mjesto Heidelberg

Naziv ustanove Universität Svojstvo Stipendijant


MATERINJI JEZIK Hrvatski

STRANI JEZICI

Jezik grčki, njemački, francuski, latinski, engleski

Govori svi navedeni Piše svi navedeni

Čita svi navedeni

BIBLIOGRAFIJA POSLJEDNJIH PET GODINA

Filozofiranje? Zagreb: Demetra, 1995. Filozofija kao sistem? HFD, Biblioteka Filozofska istraživanja 105, Zagreb 1999 Filozofija?, Filozofija u Hrvatskoj od osnutka Sveučilišta, Demetra, Zagreb 2000. «Povijesno mišljenje», izlaganje na Simpoziju za osamdesetgodišnjicu Vanje Sutlića, 2005., izlazi u zborniku: Igledi povijesnog mišljenja (ur. Žarko Paić), 2006. (u pripremi)

OSOBNI PODACI Ime i Prezime Gvozden Flego

Adresa Švearova 5, 10000 Zagreb Telefon

Telefaks 01/6120 125 (službeni broj Odsjeka) Elektronička pošta, Web

adresa [email protected]


Datum rođenja 1. 4. 1946

mailto:[email protected]

37

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1974

• Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu • Naziv radnog mjesta izvanredni profesor u Odsjeku za filozofiju

• Funkcija Šef katedre za socijalnu filozofiju i filozofiju politike

• Područje rada Filozofija – socijalna filozofija

ŠKOLOVANJE

Datum 1964-1971 Mjesto Zagreb

Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zvanje: Profesor filozofije i indologije

USAVRŠAVANJE

Mjesto Kao stipendist Humboldtove fundacije boravio u više navrata (ukupno više od jedne i po godine) na sveučilištima u Frankfurtu/M. i Konstanzu

OSOBNE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE


STRANI JEZICI

Jezik Njemački, francuski, engleski, talijanski Govori X Njemački, francuski, engleski

Piše X Njemački, francuski, engleski Čita X Njemački, francuski, engleski, talijanski, hindi, sanskrt

Recentna bibliografija(izbor) "Postoji li europski identitet? Neka filozofska razmatranja», u: Bošnjak, Branko i dr., ur., Zbilja i kritika. Posvećeno Gaji Petroviću. Zagreb: Antibarbarus, 2001, str. 297-304. "Filozofija i kritika", u: Bošnjak, Branko i dr., ur., Zbilja i kritika. Posvećeno Gaji Petroviću. Zagreb: Antibarbarus, 2001, str. 1-6. "Demokracija i javnost", u: Prpić, Ivan, ur., Država i političke stranke. Zagreb: Narodne novine, Hrvatski pravni centar, 2004. "U opreci između prošlosti i budućnosti", u: Gellner, Ernst, Uvjeti slobode. Civilno društvo i njegovi suparnici. Zagreb: Politička kultura, 2001., str. 198-207. "Telemedicina – iz društveno-teorijske perspektive", u: Kurjak, Asim i Branimir Richter, ur., Telemedicina u Hrvatskoj – dostignuća i daljnji razvitak. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2001., str. 13-18.

38

"Uloga znanosti i visokog obrazovanja u pridruživanju Europskoj uniji", u: Kregar, Josip, Vlado Puljiz i Slaven Ravlić, ur., Hrvatska – kako dalje: zadanosti i mogućnosti. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo", 2004. "Demokracija i javnost", u: Prpić, Ivan, ur., Država i političke stranke. Zagreb: Narodne novine, Hrvatski pravni centar, 2004.

OSOBNI PODACI

Ime i Prezime Pavel Gregorić Adresa Trg Ivana Kukuljevića 4, 10090 Zagreb

Telefon 3894-079 Telefaks 6120-125


[email protected]

Državljanstvo Croatian Datum rođenja 3. travnja 1972.

