Ivana, Jergovi
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:107:444069
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Ivana Jergovi
OTOCU
OTOAC
Prometni odjel
OTOCU
OTOAC
MBS: 2961000338/11
IZJAVA
Izjavljujem da sam završni rad pod naslovom „CESTOVNA VORIŠTA U RAZINI-
RASKRIJA U GRADU OTOCU“izradila samostalno pod nadzorom i uz strunu pomo
mentora dr.sc. Hrvoja Barievia.
SAETAK
Završni rad „Cestovna vorišta u razini-raskrija u Gradu Otocu“ podijeljen je u dva
dijela, koji se sastoje od teorijskog i istraivakog dijela. Teorijski dio odnosi se na temeljne
pojmove cestovnih vorišta u razini te govori o: cestovnim vorištima upoznajui s osnovnim
pojmovima, vrstama krianja, vrstama prometnih tokova u raskriju (prekinutim i
neprekidanim), prometnim radnjama i konfliktima, elementima i naelima nunim u
projektiranju prometnih vorišta te o vanoj opremi koju svako raskrije mora imati kako bi
se promet mogao nesmetano odvijati.
Teorijski dio je takoer popraen nacrtima i slikama koje omoguuju lakše
razumijevanje teksta. Istraivaki dio upoznaje o raskrijima i krunom raskriju na podruju
Grada Otoca uz dodatna objašnjenja koja su potkrijepljena slikama. Vana raskrija se
nalaze u Ulici Bartola Kašia-Ulici kralja Zvonimira i Ulici Bana Josipa Jelaia-Trg dr.
Franje Tumana dok se kruno raskrije DC 50- DC 52 nalazi u naselju Prozor.
Kljune rijei: cestovna vorišta, krianja, prometni tokovi, prometne radnje, prometni
konflikti, raskrija u Gradu Otocu.
SUMMARY
The final work "Road junctions at the crossroads level in the City of Otoac" is
divided into two parts, consisting of a theoretical and a research part. The theoretical part
refers to the basic concepts of road junctions at that level and is about: road junctions
familiarizing with basic concepts, types of crossings, types of traffic flows at crossroads
(interrupted and uninterrupted), traffic actions and conflicts, elements and principles
necessary for designing traffic junctions and about the important equipment that every
crossroads must have in order for traffic to flow smoothly.
The theoretical part is also accompanied by drawings and pictures tha tallow a better
understanding of the text. The research part is acquainted with the crossroads and the
roundabout in the area of the City of Otoac with additional explanations that are supported
by pictures. Important crossroads are located in Bartol Kaši street, Kralja Zvonimira street,
Bana Josipa Jelaia street and dr. Franjo Tuman square while the roundabout of the DC 50-
DC 52 is located in the Prozor settlement.
Keywords: road junctions, crossings, traffic flows, traffic operations, traffic conflicts,
crossroads in the town of Otoac.
SADRAJ
1.3. Istraivake metode ......................................................................................................... 2
1.4. Struktura rada .................................................................................................................. 2
2. CESTOVNA VORIŠTA ...................................................................................................... 3
2.1.1. „T“- krianja .............................................................................................................. 6
2.1.2. Pravokutna krianja ................................................................................................... 7
2.1.3. Kruna krianja ......................................................................................................... 7
3. VRSTE PROMETNIH TOKOVA U RASKRIJU ............................................................. 14
3.1. Neprekinuti prometni tokovi .......................................................................................... 14
3.2. Prekidani prometni tokovi ............................................................................................. 14
4. PROMETNE RADNJE I KONFLIKTI ................................................................................ 15
4.1. Prometne radnje ............................................................................................................. 15
4.2. Prometni konflikti .......................................................................................................... 15
5.1. Osnovna naela pri oblikovanju vorišta ....................................................................... 17
6. OPREMA RASKRIJA U RAZINI .................................................................................... 24
7. RASKRIJA U GRADU OTOCU .................................................................................... 28
7.1. Raskrije Ulica Bartola Kašia- Ulica kralja Zvonimira ............................................... 28
7.2. Raskrije Ulica Bana Josipa Jelaia- Trg dr. Franje Tumana .................................... 31
7.3. Kruno raskrije DC 50- DC 52- Naselje Prozor .......................................................... 34
ZAKLJUAK ........................................................................................................................... 37
Prostor grada Otoca predstavlja gorsko- planinsko podruje sa veim brojem polja
gorskih visoravni smještenih izmeu planinskih masiva Velebita i Male Kapele. Ovo podruje
gravitira prema razvijenim regijama i velikim urbanim središtima smještenim zapadno od
grada Otoca i Gacke (Rijeka, Karlovac, Zagreb) s kojima ga povezuju relativno dobre
prometne veze. U odnosu na glavne prometne pravce, ovo je podruje prometom izuzetno
interesantno, radi povezivanja kontinentalnog i obalnog prostora Hrvatske, što znai da
prostorno- geografska komponenta poloaja grada Otoca ima pozitivan odraz na budui
razvoj grada Otoca.
Površina Grada Otoca iznosi 565,30 km 2 . Prema popisu stanovništva iz 2011. godine
Otoac broji 9 778 stanovnika. Od vanih prometnih pravaca koji prolaze podrujem grada
Otoca vrijedi spomenuti autocestu A1 Zagreb- Split, dravnu cestu D50 uta Lokva- Otoac-
Gospi- Graac, te eljezniku postaju Liko Leše koja je udaljena 15- ak kilometara od
grada Otoca.
Tema završnog rada je Cestovna vorišta- raskrija u razini u gradu Otocu. Cilj
završnog rada je prouiti cestovna vorišta- raskrija na podruju grada Otoca, te analizirati
tri raskrija u razini.
Predmet istraivanja su cestovna vorišta u razini, te njihovi elementi projektiranja pri
oblikovanju.
1.2. Svrha i cilj istraivanja
Svrha i cilj ovog završnog rada je istraiti i prouiti svrhu cestovnih vorišta, vrste
prometnih tokova u razini te prometne radnje i konflikti u raskrijima.
1.3. Istraivake metode
analiza,
sinteza,
dokazivanje,
klasifikacija,
kompilacija.
1.4. Struktura rada
1. UVOD- navedeni su predmet i cilj rada te je ukratko opisana tema,
2. CESTOVNA VORIŠTA- u cjelini predstavljene glavne odrednice cestovnih
vorišta,
3. VRSTE PROMETNIH TOKOVA U RASKRIJU- neprekinuti prometni tokovi i
prekinuti prometni tokovi,
4. PROMETNE RADNJE I KONFLIKTI- obiljeja osnovnih prometnih radnji te
konfliktne situacije
projektiranja kao što su: sigurnost vonje, propusna mo (kapacitet), ekonominost i
estetski izgled,
6. OPREMA RASKRIJA U RAZINI- izravna poveznica izmeu korisnika i raskrija.
3
U cestovnoj mrei vorovi su osnovne toke funkcioniranja itavog sustava. Ovisno o
znaenju cestovnih pravaca koji se kriaju, rješenje vorova moe biti u istoj razini ili
razliitim razinama. S motrišta odvijanja prometa treba nastojati da se prometni tokovi
meusobno što manje sukobljavaju, tj.treba smanjiti broj kritinih (konfliktnih) toaka na
vorištu. Mjesta sukobljavanja prometnih tokova su krianja, izlijevanja (odvojci) i ulijevanja
(prikljuci). Reguliranje prometa ima takoer veliko znaenje jer se pravilnim reguliranjem
moe smanjiti broj kritinih toaka na vorištu.
