SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - Guest Homepageoliver.efri.hr/zavrsni/72.B.pdf · ekonomičnost i rentabilnost poslovanja. U trećem poglavlju ovoga rada se daju općenite informacije o

Sveučilište u Rijeci

Ekonomski fakultet

DIPLOMSKI RAD

Analiza financijskih izvješća na primjeru poslovanja

poduzeća "Brodokomerc Nova“ d.o.o.

Rijeka, svibanj 2013. godine

Sveučilište u Rijeci

Ekonomski fakultet

DIPLOMSKI RAD

Analiza financijskih izvješća na primjeru poslovanja

poduzeća "Brodokomerc Nova“ d.o.o.

Mentor: prof.dr.sc. Josipa Mrša

Rad izradila: Ana Borić

Studijski smjer: Međunarodno poslovanje

JMBAG: 0081083868

Rijeka,svibanj 2013.

1

Sadržaj

Uvod ........................................................................................................................................... 3

1.1. Svrha, cilj i metode analize u radu ............................................................................. 5

1.2. Sadržaj i struktura rada ............................................................................................... 6

2. Obilježja poslovanja poduzeća ........................................................................................... 7

2.1. Pojmovno određenje poduzeća i poduzetnika ............................................................ 7

2.2. Poslovna politika poduzeća ........................................................................................ 8

2.3. Ciljevi poslovanja poduzeća ..................................................................................... 10

2.4. Mjerenje uspješnosti poslovanja .............................................................................. 11

3. Rezultati poslovanja i bonitet poduzeća ........................................................................... 14

3.1. Informacije o rezultatima poslovanja ....................................................................... 14

3.2. Pojam boniteta .......................................................................................................... 16

3.3. Metodologija ocjene uspjeha poslovanja poduzeća ................................................. 17

3.3.1. Horizontalna analiza ......................................................................................... 18

3.3.2. Vertikalna analiza ............................................................................................. 19

3.3.3. Analiza pomoću financijskih pokazatelja ........................................................ 19

4. Financijski izvještaji ......................................................................................................... 22

4.1. Općenito o financijskim izvještajima ....................................................................... 22

4.2. Interno izvještavanje ................................................................................................ 23

4.3. Eksterna financijska izvješća ................................................................................... 24

4.3.1. Bilanca .............................................................................................................. 25

4.3.2. Račun dobiti i gubitka ...................................................................................... 28

4.3.3. Izvještaj o novčanom toku ................................................................................ 30

4.3.4. Izvještaj o promjeni vlasničke glavnice ........................................................... 33

4.3.5. Bilješke uz financijske izvještaje ..................................................................... 35

5. Analiza poslovanja poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. ............................................. 37

2

5.1. Općenito o poduzeću „Brodokomerc Nova“ d.o.o. .................................................. 37

5.2. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka ............................................................ 37

5.3. Horizontalna analiza bilance .................................................................................... 39

5.4. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka ................................................................ 42

5.5. Vertikalna analiza bilance ........................................................................................ 43

5.6. Analiza pomoću financijskih pokazatelja ................................................................ 45

5.6.1. Pokazatelji likvidnosti ...................................................................................... 46

5.6.2. Pokazatelji zaduženosti .................................................................................... 48

5.6.3. Pokazatelji aktivnosti ....................................................................................... 50

5.6.4. Pokazatelji ekonomičnosti ................................................................................ 53

5.6.5. Pokazatelji profitabilnosti ................................................................................ 55

5.6.6. Pokazatelji investiranja .................................................................................... 57

Zaključak .................................................................................................................................. 58

Literatura .................................................................................................................................. 61

Popis slika ................................................................................................................................ 61

Popis tabela .............................................................................................................................. 62

Popis grafova ............................................................................................................................ 62

3

Uvod

Tržište je utakmica u kojoj uspijevaju samo najbolji, bez milosti i bez razumijevanja za ona

poduzeća koja nisu uspjela. Opstanak, rast i razvoj poduzeća zavisi od toga jesu li

konkurentna ili ne, mogu li prodati proizvod i uslugu ili ne. Dobra privreda je zbroj dobrih,

efikasnih, uspješnih, profitabilnih poduzeća i poduzetnika koji sa konkurentnim proizvodima

nastupaju na tržištu. U uvjetima globalizacije poslovanja i turbulentnog okruženja, poduzeća

trebaju kreirati strategije konkurentnosti koje uključuju fleksibilnost, adaptabilnost i

sposobnost predviđanja promjena u okruženju.

Globalizacija, ukidanje zapreka i slabljenje državnih granica, strateška orijentacija na

nacionalne konkurentske prednosti i ravnopravnost sudionika karakteristike su suvremene

međunarodne razmjene. Nestajanje prepreka udaljenosti, specijalizacija za ključne

sposobnosti i zemljopisna disperzija poslovnih aktivnosti još su neki od aspekata koji

obilježavaju suvremene svjetske kompanije koje dominiraju međunarodnim tržištima.

U ovo vrijeme globalne ekonomske i financijske krize vrlo je rasprostranjena nelikvidnosti

ekonomskog sustava gdje je naplata potraživanja iznimno otežana i neizvjesna. Uspješno

upravljanje novčanim resursima zbog toga je od iznimne važnosti za svaku tvrtku. Da bi

poduzetnici mogli kvalitetno upravljati novcem, moraju imati točne i pravovremene

informacije. Do njih mogu doći kvalitetnom analizom financijskih izvještaja poduzeća.

Cilj svakog poduzeća je preko instrumenata upravljanja imovinom osigurati stalan rast i

razvoj, te povećanje vrijednosti poduzeća. Pri ostvarenju ovog cilja poduzeće mora zadovoljiti

očekivanja različitih interesnih grupa kao što su vlasnici poduzeća, menadžment, zaposlenici,

dobavljači, potrošači, vladine institucije i društvo u cjelini. Ova očekivanja mogu biti

financijske i nefinancijske naravi i pri upravljanju poduzećem, odnosno donošenju odluka

važnih za poslovanje poduzeća u obzir je potrebno uzeti i jedna i druga.1

Većina odluka u vođenju poduzeća temelji se na informacijama o financijskim kretanjima

unutar poduzeća i u njegovoj okolini. Prema financijskom konceptu poduzeća, sve poslovne i

razvojne odluke, koje su i ostvarene, imaju financijski utjecaj na bilancu (aktivu i pasivu),

1 Tipurić, D. (1999.) Konkurentska sposobnost poduzeća, Sinergija, Zagreb, str. 15.

4

račun dobiti i gubitka te izvještaj o novčanim tijekovima. Zbog toga je nužno uvođenje

analize financijskih izvještaja, kako bi se kroz ovaj proces dobile informacije neophodne za

učinkovito vođenje poduzeća, tj. kako bi se reagiralo na promjene u poduzeću i okolini te tako

smanjio rizik poslovanja i povećale mogućnosti za maksimalizaciju profita.

Analiza temeljem podataka iskazanih u financijskim izvještajima sastavni je dio poslovne

analize. To je proces koji se sastoji od različitih analitičkih sredstava i tehnika pomoću kojih

se podaci iz financijskih izvještaja pretvaraju u upotrebljive informacije za efikasno

upravljanje poduzećem. Predmet analize najčešće su pojave koje se financijski iskazuju u

računovodstvenim evidencijama i prikazuju kroz financijske izvještaje. Financijski koncept se

temelji na spoznaji da je novac (kapital) neophodan za nastanak, tekuće poslovanje, rast i

opstanak poduzeća na tržištu. Analiza je orijentirana na vrijednosne (novčane) podatke i

informacije. Temeljna zadaća analize je omogućavanje razumijevanje poslovanja koje je

zapisano u financijskim izvještajima.

Financijski izvještaji su važan informacijski potencijal. Međutim, da bi se povećala njihova

upotrebljivost u procesu upravljanja, potrebno ih je analizirati. Prema tome, analiza

financijskih izvještaja se može opisati kao proces primjene različitih analitičkih postupaka s

pomoću kojih se podaci iz financijskih izvještaja pretvaraju u upotrebljive informacije

relevantne za upravljanje. U samom postupku analize financijskih izvještaja uobičajeno se

razlikuje horizontalna i vertikalna analiza koje se temelje na komparativnim i strukturnim

financijskim izvještajima.

Također, za kompleksnije sagledavanje poslovanja poduzeća potrebno je formirati i računati

određene pokazatelje koji su obično svrstani u nekoliko skupina. S pomoću tih pokazatelja

moguće je sagledati temeljne kriterije dobrog poslovanja i upravljanja poduzećem,a to su

sigurnost i uspješnost. Pomoću financijskih pokazatelja se uobičajeno mjeri kvaliteta

poslovanja. Temeljni kriteriji kvalitete poslovanja su sigurnost i uspješnost poslovanja. Prema

tome je financijske pokazatelje moguće razmotriti kao mjerilo sigurnosti i uspješnosti

poslovanja.2

2 Popović, Ž. (2000.) Revizija i analiza, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, str. 123.

5

1.1. Svrha, cilj i metode analize u radu

Cilj i svrha ovog rada je da se kroz mjerenja i međusobne odnose pokazatelja dođe do

informacija koje bi trebale u perspektivi predstavljati temelj za donošenje poslovnih odluka.

Podaci do kojih se dolazi provodeći analizu financijskih izvještaja pokazuju postojeće stanje

poduzeća. Ukazuju na promjene u likvidnosti poduzeća, financijskoj stabilnosti, zaduženosti i

rentabilnosti. Omogućuju da se lociraju i definiraju uzroci i simptomi postojećih i

potencijalnih problema u financijskoj strukturi poduzeća.

U ovom radu biti će prikazan postupak analize temeljem podataka iz financijskih izvještaja

poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. iz Rijeke i to horizontalna i vertikalna analiza računa

dobiti i gubitka i bilance, kao i analiza pomoću financijskih pokazatelja. Horizontalna i

vertikalna analiza bilance i računa dobiti i gubitka te usporedba financijskih pokazatelja

izvršiti će se za razdoblje od 2009. do 2011. godine.

Kroz ovaj pokušati će se prikazati najznačajnije pokazatelje poslovanja poduzeća korištenjem

suvremenih metoda analize i sinteze poslovnih rezultata, koji se koriste radi boljeg

utvrđivanja položaja društva na tržištu ali i s ciljem olakšavanja tijelima društva. Odabrani

pokazatelji omogućuju menadžmentu pravovremeno uočavanje odstupanja od očekivanih

vrijednosti, te na temelju rezultata poduzimanje inicijativa kojima je svrha umanjiti negativne

ili pak uvećati pozitivne efekte koji djeluju na poslovanje.

Rad će biti sastavljen od dva dijela, teorijskog i empirijskog Teorijski dio koncipiran je u

skladu s relevantnom domaćom i inozemnom literaturom, tj. stručnim i znanstvenim

časopisima. Na temelju analize financijskih izvještaja poduzeća „Brodokomerc Nova“ d.o.o.

pokušati će se dati ocjena poslovanja poduzeća te mjere za eventualno poboljšanje.

Primjenom metoda će se omogućiti misaoni i logistički postupak obrade relevantnih činjenica

te kompleksno i sveobuhvatno sagledavanje karaktera problema koji će se istražiti. Predstavit

će se problem analize temeljnih financijskih izvještaja i to horizontalnom i vertikalnom

analizom bilance i računa dobiti i gubitka, kao i izračun financijskih pokazatelja na temelju

podataka iz temeljnih financijskih izvještaja. Za izradu rada koristit će se više općih

znanstvenih metoda: metoda analize i sinteze, generalizacija i specijalizacija, induktivna i

deduktivna metoda, metoda kompilacije te statističke metode. Zaključni će rezultati biti

kompjuterski obrađeni i primjereno tablično i grafički prikazani. Podaci o poslovanju

poduzeća prikupiti će se iz javno objavljenih godišnjih financijskih izvještaja poduzeća

„Brodokomerc Nova“ d.o.o.

6

1.2. Sadržaj i struktura rada

Struktura rada je takva da se nakon uvodnog poglavlja u radu dalje definira poslovanje

poduzeća i pojam poduzetnika, definira se poslovna politika poduzeća, ciljevi poslovanja

poduzeća te se daje prikaz načina mjerenja uspješnosti poslovanja, a to su proizvodnost rada,

ekonomičnost i rentabilnost poslovanja.

U trećem poglavlju ovoga rada se daju općenite informacije o poslovanju poduzeća, definira

se bonitet poduzeća, u kojem se opisuje sam pojam boniteta, kao i metodologije ocjene

boniteta poslovanja poduzeća, a to su horizontalna i vertikalna analiza bilance i računa dobiti i

gubitka te analiza pomoću financijskih pokazatelja.

U četvrtom poglavlju ovoga rada definiraju se osnovni financijski izvještaji, a to su bilanca,

račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjeni vlasničke glavnice te

bilješke uz financijske izvještaje.

Peto, završno a ujedno i najveće poglavlje ovoga rada daje općenite informacije o poduzeću

„Brodokomerc Nova“ d.o.o. te se radi analiza financijskih izvještaja poduzeća za razdoblje od

2009. do 2011. godine i to horizontalna i vertikalna analiza bilance te računa dobiti i gubitka

poduzeća te analiza pomoću financijskih pokazatelja, dobivenih na temelju bilance i računa

dobiti i gubitka za razdoblje od 2009. do 2011. godine.

U završnom poglavlju rada daju se završna razmatranja te se sumiraju i rezimiraju stavovi

izneseni u radu.

7

2. Obilježja poslovanja poduzeća

Poduzeće se uobičajeno razmatra kao sustav koji je dio šireg okruženja. Poduzeće je složen,

dinamički, otvoren i organizirani sustav te se sastoji od više elemenata (podsustava).

Poduzetništvo i poduzetnici su ključni subjekti svake tržišne privrede.

2.1. Pojmovno određenje poduzeća i poduzetnika

Poduzeće čini osnovnu gospodarsku jedinku i to cjelinu za sebe. Ono je glavna proizvodno-

tehnička i gospodarska jedinica društvene reprodukcije. Ono je nositelj dinamike razvoja

proizvodnje i tehnologije te promjena načina proizvodnje i načina života. Poduzeće je

istovremeno dinamički inovativni faktor te jedna od glavnih institucija društva.3

S obzirom da je u današnje vrijeme situacija na tržištu dinamična, da se tehnologija mijenja i

sve više napreduje te da je konkurencija sve snažnija, poduzeće mora biti spremno za brze,

inovativne promjene, jer svaka stagnacija u razvoju poduzeća predstavlja prvi korak prema

postupnoj likvidaciji i gašenju poduzeća.