Matični broj znanstvenika 236456

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) Listopad 2001. - do danas • Ustanova zaposlenja Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu • Naziv radnog mjesta Docent

• Funkcija Znanstveno-nastavna • Područje rada Antička filozofija, filozofija uma

OBRAZOVANJE

Godina 1996 Mjesto Zagreb

Naziv institucije Filozofski fakultet, Sveučilište u zagrebu Stečeni stupanj Profesor filozofije i komparativne književnosti

Godina 1998 Mjesto Oxford, Velika Britanija

Naziv institucije Merton College, University of Oxford Stečeni stupanj BPhil (MA), Filozofija

EDUCATION

Godina 2001 Mjesto Oxford, Velika Britanija

39

Naziv institucije Merton College, University of Oxford Stečeni stupanj DPhil (PhD), Filozofija

USAVRŠAVANJE

Godina Oct. 2005-Jan. 2006 Mjesto Budimpešta, Mađarska

Naziv ustanove Central European University Svojstvo Junior Research Fellowship



STRANI JEZICI

Jezik Engleski

Govori Engleski Piše Engleski

Čita Engleski, talijanski, francuski BIBLIOGRAFIJA

POSLJEDNJIH PET GODINA “Aristotle’s Notion of Experience” (with F. Grgić), Archiv für Geschichte der Philosophie 88/1 (2006), 1-44. Epiktet: Priručnik, uvod (“Uvod u stoičku etiku i Epiktetov nauk”), grčki tekst, prijevod i bilješke P. Gregorić, KruZak, Zagreb, 2006. “Plato’s and Aristotle’s Explanation of Human Posture ”, Rhizai 2/2 (2005), 183-196. Ksenofont: Sokratova obrana, uvod, prijevod i bilješke P. Gregorić, Godišnjak za filozofiju 2005, Zagreb. Helenistička filozofija: Epikurovci, stoici, skeptici, ur. P. Gregorić, F. Grgić i M. Hudoletnjak Grgić, KruZak, Zagreb, 2005. Aristotelova Metafizika: Zbirka rasprava, ur. P. Gregorić i F. Grgić, KruZak, Zagreb, 2003. “Aristotelova teorija sanjanja” u Aristotel i aristotelizam, ur. D. Barbarić, Zagreb, MH, 2003, 55-67. Lukijan iz Samosate: Svjetonazori na dražbi, uvod, grčki tekst, prijevod i bilješke P. Gregorić, KruZak, Zagreb, 2002. “The Heraclitus Anecdote (De Partibus Animalium i 5.645a16-24)”, Ancient Philosophy 21 (2001), 73-85

40

OSOBNI PODACI

Ime i prezime DAVOR LAUC Adresa Zagreb

Telefon Telefaks 6120-125 (službeni broj Odsjeka)


[email protected]

Državljanstvo RH

Datum rođenja 1971

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1995-do danas

• Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu • Naziv radnog mjesta Znanstveni novak, asistent (2000), viši asistent (2004), docent (2006)

• Funkcija Zamjenik pročelnika Odsjeka za filozofiju (od 2005) • Područje rada Logika, filozofija znanosti

ŠKOLOVANJE

Datum 1990-1994.

Mjesto Zagreb Ustanova Filozofski fakultet

Zvanje: Dipl. filozof Datum 1994-1997

Mjesto Zagreb Ustanova Filozofski fakultet

Zvanje: Mr. sc.

USAVRŠAVANJE DATUM 1995-2004.

MJESTO Barcelona, Prag, Aix en Provance, Birmingham, Helsinki, Standford INSTITUCIJA

OSOBNE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE.



41

STRANI JEZICI

Jezik Engleski, njemački, francuski Govori X

Piše x x x Čita x x x

BIBLIOGRAFIJA

POSLJEDNJIH PET GODINA Poglavlja u knjigama: - Boras, Damir; Mikelić, Nives; Lauc, Davor. Leksička flektivna baza podataka hrvatskih imena i prezimena // Modeli znanja i obrada prirodnoga jezika / Tuđman, Miroslav (ur.). Zagreb : Zavod za informacijske studije, Filozofski fakultet, 2003. - Lauc, Davor. Logička analiza pojma relevantnosti // Modeli znanja i obrada prirodnog jezika / Tuđman, Miroslav (ur.). Zagreb : Zavod za informacijske studije, 2003. Skripta i udžbenici: - Lauc, Davor. Elementi simboličke logike .Zagreb : Element, 2004. Znanstveni radovi u CC časopisima - Biruš, Ivan; Marcikić, Mladen; Lauc, Davor; Džijan, Snježana; Lauc, Gordan. How High Should Paternity Index Be for Reliable Identification of War Victims by DNA Typing?// Croatian Medical Journal. 44 (2003), 3: 322-326