Slika 1. Podjela krianja
4
2.1. Cestovno vorište u istoj razini
Cestovno vorište u istoj razini najrašireniji je nain povezivanja cesta. Takva vorišta
mogu zadovoljiti ako promet nije vei od 800 voz./h u oba smjera, pa se naješe primjenjuju
na lokalnim i regionalnim cestama. Na takvim vorištima sigurnost prometa je smanjena zbog
velikog broja konfliktnih toaka. (Cerovac, 2001., 3.10.2017.)
Javna cesta- površina od opeg znaaja za promet, kojom se <svatko moe koristiti uz
uvijete odreene Zakonom i koje je nadleno tijelo proglasilo javnom cestom.
Raskrije (u razini)- prometna površina na kojoj se kriaju ili spajaju dvije ili više cesta (u
istoj razini).
Brzina u raskriju- najvea dopuštena brzina u podruju raskrija (km/h).
Krivulja povlaenja- sloena krivulja unutarnjeg i vanjskog ocrta najistaknutijih toaka
vozila (s površinom prolaska vozila izmeu njih).
Privoz (krak) raskrija- dio ceste od zaustavne crte (ili zamišljene crte ruba poprene ceste)
pa do mjesta suenja na normalni popreni presjek ceste.
Glavni pravac- pravac s cestom dominantnog prometa (ili oblikovnih elemenata).
Sporedni pravac- pravac podreen glavnom pravcu.
Kolnik (kolniki trak)- uvršen i ureeni dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za
promet vozila, s jednim ili više prometnih trakova.
Biciklistika staza- izgraena prometna površina namijenjena za promet bicikala i mopeda
odvojenog od kolnika i obiljeena propisanim prometnim znakom.
Pješaka staza (nogostup)- posebno ureena prometna površina za kretanje pješaka koja nije
u razini s kolnikom ili je odvojena na drugi nain.
Razdjelnik- uzdignuti dio du ceste, koji razdvaja prometne tokove i trakove slinih ili
razliitih namjena.
5
Razdjelni otok- razdjelnik oblika kaplje ili trokuta, a slui za razdjeljivanje i kanaliziranje
prometnih tokova.
Pješaki otok- uzdignuta, upuštena ili na drugi nain obiljeena površina na kolniku,
predviena za privremeno zadravanje pješaka koji prelaze preko kolnika ili ulaze iz vozila
javnog prometa.
kolnika, obiljeen oznakama na kolniku i prometnim znakovima.
Polje za usmjeravanje prometa- površina na kolniku koja razdvaja prometne trakove s istim
ili razliitim smjerovima vonje.
Preglednost- normirana dogledna udaljenost od oka vozaa do kljunih dijelova raskrija.
Voznodinamiko mjerilo (kriterij)- mjerilo za odmjeravanje elemenata za ceste raskrija
višeg uinka i brzine.
mjerodavnog vozila za ceste nieg uinka i brzine 50 km/h.
Kolona vozila- jednosmjerni red vozila u kretanju, s meusobnim dostatnim razmakom i
brzinom koju odreuje elno vozilo.
Signalni plan- pregled trajanja svih svjetlosnih signalnih pojmova (zeleno, uto, crveno,
crveno-uto, treptanje utog i treptanje zelenog).
Ciklus- trajanje jednostrukog isteka svih signalnih pojmova signalnog plana.
Faza- dio ciklusa u kojem je nekim prometnim tokovima dopušteno kretanje.
Zaštitno vrijeme- vrijeme izmeu kraja i poetka zelenog svijetla konfliktnih signalnih
grupa. (Legac, 2008., 15.9.2017.)
(Izvor: Autorizirana predavanja, mr.sc. Predrag Brlek, dipl.ing. 20.10.2017.)
Na prometnicama nieg reda, gdje su manje brzine, moe se primijeniti „T“-krianje,
na kojemu se promet ne usmjeruje posebnim trakovima.
Kod takvih krianja treba nastojati:
osigurati dobru vidljivost krianja,
ulijevanje riješiti pod kutom od 90°,
na mjesta ulijevanja postaviti zaštitnu ogradu kako bi se dobio optiki završetak,
regulirati tokove prometa s pomou svjetlosnih signala i oznaka koje se postavljaju sto
metara prije završetka ulijevanja.
Na prometnicama višeg reda gdje su brzine vee, „T“-krianje izvodi se tako da tokovi
prometa budu odvojeni s pomou otoka.(Cerovac, 2001., 3.10.2017.).
7
2.1.2. Pravokutna krianja
Pravokutno krianje je znatno povoljnije od „T“-krianja. Na prometnicama nieg
reda, gdje su manje brzine, moe se izvesti pravokutno krianje na kojemu se promet ne
usmjeruje prometnim znakovima. Na cestama višeg reda promet se usmjeruje na
pravokutnom krianju s pomou otoka ili posebnih trakova. (Cerovac, 2001., 3,10.2017.)
2.1.3. Kruna krianja
Kruna krianja ili tzv. roto- krianja izvode se na mjestima gdje je intenzitet prometa
takav da bi svako drugo rješenje, osim krianja u dvije razine, uzrokovalo smetnje u prometu.
Ta se krianja projektiraju tako da im je polumjer središnjeg otoka najmanje 60- 80 metara
ako su ulijevna mjesta jednoliko optereena. Promet koji se preplie treba voditi posebnim
trakovima (naroito desna skretanja). Radi lakšeg odvijanja prometa koji se preplie, treba za
njega osigurati najmanje dva traka.
Kruna krianja mogu biti s tangencijalnim i radijalnim ulijevanjem. Krianja s
radijalnim ulijevanjem mogu se primijeniti ako ima više od etiri ulijevanja. Na krunim
krianjima s tangencijalnim ulijevanjem desno ulijevanje ima prednost pred lijevim kretanjem
u krug.
Krianja s krunim kretanjem ne moraju biti tlocrtno krunog oblika, prednost takvih
krianja je u tome što su jeftina i što se lako mogu prilagoditi postojeim prometnim
tokovima.(Cerovac, 2001., 3.10.2017.)
Raskrije s krunim tokom- kanalizirano raskrije s neprovoznim ili djelomino
provoznim središnjim otokom i krunim prometnim kolnikom, na koji se vee tri ili više
prikljunih cesta/ privoza, a promet se odvija u smjeru suprotnom od kazaljke sata.
8
Kruni kolnik- kolniki trak krunog oblika, po kojem voze vozila oko središnjeg otoka i
imaju prednost pred vozilima koja ulaze u raskrije.
Središnji otok- uzdignuta površina krunog oblika, koja sprjeava izravnu vonju preko
raskrija.