Poduzetnik je osoba koja donosi poslovne odluke o tome što proizvoditi, koliko proizvoditi,

kada proizvoditi, kako proizvoditi te kako podijeliti rezultate poslovanja. Poduzetnik je

ključna osoba odvijanja cjelokupnog ekonomskog procesa. Njegova se uloga sastoji od

uvođenja novog proizvoda (inovacije u proizvodima), uvođenje novih metoda proizvodnje

(inovacije u proizvodnim procesima), osvajanja novih tržišta (prije svega izvoznog),

pronalaženja novih sirovina i proizvoda te stvaranje novog tipa organizacije.4

Najvažnija osobina poduzetnika je njegova sposobnost da brzo reagira i iskoristi svaku

mogućnost zarade. Odluke o poduzimanju nekog poslovnog pothvata poduzetnik donosi u

uvjetima veće ili manje neizvjesnosti te zbog toga svaka takva odluka u sebi krije i rizik.

Stoga poduzetnik snosi rizik od pogrešnih i neuspješnih odluka, jer je on osoba koja donosi te

odluke. Za ulazak u poslovni pothvat poduzetnik koristi svoj ili tuđi kapital, kojeg može

dobiti zajmom od banke ili emisijom vlastitih vrijednosnih papira.

3 Dvorski, S., Kovšca, V. (2011.) Ekonomija za poduzetnike, Tiva tiskara, Varaždin, str. 19.

4 Babić, M. (2009.) Ekonomija: uvod u analizu i politiku, Novi informator, Zagreb, str. 62.

8

Spremnost na rizik bavljenja poduzetništvom jedno je od ključnih obilježja poduzetnika.

Poduzetnik se najčešće definira kao osoba koja pokreće nove poslove, te samostalno

organizira i kontrolira tijek poslovanja. On, usprkos riziku i neizvjesnosti, stvara nove

poslovne mogućnosti, a u svrhu stjecanja profita i rasta. Pri tome mora znati identificirati

prilike kao i prepoznati prijetnje, kako bi mogao iskoristiti vlastiti snage te nadvladati slabosti,

prikupljajući neophodne resurse radi zarade na njima.

Poduzetnik je osoba (fizička ili pravna) koja se pojavljuje tamo gdje se preuzima rizik i ulaže

u resurse da bi se napravilo nešto novo, ili da bi se nešto postojeće ostvarilo na novi način,

otvorilo novo tržište ili novi potrošači. Poduzetnik je u svakom slučaju osoba koja raspolaže

određenim sredstvima, koja su potrebna za određenu gospodarsku djelatnost. Također,

poduzetnik donosi ekonomske odluke koje se odnose na tu djelatnost, organizira i upravlja

proizvodnim čimbenicima, koordinira njihovo djelovanje te upravlja cjelokupnim

poslovanjem.

Poduzetnik je osoba koja ima sposobnosti osnivanja poduzeća i pokretanja njegovih poslovnih

aktivnosti ulaganjem kapitala u potrebne resurse (rad, prirodne resurse i kapitalnu opremu)

radi proizvodnje novih dobara i usluga. Biti poduzetnik znači biti otvoren prema novome,

inovirati, prihvaćati i uvoditi nove proizvode, usluge i procese, voditi ljude te biti spreman na

rizik. Biti dobar odnosno uspješan poduzetnik je jako teško. Treba puno raditi, odricati se, biti

uvijek dostupan, raditi i ono što nije po volji i to čovjeka zna jako izmoriti. U jednu ruku,

osobni i poslovni život postanu jako isprepleteni i ne postoji distinkcija vremena.

Uspješan poduzetnik ima želju za odgovornošću, jer osjeća duboku odgovornost za poduhvat

koji je započeo. Također, on je spreman na umjereni rizik, a ima i povjerenje u svoju

sposobnost za uspjeh. Dobar poduzetnik ima visoku razinu energije, obično znatno višu od

drugih ljudi, a obično imaju izvrsno definiran osjećaj za pronalaženje i iskorištavanje prilika.

Potrebno je posjedovati veliku vještinu u organiziranju, dakle znati kako povezati

odgovarajuće ljude zbog izvršenja određenog zadatka.

2.2. Poslovna politika poduzeća

Strateški je cilj poduzeća njegov opstanak, a sukladno takvoj koncepciji poduzeće ostvaruje

svoje ciljeve poslovanja, a to su profitabilnost te povećanje bogatstva dioničarima. Jedan od

osnovnih ciljeva poslovanja poduzeća je dugoročno maksimiziranje vrijednosti vlasničkih

ulaganja. Kod zadovoljavanja takvih ciljeva, poduzeće mora voditi brigu o zahtjevima i

9

ciljevima različitih interesnih skupina, kao što su vlasnici, zaposlenici, dobavljači, kupci,

vjerovnici, država, okolina i brojni ostali.

Dugoročno gledano, za poduzeće je važno održati konkurentnost, ali to će ovisiti i o

financijskim odnosima sa svim ostalim skupinama koje imaju interesa u poduzeću. To

podrazumijeva da će zaposlenici tražiti dobre plaće, dobre uvjete rada te sigurnost radnog

mjesta, kupci će tražiti kvalitetne proizvode i usluge, dobavljači pravovremenu naplatu svojih

potraživanja, baš kao i banke, koje će zahtijevati redovitu otplatu kreditnih obveza.

Poslovna politika predstavlja pravo odlučivanja o ciljevima, kao i odlučivanje o svemu što je

potrebno da bi se postavljeni ciljevi ostvarili. Budući da na putu do cilja stoje mogućnosti

odabira različitih metoda, sredstava i putova, postoje i različiti načini, sredstva i putovi kojima

se može doći do toga cilja. Stoga se pred donosiocima odluka često nađe više mogućnosti, a

oni trebaju odabrati najbolju. Zato je umijeće vođenja poslovne politike poduzeća upravo u

tome da se odaberu ona sredstva, metode i putovi koji su najpogodniji za to da se pomoću njih

dođe do cilja. Prema tome, utvrđivanje poslovne politike poduzeća je odlučivanje o ciljevima,

kao i sredstvima, metodama i putovima kojima se dolazi do cilja.5

Kada je riječ o formiranju poslovne politike ili o donošenju odluka u poduzećima, polazna

osnova su postojanje i djelovanje dviju skupina uvjeta, a to su vanjski i unutarnji uvjeti.6

1. Vanjski uvjeti. Vanjski uvjeti su po svojoj prirodi takvi da poduzeća na njih ne mogu

djelovati, ne mogu ih mijenjati i prilagođavati svojem poslovanju. S obzirom da na

njih ne mogu djelovati, poduzećima preostaje jedino da ih prihvate kao dane uvjete te

prilagode njima svoje poslovanje i svoje uvjete. Naravno, time će se i rezultati njihova

poslovanja približiti optimalno mogućim rezultatima. Stoga je potrebno dobro

upoznati sve vanjske uvjete i zakonitosti njihova djelovanja. Vanjski uvjeti formiranja

poslovne politike poduzeću su prirodni uvjeti, društveno-gospodarski sustav, tržište te

ostali vanjski uvjeti.

2. Unutarnji uvjeti. Unutarnji uvjeti su oni uvjeti koje poduzeća sama stvaraju, mogu

djelovati na njihovo nastajanje i o njima odlučivati. U svim sustavima to je kapital i

ljudi koji pokreću sredstva da bi njima stvarali nove vrijednosti. Bez njih nema

poslovanja te se bez njih ne mogu osnovati poduzeća. Unutarnji uvjeti formiranja


6 Tipurić, D. (1999.) Konkurentska sposobnost poduzeća, Sinergija, Zagreb, str. 121.

10

poslovne politike poduzeća su opća obilježja poduzeća (vrsta djelatnosti, veličina i

poslovna orijentacija), financijska moć poduzeća, broj i sastav zaposlenih, unutarnja

organizacijska rješenja te ostali unutarnji uvjeti.

Da bi se u formiranju poslovne politike poduzeća ona mogla ponašati tako da što povoljnije

koriste dane vanjske uvjete te da na najbolji mogući način odlučuju o svojim unutarnjim

uvjetima, potrebno je i jedne i druge proučiti te dobro upoznati, kako bi ih se koristilo za što

povoljnije rezultate poslovanja. Za ostvarivanje ciljeva utvrđenih poslovnom politikom

poduzeća potrebno je osigurati usklađeno djelovanje svih bitnih funkcija poduzeća, u kojima

se kao segmentima poduzeća stvaraju uvjeti za uspješno djelovanje poduzeća kao cjeline.

2.3. Ciljevi poslovanja poduzeća

Poduzeće je organizacija koja, trošeći proizvodne faktore, proizvodi robu i usluge. Općenita

pretpostavka je da je glavni cilj poduzeća maksimiziranje dobiti. Pitanje je samo u kojem se to

roku ostvaruje. Naime, može se u kratkom roku svjesno žrtvovati određeni dio profita kako bi

se uložili dodatni napori za osvajanje većeg tržišnog udjela, pa bi se nakon toga krenulo u

ostvarivanje većeg profita. Zbog toga je funkcija poduzeća maksimiziranje profita u dugom

roku.

Strateški je cilj poduzeća njegov opstanak, a sukladno takvoj koncepciji poduzeće ostvaruje

svoje ciljeve poslovanja, a to su profitabilnost te povećanje bogatstva dioničarima. Jedan od

osnovnih ciljeva poslovanja poduzeća je dugoročno maksimiziranje vrijednosti vlasničkih

ulaganja. Kod zadovoljavanja takvih ciljeva, poduzeće mora voditi brigu o zahtjevima i

ciljevima različitih interesnih skupina, kao što su vlasnici, zaposlenici, dobavljači, kupci,

vjerovnici, država, okolina i brojni ostali.

Osim ostvarivanja tekućih profita, u vrijednost poduzeća uračunava se i porast njegove

vrijednosti, dakle porast vrijednosti dionica, odnosno razlika između nabavne i tržišne cijene

dionica. To se naziva kapitalni dobitak. U ostvarivanju tog cilja poduzeće nailazi na brojne

prepreke, probleme i ograničenja, kao što su zakonski propisi, raspoloživost proizvodnih

faktora, položaj na tržištu, izvori sredstava za financiranje i slično.7

Dakle, potrebno je napomenuti da se poduzeće sastoji od skupina različitih interesnih grupa,

koje sa svojeg stajališta sagledavaju način i potrebu vođenja poduzeća i ostvarivanja

7 Babić, M. (2009.) Ekonomija: uvod u analizu i politiku, Novi informator, Zagreb, str. 71.

11

određenih ciljeva. Svaka od tih skupina svojim djelovanjem doprinosi općem uspjehu

poduzeća, ali jednako tako ima i određene zahtjeve od poduzeća. Ti zahtjevi su prikazani u

tablici broj 1.

Tabela 1: Zahtjevi interesnih skupina prema poduzeću

Interesne skupine Interesi prema poduzeću Doprinos poduzeću

Vlasnici (dioničari) Povećanje bogatstva (isplatom dividendi

te ostvarivanjem kapitalnih dobitaka) Vlasnički kapital

Vlasnici tuđeg kapitala Vremensko i vrijednosno pravovremeno

plaćanje glavnice i kamata Tuđi kapital

Zaposlenici Plaće koje odgovaraju radnom učinku Izvršeni rad

Menadžment Plaća, moć, utjecaj, prestiž Dispozitivni rad

Kupci Pristupačni i kvalitetni proizvodi Kupnja kvalitetnih proizvoda

Dobavljači Pouzdano plaćanje, dugoročni ugovori

o dobavljanju roba Isporuka kvalitetnih inputa

Javnost Plaćanje poreza, pridržavanje pravnih

propisa

Infrastruktura, zakonodavni

okvir poslovanja

Izvor: Dvorski, S., Ruža, F., Kovšca, V. (2007.) Poslovna ekonomija, Tiva tiskara, Varaždin, str. 31.

Navedeni prikaz interesa i zahtjeva pojedinih interesnih skupina povezanih s poduzećem

govori kako je zapravo nemoguće zadovoljavati te maksimalizirati istovremeno koristi svih

interesnih skupina povezanih s poduzećem. Primjerice, udovoljavanje zahtjevima dobavljača

za višom cijenom isporučenih faktora proizvodnje, ili udovoljavanje zahtjevima za nižim

cijenama proizvoda koje istovremeno zahtijevaju kupci znači slabljenje konkurentnosti

poduzeća, što u konačnici može dovesti do slabijih rezultata poslovanja, a time i do

nesigurnosti radnih mjesta zaposlenika.

2.4. Mjerenje uspješnosti poslovanja

Zanimljivost u definiciji i pojma uspjeha i pojma poduzeća jest postignuće cilja, tj. i riječ

uspjeh i riječ poduzeće u svojoj osnovi teže prema nekakvom postignuću, odnosno

podrazumijevaju postignuće cilja. Mjerenjem uspješnosti poslovanja putem proizvodnosti,

ekonomičnosti i rentabilnosti rada pružaju se potrebne informacije o različitim rezultatima. Te

će informacije naročito biti potrebne ako je poznato da druga poduzeća uz iste rezultate

12

ostvaruju veće plaće ili dividendu ili bržu dinamiku razvoja, što znači da uspješnije posluju te

imaju više raspoložih sredstava za daljnji razvoj i pojačavanje konkurentnosti. Bitno je

naglasiti da se ne želi dobiti samo informacije o uzrocima različitosti rezultata, nego i o

mjerama koje treba poduzimati kako bi i njihov rezultat bio veći i uspješniji.

Utjecaj ljudskog rada na učinkovitost poduzeća naziva se proizvodnost rada. Dakle,

proizvodnost rada je odnos između količine učinaka i količine rada utrošenog za stvaranje tih

učinaka. Porastom proizvodnosti rada postiže se više učinaka po jedinici utrošenog rada, što

podrazumijeva i manje troškove rada, što pridonosi općoj učinkovitosti poduzeća ili

gospodarstva u cjelini te je zbog toga proizvodnost rada važan pokazatelj za poduzetnike.8

Najjednostavniji prikaz i izračun proizvodnosti rada je stavljanje u omjer ukupne količine

outputa te utrošene količine rada. Ipak, treba napomenuti da je takvo gledište karakteristično

za proizvodna poduzeća. Napori da se ostvari povećanje proizvodnosti rada upućuju na

pronalaženje onih mogućnosti kojima se može povećati proizvodnost rada. Ako je radnik

ostvario veću količinu učinaka u nepromijenjenim uvjetima (radeći na izradi istih proizvoda,

istim sredstvima i predmetima), za to povećanje je morao potrošiti više energije, dakle radio

je intenzivnije. Pritom se moraju ostvariti različiti uvjeti, kao što su opći uvjeti,

organizacijsko-tehnički uvjeti te ostali uvjeti.