OSOBNI PODACI Ime i Prezime Borislav Mikulić

Adresa Rendićeva 28 b, 10090 Zagreb Telefon 01/2312 661

Telefaks 01/6120-125 (Filozofski fakultet) Elektronička pošta, Web

adresa [email protected], [email protected]

Državljanstvo Hrvatsko Datum rođenja 4. veljače 1957.

Matični broj znanstvenika 179152

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) travanj 2001. - do sada (2006.) • Ustanova zaposlenja Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu • Naziv radnog mjesta 2001-2003. docent; 2003-2006. izvanredni profesor

• Funkcija znanstveno-nastavna; predstojnik katedre za Teoriju spoznaje i za Filozofiju ističnih naroda

42

• Područje rada povijest filozofskih ideja (zapadna i indijska), epistemologija, semiologija i filozofije jezika, teorije diskursa, kritika ideologije

• Datumi (od – do) 1996, 1997

• Ustanova zaposlenja Institutum Studiorum Humanitatis • Naziv radnog mjesta honorarni gostujući profesor na postdiplomskom studiju

• Funkcija Predavač i suradnik na projektu • Područje rada epistemologija i semiologija metafore

• Datumi (od – do) siječanj 1988. - rujan 1991.

• Ustanova zaposlenja Odeljenje za filozofiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu • Naziv radnog mjesta asistent, od 1990. docent

• Funkcija znanstveno-nastavna • Područje rada antička filozofija, uvod u filozofiju, povijest indijske filozofije

• Datumi (od – do) rujan 1981. - lipanj 1982.

• Ustanova zaposlenja Škola za strane jezike «Sova», Varšavska 14, Zagreb • Naziv radnog mjesta profesor njemačkog jezika

• Funkcija Nastavna • Područje rada Osnovni, srednji i napredni tečajevi njemačkog jezika

OBRAZOVANJE

Datum 1972-1976. Mjesto Zadar

Ustanova Gimnazija društveno-jezičnog smjera Stečeni stupanj: Matura

Godina 1976-1982. Mjesto Zagreb

Naziv institucije Filozofski fakultet Sveučilišta Zagrebu: studij filozofije i germanistike 1976-81., te starogrčkog i indologije (paralelan studij, 1978-82.)

Stečeni stupanj Diploma: Profesor filozofije i njemačkog jezika i književnosti

Godina 1983-1987. Mjesto Tübingen, SR Njemačka

Naziv institucije Philosophische Fakultät der Universität Tübingen: postdiplomski doktorski studij filozofije (stipendist DAAD-a)

Stečeni stupanj Dr. phil. (doktorat iz filozofije)

USAVRŠAVANJE

Godina listopad 1992-kolovoz 1994 Mjesto Tübingen, SR Njemačka

43

Naziv ustanove Philosophisches Seminar der Universität Tübingen Svojstvo Gastwissenschaftler, Gastdozent (gostujući istraživač i predavač),

stipendist zaklade Alexander von Humboldt

Godina lipanj 1995-siječanj 1996 Mjesto Beč, Austrija

Naziv ustanove Institute for Human Sciences (IWM) Svojstvo Junior Research Fellow (mlađi znanstveni istraživač)

Godina rujan 1996-kolovoz 1999 Mjesto Tübingen, SR Njemačka

Naziv ustanove Philosophisches Seminar der Universität Tübingen Svojstvo Forschungsstipendiat der DFG: istraživač-stipendist zaklade Deutsche

Forschungsgemeinschaft)

OSOBNE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE.