Provozni dio (prsten) središnjeg otoka- dio središnjeg otoka, koji zajedno s krunim
kolnikim trakom omoguuje vonju kroz kruno raskrije dugim vozilima pa je po funkciji
dio krunog kolnikog traka; veeg je poprenog nagiba i od drugaijeg materijala.
Vanjski promjer raskrija- promjer od vanjskog ruba do ruba krunog kolnika (ujedno
mjera i oznaka veliine raskrija).
Unutarnji promjer raskrija- promjer od unutarnjeg do unutarnjeg ruba krunog kolnikog
traka.
Privoz krunom raskriju- prikljuna cesta s prometnim trakovima (ulazom/ uvozom i
izlazom/ izvozom), pri emu ulazni dio moe biti izveden u obliku lijevka ili trokuta.
Broj prometnih trakova- na privozu i u krunom kolniku predstavljaju osnovne parametre
za podjelu (na jednotrane i dvotrane) i za proraun propusne moi raskrija.
Prostor za ekanje (niša)- prostor izmeu pješakog prijelaza i vanjskog ruba krunog
kolnika (slino i na izlaznom dijelu prilaza); vozila ga na ulazu koriste za ekanje na
prihvatljivu vremensku prazninu u krunom toku kako bi se mogli ukljuiti u njega, a na
izlazu slue za propuštanje pješaka i biciklista.
Ulazni i izlazni polumjer- polumjer zaobljenja desnog ruba kolnika na ulazu (odnosno
izlazu) krunog raskrija, koji usmjeruje vozila prema krunom kolniku (odnosno iz krunog
kolnika).
Razdjelni otok (otok za pješake)- uzdignuti dio krunog raskrija za kanaliziranje tokova na
prilazu, a omoguuje veu sigurnost pješaka i biciklista pri prelasku privoza; (ovisno o
veliini raskrija).
Ulazni/izlazni prometni tok- ine ih vozila koja ulaze/izlaze iz krunog raskrija.
9
Kruni prometni tok- kruei prometni tok vozila po krunom kolniku raskrija. (Legac,
2008., 15.9.2017.)
2.2. Cestovna vorišta izvan razine
Na cestama višeg reda, s veim intenzitetom prometa, krianja s drugom prometnicom
izvode se u dvije ili više razina. Takvo je rješenje preduvjet za siguran i brz promet. Izvedbom
krianja u više razina ukida se izravno krianje te treba samo riješiti problem prijelaza vozila s
jedne prometnice na drugu. Vezani elementi izmeu razina je prikljuna rampa.
10
Osnovni elementi koji obiljeavaju vorište u više razina jesu: prikljune rampe,
trakovi za usporavanje, trakovi za ubrzavanje i trakovi za preplitanje. Najmanja visinska
razlika kod vorišta u više razina treba biti 5,5 metara, u emu je i debljina konstrukcije. Za
svladavanje te visinske razlike potrebna je duljina prikljunih rampi od 180- 200 metara. Kod
vorišta u tri razine duljina prikljune rampe iznosi oko 300 metara.
Na mjestima prikljuka na trakove za usporavanje i ubrzavanje polumjeri zavoja
prikljunih rampi ne smiju biti manji od 50 metara (iznimno 40 metara), a na cestama veeg
znaenja uz obveznu primjenu prijelaznih krivulja oblika klotoide.
Na cestama manjeg znaenja polumjeri zavoja prikljune rampe mogu biti i manji od
20- 30 metara. Veliina polumjera zavoja izravno je povezana s dopuštenom raunskom
brzinom na prikljunoj rampi. Širina prometnih trakova na podruju prikljune rampe mora
biti nešto vea od širine drugih prometnih trakova. Prema njemakim propisima, ona
najmanje iznosi 3,75 metara s rubnim trakom od 0,5 metara. Krianje autoceste s cestom
nieg reda moe se izvesti tzv. vezom s pomou trube.
vorište oblika „Lista djeteline“ primjenjuje se na krianju dviju autocesta. Krianje
se izvodi u dvije razine; prijelaz s jedne autoceste na desnu stranu izvodi se s pomou etiriju
cesta za vezu, a prijelaz na lijevu stranu s pomou etiriju petlji polumjera najmanje 50
metara. Takvo je rješenje dobro, ali zahtjeva veliku površinu.(Cerovac, 2001., 3,10.2017.)
Raskrije izvan razina- prometne graevine za povezivanje više prometnih pravaca/cesta
pod reimom neprekinutog toga, pri emu se prostorno razdvajanje konfliktnih struje odvija u
više graevinskih razina.
a) graevinski: dio ceste gdje je graevinsko oblikovanje odreeno odabranim nainom
izmjene prometnih tokova;
b) prometno: dio ceste na kojem je odvijanje prometa odreeno reimom u raskriju.
Glavni/ prolazni kolnik- prometno nadreena cesta, npr.autocesta s veim prometom.
Spojna cesta/ rampa- prometna (provozna ili prohodna) poveznica razliitih razina neke
prometne graevine.
Privoz raskriju (tzv.krak)- prikljuna cesta na raskrije izvan razine.
„Truba“- oblik raskrija izvan razine s tri privoza u dvije razine, pri emu se prometni tok u
lijevom skretanju vodi neizravno na odnosu poluizravnom rampom, a desni izravnom
tangencijalnom rampom.
(Izvor: Autorizirana predavanja, mr.sc. Predrag Brlek, dipl.ing. 20.10.2017.)
12
„Djetelina“- oblik raskrija izvan razine s etiri privoza u dvije razine, u kojem se promet u
lijevom skretanju vodi neizravnom rampom, a u desnom skretanju putem izravne rampe.
Slika 5. Oblik raskrija "djetelina"
(Izvor: Autorizirana predavanja, mr.sc. Predrag Brlek, dipl.ing. 20.10.2017.)
Ravanje- razdvajanje ceste bez mogunosti meuspajanja odvojenih cestovnih pravaca.
Ulaz/ uvoz (odnosno izlaz/ izvoz)- dio raskrija koji slui ulazu/ uvozu neke ceste ili kolnika
(odnosu izlazu/izvozu).
Kolnik za razdiobu prometa- kolnik uz glavni prolazni kolnik (istog smjera), koji slui za
sortiranje i razdiobu prometnih tokova istog usmjerenja.
Podruje preplitanja (trak za preplitanje)- podruje dimenzionirano i oblikovano za
operaciju preplitanja (npr. središnje podruje u raskriju oblika djeteline).
Trak za uplitanje- dodatni prometni trak za operaciju uplitanja.
Razdjelnik- isprueni/ razvueni prometni tok, koji na manjoj duljini razdvaja nasuprotne
tokove neke ceste.
Razdjelnik otoka oblika kaplje- razdjelnik oblika kaplje (raskrije u razini).
Vrh otoka- mjesto odnosno poetak fizikog razdvajanja dvaju kolnika ili spojnih rampi s
istosmjernim tokovima.
Prometni otok- sa svih strana kolnikom okruena površina bez odvijanja prometnih tokova
na istoj.
Zaporna površina- koso izraena površina, bez prometnih tokova.
Zaustavni prostor- površina kolnika, koja je na raspolaganju za ekanje u vremenu obustave
prometa.(Legac, 2008., 15.9.2017.)