S obzirom da je cilj poslovanja poduzeća ostvarivanje pozitivnog poslovnog rezultata, nameće

se pitanje kako djelovati na njegovo poboljšanje. Potrebno je analizirati pojedine segmente

poslovanja ili svaki pojedini input koji je potreban za dobivanje željenih outputa s kojima

poduzeće izlazi na tržište. U tom analitičkom traženju uzroka koji su utjecali na ostvarivanje

nekog rezultata valja uzeti u obzir sve elemente koji su bili od utjecaja. Najbolje se to

odražava omjerom ukupne sume otuputa i ukupne sume inputa, čime se dobiva ekonomičnost

poslovanja.

Kvocijent odnosa prihoda i rashoda pokazuje koliko je novčanih jedinica prihoda ostvareno

na svaku novčanu jedinicu troškova. To je značajan pokazatelj i mnogo govori o uspješnosti

poslovanja. Ako je kvocijent veći od 1, poslovanje je pozitivno a ako je kvocijent manji od 1,

poslovanje poduzeća je negativno. Treba napomenuti i činjenicu kada je kvocijent jednak 1,


13

što znači da je poslovanje poduzeća na granici ekonomičnosti, jer su ukupni prihodi jednaki

ukupnim rashodima.9

Ostvarivanje dobiti, odnosno profita, motiv je koji pokreće svakog poduzetnika da

pokretanjem poslovnih procesa ostvari svoje poslovne ideje i ostvari dobit. Kako su uvjeti u

kojima se odvija poslovanje poduzeća različiti, tako su različiti i rezultati. Određivanjem

odnosa ostvarenog profita (dobiti) i ulaganja ili troškova koji su bili potrebni da se taj profit

ostvari mjeri se profitabilnost ili rentabilnost.10

Profitabilnost kao dio analize pomoću relativnih pokazatelja uspješnosti moguće je promatrati

kao načelo ili kao pokazatelj uspješnosti. Kao načelo pokazuje racionalnost poslovnog

procesa nastojanjem da se uloženom imovinom postigne maksimalna dobit poslovanja,

odnosno da se planirana ili ostvarena dobit postigne uz minimalni ulog vlastitog kapitala ili

imovine. Rentabilnost je ekonomsko mjerilo uspješnosti poslovanja, koje predočuje unosnost

uloženog kapitala u nekom vremenskom razdoblju, a iskazuje se kroz odnos poslovnog

rezultata odnosno profita i uloženog kapitala. Ako su prihodi veći od rashoda, ostvarena je

dobit, odnosno poslovanje je bilo rentabilno, a ako su prihodi manji od rashoda, ostvaren je

gubitak, odnosno poslovanje je bilo nerentabilno.



14

3. Rezultati poslovanja i bonitet poduzeća

Postoje dvije važne komponente cjelokupnog poslovanja o kojem poduzeće mora voditi

računa, a to su poslovna okolina i strategija. Strategija poduzeća je važna jer usmjerava

poduzeće ka ostvarivanju dugoročnih ciljeva te omogućuje rast i razvoj, što nailazi na

odobravanje svih interesnih skupina. Zbog toga, svaka poslovna analiza treba započeti

procjenom poslovne okoline i strategije koju poduzeće primjenjuje. Procjena poslovne

okoline od velike je važnost s obzirom da nijedno poduzeće ne posluje izolirano od okoline i

drugih poslovnih subjekata, pri čemu je potrebno njihovo što bolje razumijevanje, dok se

važnost strategije očituje u činjenici da je ona važna odrednica za dugoročne ciljeve poduzeća

te omogućuje rast i razvoj poduzeća.

Promatrajući poduzeće u njegovoj složenoj poslovnoj okolini, treba uzeti u obzir da je ono

pod utjecajem raznih procesa, primjerice socio-kulturoloških, pravnih i tome slično i da onda

ne može biti promatrano zasebno od nje, kao ni zasebno od industrije kojoj pripada. Analiza

industrije i okoline u kojem poduzeće djeluje početna je faza u razumijevanju načina i

kvalitete poslovanja poduzeća. Drugim riječima, određivanje i razumijevanje industrijske

strukture i strategije poduzeća može biti od velikog značenja za interpretaciju rezultata analize

financijskih izvještaja.11

Poslovna analiza ima više ciljeva koji uključuju pružanje informacija o financijskoj situaciji,

pomoć menadžmentu, formiranje planova i strategija poduzeća. Jedan od dijelova poslovne

analize je i analiza financijskih izvještaja, pri čemu ona također čini bitan element u

donošenja poslovnih odluka.

3.1. Informacije o rezultatima poslovanja

U suvremenim uvjetima poslovanja komunikacija poduzeća i okoline postala je nezaobilazan

čimbenik svakodnevnog poslovanja poduzeća. Poduzeća sa svojom okolinom neprestano

izmjenjuju informacije, od kojih se neke izmjenjuju sukladno zakonskim obvezama

poslovanja, kao što su informacije u obliku periodičkih financijskih izvještaja koje je potrebno

11 Sever, S. (2007.) Uloga financijskih i nefinancijskih pokazatelja u revizorovoj ocjeni kvalitete poslovanja,

magistarski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb, str. 50.

15

dostavljati nadležnim institucijama. Poduzeće razmjenjuje i druge, manje formalne oblike

informacija, koje se razmjenjuju sa zaposlenicima, vlasnicima, tržištima kapitala, širom

javnošću i ostalima kroz razne stručne publikacije.

Kao najvažnije informacije koje poduzeće razmjenjuje sa svojom okolinom kako bi

omogućilo pravilnu ocjenu učinkovitosti te vrijednosti poduzeća potrebno je izdvojiti

informacije o rezultatima poslovanja poduzeća. Međutim, prije toga je potrebno, posebice u

smislu analize rezultata poslovanja, utvrditi koji je to temeljni cilj poslovanja poduzeća, čije

bi ostvarenje u kvalitativnom i u kvantitativnom obliku trebala opisivati određena izvješća.12

Slika 1: Informacijska funkcija izvještavanja

Strukovne i

nedržavne agencije

Proizvodnja ProdajaInvestiranje i

financiranje

Informacijska funkcija izvješćivanja

Izvještaji za korisnike

Investitori

Upravljačke

strukture

poduzeća

Državne

agencije


U svakom je slučaju potrebno najprije definirati jedan od osnovnih ciljeva poslovanja, a to je

maksimiziranja dobiti. Isto tako, nove okolnosti poslovanja, razvoj informacijske tehnologije,

financijska evolucija poslovanja te brojna znanstvena istraživanja sve više kao općeprihvaćeni

cilj poslovanja u prvi plan postavljaju povećanje tržišne vrijednosti poduzeća ili

maksimiziranje bogatstva vlasnika. Kao posljedica takvog shvaćanja i poimanja ciljeva

poslovanja poduzeća, u današnje se vrijeme najviše pozornosti pridaje upravo informacijama

o financijskom položaju, financijskoj snazi, a prije svega budućim potencijalima zarađivanja

poduzeća, koje se dobivaju kao posljedica obveznih te općeprihvaćenih standarda evidencije

poslovnih događaja.

12 Dvorski, S., Ruža, F., Kovšca, V. (2007.) Poslovna ekonomija, Tiva tiskara, Varaždin, str. 39.

16

3.2. Pojam boniteta

Cilj svakog poslovnog subjekta koji djeluje na tržištu je pravovremeno prepoznavanje prilika

koje mu se pružaju i rizika koji mu prijete, odnosno zaštita od mogućih kriza u poslovanju.

Iznimno važan izvor podataka o sadašnjim i potencijalnim poslovnim partnerima, kao i o

vlastitom poslovanju nalazi se u bonitetnim informacijama, stoga se ocjena boniteta

poslovanja smatra jednim od najvažnijih poslovnih poteza.

Bonitet potiče od latinske riječi ”bonus”, koja znači dobar i predstavlja skup osobina jednog

subjekta koji ga čine dobrim i sigurnim dužnikom. Pod pojmom boniteta se podrazumijeva

formalno i materijalno svojstvo subjekta koje ga čini sigurnim dužnikom, bilo da je riječ o

banci u koju se ulažu sredstva, bilo da je riječ o poduzeću kome se daje kredit, ili koje se

priprema za emisiju vrijednosnih papira.

Postoje različiti pristupi ocjeni boniteta poduzeća, zavisno od toga da li se ta ocjena odnosi

samo na analizu pokazatelja koji potvrđuju da je poduzeće siguran dužnik, ili na indikatore

koji potvrđuju položaj poduzeća na tržištu, ukazuju na njegovu perspektivu poslovnog razvoja

i poslovnu orijentaciju. Drugim riječima, bonitet poduzeća ima svoj uži i širi smisao.

U užem smislu bonitet izražava kreditnu sposobnost i likvidnost firme te na ocjenu

vjerojatnosti nastupanja insolventnosti u poduzeću, a u širem smislu njegovu ukupnu poziciju

(organizacijsku, kadrovsku i materijalno-financijsku konstituciju, poziciju na tržištu, poslovnu

reputaciju, razvojne programe i poslovnu perspektivu, a otuda i kreditnu sposobnost i

likvidnost.

Poželjno je da se ocjena boniteta poslovanja provede prije početka poslovne suradnje.

Financijski izvještaji, donosno bilanca, račun dobiti i gubitka te izvještaj o novčanom tijeku,

podloga su za utvrđivanje boniteta poduzeća. Analiza godišnjih računa, analiza poslovanja,

analiza računa u banci, pregledavanje posla na licu mjesta, analiza grane i rejting instrumenti

su analize i ocjene boniteta poslovanja kojima se nastoji na vrijeme uočiti simptome krize i

prepoznati poslovne rizike. Posebno se rejting smatra suvremenim instrumentom, budući da

osim povijesnih podataka o poduzeću, u obzir uzima i sadašnju i buduću učinkovitost

poduzeća.

Bonitet poduzeća ne može se izjednačiti sa njegovom likvidnošću. Neko poduzeće može biti

nelikvidno u određenom vremenskom periodu a da se pri tome izvedu pozitivne ocjene o

njegovom bonitetu. Na bonitet poduzeća značajan utjecaj imaju i kvaliteta i realnost razvojnih

17

programa, stupanj iskoristivosti kapaciteta, nivo produktivnosti rada, kvaliteta investicijskih

programa, razvijenost poslovnih funkcija i slično.

Vrlo usko i vrlo pojednostavljeno shvaćanje boniteta poduzeća svodi se na solventnost

poduzeća, a ocjena boniteta poduzeća na ocjenu vjerojatnosti nastupanja insolventnosti,

odnosno na prognozu insolventnosti. Prema ovom shvaćanju poduzeće ima dobar bonitet

ukoliko pravodobno podmiruje dospjele obveze.

Najšire shvaćanje boniteta, kao kvalitete cjeline ekonomskih pojava i procesa u poduzeću,

temelji se na ocjeni potencijala. Polazi se od analize završnih računa te se korištenjem

dinamičkih i prognostičkih pokazatelja nastoje otkriti slabe i jake strane poduzeća vidljive u

njegovim završnim računima. Najbolji pokazatelji za klasificiranje poduzeća u dobra ili loša

su rentabilnost ukupnog ulaganja, udjel vlastitog kapitala u ukupnog kapitalu, stopa povrata

kapitala te faktor zaduženosti.

Utvrđivanje boniteta poduzeća uvijek prethodi donošenju neke značajne poslovne odluke

samog poduzeća ili njegovih komitenata. Bonitet poduzeća je značajna determinanta u

procesu vlasničkog prestrukturiranja poduzeća, naročito tamo gdje se primjenjuje emisija

vrijednosnih papira. Smanjivanje boniteta poduzeća u tom bi slučaju vodilo izravnom

smanjenju cijene emitiranih vrijednosnih papira. Analiza boniteta iz tog razloga doprinosi

objektivnoj valorizaciji poduzeća na financijskom tržištu.

3.3. Metodologija ocjene uspjeha poslovanja poduzeća

Najšire shvaćanje boniteta, kao kvalitete cjeline ekonomskih pojava i procesa u poduzeću,

temelji se na ocjeni potencijala. Polazi se od analize završnih računa te se korištenjem

dinamičkih i prognostičkih pokazatelja nastoje otkriti slabe i jake strane poduzeća vidljive u

njegovim završnim računima. Od mnoštva različitih pokazatelja, oni koji najbolje klasificiraju

poduzeća u dobra ili loša su rentabilnost ukupnog ulaganja, udjel vlastitog kapitala u

ukupnom kapitalu, stopa povrata kapitala te faktor zaduženosti. Pokazatelji se temelje na

koncepciji cash flowa, jer je cash flow veličina koja odražava sposobnost poduzeća za

samofinanciranje investicija, podmirenje dugova, stvaranje i povećanje likvidnih rezervi te

raspodjelu dobitka.

Osnovni ciljevi financijske analize tumačenje financijskih informacija, korištenje usporednih

podataka te analiza financijskih tržišta. Tumačenje financijskih informacija odnosi se

pretežito na ocjenu i tumačenje financijskih izvještaja i drugih financijskih podataka o

18

poduzeću. Korištenje usporednih podataka omogućuje komparativnu financijsku analizu, a

najčešće se rabe usporedni podaci poduzeća iste djelatnosti, najjačih konkurenata i djelatnosti

kao cjeline. Analiza financijskih tržišta obuhvaća istraživanje međuzavisnosti cijena dionica

poduzeća, njegovih konkurenata i trendova na tržištu dionica.“13

3.3.1. Horizontalna analiza

Horizontalna analiza koristi se za praćenje tendencije promjena pojedinih pozicija financijskih

izvještaja. Temeljem tih promjena prati se uspješnost i sigurnost poslovanja poduzeća. Za

horizontalnu analizu koriste se razne tablice, temeljene najčešće na baznom indeksu. Kako bi

se uočile tendencije kretanja promjena, kao podlogu za analizu potrebno je uzeti duže

vremensko razdoblje, minimalno 4 do 5 godina. U navedenoj analizi pozicija u baznoj godini

označava se indeksom 100, a pozicije u ostalim godinama uspoređuju sa baznom godinom i

dodjeljuje im se određeni indeks.