STRANI JEZICI

Jezik Njemački, engleski, francuski, talijanski, španjolski Govori Svi navedeni jezici

Piše Svi navedeni jezici Čita Svi navedeni jezici (+ starogrčki, sanskrt, hindski, ruski)

BIBLIOGRAFIJA

POSLJEDNJIH PET GODINA Knjiga: Scena pjevanja i čitanja. Između Hesioda i FAK-a. Dva ogleda iz epistemologije metaknjiževnog diskursa književnosti, (knjiga) Zagreb: Demetra, 2006, 282 str. Studije: - “Glasovi iz kante. McLuhan, digitalni apsolut i problem regresivnog napretka”. u: Filozofija i društvo 3/2005., str. 9-69. - “Znalac i lažljivac. Semiotiziranje spoznaje”, u: J. Greco/E. Sosa (ur.), Epistemologija. Uvod u teorije znanja, Zagreb: Jesenski i Turk, 2004., hrv. izdanje s dodatkom priredio B. Mikulić, str. 561-617 Članci, pogovori knjigama, komentarski prikazi: - “Porečena metafora. Ambivalencija, metafora i model u diskursu teorije ugovora”, u: Th. Hobbes, Levijatan, Zagreb: Jesenski i Turk, 2004., prijevod i pogovor B. Mikulić, 495-502 - “Tri temeljna pojma epistemologije”, u: 3. program Hrvatskog radija,

44

emitirano 12. 10. 2002. (prilog uz tematski blok "Novi izazovi epistemologije”, radovi: F. Schmitt, H. Longino, M. Westphal, S. Pollock, ur. Borislav Mikulić) - “Strukturalizam. Rekonstrukcija znanstvene paradigme“, prikaz: Jean-Claude Milner, Le périple structural. Figures et paradigme (Paris: Seuil, 2002., 245 str.), emitirano u: 3. program Hrvatskog radija, 5. 12. 2002 - “Ruka vozača … za trajanja bitka. Jezično-filozofski pragmatizam kod Ranog Heideggera”, u: Martin Heidegger, Prolegomena za povijest pojma vremena, Zagreb: Demetra, 2000., priredio i preveo B. Mikulić, str. 415-430. - “Neprekoračiva činjenica pisanja. Platonovi dijalozi i interpretacijske granice teorije recepcije”, komentarski pogovor u: Th. A. Szlezák, Čitati Platona i dva eseja o jedinstvu Platonove filozofije, Zagreb: Jesenski i Turk, 2000., priredio i preveo B. Mikulić, str. 143-149 - “Der Abgesang der Metapher. Kritik der neueren philosophischen Metapher- und Modellforschung”, zbirna komentarska recenzija (pregledni članak) u: Zeitschrift für Philosophische Forschung, Bd. 53 (1999), 1, str. 131-139

OSOBNI PODACI

Ime I Prezime Žarko Puhovski

Adresa Zagreb Telefon

Telefaks Elektronička pošta, Web


Državljanstvo RH


RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1973 - 1976.

• Ustanova zaposlenja Institut za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu • Naziv radnog mjesta Asistent

• Funkcija Istraživač • Područje rada Filozofija


45

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1976 -

• Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu • Naziv radnog mjesta asistent, znanstveni asistent (1978), docent (1985), izvanredni profesor

(1988), redoviti profesor (1992) • Funkcija Prodekan Filozofskog fakulteta (1988-1990), predstojnik katedre za

socijalnu filozofiju i filozofiju politike • Područje rada Praktička filozofija

ŠKOLOVANJE

Datum 1965-1968.

Mjesto Zagreb Ustanova Prirodoslovno-matematički fakultet, Fizički odjel

Zvanje: Datum 1968-1972.

Mjesto Zagreb Ustanova Fakultet političkih znanosti

Zvanje: Dipl. politolog Datum 1967-1969.

Mjesto Frankfurt /Main Ustanova J. W. Goethe-Universität, Fachbereich Philosophie

Zvanje:

USAVRŠAVANJE Godina 1990-1991. Mjesto Berlin

Ustanova Wissenschaftskolleg, fellow Područje Filozofija

OSOBNE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE.

MATERNJI JEZIK hrvatski

STRANI JEZICI

Jezik Govori Engleski, njemački, francuski

Piše Engleski, njemački, francuski Čita Engleski, njemački, francuski

46

BIBLIOGRAFIJA Interes i zajednica (1975.)