3. VRSTE PROMETNIH TOKOVA U RASKRIJU
Nain voenja prometnih tokova u podruju raskrija je najbitniji initelj koji
determinira razliitost u prometnim radnjama. Prometni tokovi se razlikuju po svojoj prirodi
odvijanja i openito se u zoni raskrija dijele na: neprekinute prometne tokove i prekidane
prometne tokove.(Legac, 2008., 15.9.2017.)
3.1. Neprekinuti prometni tokovi
S uvjetima vonje pod kojima se vozilo u prijelazu dionice ceste ili prometnog traka
mora zaustaviti samo zbog imbenika unutar prometnog toka. U ovim se sluajevima
prometni tokovi dijele ili sjedinjuju s podjednakim brzinama pod oštrim kutom, bez
zaustavljanja.
Proizlazi da su neophodne prostorne i vremenske praznine u nadreenom/ glavnom
prometnom toku relativno kratke. U sluajevima ovakvih prometnih tokova poveavaju se
zahtjevi u pogledu obuenosti i sposobnosti vozaa. injenica je, da su zbog velikih brzina i
dugakih putanja vozila, ovakvi potezi neprikladni za uvoenje svjetlosnih signalnih
ureaja.(Legac, 2008., 15.9.2017.)
3.2. Prekidani prometni tokovi
S uvjetima vonje pod kojima vozilo na dionici ceste odnosno prometnog traka mora
obavezno stati ispred raskrija zbog prometnih znakova ili signala. Ovakav prometni tok
moe se definirati kao onaj koji se isplie, uplie ili kria te prolazi zonom konflikta malom
brzinom ili se zaustavlja pod što okomitijim kutovima i uz zahtjev jasnog reguliranja
prednosti.
Zona konflikata moe se svesti na malu površinu s kratkim putovima vozila (što je
oblikovni princip). Ovakvi sluajevi i kombinacije tokova su izrazitije prikladni za uvoenje
svjetlosne signalizacije.
U primjeni prekidanih prometnih tokova za jae optereena raskrija zapinju sporedni
prometni tokovi, a potrebe vremenske praznine vee su oko dva puta od onih za neprekinute
prometne tokove.(Legac, 2008., 15.9.2017.)
4.1. Prometne radnje
Osnovne prometne radnje (koje uzrokuju konfliktne situacije razliitih stupnjeva)
nastaju ponajprije zbog promjene smjera, ali i brzine jednog ili više vozila.
Prema tumaenju Takebea, u podruju raskrija izvode se sljedee prometne radnje:
isplitanje- dijeljene prometnih tokova,
uplitanje- sjedinjavanje prometnih tokova,
4.2. Prometni konflikti
Konfliktna situacija se moe definirati kao zbroj svih konfliktnih toaka koje su
uzrokovane prometnim radnjama isplitanja, uplitanja, preplitanja i krianja prometnih tokova
na površini raskrija (uvjetno se konfliktna toka ovdje izjednaava s etiri vrste prometnih
radnji).
Broj konfliktnih toaka ovisi samo o vrsti/ tipu i obliku raskrija, a stvaran broj konflikata u
znatnoj mjeri ovisan je o geometrijskom oblikovanju, o slobodnoj vidljivosti, o prometnom
optereenju i sl. Za napomenuti je da najvei broj konfliktnih toaka sadre raskrija u razini,
a manje ih je (bez krianja) u raskrijima izvan razine te u raskrijima s krunim tokom.
(Legac, 2008., 15.9.2017.)
5. ELEMENTI PROJEKTIRANJA PROMETNIH VORIŠTA
Prometna vorišta su mjesta gdje se spajaju dvije ili više prometnica. Pri izboru mjesta
i naina rješenje vorišta treba svaki sluaj podrobno prouiti jer je na nepravilno
konstruiranom vorištu, naroito pri veem prometnom optereenju, sigurnost prometa
smanjena. U glavne kriterije koji se uzimaju u obzir pri izgradnji prometnog vorišta mogu se
svrstati: sigurnost vonje, propusna mo (kapacitet), ekonominost i estetski izgled.
Sigurnost vonje jedan je od najvanijih kriterija. Pravilnim oblikovanjem vorišta
moe se poveati sigurnost vonje. Propusna mo se odreuje prema broju vozila koje u
odreenom vremenu prou prometnim vorištem. Pri tom se razlikuju: osnovna, mogua i
planirana propusna mo.
Planirana propusna mo iznosi 70% mogue propusne moi. Propusna mo se
proraunava za vorište u istoj razini, dok se za vorište u više razina propusna mo odreuje
u podruju izmjene traka. Ekonominost prometnog vora odreuje se troškovima gradnje i
odravanja, potrebnim prostorom, vrijednošu zemljišta i sl. Pri projektiranju vorišta treba
voditi brigu i o njegovom estetskom izgledu te o uklapanju o okolni krajolik.
U elemente projektiranja prometnih vorišta pripadaju:
preglednost vorišta,
vozni trakovi,
prometni otoci i pješake ograde,
nagibi i polumjeri zavoja.(Cerovac, 2001., 3,10.2017.)
17
5.1. Osnovna naela pri oblikovanju vorišta
Da bi prometni vor pruao odreenu sigurnost pri protjecanju prometnih tokova,
treba pri projektiranju uzeti u obzir etiri osnovna naela. To su: vidljivost, preglednost,
prilagodljivost i protonost. Voza mora pravodobno uoiti vorište kako bi mogao prilagoditi
nain i brzinu vonje novonastaloj prometnoj situaciji.
Vidljivost vorišta postie se odgovarajuom signalizacijom i rasvjetom. Preglednost
na vorištu mora biti osigurana kako bi voza na vrijeme uoio opasnost. S toga treba
izbjegavati postavljanje bilo kakvih zapreka na vorištu; reklamnih stupova, ograda i sl. Uz to
treba osigurati jednoliku rasvjetu vorišta. vorište treba biti prilagodljivo, tj. što je
jednostavnije riješeno, bez sloenih i drugih voenja prometnih tokova, bez vijugavih vonji,
s ispravno i pregledno obiljeenim prometnim trakovima itd.
Protonost vorišta postie se njegovim prilagoivanjem uvjetima vonje. Na vorištu
valja izbjegavati svaku izmjenu smjera, tj. smjer vonje treba nastaviti po mogunosti iza
vorišta. vorište treba dobro obiljeiti s pomou tlocrtne signalizacije kako bi se postiglo što
bolje optiko voenje prometnih tokova. Na prometnim vorištima ne smije se postavljati
prevelik broj otoka za usmjerivanje i razdvajanje prometnih tokova.
Pri prolasku preko vorišta voza je izloen djelovanju razliitih utjecaja kao što su
optiko voenje, prometno i graevinsko oblikovanje, obiljeivanje, reguliranje tokova,
rasvjeta i sl., a sve bi to trebalo djelovati na vozaa tako da ga vodi pravilno i da se on pri
vonji osjea sigurno. Prije projektiranja vorišta u više razina treba ispitati i mogunost
rješenja vorišta u istoj razini.(Cerovac, 2001., 3,10.2017.)