Na temelju uočavanja promjena prosuđuje se kakva je uspješnost i sigurnost poslovanja

promatranog poduzeća.14

Horizontalna analiza omogućuje uspoređivanje podataka u dužem

vremenskom razdoblju, kako bi se otkrile tendencije promjena. Horizontalna analiza prikazuje

financijske podatke iz dva ili više razdoblja u odnosu na neko bazno razdoblje ili prikazuje

podatke narednog razdoblja u odnosu na podatke prethodnog razdoblja. Kod toga se koriste

komparativni financijski izvještaji te sagledavanje tendencija promjena pomoću baznih

indeksa.

U procesu analize financijskih izvještaja moguće je koristiti se čitavim nizom različitih

postupaka, koji su prije svega utemeljeni u raščlanjivanju i uspoređivanju. Na temelju

komparativnih financijskih izvještaja provodi se horizontalna analiza (promjene se mogu

izraziti u apsolutnim (npr. kune, dolari, euri) i/ili u relativnim iskazima (postocima). Ključna

varijabla horizontalne analize je vrijeme te da bi analiza bila kvalitetnija potrebno je

obuhvatiti što je moguće više uzastopnih godina, a najmanje tri godine. Dvije su tehnike

osobito popularne pri komparativnoj analizi: analiza promjene godine za godinom i verižni

indeksi).“15

13 Gulin, D., Tušek, B., Žager, L. (2004.) Poslovno planiranje, kontrola i analiza, HZRFD, Zagreb, 2004., str. 7.

14 Žager, K. et al. (2008.) Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, str. 224.

15 Sever, S. Uloga financijskih i nefinancijskih pokazatelja u revizorovoj ocjeni kvalitete poslovanja, magistarski

rad, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 56.

19

3.3.2. Vertikalna analiza

Vertikalna analiza omogućuje uvid u strukturu financijskih izvještaja. Vertikalna (strukturna)

analiza prikazuje sve podatke određenog financijskog izvještaja kao postotke samo jednog od

podataka tog izvješća. Temelji se na strukturnim financijskim izvještajima, koji se mogu

razmatrati u kontekstu raščlanjivanja. Vertikalna analiza služi za uspoređivanje podatka

(pozicija) financijskih izvještaja u jednoj godini. Kod ove analize pozicije bilance aktive i

pasive izjednačavaju se sa 100 te se promatra struktura njihovih pozicija, koje se izražavaju u

postotku. Strukturni financijski izvještaji vrlo su korisni kod uspoređivanja s konkurentima te

za uspoređivanje podataka poduzeća u uvjetima inflacije.

3.3.3. Analiza pomoću financijskih pokazatelja

Problematika financijske analize ne iscrpljuje se horizontalnom i vertikalnom analizom. Za

kompleksnije razmatranje poslovanja društva potrebno je formirati i računati određene

pokazatelje financijske analize koji imaju vrlo veliku moć izvještavanja o poslovanju društva i

dobra su podloga za upravljanje poslovanjem i razvojem društva. Pokazatelj je racionalan ili

odnosni broj, što podrazumijeva da se jedna ekonomska veličina stavlja u odnos (dijeli se) s

drugom ekonomskom veličinom. U odnos se dovode one ekonomske veličine koje daju novu

informaciju korisniku financijskih izvještaja.16

S obzirom na vremensku dimenziju, postoje dvije osnovne skupine financijskih pokazatelja.

Oni koji se temelje na podacima iz izvještaja o dobiti i gubitku obuhvaćaju analizu poslovanja

kroz određeno vremensko razdoblje (najčešće od jedne godine), dok se drugi odnose na

određeni trenutak koji se podudara s trenutkom sastavljanja bilance te govore o financijskom

položaju poduzeća u tom trenutku.17

U poslovanju se podrazumijeva da su zadovoljena dva kriterija, sigurnost i uspješnost. Tako

sigurnost uključuje pokazatelje likvidnosti i zaduženosti, dok uspješnost uključuje pokazatelje

ekonomičnosti, profitabilnosti, investiranja te aktivnosti. Izračunati pokazatelji bez obzira o

kojem se pokazatelju radi, sami za sebe ne znače ništa ako se ne stavi u odnos sa osnovnim

veličinama koje predstavljaju bazu za usporedbu. Neke od osnovnih veličina, koje se računaju

na temelju podataka u bilanci te računu dobiti i gubitka su planirani pokazatelji za odabrani


17 Žager K., Žager L. (2000.) Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, str. 172.

20

period, veličina istog pokazatelja kod konkurenta, kretanje istog pokazatelja tijekom

određenog vremenskog razdoblja te prosječna vrijednost promatranog pokazatelja ostalih

poduzeća u istoj grani.

Financijski pokazatelji poslovanja se izvode da bi se dobile informacije potrebne za donošenje

odluka, upravljanje poslovanjem i razvojem poduzeća. Ovisno o korisniku financijskih

izvještaja izvode se i financijski pokazatelji. Tako da kod odobravanja kratkoročnih kredita

najveću ulogu u donošenju odluke za banku ima trenutačna financijska pozicija te bliska

budućnost (pokazatelji likvidnosti), dok je za dugoročne investitore važnija efikasnost

poslovanja, dugoročna profitabilnost i stabilnost poslovanja. Za menadžment poduzeća su

važni svi aspekti financijske analize zbog potrebe da osigura kratkoročnu i dugoročnu

stabilnost poduzeća te profitabilnost nužnu za podmirenje obveza. Nadalje, menadžment mora

osigurati sredstva za isplatu dividende te određeni dio sredstava kao zadržanu dobit potrebnu

za razvoj poduzeća.

Važno je napomenuti da pokazatelji sami za sebe ne govore mnogo. Da bi ih se moglo

kvalitetno interpretirati i iskoristiti u poslovanju, potrebno ih je usporediti sa nekim baznim

veličinama. To uglavnom može biti usporedba sa planiranim pokazateljima za promatrano

razdoblje, kretanje pokazatelja u nekom vremenskom razdoblju, veličina pokazatelja u

sličnom poduzeću ili prosječna vrijednost pokazatelja grupe sličnih poduzeća.

Pokazatelji koji se odnose na sigurnost poslovanja su slijedeći:18

a) pokazatelji likvidnosti (liquidity ratios) – mjere sposobnost poduzeća da podmiri svoje

dospjele kratkoročne obveze,

b) pokazatelji zaduženosti (leverage ratios) – mjere koliko se poduzeće financira iz tuđih

izvora sredstava,

c) pokazatelji aktivnosti (activity ratios) – mjere efikasnost upotrebljavanja resursa.

Pokazatelji koji se odnose na uspješnost poslovanja su slijedeći:19

a) pokazatelji ekonomičnosti – mjere odnos prihoda i rashoda, tj. koliko se prihoda

ostvari po jedinici rashoda,

b) pokazatelji profitabilnosti (profitability ratios) – mjere povrat uloženog kapitala,



21

c) pokazatelji investiranja (investment ratios) – mjere uspješnost ulaganja u obične

dionice.

Pokazatelji sigurnosti i pokazatelji uspješnosti su usko povezani i međusobno zavisni te za

dobro poslovanje trebaju biti zadovoljavajuće obje skupine pokazatelja. Kratkoročno

gledajući ove dvije skupine pokazatelja su kontradiktorne, dok je dugoročno gledano

uspješnost poslovanja, tj. ekonomičnost, uvjetovana sigurnošću poslovanja. Da bi dobili

potrebnu informaciju iz izračunatih pokazatelja, potrebno ih je usporediti s određenim

standardnim veličinama koje služe kao baza usporedbe.

Slika 2: Povezanost financijskih pokazatelja s temeljnim kriterijem dobrog poslovanja

Izvor: Orsag, S. (1997.) Stanje i perspektive financijske analize u Hrvatskoj, HZRiFD, Pula, str. 45.

Kvalitetno poslovanje obuhvaća dva temeljna kriterija: sigurnost i uspješnost poslovanja.

Uzimajući u obzir navedene kriterije, financijske pokazatelje je moguće podijeliti na

pokazatelje sigurnosti, u koje spadaju pokazatelji likvidnosti, pokazatelji zaduženosti i

pokazatelji aktivnosti te pokazatelje uspješnosti poslovanja, u koje se ubrajaju pokazatelji

aktivnosti, pokazatelji ekonomičnosti, pokazatelji profitabilnosti i pokazatelji investiranja. S

obzirom na to da pokazatelji aktivnosti predstavljaju i pokazatelje uspješnosti i pokazatelje

sigurnosti, može se zaključiti da su u tom smislu pokazatelji aktivnosti vrlo značajni u

ostvarivanju kvalitetnijeg poslovanja.

22

4. Financijski izvještaji

Većina informacija potrebnih za promatranje poslovanja nekog poduzeća nastaje u

računovodstvu i zapisane su u financijskim izvještajima. Financijski izvještaji sadržavaju

sređene podatke i informacije pri čemu se uvažavaju opće prihvaćeni računovodstveni

principi. Kreiranje financijskih izvještaja predstavlja završnu fazu računovodstvenog procesa

koji obuhvaća prikupljanje i obradu podataka financijske prirode i njihovu prezentaciju

korisnicima. Cilj kreiranja financijskih izvještaja je pružanje informacija o financijskom

položaju poduzeća i o uspješnosti poslovanja. Ostvarenje ovog cilja podrazumijeva pružanje

svih relevantnih i pouzdanih računovodstvenih informacija u obliku i sadržaju

prepoznatljivom ciljnoj skupini korisnika.

Dvije su vrste računovodstvenog izvješćivanja i to izvješćivanje koje je predmet interne

analize poslovanja poduzeća te izvješćivanje namijenjeno uglavnom eksternim korisnicima u

formi temeljnih financijskih izvješća.20

4.1. Općenito o financijskim izvještajima

Analiza financijskih izvještaja usmjerena je na kvantitativne financijske informacije sadržane

u financijskim izvještajima. Analiza je usmjerena i na budućnost i naglašavanje onih

elemenata koji su kritični za preživljavanje, a to su, prije svega, sigurnost i uspješnost

poslovanja. Analiza poslovanja za potrebe menadžera mora obuhvatiti analizu financijskih

rezultata, financijskih uvjeta, financijske strukture i promjena u financijskoj strukturi. Prema

ovim zahtjevima analiza financijskih izvještaja se opisuje kao proces primjene različitih

analitičkih sredstava i tehnika pomoću kojih se podaci iz financijskih izvještaja pretvaraju u

upotrebljive informacije relevantne za upravljanje.21

Analiza financijskih izvještaja je skup aktivnosti koji služe za ispitivanje financijskog stanja

poduzeća u proteklom razdoblju i sadašnjosti, u cilju ocjenjivanja uspjeha poslovanja, kao i

procjeni budućih potencijala i rizika. Pored menadžmenta poduzeća, informacije iz analize


21 Orsag, S. (1997.) Stanje i perspektive financijske analize u Hrvatskoj, HZRiFD, Pula, str. 108.

23

financijskih izvještaja koriste i kreditori, investitori, porezne vlasti, regulatorna tijela te ostali

pojedinci i organizacije koje koriste podatke iz financijskih izvještaja u cilju donošenja

ekonomskih odluka vezanih za poduzeće. Analiza financijskih izvještaja bavi se

kvantificiranjem i istraživanjem odnosa i veza koji postoje između pozicija u bilanci, na način

da se omogući ispravna ocjena financijskog položaja uspješnosti i likvidnosti poslovanja.

Osnovni izvor podataka za analizu su eksterni financijski izvještaji poduzeća, kao i dodatni

izvještaji dostavljeni od strane menadžmenta. Analizom se uočavaju važne promjene u

poslovanju poduzeća, dok su financijski izvještaji sami po sebi samo skup financijskih

informacija. Iako analizu financijskih izvještaja koriste brojne grupe, koje često imaju

različite ciljeve, osnovne metode i sredstva financijske analize su univerzalni i mogu biti

korišteni od strane svih interesnih grupa.

Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih izvještaja obuhvaćaju komparativne

financijske izvještaje, strukturne financijske izvještaje te pokazatelje financijske analize. Kod

analize financijskih izvještaja najznačajniji su pokazatelji financijske analize koji se

promatraju kao pojedinačni pokazatelji, skupine pokazatelja, sustavi pokazatelja te zbrojni ili

sintetski pokazatelji.

Kod prikaza rezultata analize financijskih izvještaja ne zahtijeva se pretjerana preciznost jer i

aproksimativna informacija pravovremeno dostavljena korisniku ima vrlo veliku vrijednost u

procesu upravljanja poslovanjem i razvojem poduzeća.22

4.2. Interno izvještavanje

Interno izvještavanje je prvenstveno namijenjeno menadžmentu poduzeća. Interno

izvještavanje nije strogo regulirano u svom formalnom obliku, ali se od poduzeća do

poduzeća znatno ne razlikuje, jer je riječ o praktički standardiziranim postupcima. Interno

izvještavanje najčešće kao zadatak ima opskrbljivanje menadžmenta potrebnim

informacijama za planiranje najboljeg mogućeg korištenja raspoloživih kapaciteta, ali je i

kontrola za ostvarenje očekivanih i zadanih poslovnih planova.

Pri tome je naglasak upravo na definiranju, obuhvatu i rasporedu troškova po pojedinim

učincima ili uslugama, koje nije samo informativni sadržaj radi planiranja nabave,

22 Buble, M. (2005.) Strateški menadžment, Sinergija, Zagreb, str. 176.

24

proizvodnje te prodaje, već i daje potrebne informacije za obračun troškova u eksternim

financijskim izvještajima.

Slika 3: Funkcije internog izvješćivanja

INTERNO IZVJEŠĆIVANJE

Kontrolna funkcija internog izvješćivanja

Raspoređivanje troškova po vrstama, mjestima, dinamici za potrebe

utvrđivanja interne efikasnosti poslovanja poduzeća (proizvodnosti,

profitabilnosti i proizvodnje) te radi računanja točke pokrića poslovanja

Planska funkcija internog izvješćivanja

Odlučivanje o planovima prodaje, proizvodnje, potrebnih dodatnih investicija

te potrebnih novih izvora financiranja


Informacije internog izvještavanja veoma su važne u sastavljanju i analizi pomoću relativnih

pokazatelja uspješnosti, u koje se uključuje izračun proizvodnosti, ekonomičnosti te

rentabilnosti proizvodnje, kao važnih elemenata unutarnje uspješnosti poduzeća.