Kontekst kulture (1979.) Povijest i revolucija (1980.) Um i društvenost (1989.) Socijalistička konstrukcija zbilje (1990.) (ur.) Leksikon temeljnih pojmova politike (1990.) (ur.) Politics and Economics of Transition (1993.) veći broj znanstvrenih radova na raznim jezicima, najnoviji Promjena paradigme u tranzicijskome poimanju suverenosti, u:Transformacija Hrvatske, Zagreb; S. Dvornik 2005.

OSOBNI PODACI

Ime I Prezime Gordana Škorić Adresa Rendićeva 28 c, 10000 Zagreb

Telefon 01-2312 850 Telefaks


[email protected]; [email protected]


Datum rođenja 26.08.1950.

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) 1978.-1986. od 1986 do sada

• Ustanova zaposlenja Veterinarski fakultet u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu

• Naziv radnog mjesta zanstveni asistent znanstveni asistent, docent

• Funkcija predstojnica Katedre za estetiku

• Područje rada druš. i hum. znanosti estetika

ŠKOLOVANJE

Datum 1973. 1979. 1998. Mjesto Zagreb Zagreb Zagreb

Ustanova Fil.fak. u Zagrebu Fil. fak. u Zagrebu Fil. Fak. u



47

Zagrebu Zvanje: prof. filozofije magistar filozofije doktor

filozofije

USAVRŠAVANJE

Mjesto Universität Tübingen, Phil. Fak., Phil. Seminar 1976./77.

OSOBNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE


STRANI JEZICI

Jezik njemački engleski

Govori x x Piše x x

Čita x x

BIBLIOGRAFIJA - Das Kunstwerk in der Phänomenologie des Geistes und die Bedeutung des Komischen-Blochs Lektüre, u: Reinhard Brunner, Franz-Josef Deiters (Hrsg.): Die Geschichtlichkeit des Utopischen. Für Eberhard Braun zum 60. Geburtstag, Röhrig Universitätsverlag, St. Ingbert, 2001, S. 251-261. - Kritika ideologijskog diskursa, u: Gordana Bosanac (ur.): Izabrana djela Blaženke Despot, Zagreb, IDIZ, Ženska infoteka, 2004., str. 27-30 - Nastavna i znanstvena djelatnost Blaženke Despot, u: Gordana Bosanac (ur.): Izabrana djela Blaženke Despot, Zagreb, IDIZ, Ženska infoteka, 2004., str. 43-45 - ZA UMJETNOST. Riječ urednice. Zbornik radova u čast Danku Grliću povodom dvadeset godina od njegove smrti., Zagreb, FF PRESS, 2004., str. 7-11. - Kant i suvremene teorije umjetnosti, u: Gordana Škorić (ur.): ZA UMJETNOST. Zbornik radova u čast Danku Grliću povodom dvadeset godina od njegove smrti, Zagreb, FF PRESS, 2004., str. 197-207 - Die Wandlungen der ästhetischen Paradigmen/Zbornik radova s XVI. međunarodnog kongresa za estetiku (Rio de Janeiro, Brazil) (2006) (prihvaćen za objavljivanje)

48

OSOBNI PODACI Ime i prezime Goran Švob

Adresa Bužanova 36, Zagreb, 10000 Telefon 2321-442

Telefaks Elektronička pošta, Web




RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) Od rujna 1971. do danas

• Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet u Zagrebu • Naziv radnog mjesta Asistent (rujan 1971), docent (lipanj 1989), izvanredni profesor

(prosinac 2001) • Funkcija Predstojnik katedre za logiku

• Područje rada Logika i filozofija jezika

ŠKOLOVANJE

Datum 1966-1971, studij filozofije i anglistike Mjesto Zagreb

Ustanova Filozofski fakultet Zvanje: Dr. sc. (1988)

USAVRŠAVANJE

Mjesto 6 mjeseci specijalizacije u logici, na sveučilištu Oxford u Velikoj Britaniji u akademskoj godini 1973-1974

OSOBNE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE.


STRANI JEZICI

Jezik Engleski, francuski, njemački, japanski, kineski Govori X X X X


49

Piše X X Čita X X X X X

BIBLIOGRAFIJA - 'Is Identity a Relation?', Angewandte Ethik, Akten des 21.