18
Preglednost vorišta
Pogodna mjesta za gradnju cestovnog vorišta su dijelovi cesta u pravcu s malim
uzdunim nagibom (do 3%, iznimno 4%), koji se nalaze na nasipu male visine ili u plitkom
usjeku. Veliina poprenog nagiba ne smije biti vea od 3,5%. Glavni zahtjevi koji se
postavljaju pri projektiranju vorišta jest osiguranje potrebne duljine preglednosti.
Duljinu preglednosti treba osigurati tako da voza koji dolazi na vorište sa sporedne
ceste, tj. nema prednost moe na vrijeme izbjei smetnje koje nastaju od prometa s glavne
ceste pri krianju ili uplitanju.
Duljinu preglednosti treba osigurati u dva sluaja:
1) vozilo koje nema prednost prolazi kroz vorište bez zadravanja,
2) vozilo koje nema prednost stoji pred vorištem (znak STOP na sporednoj cesti).(Cerovac,
2001., 3,10.2017.)
Vozni trakovi
Širina voznih trakova razliita je na prometnim vorovima u jednoj ili više razina. Na
vorištima u istoj razini širina voznih trakova po pravilu je ista kao i na otvorenom dijelu
ceste. Širina voznih trakova poveava se ako se uz trak nalazi razdjelni otok ili pojas ili je
prometni trak u horizontalnom zavoju.
Na vorištima u dvije ili više razina širina jednotranih kolnika na spojnim rampama
iznosi 5,0 metara (iznimno 4,5 metara), a ako kolnici imaju trakove za stajanje, ta širina moe
biti i manja i iznosi 4,0 metara (iznimno 3,5 metara). Kod dvotranih kolnika na spojnim
rampama širina iznosi 3,5 metara (iznimno 3 metra).(Cerovac, 2001., 3,10.2017.)
Trakovi za usporavanje
Trakovi za usporavanje slue prometu koji skree s glavnog prometnog toka. Oni
moraju biti konstruirani tako da omoguuju sigurno i udobno smanjenje brzine vozila na
potrebnu veliinu. Trakove za usporavanje treba izvesti na svim prometnicama koje imaju
raunsku brzinu veu od 80 km/h i na vrlo optereenim prometnicama s manjom raunskom
brzinom. Izvode se usporedno s glavnim prometnim trakovima ili kao zavoj za usporavanje.
19
Nedostatak je zavoja za usporavanje u tomu što vozilo još na glavnom prometnom
toku mora poeti koiti.
Trakovi za usporavanje sastoje se od dva dijela:
1) prvi dio slui za skretanje vozila s glavnog voznog traka na usporedni trak, tj. za
prestrojavanje za skretanje udesno,
2) drugi dio slui za promjenu brzine vozila, a usporedan je sa voznim trakom na glavnoj
cesti.
Širina traka za usporavanje ovisi o raunskoj brzini i u rasponu je od 2,75 do 3,50
metara. Duljina usporenih trakova za usporavanje moe se odrediti na sljedei nain: tijekom
vonje glavnom cestom voza je upozoren prometnim znakom da smanji brzinu na 75%
raunske brzine.
Od prometnog znaka do poetka traka za usporavanje desni rubni trak obojen je
bijelom bojom, a na mjestu gdje poinje trak za usporavanje rubni trak je isprekidan i
postavljen je znak obiljeavanja smjera. Zastor traka za usporavanje drugaije je boje nego
ostali prometni trakovi.(Cerovac, 2001., 3,10.2017.)
Trakovi za ubrzavanje
Trakovi za ubrzavanje slue da se promet iz sporednog smjera ukljui (ulije) u promet
na glavnom prometnom toku. Izvode se na brzim i vrlo optereenim prometnicama.
Ulijevanje tokova prometa u glavni prometni tok sloenija je radnja od izlijevanja, jer zbog
udruivanja tokova postoji vea mogunost kolizije. Kao i trakovi za usporavanje, tako se i
trakovi za ubrzavanje izvode usporedno s glavnim prometnim trakovima ili kao zavoji za
ubrzavanje.
20
Trak za ubrzavanje sastoji se od tri dijela:
1. prvog dijela, tj. duljine ubrzavanja, koja slui za to da vozilo dobije potrebno ubrzanje
prije ulijevanja u glavni prometni tok,
2. drugog dijela, tj. duljine ulijevanja, koja slui za to da se izvrši ulijevanje vozila u
glavni prometni tok,
3. treeg dijela, tj. duljine suavanja traka, koja slui za to da se vozilo koje se nije
uspjelo ukljuiti u glavni prometni tok moe na vrijeme zaustaviti.
Duljina traka za ubrzavanja odreuje se ovako: vozilo koje se eli ukljuiti u glavni
prometni tok kree se prikljunim zavojem brzinom, koja je odreena polumjerom
prikljunog zavoja. Na kraju prikljunog zavoja, tj. na poetku prijelazne krivulje, poinje dio
traka za ubrzavanje gdje vozilo poveava brzinu od brzine prikljunog zavoja do brzine koja
iznosi 75% raunske brzine koja je dopuštena na glavnom prometnom toku.
Rubni trak na tom dijelu obiljeen je punom bijelom crtom. Nakon što je vozilo postiglo
brzinu poinje ulijevanje, tj. poinje dio traka ulijevanja na kojemu je crta rubnog traka
isprekidana. Ulijevanje prometa ne moe se vremenski tono odrediti, jer ovisi o prometnim
uvjetima na glavnom prometnom toku, te voza mora nastaviti kretanje dijelom traka za
ulijevanje, tj. priekati trenutak pogodan za ulijevanje.
Trei dio traka za ubrzavanje je dio koji omoguuje da se vozilo koje se nije uspjelo
ukljuiti u glavni prometni tok na vrijeme zaustavi. Na poetku tog dijela traka nacrtan je na
kolniku znak „STOP“, a rubni trak je puna crta. Duljina prvog dijela traka za ubrzavanje ovisi
o veliini ubrzavanja vozila.(Cerovac, 2001., 3,10.2017.)
Trakovi za lijevo i desno skretanje
Radi lakšeg odvijanja prometa potrebno je izvesti trakove za lijevo i desno skretanje.
Takvi se trakovi izvode uvijek uz glavne prometne trakove. Ako se zbog specifinih uvjeta na
pojedinim vorištima ne mogu izvesti lijevi i desni trakovi, prednost se daje lijevim
trakovima.
21
Trakovi za skretanje ulijevo najvaniji su dodatni trakovi, a treba ih izvesti na svim
mjestima lijevog skretanja pri krianju u razini. Nain izvedbe traka slian je kao i traka za
usporavanje. Trak za skretanje ulijevo treba biti širok 3,5 metara, a u iznimnim sluajevima
moe se ta širina smanjiti do 3,0 metara, ako su brzine manje od 60 km/h. na kraju treba
izvesti postupno suenje.