4.3. Eksterna financijska izvješća

Kada se govori o eksternom računovodstvenom izvješćivanju, tada je riječ o temeljnim

financijskim izvješćima čiji su sastav i pozicije definirane domaćim zakonima, ovisno o

veličini i specifičnostima i značajkama poduzeća, ali i međunarodnim računovodstvenim

standardima kojih se poduzeća moraju pridržavati u slučaju nastupa na stranim tržištima.

Sukladno zakonskoj regulativi, takvo izvješćivanje predstavlja zaštitu ne samo vlasnika, kao

temeljnih vjerovnika poduzeća, već i svih ostalih vjerovnika. Korisnici informacija dijele se

na vanjske (vjerovnici, dioničari, državne agencije, poslovni partneri, javnost) te interne

(menadžment, zaposlenici). Informacije prema eksternim korisnicima se pružaju u obliku

25

financijskih izvještaja od kojih su najčešće korišteni bilanca, račun dobiti i gubitka te

izvještaj o novčanom toku.23

4.3.1. Bilanca

Bilanca je temeljni financijski izvještaj koji daje sustavni pregled stanja imovine, obveza i

kapitala na određeni dan. Riječ je o najvažnijem financijskom izvještaju poduzetnika, kojim

se prikazuje njegovo financijsko stanje i položaj. Imovina ili sredstva čine aktivu bilance, a

kapital i obveze pasivu ili izvore financiranja sredstava poduzeća. Bilanca prikazuje imovinu

kojom poduzeće raspolaže i obveze prema izvorima (obveze i kapital) u određenom trenutku.

Ona predstavlja dvostruki prikaz imovine, jednom prema pojavnom obliku i drugi puta prema

porijeklu, odnosno vlasničkoj pripadnosti te imovine.24

Bilanca predstavlja statički financijski izvještaj u kojem se daje vremenski presjek sastava

imovine, obveza i kapitala poduzeća na točno određeni dan. Važnost bilance u utvrđivanju

financijske situacije nekog poduzeća slikovito je prikazana na slici broj 4.

Slika 4: Strukturni prikaz bilance poduzeća

%10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

AKTIVA PASIVA

STABILNOST

INV

ES

TIR

AN

JE

FIN

AN

CIR

AN

JE

LIKVIDNOST

Dugotrajna imovina

Kratkotrajna

imovina

Vlastiti kapital

Dugoročne obveze

Kratkoročne obveze



24 Žager K., Žager L., (2000.) Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, str. 34.

26

Bilanca prikazuje financijski položaj poduzeća, odnosno stanje i odnos imovine, obveza i

kapitala poduzeća u određenom trenutku i služi kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja.

Prema prikazanome na slici, bilanca je sastavljena od 5 temeljnih elemenata (koji se mogu

suziti na imovinu, obveze i kapital) te je promatranjem njihove veličine i sastava, ali i

međusobnih odnosa, moguće donositi određene zaključke o nekom poduzeću. Odnos ovih

elemenata određuje financijski položaj poduzeća.

Bilančna aktiva (lijeva strana bilance) prikazuje sve vrste sredstava kojim raspolaže društvo u

određenom trenutku, a sastoji se od dugotrajne i kratkotrajne imovine. Bilančna pasiva sastoji

se od vlastitih i tuđih izvora, pri čemu su vlastiti izvori kapital ili glavnica, a tuđi obveze koje

mogu biti dugoročne i kratkoročne. Aktiva i pasiva uvijek imaju istu vrijednost, jer prikazuju

presjek istog stanja društva na određeni dan, s tim da aktiva prikazuje društvo kroz vrijednost

imovine kojom društvo raspolaže, a pasiva kroz strukturu izvora iz kojih je ta imovina

financirana.

Analizom aktive u poslovanju poduzeća moguće je dobiti odgovor na pitanje koji su to oblici

imovine u koje poduzeće ulaže svoja ili posuđena sredstva te je jednostavno zaključiti koliki

je udio pojedinog oblika imovine u ukupnoj imovini, što može dati važno informativno

značenje u analizi poslovanja poduzeća.

Imovina predstavlja resurse čijim korištenjem poduzeće ostvaruje ekonomske koristi. U

bilanci se imovina sistematizira prema pojavnom obliku (stvari, prava ili novac) i prema

funkciji koju obavlja u poslovnom procesu, odnosno likvidnosti. Na temelju navedenih

zahtjeva imovina se sistematizira na kratkotrajnu imovinu (tekuća ili obrtna imovina) koja

obuhvaća novac, potraživanja, financijsku imovinu i zalihe te dugotrajnu imovinu (stalna ili

fiksna imovina) koja obuhvaća materijalnu, nematerijalnu i financijsku imovinu, te

potraživanja. Dugotrajna imovina je ona koja se smatra potrebnom za poslovanje poduzeća u

vremenski neograničenom razdoblju te ona veže uloženi kapital poduzeća u vremenskom

razdoblju dužem od godinu dana, dok je kratkotrajna imovina ona koja uobičajeno unutar

jedne godine transformira (promijeni) svoj prvobitni oblik u novac. Stavke imovine nabrajaju

se po principu rastuće ili padajuće likvidnosti, ovisno o načinu na koji se bilanca sastavlja, što

znači da su pojedini oblici imovine pobrojani sukladno njihovoj sposobnosti transformacije u

novac.

Sva imovina poduzeća ima izvore od kojih je pribavljena te su ti izvori prikazani u desnoj

strani bilance, u pasivi. Izvori imovine su fizičke i pravne osobe koje ulažu imovinu u

poduzeće, kao što su vlasnici, dobavljači, banke i druge financijske institucije, građani itd.

27

Nabavljanjem imovine iz određenih izvora stvaraju se obveze prema tim izvorima koje se

uglavnom sastoje u davanju novčane protuvrijednosti ili uvećavanju uložene imovine.

Kvaliteta imovine prikazane u bilanci ovisi o izvorima imovine pa se ti izvori prikazuju prema

određenim kriterijima. Prema kriteriju vlasništva izvore dijelimo na vlastite izvore (kapital ili

glavnica koji je uložio vlasnik poduzeća) i na tuđe izvore (obveze prema tuđim izvorima

imovine, kao što su primjerice krediti banaka). Vlastiti izvori, ovisno o pravnom obliku

poslovanja poduzeća, sastoje se od uplaćenih dionica kod dioničkih poduzeća ili određenih

oblika vlasničkih udjela kod ostalih oblika poduzeća. U vlastite izvore financiranja ubrajaju se

i razni oblici rezervi, neraspoređeni dobitak tekuće godine te zadržana dobit iz ranijeg

poslovanja poduzeća. Tuđi izvori financiranja se najčešće sastoje od kredita poslovnih

banaka, koji su prevladavajući u strukturi izvora financiranja, a mogu biti i novaca koji se

dobije emisijom dionica ili obveznica koje kupe vanjski investitori.25

Prema roku dospijeća postoje kratkoročni izvori (do jedne godine), dugoročni izvori (dulje od

jedne godine) i trajni izvori (kapital ili glavnica). Kratkoročne obveze obuhvaćaju obveze

prema dobavljačima, obveze za izvršene nam usluge, primljene kratkoročne kredite, emitirane

kratkoročne vrijednosne papire i slično. Struktura i iznos ovih obveza imaju velik utjecaj na

likvidnost poduzeća i vođenje financijske politike. Dugoročne obveze najčešće se odnose na

primljene dugoročne kredite od banaka ili drugih financijskih institucija te obveze po

emitiranim obveznicama.

Kapital odnosno glavnica pripada vlasniku poduzeća i predstavlja razliku između ukupne

imovine i ukupnih obveza. Iznos glavnice može se utvrditi tek nakon što se iz ukupne imovine

podmire sve obveze poduzeća te predstavlja vlastiti i trajni izvor imovine. Ulaganje vlasnika

je način primarnog formiranja kapitala. Na povećanje kapitala utječu dodatna ulaganja

vlasnika i zadržani dobici (zarade), a smanjuje ga raspodjela vlasnicima te ostvareni gubici u

poslovanju.

Kratkotrajna imovina poduzeća predstavlja svojevrsno jamstvo da je poduzeće sposobno u

roku podmiri svoje dospjele kratkotrajne obveze. Ako je kratkotrajna imovina veća od

kratkotrajnih obveza, tada postoji višak likvidnosti, što znači da se dio kratkotrajne imovine

financira iz dugoročnih izvora. Također, važno je da se iz bilance može vidjeti stabilnost ili

solventnost poduzeća, koja govori o tome da li je poduzeće sposobno svom svojom imovinom

pokriti sve na sebe preuzete obveze.


28

U konačnici, bez obzira na trenutak sastavljanja bilance, potrebno je da bude zadovoljena

jednakost da je aktiva jednaka pasivi, odnosno da je imovina jednaka sumi obveza i kapitala.

4.3.2. Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka predstavlja dinamički financijski izvještaj koji prikazuje prihode,

rashode te pozitivni ili negativni rezultat poslovanja u određenom vremenskom razdoblju

promatranja. Postoje različiti oblici prikazivanja računa dobiti i gubitka, pri čemu broj

pozicija i način sastavljanja ovise o specifičnim potrebama korisnika informacija.26

Poslovni rezultat, odnosno uspješnost poslovanja definira se kao sposobnost ostvarivanja

definiranih ciljeva od kojih je najčešći profitabilnost poslovanja. Ostvarena profitabilnost

izračunava se iz financijskog izvještaja račun dobiti i gubitka (RDG). RDG prikazuje

aktivnosti poduzeća u određenom razdoblju za razliku od bilance koja prikazuje financijski

položaj poduzeća u određenom trenutku. Osnovni elementi RDG-a su prihodi, rashodi te dobit

ili gubitak koji predstavljaju razliku prihoda i rashoda.

Prihodi predstavljaju povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku

priljeva ili povećanja sredstava ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje glavnice,

iz čega proizlazi da prihodi nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja obveza.27

Prihodi mogu biti redovni i izvanredni što ovisi o tome nastaju li redovno u poslovanju ili se

javljaju samo povremeno. Redovni prihodi mogu biti poslovni koji nastaju iz obavljanja

poslovne aktivnosti, tj. realizacijom proizvoda ili pružanjem usluga i čine najveći dio

redovnih prihoda. Financijski prihodi nastaju kao rezultat plasiranja viška slobodno

raspoloživa novca koji poduzeće ulaže u dionice, obveznice ili posuđuje na temelju čega

stječe pravo na određenu naknadu kao što je dividenda ili kamata. Financijski prihodi također

spadaju u redovne prihode. Izvanredni prihodi se ne pojavljuju redovito, a najčešće se javljaju

kod prodaje dugotrajne imovine, sirovina, inventurnih viškova, otpisa obveza i drugih

izvanrednih oblika povećanja imovine ili smanjenja obveza.

Rashodi su suprotni prihodima i predstavljaju smanjenje ekonomske koristi kroz obračunsko

razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja sredstava, što ima za posljedicu smanjenje glavnice,

iz čega proizlazi da su rashodi posljedica smanjenja imovine i povećanja obveza.28



29

Rashodi također mogu biti redovni i izvanredni. Redovni rashodi mogu biti poslovni i

financijski, pri čemu su poslovni rashodi najčešći. Poslovne rashode čine vrijednosti koje su

morale biti utrošene u poslovnom procesu (sirovine, materijali, strojevi, energija, ljudski rad

itd.) koje su neophodne u stvaranju poslovnih učinaka čija je vrijednost izražena u iznosu

troškova (vrijednosno izraženi utrošci sirovina, materijala, ostale imovine, tuđih usluga i

ljudskog rada neophodni za proizvodnju proizvoda, vršenje usluga ili nabavu trgovačke robe)

koji su nastali u vezi sa stvaranjem tih učinaka. Financijski rashodi nastaju kao posljedica

korištenja tuđeg novca i njihov iznos odražava uspješnost vođenja financijske politike

poduzeća. Najčešći financijski rashodi su kamate za korištena tuđa sredstva, negativne tečajne

razlike, korekcije vrijednosti financijskih plasmana i sl. Izvanredni rashodi ne nastaju u

redovitom poslovanju, a to su najčešće rashodi vezani uz otuđenje imovine, kazne, štete,

korekcije rashoda iz prethodnih godina i sl.

Financijski rezultat predstavlja razliku prihoda i rashoda koja znači dobit kad su prihodi veći

od rashoda, odnosno gubitak kad su rashodi veći od prihoda. Na vrijednost kapitala utječu

promjene vezane uz vlasnike i promjene vezane uz poslovanje koje značajno utječu na

vrijednost neto imovine poduzeća koja se povećava ako poduzeće posluje pozitivno. Prihodi i

rashodi su dinamičke kategorije jer pokazuju promjene koje nastaju na imovini poduzeća i

obvezama prema izvorima imovine.

Uz prihode i rashode se javljaju i primici izdaci. Primici predstavljaju stvaran primitak novca i

predstavljaju transakcije na relaciji imovina - imovina (npr. povratak novca od dužnika) ili na

relaciji imovina – obveze (primljen je novac od banke na ime odobrenog kredita) pri čemu se

mijenja struktura ovih kategorija, ali vrijednost kapitala ostaje ista.

Kako se poduzeća osim osnovnom djelatnošću bave i drugim oblicima djelatnosti, u

prikazivanju prihoda i rashoda potrebno je razlikovati parcijalne rezultate nastale iz pojedinih

djelatnosti. Uobičajeno je da se prihodi i rashodi u računu dobiti i gubitka prikazuju prema

slijedećoj podjeli: prihodi i rashodi iz poslovnih aktivnosti, prihodi i rashodi iz financijskih

aktivnosti te izvanredni prihodi i rashodi.

29

1. Poslovni prihodi dio su ukupnog prihoda poduzeća. U njih se uključuju prihodi iz

redovitih aktivnosti poduzeća kao što su proizvodnja, prodaja trgovačke robe ili

pružanje usluga. Poslovni rashodi uključuju sve rashode nastale u jednom



30

izvještajnom razdoblju, u koje je moguće ubrojiti troškove sadržane u prodanim

proizvodima ili uslugama, opće troškove proizvodnje, prodaje i uprave te druge opće

troškove. Razlika poslovnih prihoda i poslovnih rashoda daje tzv. poslovnu dobit ili

dobit prije kamata i poreza (eng. Earns Before Interest and Taxes, EBIT).