Internationalen Wittgenstein-Symposiums, obv&htp, Wien 1999, str. 51-59. - 'The Heritage of Frege's Begriffsschrift', Acta Analytica 25 (2000), - Od slike do igre, ogledi o logici i filozofiji jezika, Art Resor, Zagreb, 2006, (u tisku) Frege: Jezik i stvarnost, Zagreb, 2006 (u pripremi za tisak)

OSOBNI PODACI

Ime i prezime Lino Veljak Adresa Zagreb, Zagorska 12 b

Telefon (01)3643460, (091)5663025 Telefaks (01)6120125

Elektronička pošta, Web adresa [email protected]

Državljanstvo RH Datum rođenja 15. 9. 1950.

Matični broj iz Upisnika znanstvenika 051844

RADNO ISKUSTVO

Datumi (od – do) 1974-1976

Ustanova zaposlenja Gimnazija «Braća Ribar», Zagreb Naziv radnog mjesta Profesor filozofije i logike

Funkcija Područje rada Obrazovanje

RADNO ISKUSTVO

Datumi (od – do) 1976-1978 Ustanova zaposlenja Institut za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu Naziv radnog mjesta Asistent

Funkcija mlađi istraživač Područje rada znanstveno-istraživačka djelatnost, filozofija

RADNO ISKUSTVO

Datumi (od – do) 1978-1979


50

Ustanova zaposlenja Centar za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu Naziv radnog mjesta znanstveni asistent

Funkcija mlađi istraživač Područje rada znanstveno-istraživačka djelatnost, filozofija

RADNO ISKUSTVO

Datumi (od – do) 1979-1983

Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv radnog mjesta znanstveni asistent

Funkcija v. d. pročelnika Odsjeka za filozofiju (1982-1983) Područje rada znanstveno-nastavna djelatnost, filozofija

RADNO ISKUSTVO

Datumi (od – do) 1983-1990

Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv radnog mjesta Docent

Funkcija predstojnik Katedre za ontologiju (od 1989) Područje rada znanstveno-nastavna djelatnost, filozofija

Datumi (od – do) 1990-2002

Ustanova zaposlenja Filozofski fakkultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv radnog mjesta izvanredni profesor

Funkcija predstojnik katedre za ontologiju, pročelnik Odsjeka za filozofiju (1992-1994)

Područje rada znanstveno-nastavna djelatnost, filozofija Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO ISKUSTVO

Datumi (od – do) 2002- Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Naziv radnog mjesta redoviti profesor

Funkcija predstojnik katedre za ontologiju, voditelj poslijediplomskog studija (od 2005)

Područje rada znanstveno-nastavna djelatnost, filozofija

ŠKOLOVANJE

Datum 1957-1965 Mjesto Rijeka

Ustanova osnovna škola Zvanje:

51

ŠKOLOVANJE

Datum 1965-1969 Mjesto Rijeka

Ustanova Druga gimnazija Zvanje:

ŠKOLOVANJE

Datum 1969-1973

Mjesto Zagreb Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zvanje: stud. filozofije i sociologije

ŠKOLOVANJE

Datum 1973-1976 Mjesto Zagreb

Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zvanje: stud. poslijediplomskog studija filozofije

USAVRŠAVANJE

Godina 1990-1991 Mjesto Frankfurt/M

Ustanova J.Goethe- Universität Područje Filozofija

OSOBNE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE

Materinji jezik Hrvatski

Strani jezici

Jezik Govori njemački, engleski, talijanski

Piše njemački, engleski, talijanski Čita njemački, engleski, talijanski, francuski, španjolski, ruski, latinski

BIBLIOGRAFIJA Izbor novijih radova:

Veljak, L. Od ontologije do filozofije povijesti, Zagreb: HFD 2004 Veljak, L., "Identita e sovranita", u: Le guerre cominciano a primavera, Saveria Mannelli: Rubbettino 2003.