Trakovi za skretanje ulijevo sastoje se od dijela koji slui za izmjenu traka (duljine 30-
50 metara, ovisno o brzini), od dijela koji slui za usporavanje brzine vozila od dijela za
prestrojavanje prije krianja (ta duljina mora biti najmanje 30 metara, a ovisi o broju vozila
koja ekaju na skretanje). Pri izvedbi traka za skretanje udesno primjenjuju se gotovo isti
elementi kao i za trak za skretanje ulijevo.
Trakove za skretanje udesno treba po mogunosti izvesti na krianjima gdje su vee
brzine, na krianjima sa semaforima i na krianjima sa više od etiri vozna traka. Ti trakovi,
ak iako nisu izvedeni u punoj duljini, u velikoj mjeri rastereuju glavni promet.(Cerovac,
2001., 3,10.2017.)
Prometni otoci i pješake ograde
Prometni otoci su slobodna mjesta izmeu prometnih trakova po kojima ne smiju
prolaziti vozila. Otoci slue za usmjerivanje prometnih strujanja, za zaštitu pješaka pri
prelaenju kolnika i za postavljanje prometnih znakova i ureaja. Otocima treba ispuniti
prostor izmeu prometnih trakova, ali ih ipak treba izvesti u ogranienom broju. Dimenzije
prometnih otoka odreuju se za svaki sluaj posebno na temelju tehnikog projekta vorišta.
Prometni otoci mogu se podijeliti na:
razdjelne otoke,
usmjerujue otoke,
pješake otoke.
22
Razdjelni otoci slue za razdvajanje suprotnih tokova prometa, a izvode se:
na prometnicama s etiri i više prometnih trakova,
na prometnicama koje su na prilazu autocesta, graninih prijelaza, tunela, mostova i
sl.,
na prometnicama gdje je potrebno usmjeriti promet koji se pribliuje nekoj graevini
(trup nadvonjaka i sl.).
Širina tih otoka mora biti najmanje 1,5 metara, a na mjestima gdje vozila skreu širina
mora biti vea od prosjene duljine vozila. Usmjerujui otoci primjenjuju se na krianjima u
razini kako bi se postiglo potrebno dodatno voenje prometnih tokova.(Cerovac, 2001.,
3,10.2017.)
Njihovom primjenom smanjuje se broj moguih toaka sudara i postiu se odgovarajui
(eljeni) smjerovi prometa. Da bi se smanjila mogunost vonje preko otoka, pomie se vrh
otoka za 0,3-0,6 metara od ruba kolnika. Dodatno voenje prometnih tokova postie se
obiljeavanjem kolnika ispred vrha otoka bijelim isprekidanim crtama. Pješaki su otoci
namijenjeni za potrebe pješaka i njihovu zaštitu.
Moe ih se podijeliti:
na pješake stajališne otoke,
na pješake zaštitne otoke.
Pješaki stajališni otoci pruaju pješacima zaštitu od vozila javnog gradskog prometa.
Izvode se kao uzdignute platforme. Njihova duljina ovisi o duljini prometnog sredstva koje
putnici ekaju, a širina im je 2,0-2,5 metara, iznimno 1,5 metar. Pješaki zaštitni otoci pruaju
zaštitu pješacima koji su zaustavljeni na sredini ceste nadolazeim prometom ili zbog
promjene signala na semaforu. Izvode se posebno na velikim i nepravilno izvedenim
krianjima.
Pri graevinskom oblikovanju prometnog otoka vano je istaknuti površinu otoka kao
cjelinu. Zato otok treba izvesti s rubnjakom i obojiti ga bijelom bojom. Dio površine za
pješake na otoku treba po mogunosti izvesti sa zastorom u drugoj boji. Vidljivost prometnog
toka poveava se ako se na njega postave svjetlei ureaji koji osvjetljuju prednji dio otoka,
signalne znakove i stupove za rasvjetu.
23
Pješake ograde postavljaju se na mjestima gdje je sigurnost pješaka ugroena ili na
mjestima gdje dolazi do zastoja u prometu. One slue za usmjerivanje i koncentriranje
pješakog prometa na odreenim mjestima. Stupovi pješake ograde obino se povezuju
lancima ili s pomou uadi na odreenoj visini kako bi se sprijeio prijelaz pješaka preko
ograde. Pješake ograde postavljaju se zapravo na sloenim prometnim krianjima, dugim
stajališnim otocima, uzdu glavnih prometnica i sl.(Cerovac, 2001., 3,10.2017.)
Nagibi i polumjeri zavoja
Veliina uzdunih i poprenih nagiba po pravilu je ista kao i na otvorenom dijelu
ceste. Pri projektiranju vorišta potrebno je predvidjeti što manje uzdune nagibe da bi se
omoguilo lakše zaustavljanje i pokretanje vozila te bolja vidljivost. Veliina uzdunog
nagiba iznosi 0,5-4,0%, a poprenog nagiba 1,0-7,0%.
Uzduni nagib spojnih rampi je najviše 4% ako nema traka za spora vozila. Postoji li
trak za spora vozila, uzduni nagib u usponu moe biti do 6%, a u padu do 8,0%. Najmanji
polumjer zaobljenja rubnjaka na krajevima gradskih ulica je 11-12 metara, a na ulicama u
stambenim naseljima 6,0 metara. Rubnjak se moe zaobliti s pomou spiralnog zavoja ili
pomou kombiniranog zavoja. Primjenom kombiniranih zavoja (umjesto krunih lukova)
vonja je sigurnija i izbjegava se rizik vezan za zanošenje vozila i dodirivanje
rubnjaka.(Cerovac, 2001., 3,10.2017.)
6. OPREMA RASKRIJA U RAZINI
U opremu raskrija u razini pripadaju: prometni znakovi i signalizacija, svjetla i
svjetlosne oznake, putokazi, oprema za smirivanje prometa itd. Potrebno je takoer istaknuti
razlike u opremanju raskrija bez ili s ureajima za upravljanje prometom odnosno
svjetlosnom signalizacijom. Prometna oprema predstavlja izravnu poveznicu izmeu
korisnika i raskrija, a projektu opreme treba posvetiti dunu panju zbog izravne
posljedinosti na sigurnost voenja prometnih tokova. Za raskrija u razini se izrauju
posebni projekti (prometno- tehnološki projekt, projekt znakova, opreme i signalizacije,
projekt prometnih svjetala i/ili ureaja za kontrolu i upravljanje prometom i dr.).(Legac,
2008., 15.9.2017.)
optiko voenje prometa,
prometno ureenje.
Imaju ulogu poboljšanja stupnja prometne sigurnosti i olakšanja u prometnim
operacijama, te u podizanju razine propusnosti i prometne usluge.(Legac, 2008., 15.9.2017.)
Putokazni znakovi
Ovi znakovi obavijesti su namijenjeni za voenje prometa, a isto tako slue za
usmjeravanje tokova uz otoke i razdjelnike te za ogranienje dopuštenih brzina i zabranu
pretjecanja u zoni raskrija. Znakovi za dopuštenu brzinu (iznosa 40-70 km/h) trebaju se
postaviti tik iza znaka za najavu samog raskrija, sve na propisanoj udaljenosti pred
raskrijem. Sami putokazi su obvezatni na raskrijima izvan naselja. Pretputokazni znak treba
postaviti na optereenijim raskrijima i s veim brzinama na glavnom kolniku, a udaljenost od
raskrija je u izravnoj ovisnosti o brzini u podruju raskrija.(Legac, 2008., 15.9.2017.)