2. Budući da se poduzeće ne bavi samo osnovnom djelatnošću, raspoloživa sredstva

plasira u različite materijalne i nematerijalne oblike ulaganja te iz takvih ulaganja i

odnosa ostvaruje određene prihode i rashode koji se nazivaju financijskim prihodima

i rashodima. Financijski su rashodi oni rashodi koji obuhvaćaju rashode posuđivanja

novca (kamate), zatim rashode nastale kao posljedica ulaganja drugih poduzeća u neko

poduzeće (dividende, udjeli u dobiti), kapitalne gubitke te negativne tečajne razlike.

3. Izvanredni prihodi i rashodi su oni prihodi i rashodi koji nastaju izvan redovitih i

financijskih aktivnosti poduzeća. Takve aktivnosti najčešće nemaju veze sa stvarnim

ekonomskim uspjehom poslovanja. Takvi neuobičajeni rashodi su uglavnom

posljedica otpisa vrijednosti imovine, inventurni manjkovi, neuobičajene štete i slično.

Kao izvanredni prihodi najčešće se javljaju prihodi od neuobičajenih prodaja imovine,

naplate sudskih odšteta, ukinutih rezerviranja za plaćanje sudskih troškova ili nekih

otpisanih potraživanja.

Uspješnost poslovanja poduzeća promatra se kroz prihode i rashode i kroz njihove odnose s

primicima i izdacima novca te s imovinom, obvezama i kapitalom poduzeća.

4.3.3. Izvještaj o novčanom toku

Pored bilance i računa dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima predstavlja jedan od

važnih i temeljnih financijskih izvještaja, a u cilju procjene uspješnosti poslovanja poduzeća.

Izvještaj o novčanom toku sastavni je dio temeljnih financijskih izvještaja koji pokazuje

izvore pribavljanja kao i način upotrebe novca.30

Za poduzeće može se reći da ima zdravo tekuće financijsko stanje ako je sposobno:31

odgovoriti na svoje kratkoročne obaveze o rokovima njihovog dospijeća

održavati dovoljno obrtnih sredstava za obavljanje normalne poslovne aktivnosti


31 Joksimović-Žarkić, N. (2009.) Upravljanje financijama, Fakultet organizacionih nauka, Beograd, str. 398.

31

isplatiti dospjele kamate i izdatke na teret raspoređenog dobitka,

sačuvati svoju kreditnu sposobnost.

Novac je važan čimbenik u poslovanju svakog poduzeća. Izvještaj o novčanom toku sastoji se

od tri dijela:

novčani tok od poslovne aktivnosti (glavne aktivnosti subjekta koje stvaraju

prihode),

novčani tok od investicijske aktivnosti (prikazuju veličinu nastalih izdataka

namijenjenih stvaranju buduće dobiti i novčanih tokova),

novčani tok od financijske aktivnosti (aktivnosti koje rezultiraju promjenom

veličine i sastava glavnice i zaduživanja subjekta).

Ključni pokazatelj uspješnosti poslovanja poduzeća je njegova sposobnost stvaranja gotovine

i gotovinskih ekvivalenata. Menadžment poduzeća se smatra uspješnim ukoliko uspije

osigurati dovoljno novčanih sredstava i ekvivalenta za financiranje tekuće poslovne

aktivnosti, uz doprinos na njen daljnji razvoj te ukoliko uspije smanjiti novčane obaveze

prema okruženju. Za banku (kreditora), kao i za ostale eksterne korisnike, izvještaj o

tokovima gotovine ima značaj zbog davanja informacija o sposobnosti poduzeća da u

narednom vremenskom periodu bude platežno sposobno prema svojim kreditorima,

vjerovnicima, investitorima itd. Nedostatak novčanih sredstava na duži vremenski period

može ugroziti poslovanje i dovesti poduzeće u fazu stečaja.

Novčani tok prikazuje promjene u financijskom položaju poduzeća, pruža informacije o

primicima i izdacima novca, te o njihovoj razlici, tzv. čistom novčanom toku. To je pregled

svih novčanih primitaka i svih novčanih izdataka u određenom obračunskom razdoblju na

poslovnom računu. Razlika između primitaka i izdataka je čisti novčani tijek, odnosno čisti

primitak ili novac. Ako je ta razlika pozitivna, radi se o likvidnom poduzetniku dok u

suprotnom ta razlika može biti negativna što znači da iz svih novčanih primitaka nije moguće

podmiriti sve dospjele troškove i obveze.

Osnovni pojmovi ovog izvještaja su:

1) Novac u banci i blagajni.

2) Novčani ekvivalenti – kratkotrajna, visokolikvidna ulaganja koja se vrlo brzo mogu

konvertirati u novac, te im rok dospijeća nije duži od 3 mjeseca.

32

3) Poslovne aktivnosti – glavne aktivnosti koje poduzeću stvaraju prihod.

4) Investicijske aktivnosti – vezane uz stjecanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih

ulaganja koja nisu uključena u novčane ekvivalente.

5) Financijske aktivnosti – vezane uz financiranje poslovanja i obuhvaćaju promjene

vezane uz visinu i strukturu kapitala i obveza.

Povećanje (primici) novca nastaju po osnovi povećanja obveza i povećanja kapitala, odnosno

smanjenja ostale nenovčane imovine. Odljev (izdaci) novca nastaju po osnovi smanjenja

obveza i smanjenja kapitala, odnosno povećanja ostale nenovčane imovine. Pri izradi

izvještaja na svim razinama aktivnosti promatraju se ukupni primici i izdaci novca i iskazuje

se njihova razlika koja se naziva čisti novčani tok.

Tabela 2: Struktura izvještaja o novčanom toku

Vrsta aktivnosti Primici Izdaci

Poslovne aktivnosti Prodaja robe i usluga, provizije i

naknade, primici od

osiguravajućih društava

Isplate dobavljačima,

zaposlenima, plaćeni porezi i

premije osiguranja

Investicijske aktivnosti

Prodaja dugotrajne imovine,

prodaja dionica i obveznica

drugih poduzeća, povrat danih kredita drugima

Kupnja dugotrajne imovine,

kupnja dionica i obveznica

drugih poduzeća, dani krediti drugima

Financijske aktivnosti Emisija vlastitih vrijednosnih

papira, primljeni krediti

Otkup vlastitih dionica, izdaci

za dividende, kamate, otplata kredita

Izvor: Vlastiti rad autora

Izvještaj o novčanom toku može biti sastavljen na osnovi:

1) direktne metode – objavljuju se ukupni primici i izdaci novca razvrstani prema

osnovnim aktivnostima (poslovnim, investicijskim i financijskim)

2) indirektne metode – poslovne aktivnosti se ne iskazuju kao bruto primici i izdaci

novca, već se neto dobit ili gubitak usklađuje za učinke transakcija nenovčane

prirode.

Izvještaj o novčanom toku omogućuje menadžmentu procjenu uspješnosti upravljanja

gotovinom kao i procjenu budućih tokova gotovine kako ne bi eventualno došlo do blokade

žiro računa. Uz to izvještaj o novčanom toku služi za prijenos informacija menadžerima,

33

investitorima, ali i kreditorima o priljevima i odljevima novca tijekom jednog obračunskog

razdoblja. Ovdje treba naglasiti da se dobitak ili gubitak iz računa dobitka i gubitka (RDG) i

ostvarenje povećanja ili smanjenja gotovog novca u praksi skoro nikada neće podudarati.32

RDG => Prihodi – Rashodi = Dobit

Novčani tok => Primici – Izdaci = Novac

Vrlo je bitno prepoznati razliku. Mnogo je primjera kada je trgovačko društvo ostvarivalo

visoke stope dobiti, a istodobno bankrotiralo iz razloga manjka gotovine uslijed nemogućnosti

naplate potraživanja ili sličnih razloga. Ovakva vrsta neposredne opasnosti posebno je

izražena danas u Hrvatskoj i gotovo da nema tvrtke koja može zanemariti važnost upravljanja

likvidnim sredstvima. Razlog tome je što prema računovodstvenim načelima za priznavanje

prihoda nije potreban i stvaran primitak novca, kao što i rashod ne znači istovremeno i izdatak

novca. Postoji vremenski nesklad između prihoda i primitaka novca te između rashoda i

izdataka novca. Zbog toga je važan izvještaj o novčanom toku.

4.3.4. Izvještaj o promjeni vlasničke glavnice

Izvještaj o promjeni vlasničke glavnice je sastavni dio temeljnih financijskih izvještaja. On

prikazuje promjene koje su se na glavnici (kapitalu) dogodile između dva obračunska

razdoblja. Posebno se prikazuju slijedeće pozicije:33

(prema MRS 1, Prezentiranje financijskih

izvještaja, NN 136/09)

1) ukupna sveobuhvatna dobit razdoblja, iskazujući odvojeno ukupne iznose raspodjeljive

vlasnicima matice i vlasnicima manjinskih udjela,

2) učinci retroaktivne primjene promjene računovodstvenih politika ili retroaktivnog

prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS-8,

3) iznosi transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu kao vlasnika, prikazujući odvojeno

uplate uloga vlasnika i raspodjele vlasnicima,

4) uskladba između knjigovodstvenog iznosa svake komponente kapitala na početku i na

kraju razdoblja, uz odvojeno prikazivanje svake promjene,

32 Garić, A. (2006.) Izvješće o novčanim tijekovima, Računovodstvo, revizija i financije, br. 2/2006., str. 15.


34

5) subjekt je dužan, bilo izvještaju o promjenama kapitala ili u bilješkama, prezentirati

iznos dividende koja je priznata za raspodjelu vlasnicima tijekom razdoblja, kao i

pripadajući iznos po dionici.

Promjene kapitala subjekta između početka i kraja izvještajnog razdoblja odražavaju

povećanje ili smanjenje neto imovine tijekom toga razdoblja. Osim promjena koje proizlaze iz

transakcija s vlasnicima provedenim u svojstvu vlasnika (kao što su uplate kapitala, otkup

vlastitih vlasničkih instrumenata i dividende) i transakcijskih troškova izravno povezanih s

takvim transakcijama, ukupna promjena kapitala tijekom razdoblja predstavlja ukupni iznos

prihoda i rashoda, uključujući dobit i gubitke, ostvarenih aktivnostima subjekta u tom

razdoblju.

Dakle, izvještaj o promjeni vlasničke glavnice (kapitala) sadrži:

dobit ili gubitak razdoblja,

sve stavke prihoda i rashoda, dobitaka ili gubitaka,

učinak promjena računovodstvenih politika i ispravaka pogreški,

dodatna ulaganja i visina dividende,

iznos zadržane dobiti (gubitka) na početku i kraju razdoblja te promjene unutar tih

razdoblja,

usklađenje svake druge pozicije kapitala.

Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice (kapitala) predstavlja značajan izvještaj u procesu

analize financijskih izvještaja, jer se na osnovu podataka dobivenih iz njega dopunjuju podaci

o promjenama na kapitalu u ostalim financijskim izvještajima. Prilikom traženja bankovnog

zajma, kreditni referent će na osnovu informacija iz navedenog izvještaja sagledati promjene

vrijednosti kapitala privrednog subjekta, odnosno dobit će podatke da li je došlo do njegovog

povećanja ili smanjenja u jednom obračunskom razdoblju. Promjene na kapitalu mogu se

desiti kao posljedica brojnih dešavanja u toku poslovanja koje obuhvaća jedan financijski

izvještaj.

Navedeni izvještaj prikazuje informacije o kapitalnim transakcijama (novim ulaganjima ili

povlačenju kapitala), saldo gubitka ili dobitka na početku obračunskog razdoblja i na dan

analize, kao i promjene u kapitalu te stanje rezervi na početku i kraju obračunskog razdoblja.

Najznačajnija promjena u kapitalu uglavnom proizlazi iz zadržane dobiti. Iznos zadržane

dobiti povećava se stvaranjem dobiti a smanjuje kada se ostvari gubitak u poslovanju, kao i

35

kod isplate dividendi. Cilj izvještaja je prikazati sve promjene kapitala koje proizlaze iz

zadržane dobiti. Taj izvještaj je povezan sa bilancom te računom dobiti i gubitka.

4.3.5. Bilješke uz financijske izvještaje

Bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom toku te izvještaj o promjenama vlasničke

glavnice su temeljni financijski izvještaji. Pored njih, postoji još niz dodatnih iskaza a jedan

od njih su bilješke uz financijske izvještaje. One dodatno pojašnjavaju strukturu, vrijednost i

obilježja nekih pozicija u tim izvještajima. Tako su prikazane metode procjene bilančnih

pozicija, odstupanja od postavljenih metoda, vrednovanje učinka tih odstupanja i slično.34

Drugim riječima, bilješke trebaju sadržavati sve informacije koje se direktno ne vide iz

temeljnih izvještaja, a nužne su za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja. Bilješke se

izrađuju na temelju sastavljenih izvještaja, a sastoje se od osnovnih podataka o društvu,

značajnih računovodstvenih politika te pojašnjenja pojedinih pozicija financijskih izvještaja

(bolji pregled detalja). U bilješkama su sadržani podaci, detalji i upute za korisnike

financijskog izvještaja. Temeljni financijski izvještaji trebaju biti jasni i pregledni, a to znači

da detaljne podatke i informacije iz izvještaja treba prenijeti u bilješke. Bilješke nisu

standardni izvještaj, što znači da se sastavlja u slobodnoj formi ali se mora voditi računa da

slijedi načela potpunosti, jasnoće i preglednosti.

U analizi financijskih izvještaja bilješke predstavljaju dopunski financijski izvještaj, koji

sadrži veliki broj kako financijskih, tako i nefinancijskih podataka koji detaljnije prikazuju

iznose prikazane u bilanci te računu dobiti i gubitka. Bilješke imaju zadatak da korisnicima

financijskog izvještaja približe i prikažu računovodstvene informacije u skladu sa

međunarodnim računovodstvenim standardima. Koliko i koje će se informacije prikazati u

napomenama zavisi od vrste i potrebe korisnika financijskog izvještaja.

Bilješkama vezanim uz financijske izvještaje, koje sadrže skraćeni opis ili detaljnu analizu

iznosa prikazanih u izvještajima, trebaju se prikazati informacije o osnovama za sastavljanje

financijskih izvještaja i specifične računovodstvene politike koje su primijenjene za procjenu

svih značajnih stavki. Također, trebaju se objelodaniti informacije koje nisu prikazane u

financijskim izvještajima a zahtijevaju ih Međunarodni računovodstveni standardi ili

Međunarodni standardi financijskog izvještavanja. Naposljetku, bilješkama se pružaju


36

dodatne informacije koje doprinose vjernom prikazivanju financijskih izvještaja. U procesu

analize financijskog izvještaja važno je utvrditi računovodstvene politike i procjene koje su

korištene, jer od njih izravno zavisi i vrijednost iznosa prikazanih u financijskom izvještaju.