52

Veljak, L., «Ontologizacija rodne diferencije kao apstraktna antiteza klasičnoj metafizici», Filozofska istraživanja, br. 99, 2005 Veljak, L. "Etičke i političke antinomije demokracije", Filozofska istraživanja, 2004. Veljak, L., «Obrazovanjem protiv predrasuda», Filozofska istraživanja, 2005. Veljak, L.,. «Antitetička solidarnost?», Filozofska istraživanja, br. 98, 2005.

Dodatak uz tč. 4. 7: O svim nastavnicima i njihovim bibliografijama detaljniji podaci nalaze se na odgovarajućim stranicama www.ffzg.hr/filoz/

Također će se na temelju ugovora sa suradnim ustanovama angažirati i nastavnici s drugih visokih učilišta u Hrvatskoj, po pozivu i na temelju uspostavljenih razmjena i iz inozemstva, emeritus prof. Danilo Pejović, kao i nastavnici koji će se birati u naslovna znanstveno-nastavna zvanja bez obveze zasnivanja radnog odnosa.

4. 8. Optimalan broj studenata: 10 full time i 25 part time (maksimalan broj: 20 full time, 30 part time). Optimum i maksimum se mogu povećati u slučaju kadrovskog jačanja Odsjeka za filozofiju, uključujući i izbor naslovnih nastavnika bez obveze zasnivanja radnog odnosa. 4. 9. Troškovi studija:

Cijena studija po semestru za polaznika 10.000 Kn 4. 10. Izvori financiranja: studentske školarine, razvojne donacije iz domaćih i inozemnih izvora. Full time studenti u statusu znanstvenih novaka na projektima Filozofskog fakulteta u Zagrebu sklapaju ugovor o radu s fakultetom, a oni sa suradnih ustanova s tim ustanovama (s time da one refundiraju školarinu Filozofskom fakultetu u Zagrebu). Znanstveni novaci u drugim ustanovama sklapaju preko svojih ustanova ugovor o studiju s Filozofskim fakultetom u Zagrebu. Socijalna i zdravstvena zaštita regulira se u skladu s važećim zakonskim propisima o radu na određeno vrijeme. Zaštita na radu regulirana je zakonskim odredbama i aktima Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Full time studenti koji su stipendisti domaćih ili inozemnih ustanova i fondacija a nemaju status zaposlanih regularaju svoju socijalnu i zdravstvenu zaštitu s pravnim osobama koje ih stipendiraju. Part time studenti reguliraju socijalnu i zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonskim propisima o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti učenika i studenata, a u pogledu zaštite na radu propisima koji za studentsku populaciju važe na Fakultetu. Izobrazba u inozemnim institucijama regulira se za znanstvene novake ugovorom između matične ustanove i inozemne institucije ili davatelja stupendije, a part time studenti to reguliraju izravno s inozemnom institucijom ili fondacijom koja ih stipendira.

53

4. 11. Kvaliteta doktorskog programa: Kvaliteta programa prati se: a) samoevaluacijom, b) studentskim evaluacijama (anonimni anketni upitnici, u pravilu jednom semestralno), c) internim i eksternim vrednovanjem pripremljenih i objavljenih znanstvenih i stručnih radova studenata i onih radova nastavnika koji su u potpunosti ili djelomično nastali u okviru istraživačkih procesa vezanih uz doktorski studij. Objavljene doktorske disertacije su bitan moment u vrednovanju realizacije ciljeva doktorskog programa. Na to se nadovezuje praćenje profesionalnog razvoja i bibliografije bivših polaznika studija. Indikatori uspješnosti su kvantitativni (broj obranjenih disertacija, odnos između broja obranjenih i broja objavljenih disertacija, bibliometrijske reference objavljenih disertacija, odnos između broja završenih studenata i broja onih među njima koji su izabrani u znanstveno-nastavno odnosno znanstveno zvanje, bibliografija aktualnih i završenih studenata doktorskog studija, itd.) te kvalitativni (na dugoročnom planu procjenjuje se inovativnost i stečeni ugled u domaćim i posebno međunarodnim okvirima završenih studenata doktorskog studija).

Documents

Sveučilište u Zagrebu - Filozofski fakultetexam) na razini diplomskog ispita odnosno na razini magisterija po studijskom sustavu od 2005. godine) ili prilože dvije obrazložene