25
Rasvjeta
Za raskrija cesta unutar ili na rubu naselja treba uvijek biti predviena rasvjeta, a za
javne ceste višeg reda i s veim brzinama u raskriju, rasvjeta treba biti u iznimnim
sluajevima (veliki promet, nepregledne zone, skueni morfološki i oblikovni uvjeti). Projekt
rasvjete te normativi i nain postavljanja rasvjetnih tijela ureeni su posebnim regulativnim
aktima.(Legac, 2008., 15.9.2017.)
zaštiti i kvalitetnijem ureenju prostora.
Ovaj projekt predstavlja nadogradnju projektnog rješenja raskrija i ima dvije osnovne
zadae:
odnosno poveanje funkcionalne, prometne i svake druge vrijednosti raskrija,
sigurnosna zadaa- a) nisko raslinje i cvijee stvaraju drugaiji dojam kod vozaa,
ime se on upozorava na prilazak prostoru s drugaijim reimom prometa, b) stvaranje
preduvjeta za osiguranje preglednosti kroz podrezivanje, uklanjanje ili premještanje
nasada koji ometaju zahtjevima preglednosti.
Pripadajui projekt po svojoj namjeni ima svrhu povezivanja raznih rješenja, budui da
ukljuuje bitne prostorne oblikovne, funkcionalne, graevinske, biološke i ekološke odnose,
uvjete i procese. Kroz svoju osnovnu ulogu projekt krajoobraznog ureenja ima integrativnu
ulogu, a ulazne veliine za njega mogu biti vane za stvaranje neizostavnog modela zaštite
okoliša.(Legac, 2008., 15.9.2017.)
Ostala prometna oprema
Za raskrija s veim brojem pješaka u prometu potrebno je predvidjeti posebne
graevine (pothodnike, nathodnike) izvan razine motornog prometa. Moraju se projektirati s
obzirom na prognoze koliine pješakog prometa, te opremiti stepeništima ili eskalatorima
odnosno liftovima za invalidne osobe.
Projektom se treba takoer dobro riješiti funkcionalnost ni zaštita vodovoda
komunalnih instalacija: kanalizacije, elektrovoda, plinovoda, telefona itd. Odvodnju ploha
kolnika, te biciklistikih i pješakih staza treba rješavati po normativima odgovarajue struke,
a ureaje za odvodnju prilagoditi zahtjevima uinkovitog odvajanja u svim vremenskim
prilikama.(Legac, 2008., 15.9.2017.)
Ureaji za upravljanje prometom
Sustavi za upravljanje prometom su u punom smislu primjereniji reimu gradskog
prometa, a za raskrija javnih cesta i onih u prigradskim zonama izloeni su najbitniji
elementi.
sustav prometnih svjetala za automatsko upravljanje prometom,
sustav za automatsko upravljanje i naplatu prometa na parkiralištima i na slobodna
mjesta za parkiranje,
sustav za automatsko upravljanje, informiranje i upuivanje javnog gradskog prometa.
Za predmetna raskrija od posebnog znaaja je kvalitetna oprema sustava za automatsko
upravljanje prometom, a ostali navedeni više su obraeni u sklopu gradske prometne mree i
prometnice.(Legac, 2008., 15.9.2017.)
Osnovnu opremu na raskrijima ine: upravljaki (signalni, semaforski) ureaji,
detektori i tipkala za najavu vozila, pješaka, signali, nosai signala/konzole, kabeli i ostala
oprema u funkciji sustava.
vremenski ustaljen,
prometno ovisan.
Vremenski ustaljen nain upravljanja pretpostavlja trajanja signalnih pojmova prema
unaprijed definiranim vremenima, a izmjene se cikliki ponavljaju. U naelu nije potrebno
postavljati detektore i tipkala.
Prometno ovisno upravljanje ukljuuje sudionike koji putem detektora i pješakih tipkala
upuuju svoje zahtjeve sustavu. Posebni algoritmi upravljanja stalno podešavaju trajanje
signalnih pojmova sukladno potranji.
lokalan (izoliran/samostalan),
umreen (koordinirano).
Lokacija opreme odreena je smjernicama, a optimalne lokacije i broj detektora te
pješakih tipkala putem algoritma upravljanja. Polaganje instalacije za sustav prometnih
svjetala za automatsko upravljanje prometom na raskrijima trebao bi se u naelu uskladiti s
okolnom komunalnom infrastrukturom.(Legac, 2008., 15.9.2017.)
28
7.1. Raskrije Ulica Bartola Kašia- Ulica kralja Zvonimira
Raskrije Ulice Bartola Kašia i Ulice kralja Zvonimira je nesemaforizirano klasino
trokrako raskrije, opremljeno vertikalnom signalizacijom te je smješteno u samom centru
grada Otoca. Svi privozi su dvotrani te je dozvoljeno skretanje u svim smjerovima. Glavni
smjer u raskriju je du Ulice kralja Zvonimira.
Slika 6. Raskrije Ulice Bartola Kašia i Ulice Kralja Zvonimira i njihovi privozi
(Izvor: autor)
29
Na slici 6. prikazano je gore navedeno raskrije, te su crvenom bojom oznaeni
njegovi privozi. Privoz 1 je sjeverni sa širinom traka 3,5 i 3,5 metara. Nogostup se nalazi
samo s jedne strane dok je s druge strane trg i parkirna mjesta hotela. Privoz 2 je zapadni
privoz širine traka 3,2 i 3,5 metara. Nogostup se nalazi s obje strane ulice. U privozu je
pješaki prijelaz koji je ujedno i jedini pješaki prijelaz u raskriju. U privozu 1 nalazi se još
jedan pješaki prijelaz koji zbog svoje udaljenosti od raskrija nema utjecaj na samo raskrije.
Privoz 3 je zapadni privoz sa širinama traka 3,0 metara i 3,5 metara. U privozu se nalazi
nogostup s obje strane. Zbog popunjenih parkirnih mjesta u privozu 3 te parkirnih mjesta
smještenih u samom raskriju, smanjena je preglednost vozaima privoza 1 pri ukljuivanju u
Ulicu kralja Zvonimira. Dodatni problem pri ukljuivanju u navedenu ulicu predstavlja i
pješaki prijelaz preko kojeg se odvija intenzivniji pješaki promet.
Ovaj tip raskrija u razini predstavlja vorna mjesta u cestovnoj mrei (preteito
lokalnim, upanijskim te djelomino i dravnim cestama), a oblikovana su i ureena tako da
omoguavaju funkcioniranje cestovnog prometa.
30
Slika 7. Konfliktne toke Ulica Bartola Kašia i Ulica kralja Zvonimira
(Izvor: autor)
Na slici 7. su prikazane konfliktne toke na raskriju Ulice Bartola Kašia i Ulice kralja
Zvonimira. Unutar raskrija mogu se pojaviti ukupno 9 konfliktnih toaka.