Međutim, pored informacija o računovodstvenim politikama i procjenama, bilješke sadrže i

detaljnije informacije o poduzeću, danim avansima i garancijama, potencijalnim rizicima i

obavezama te naravno detaljniji prikaz iznosa navedenih u osnovnim financijskim

izvještajima, dakle u bilanci, računu dobiti i gubitka te izvještaju o novčanom toku.

37

5. Analiza poslovanja poduzeća "Brodokomerc

Nova" d.o.o.

U ovome dijelu rada prikazati će se analiza financijskih izvještaja na primjeru konkretnog

poduzeća, a to je trgovačko poduzeće „Brodokomerc Nova“ d.o.o. iz Rijeke. Analizirati će se

bilanca te račun dobiti i gubitka predmetnog poduzeća za razdoblje od 2009. do 2011. godine,

te će se izračunati financijski pokazatelji poslovanja na temelju tih izvještaja.

5.1. Općenito o poduzeću „Brodokomerc Nova“ d.o.o.

Brodokomerc Nova d.o.o. je regionalni trgovački lanac s maloprodajnom mrežom od 80-ak

trgovina u Rijeci i okolici i to od onih malih do supermarketa, s naglaskom na prehrambenim

proizvodima. Poduzeće ostvaruje ukupni godišnji promet od cca 350 milijuna kuna i

zapošljava 600-tinjak djelatnika. Oko polovice poslovnih prostora u kojima posluje u

vlasništvu su tvrtke, a oko polovice su unajmljeni prostori u vlasništvu Grada Rijeke.

Poduzeće trenutno, s obzirom na globalnu financijsku krizu, nema planove za širenje

prodajnih mreža, nego je najvažniji naglasak na zadržavanju svih zaposlenih. Poduzeće se

uglavnom bazira na malim kvartovskim prodavaonicama, s obzirom da u tom smislu imaju

lokacijsku prednost, jer se prodajna mjesta nalaze najbliže kupcima, odnosno mjestima

njihova stanovanja. Dnevni prosjek je otprilike 40.000 kupaca.

5.2. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka

Horizontalnom analizom nastoje se uočiti tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija

temeljnih financijskih izvještaja kroz duže vremensko razdoblje. Na temelju uočenih

promjena prosuđuje se kakva je uspješnost i sigurnost poslovanja poslovnog subjekta. Ključna

varijabla u horizontalnoj analizi je vrijeme. Naime, usporedbom elemenata financijskih

izvještaja iskazanih u novčanim jedinicama između dva ili više razdoblja donosi se zaključak

o kretanju pojave kroz promatrano razdoblje na osnovu čega je moguće utvrditi problematična

područja poslovanja.

Horizontalna analiza je komparativna analiza pozicija stanja ili uspjeha između tekuće i

prethodne godine. Prvi korak u analizi je izračunati razliku između istih pozicija tekuće i

38

prethodne godine. Zatim se dobivena razlika dijeli sa iznosom prethodne godine te se taj

količnik množi sa 100, kako bi se dobila postotna razlika.

tekuća godina - prethodna godina

prethodna godinaPOSTOTNA PROMJENA = X 100

U tablici broj 3. prikazana je horizontalna analiza računa dobiti i gubitka poduzeća

"Brodokomerc Nova" d.o.o. Prema pokazateljima iz računa dobiti i gubitka, vidljivo je da su

se u 2011. godini poslovni prihodi smanjili za cca 70 milijuna kuna ili 16,7% u odnosu na

2010. Godinu. Smanjili su se i poslovni rashodi za 66,7 milijuna kuna ili za 16,2%, što znači

da su prihodi brže padali od troškova, stoga je ostvaren i manji ukupni poslovni rezultat. Od

troškova su se najviše smanjili materijalni troškovi poslovanja (troškovi prodane robe) i to za

52,3 milijuna kuna ili za 15,4%, a pali su i troškovi osoblja za 9,2 milijuna kuna ili za 18,6%.

Svi navedeni pokazatelji rezultirali su smanjenim ukupnim poslovnim rezultatom (bruto

dobiti), koji je 2011. godini iznosio 163. tisuće kuna, što je smanjenje za gotovo 5 milijuna

kuna u odnosu na dobit iz 2010. godine (5,1 milijuna kuna).

Tabela 3: Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka

Naziv pozicije 2009. 2010. 2010 – 2009

2010 / 2009

2011. 2011 - 2010

2011 / 2010

I. Poslovni prihodi 448.986.396 419.884.263 -29.102.133 -6,5% 349.738.227 -70.146.036 -16,7%

1. Prihodi od prodaje 423.385.711 395.042.745 -28.342.966 -6,7% 330.330.713 -64.712.032 -16,4%

2. Prihodi od upotrebe vlastitih proizvoda 2.657.455 2.383.441 -274.014 -10,3% 0 -2.383.441 -100,0%

3. Ostali poslovni prihodi 22.943.230 22.458.077 -485.153 -2,1% 19.407.514 -3.050.563 -13,6%

II. Poslovni rashodi 436.518.964 412.006.994 -24.511.970 -5,6% 345.328.955 -66.678.039 -16,2%

1. Materijalni troškovi 361.243.837 339.421.885 -21.821.952 -6,0% 287.082.420 -52.339.465 -15,4%

2. Troškovi osoblja 53.501.417 49.285.844 -4.215.573 -7,9% 40.099.936 -9.185.908 -18,6%

3. Amortizacija 8.813.745 9.190.771 377.026 4,3% 6.671.943 -2.518.828 -27,4%

4. Ostali troškovi 10.903.784 11.108.966 205.182 1,9% 9.549.652 -1.559.314 -14,0%

5. Vrijednosno usklađivanje 646.281 1.663.426 1.017.145 157,4% 964.716 -698.710 -42,0%

6. Ostali poslovni rashodi 1.409.900 1.336.102 -73.798 -5,2% 960.288 -375.814 -28,1%

III. Financijski prihodi 4.116.906 3.174.895 9.736 0,2% 541.840 -2.633.055 -82,9%

IV. Financijski rashodi 11.790.322 5.909.605 51.599 0,4% 4.787.965 -1.121.640 -19,0%

V. UKUPNI PRIHODI 453.103.302 423.059.158 -29.092.397 -6,4% 350.280.067 -72.779.091 -17,2%

VI. UKUPNI RASHODI 448.309.286 417.916.599 -24.460.371 -5,5% 350.116.920 -67.799.679 -16,2%

VII. Dobit/gubitak prije oporezivanja 4.794.016 5.142.559 -4.632.026 -96,6% 163.147 -4.979.412 -96,8%

VIII. Porez na dobit 1.284.116 1.327.977 43.861 3,4% 0 -1.327.977 -100,0%

IX. Dobit ili gubitak razdoblja 3.509.900 3.814.582 304.682 8,7% 163.147 -3.651.435 -95,7%

Izvor: Godišnja financijska izvješća poduzeća „Brodokomerc Nova“ d.o.o.

39

U grafu broj 1. prikazana je horizontalna analiza poslovnih prihoda i rashoda poduzeća "Brodokomerc

Nova" d.o.o.

Graf 1: Horizontalna analiza poslovnih prihoda i rashoda


Vidljivo je da poslovni prihodi, ali i rashodi, imaju silazni trend. Poslovni su prihodi pali sa

449 milijuna kuna 2009. godine na 350 milijuna kuna u 2011. godini, dakle za 100 milijuna

kuna. Kada je riječ o poslovnim rashodima, oni su pali sa 423 milijuna kuna na 330, dakle za

93 milijuna kuna.

5.3. Horizontalna analiza bilance

Bilanca prikazuje financijski položaj određenog poslovnog subjekta. Iskazuje imovinu,

obveze i vlasnički kapital u određenom trenutku. Prema tome bilanca je izvještaj stanja, a ne

izvještaj tokova. Osnovna odrednica bilance je da su lijeva i desna strana uvijek jednake to

jest u ravnoteži. Međutim, to ne smije zavarati, budući da ova jednakost ne govori o zdravlju

istog poslovnog subjekta. Činjenica da je bilanca temeljni financijski izvještaj omogućava da

se svaka poslovna transakcija može analizirati pomoću dvostranog utjecaja na njeno

sastavljanje.

Horizontalna analiza prati promjene vrijednosti pozicija financijskih izvješća tijekom više

obračunskih godina. Kroz horizontalnu analizu uočava se tendencija i dinamika promjena

pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvješća. Ključna varijabla u horizontalnoj analizi je

vrijeme budući se usporedbom elemenata financijskih izvješća, iskazanih u novčanim

40

jedinicama, između dva ili više razdoblja donosi zaključak i kretanju pojave kroz određeno

razdoblje na osnovu čega je moguće utvrditi problematična područja poslovanje.

Horizontalna analiza bilance poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o za razdoblje od 2009. do

2011. godine prikazana je u tablici broj 4.

Tabela 4: Horizontalna analiza bilance

Naziv pozicije 2009. 2010. 2010 – 2009

2010 / 2009

2011. 2011 - 2010

2011 / 2010

AKTIVA

A) Dugotrajna imovina 177.520.832 169.605.447 -7.915.385 -4,5% 163.977.976 -5.627.471 -3,3%

I. Nematerijalna imovina 3.777.025 490.875 -3.286.150 -87,0% 377.535 -113.340 -23,1%

II. Materijalna imovina 173.529.213 165.183.579 -8.345.634 -4,8% 160.453.086 -4.730.493 -2,9%

III. Dugotrajna financijska imovina 214.594 3.930.993 3.716.399 1731,8% 3.147.355 -783.638 -19,9%

IV. Potraživanja 0 0 0 0 0

V. Odgođena porezna imovina 0 0 0 0 0

B) Kratkotrajna imovina 49.249.534 41.625.380 -7.624.154 -15,5% 40.285.098 -1.340.282 -3,2%

I. Zalihe 25.053.062 23.748.785 -1.304.277 -5,2% 19.146.992 -4.601.793 -19,4%

II. Potraživanja 9.004.395 9.437.993 433.598 4,8% 7.581.450 -1.856.543 -19,7%

III. Kratkotrajna financijska imovina 7.585.010 990.627 -6.594.383 -86,9% 6.151.598 5.160.971 521,0%

IV. Novac u banci i blagajni 7.607.067 7.447.975 -159.092 -2,1% 7.405.058 -42.917 -0,6%

C) Troškovi budućeg razdoblja 2.420.117 2.352.150 -67.967 2.064.887 -287.263 -12,2%

D) UKUPNO AKTIVA 229.190.483 213.582.977 -15.607.506 -6,8% 206.327.961 -7.255.016 -3,4%

PASIVA

A) Kapital i rezerve 5.194.055 8.590.988 3.396.933 65,4% 8.754.135 163.147 1,9%

I. Temeljni (upisani) kapital 166.000 166.000 0 166.000

II. Kapitalne rezerve 0 0 0 0

III. Rezerve iz dobiti 18.400 0 -18.400 -100,0% 0

IV. Zadržana dobit 2.625.060 2.857.227 232.167 8,8% 8.590.988 5.733.761 200,7%

V. Preneseni gubitak -1.263.987 0 1.263.987 -100,0% 0

VI. Dobit / gubitak poslovne godine 3.814.582 5.733.761 1.919.179 50,3% 163.147 -5.570.614 -97,2%

VII. Manjinski interes 0 0 0 0

B) Rezerviranja 12.000 0 -12.000 -100,0% 0

C) Dugoročne obveze 140.152.270 130.298.164 -9.854.106 -7,0% 118.145.910 -12.152.254 -9,3%

D) Kratkoročne obveze 83.326.252 74.259.440 -9.066.812 -10,9% 78.463.242 4.203.802 5,7%

E) Prihod budućeg razdoblja 339.906 268.385 -71.521 798.674 530.289 197,6%

F) UKUPNO – PASIVA 229.024.483 213.416.977 -15.607.506 -6,8% 206.161.961 -7.255.016 -3,4%


Iz predmetne tabele je vidljivo da je u 2011. godini ukupna aktiva smanjena za 7,3 milijuna

kuna ili za 3,4%. Glavni razlog smanjenja je smanjenje dugotrajne materijalne imovine za 4,7

milijuna kuna ili za 2,9%, što je bio i glavni razlog smanjenja dugotrajne imovine, koji iznosi

5,6 milijuna kuna ili 3,3%. U strukturi aktive se smanjila i kratkotrajna imovina i to za 1,3

milijuna kuna ili za 3,2%.

41

Kada je riječ o pasivi, glavni razlog smanjenja je smanjenje dugoročnih obveza za 12,2

milijuna kuna ili za 9,3%, a to pokazuje da su se smanjile obveze prema bankama iz osnova

primljenih kredita. Dio tih dugoročnih obveza prema bankama prešao je u kratkoročne, koje

su se povećale za 4,2 milijuna kuna ili za 5,7%.

Na grafovima broj 2. i 3. prikazana je horizontalna analiza aktive i pasive poduzeća

"Brodokomerc Nova" d.o.o u predmetnom razdoblju. Kada je riječ o aktivi, vidljivo je da se

smanjuje i dugotrajna i kratkotrajna imovina, te je dugotrajna imovina smanjena sa 177,5

milijuna kuna na 164 milijuna kuna (smanjenje za 13,5 milijuna kuna), dok je kratkotrajna

imovina u istom razdoblju smanjena sa 49,3 milijuna kuna na 42,3 milijuna kuna (smanjenje

za 7 milijuna kuna). Sve to rezultiralo je ukupnim smanjenjem aktive u predmetnom razdoblju

za praktički 23 milijuna kuna (sa 229 milijuna kuna na 206 milijuna kuna).

Graf 2: Horizontalna analiza aktive


Graf 3: Horizontalna analiza pasive


42

Kada je riječ o pasivi, vidljiv je padajući trend dok dugoročnih obveza, koje su se smanjile sa

140 milijuna kuna na 118 milijuna kuna (smanjenje za 22 milijuna kuna). Također, smanjile

su se i kratkoročne obveze sa 83 na 78 milijuna kuna, dok je povećana razina kapitala i

rezervi sa 5,4 na 8,9 milijuna kuna (porast za 3,5 milijuna kuna).