31
7.2. Raskrije Ulica Bana Josipa Jelaia- Trg dr. Franje Tumana
Raskrije Ulica Bana josipa Jelaia i Trg dr. Franje Tumana je nesemaforizirano
etverokrako raskrije, opremljeno je vertikalnom signalizacijom te je smješteno u vanjskom
dijelu grada Otoca prema selu Prozor. Od ukupno 4 privoza, tri su dvotrana, a jedno je
jednotrano u smjeru autobusnog kolodvora. Glavni smjer je du ulice bana Josipa Jelaia.
Slika 8. Raskrije Ulica Bana Josipa Jelaia i Trg. dr. Franje Tumana i njihovi
privozi
32
Privoz 1 je sjeverni privoz sa širinom traka 3,5 i 3,3 metara. U istom se akumulira
promet iz dviju susjednih ulica. U privozu se nalazi pješaki prijelaz koji ne utjee na promet
u raskriju s obzirom na udaljenost, te nogostup s obje strane. Privoz 2 se nalazi sa zapadne
strane raskrija te je to jedini jednotrani privoz u raskriju sa širinom trake 5,0 metara.
Unutar privoza nalazi se obiljeeni pješaki prijelaz, te nogostup s obje strane privoza.Privoz
3 je juni privoz sa širinom traka 3,5 i 3,4 metara. U privozu 3 se takoer nalazi nogostup s
obje strane. Privoz 4 je istoni privoz sa širinom traka 3,5 i 3,5 metara.
U privozu se nalazi nogostup sa obje strane. S jedne strane nogostup je odvojen od
kolnika parkirnim mjestima. S obzirom da je vozilima iz privoza 4 smanjena preglednost pri
ukljuivanje na ulicu Bana Josipa Jelaia iz privoza 3 smatram da bi se trebalo postaviti
konveksno ogledalo.
33
Slika 9. Konfliktne toke Ulica Bana Josipa Jelaia i Trg dr. Franje Tumana
(Izvor: autor)
Na slici 9. prikazane su konfliktne toke Ulice Bana josipa Jelaia i Trga dr. Franje
Tumana. Unutar raskrija mogu se pojaviti ukupno 32 konfliktne toke.
34
7.3. Kruno raskrije DC 50- DC 52- Naselje Prozor
Raskrije DC 50- DC 52- Naselje prozor je kruno raskrije koje se nalazi u okolici
grada Otoca. Raskrije je opremljeno vertikalnom signalizacijom kao što su prometni
znakovi te horizontalnom signalizacijom kao što su oznake na kolniku.
Slika 10. Kruno raskrije DC 50-DC 52-Naselje Prozor i njihovi privozi
(Izvor: autor)
35
Sastoji se od 4 privoza. Ima oblik malog jednotranog krunog raskrija s vanjskim
promjerom 33,4 metara. Kruni prometni trak je širine 8,3 metara, a središnji razdjelni otok je
promjera 17,0 metara s prijelaznim prstenom širine 1,0 metara. Sva etiri privoza imaju ulaze
s jednim prometnim trakom. Središnji otok je provozan kako bi se teretnim vozilima
omoguio prolazak kroz kruni tok. Na svakom od privoza napravljeni razdjelni otoci, na
privozu 1 razdjelni otok je duine 8,9 metara, na privozu 2 razdjelni otok je duine 10, 3
metara, na privozu 3 razdjelni otok je duine 4,7 metara i na privozu 4 razdjelni otok je duine
7,4 metara.
Pri ukljuivanju u promet iz privoza 4 (Naselje Prozor) vozaima pri samom ulasku u
kruno raskrije je smanjena preglednost iz privoza 1 (DC 50). Vozila koja se ukljuuju u
kruno raskrije sa DC 52 (Vrhovine) veinom nepropisno prolaze kroz kruno raskrije, ne
zaustavljajui se iako je drugo vozilo u rotoru. Kruno raskrije je napravljeno da se ne mora
znaajno smanjivati brzina pri ulasku sa DC 52 i izlasku prema DC 50, pa vozai smatraju da
imaju vremena ukljuiti se iako su druga vozila ve ukljuena u kruno raskrije i pri tom
oduzimaju prednost drugim vozilima.
(Izvor: autor)
Na slici 11. Prikazane su konfliktne toke u raskriju DC 50- DC 52- Naselje Prozor.
Unutar raskrija mogu se pojaviti ukupno 8 konfliktnih toaka.
37
ZAKLJUAK
Cestovno vorište u istoj razini najrašireniji je nain povezivanja cesta. U ovom radu
prikazano je trenutno stanje na pojedinim raskrijima te na krunom raskriju na podruju
grada Otoca. Kako i u svim veim gradovima tako i u gradu Otocu postoje raskrija
razliitih oblika i dimenzija. Pri samoj izgradnji raskrija uvelike je posveena pozornost na
sigurnost i protonost raskrija jer nepravilno oblikovano, izgraeno ili rekonstruirano
raskrije predstavlja opasno mjesto za sve sudionike u prometu.
Cestovna vorišta su vrlo vana mjesta na kojima se omoguuje funkcioniranje
prometnog sustava. Nesemaforizirana raskrija, kao što su opisana u ovom radu, predstavljaju
najuestaliji element cjelokupnog cestovnog sustava te njihovo funkcioniranje znaajno utjee
na kvalitetu odvijanja prometa.
Slobodno moemo rei da su u današnje vrijeme cestovna vorišta od velike vanosti
za odvijanje prometa ali i da se kruna raskrija, u odnosu na standardna raskrija, pokazuju
kao ekološki prihvatljivija rješenja zbog same potrošnje goriva, emisije štetnih tvari te buke.
Smatram da e se budunosti sve više kako u gradovima tako i u naseljima ulagati u
standardna raskrija ali i u modernizirana kruna raskrija.
38
[2] Barievi, H.: Tehnologija kopnenog prometa, Rijeka, 2001.
[3] Barievi, H. i dr.: Logistika i sigurnost kopnenog prometa, Rijeka 2016.
[4] Cerovac, V.: Tehnika i sigurnost prometa, Zagreb, 2001.
[5] Legac, I.: Raskrija javnih cesta, Zagreb, 2008.
[6] Toma, T.: Kruna raskrija, Rijeka 2007.
39
Slika 2. T-krianje ...................................................................................................................... 6
Slika 4. Oblik raskrija "Truba" ............................................................................................... 11
Slika 5. Oblik raskrija "djetelina" ........................................................................................... 12
Slika 6. Raskrije Ulice Bartola Kašia i Ulice Kralja Zvonimira i njihovi privozi ................ 28
Slika 7. Konfliktne toke Ulica Bartola Kašia i Ulica kralja Zvonimira ................................ 30
Slika 8. Raskrije Ulica Bana Josipa Jelaia i Trg. dr. Franje Tumana i njihovi privozi ..... 31
Slika 9. Konfliktne toke Ulica Bana Josipa Jelaia i Trg dr. Franje Tumana ..................... 33
Slika 10. Kruno raskrije DC 50-DC 52-Naselje Prozor i njihovi privozi ............................. 34
Slika 11. Konfliktne toke DC 50-DC 52-Naselje Prozor ....................................................... 36