5.4. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka

Vertikalna analiza je analiza u kojoj se određene pozicije prikazuju kao 100%, pa se onda

ostale pozicije iskazuju kao postotak od te osnovne pozicije. Vertikalna analiza je strukturna

analiza financijskih izvještaja, odnosno sagledavanje odnosa više pozicija u odnosu na jednu

koja se tretira kao 100%. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka poduzeća "Brodokomerc

Nova" d.o.o. za razdoblje od 2009. do 2011. godine prikazana je u tabeli broj 5.

Tabela 5: Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka

Naziv pozicije 2009. 2010. 2011.

I. Poslovni prihodi 448.986.396 99,1% 419.884.263 99,2% 349.738.227 99,8%

1. Prihodi od prodaje 423.385.711 94,3% 395.042.745 94,1% 330.330.713 94,5%

2. Prihodi od upotrebe vlastitih proizvoda 2.657.455 0,6% 2.383.441 0,6% 0 0,0%

3. Ostali poslovni prihodi 22.943.230 5,1% 22.458.077 5,3% 19.407.514 5,5%

II. Poslovni rashodi 436.518.964 97,4% 412.006.994 98,6% 345.328.955 98,6%

1. Materijalni troškovi 361.243.837 82,8% 339.421.885 82,4% 287.082.420 83,1%

2. Troškovi osoblja 53.501.417 12,3% 49.285.844 12,0% 40.099.936 11,6%

3. Amortizacija 8.813.745 2,0% 9.190.771 2,2% 6.671.943 1,9%

4. Ostali troškovi 10.903.784 2,5% 11.108.966 2,7% 9.549.652 2,8%

5. Vrijednosno usklađivanje 646.281 0,1% 1.663.426 0,4% 964.716 0,3%

6. Ostali poslovni rashodi 1.409.900 0,3% 1.336.102 0,3% 960.288 0,3%

III. Financijski prihodi 4.116.906 0,9% 3.174.895 0,8% 541.840 0,2%

IV. Financijski rashodi 11.790.322 2,6% 5.909.605 1,4% 4.787.965 1,4%

V. UKUPNI PRIHODI 453.103.302 100,0% 423.059.158 100,0% 350.280.067 100,0%

VI. UKUPNI RASHODI 448.309.286 100,0% 417.916.599 100,0% 350.116.920 100,0%

VII. Dobit/gubitak prije oporezivanja 4.794.016 5.142.559 163.147

VIII. Porez na dobit 1.284.116 1.327.977 0

IX. Dobit ili gubitak razdoblja 3.509.900 3.814.582 163.147


Prema prikazanome u tablici broj 5., prihodi od prodaje čine 99,2% ukupnih prihoda

poduzeća „Brodokomerc Nova“ d.o.o. u 2010. godini, dok u 2011. godini čine čak 99,8%

43

ukupnih prihoda. Od ukupnih rashoda, poslovni rashodi u 2010. i 2011. godini čine 98,6%

ukupnih rashoda. Kada je riječ o rashodima, materijalni troškovi čine 83% ukupnih troškova,

a slijede ih troškovi osoblja sa udjelom od 11,6%. Slična struktura je bila i u 2010. godini.

5.5. Vertikalna analiza bilance

U nastavku će se prikazati vertikalna analiza bilance poduzeća „Brodokomerc Nova“ d.o.o. za

razdoblje od 2009. do 2011. godine u 2010. i 2011. godini te će se prikazati struktura aktive i

pasive.

Tabela 6: Vertikalna analiza bilance poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.

Naziv pozicije 2009. 2010. 2011.

AKTIVA

A) Dugotrajna imovina 177.520.832 77,5% 169.605.447 79,4% 163.977.976 79,5%

I. Nematerijalna imovina 3.777.025 1,6% 490.875 0,2% 377.535 0,2%

II. Materijalna imovina 173.529.213 75,7% 165.183.579 77,3% 160.453.086 77,8%

III. Dugotrajna financijska imovina 214.594 0,1% 3.930.993 1,8% 3.147.355 1,5%

IV. Potraživanja 0 0,0% 0 0,0% 0 0,0%

V. Odgođena porezna imovina 0 0,0% 0 0,0% 0 0,0%

B) Kratkotrajna imovina 49.249.534 21,5% 41.625.380 19,5% 40.285.098 19,5%

I. Zalihe 25.053.062 10,9% 23.748.785 11,1% 19.146.992 9,3%

II. Potraživanja 9.004.395 3,9% 9.437.993 4,4% 7.581.450 3,7%

III. Kratkotrajna financijska imovina 7.585.010 3,3% 990.627 0,5% 6.151.598 3,0%

IV. Novac u banci i blagajni 7.607.067 3,3% 7.447.975 3,5% 7.405.058 3,6%

C) Troškovi budućeg razdoblja 2.420.117 1,1% 2.352.150 1,1% 2.064.887 1,0%

D) UKUPNO AKTIVA 229.190.483 100,0% 213.582.977 100,0% 206.327.961 100,0%

PASIVA

A) Kapital i rezerve 5.360.055 2,3% 8.756.988 4,1% 8.920.135 4,3%

I. Temeljni (upisani) kapital 166.000 0,1% 166.000 0,1% 166.000 0,1%

II. Kapitalne rezerve 0 0,0% 0 0,0% 0 0,0%

III. Rezerve iz dobiti 18.400 0,0% 0 0,0% 0 0,0%

IV. Zadržana dobit 2.625.060 1,1% 2.857.227 1,3% 8.590.988 4,2%

V. Preneseni gubitak -1.263.987 -0,6% 0 0,0% 0 0,0%

VI. Dobit / gubitak poslovne godine 3.814.582 1,7% 5.733.761 2,7% 163.147 0,1%

VII. Manjinski interes 0 0,0% 0 0,0% 0 0,0%

B) Rezerviranja 12.000 0,0% 0 0,0% 0 0,0%

C) Dugoročne obveze 140.152.270 61,2% 130.298.164 61,0% 118.145.910 57,3%

D) Kratkoročne obveze 83.326.252 36,4% 74.259.440 34,8% 78.463.242 38,0%

E) Prihod budućeg razdoblja 339.906 0,1% 268.385 0,1% 798.674 0,4%

F) UKUPNO – PASIVA 229.190.483 100,0% 213.582.977 100,0% 206.327.961 100,0%


44

Vertikalnom analizom bilance iz tabele broj 6. vidljivo je da u 2011. godini dugotrajna

imovina čini 79,5% aktive, praktički isto kao i u 2010. godini, dok je 2009. godine taj udio

bio 77,5%. Najveći iznos čini materijalna imovina sa 77,8%, gdje dominiraju zemljište te

građevinski objekti. Kratkotrajna imovina čini 19,5% ukupne aktive, a najveći udio su zalihe.

Što se tiče pasive, vidljivo je da je došlo do manje promjene u strukturi pasive u 2011. godini

u odnosu na 2010. godinu. Najveća promjena u strukturi je smanjenje udjela dugoročnih

obveza sa 61% u 2010. godini na 57% u 2011. godini. Zbog toga se povećao udio

kratkoročnih obveza sa 35% na 38%.

Vertikalnom analizom bilance poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. prikazana je struktura

aktive i pasive. Kada je riječ o aktivi (graf broj 4.), vidljivo je da se povećao udio dugotrajne

imovine sa 77% na 79%, dok je pao udio kratkotrajne sa 21% na 20%.

Graf 4: Struktura aktive poduzeća „Brodokomerc Nova“ d.o.o.


Graf 5: Struktura pasive poduzeća „Brodokomerc Nova“ d.o.o.


45

Na grafu broj 5. prikazana je struktura pasive poduzeća „Brodokomerc Nova“ d.o.o. u

razdoblju 2009. do 2011. godine. Vidljivo je da se povećao udio kratkoročnih obveza sa 36%

na 38%, kao što je porastao i udio kapitala i rezervi sa 2% na 4%, dok se udio dugoročnih

obveza smanjio sa 61% na 57%.

5.6. Analiza pomoću financijskih pokazatelja

U najkraćem, poduzetnik je osoba koja je vlasnik poslovnih resursa, opreme, ljudskih

potencijala, novca i slično i koja ih koristi u proizvodne ili uslužne svrhe s ciljem ostvarenja

profita ili dobiti, odnosno njihove kapitalizacije. Što je manji angažman poslovnih resursa u

odnosu na ostvareni dobitak ili profit, dakle što je veća stopa profitabilnosti, u poduzetničkoj

filozofiji tim bolje. Naravno, vrijedi i obratno, što je veći angažman poslovnih resursa u

odnosu na ostvareni dobitak ili profit, tim gore.35

Analiza pomoću financijskih pokazatelja predstavlja proizvod različitih financijskih

izvještaja, a njen značaj se ogleda prvenstveno u tome što sumira ključne odnose i rezultate

koji ukazuju na financijske performanse poduzeća. Analizom pomoću financijskih pokazatelja

obuhvaćaju se dvije usporedbe. Na prvom mjestu je unutrašnja usporedba. Prilikom

unutrašnje usporedbe analitičar može usporediti sadašnje indekse sa indeksima iz prethodnih

perioda i na taj način otkriti da li postoje promjene u poslovanju poduzeća tokom vremena.

Također može usporediti pokazatelje sa planiranim budućim vrijednostima i utvrditi da li se

ostvaruju planovi poslovanja.

Druga vrsta usporedbe je vanjska usporedba. Vanjskom se usporedbom uspoređuju financijski

pokazatelji jednog poduzeća sa pokazateljima drugih poduzeća iz iste djelatnosti, ili sa

industrijskim prosjekom u određenom vremenskom trenutku. Ova usporedba daje bolji uvid u

relativno financijsko stanje i uspješnost poduzeća. Također, vanjska usporedba pomaže u

otkrivanju značajnih odstupanja od industrijskog prosjeka (ili standarda), ali je pri tome

potrebno napomenuti da se pokazatelji industrijskog prosjeka trebaju koristiti samo kao

vodilja, a ne kao cilj.

35 Veselica, V. (1995.) Financijski sustav u ekonomiji, Inženjerski biro, Zagreb, str. 7.

46

5.6.1. Pokazatelji likvidnosti

Likvidnost je sposobnost poduzeća da podmiri kratkoročne obveze iz tekuće aktivnosti. Ako

poduzeće nije likvidno ono posluje s poteškoćama, nema dovoljno sredstava za nabavu

sirovina i materijala, robe, za isplatu plaća, poreza i drugih obveza.

Pokazatelji likvidnosti se koriste za mjerenje sposobnosti poduzeća da podmiri dospjele

kratkoročne obveze, a utvrđuju se na temelju podataka obuhvaćenih u bilanci.

Koeficijent trenutne likvidnosti

Stavlja u odnos novac i kratkoročne obveze i prikazuje u kojoj mjeri je poduzeće sposobno

podmiriti kratkoročne obveze trenutno raspoloživim novcem. Međutim, ovaj pokazatelj može

dovesti i u zabludu, u slučaju da se na dan izračuna dogodi značajnija uplata sredstava na žiro

račun, pa je u brojniku veći broj i dobije se viši koeficijent, što bi moglo dovesti u zabludu da

poduzeće nema problema s likvidnošću, što ne mora biti točno.

koeficijent trenutne likvidnosti = novac / kratkoročne obveze

Koeficijent ubrzane likvidnosti

Stavlja u odnos novac uvećan za potraživanja sa kratkoročnim obvezama. Za ovaj koeficijent

vrijedi da njegova vrijednost mora biti minimalno 1 što znači da kratkoročne obveze ne bi

smjele biti veće od zbroja iznosa novca i potraživanja. To podrazumijeva da bi poduzeće

trebalo imati brzo unovčive imovine barem u jednakom iznosu kao i kratkoročnih obveza.

koeficijent ubrzane likvidnosti = (novac + potraživanja) / kratkoročne obveze

Koeficijent tekuće likvidnosti

Stavlja u odnos kratkotrajnu imovinu i kratkoročne obveze. Trebao bi biti veći od 2, što znači

da kratkotrajna imovina mora biti barem dvostruko veća od kratkoročnih obveza, čime

poduzeće izbjegava situaciju nepravodobnog plaćanja svojih obveza. Taj iznos je zahtijevan

zbog toga jer postoje rizici unovčavanja kratkotrajne imovine (primjerice, potraživanja se

često ne naplaćuju u planiranom obujmu i dinamici). Zbog toga, dio kratkotrajne imovine

mora biti financiran iz dugoročnih izvora, što se naziva i „zlatnim pravilom financiranja“.

koeficijent tekuće likvidnosti (KTL) = kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze

47

Koeficijent financijske stabilnosti

Predstavlja odnos dugotrajne imovine i zbroja kapitala i dugoročnih obveza. Trebao bi biti

manji od 1 jer je povoljnije financirati kratkotrajnu imovinu iz dijela dugoročnih izvora. Ako

koeficijent raste, to je pokazatelj da se smanjuje likvidnost te financijska stabilnost poduzeća.

koeficijent financijske stabilnosti = dugotrajna imovina / (kapital + dugoročne obveze)

Tabela 7: Pokazatelji likvidnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.

Pokazatelj 2009. 2010. 2011.

Koeficijent trenutne likvidnosti 0,09 0,10 0,09

Koeficijent ubrzane likvidnosti 0,20 0,23 0,19

Koeficijent tekuće likvidnosti 0,59 0,56 0,51

Koeficijent financijske stabilnosti 1,22 1,22 1,29


Graf 6: Pokazatelji likvidnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.


Svi pokazatelji likvidnosti poduzeća „Brodokomerc Nova“ d.o.o. u razdoblju 2009. do 2011.

godine imaju promjenjivi trend. Koeficijent trenutne likvidnosti se kreće oko 0,10 te je

relativno nizak. Što se tiče koeficijenta ubrzane likvidnosti, on je porastao u 2010. godini, da

bi u 2011. godini opet pao na 0,19, što je najniža razina do sada. Kretanje koeficijenta tekuće

likvidnosti ima silazni trend te je sa 0,59 u 2009. godini pao na 0,51 u 2011. godini.

Koeficijent financijske stabilnosti ima rastući trend te iznosi 1,29, što znači da se kratkotrajna

imovina ne financira iz dugoročnih izvora. Svi pokazatelji ukazuju na činjenicu da je

likvidnost poduzeća relativno nepovoljna te bi trebalo poduzeti određene mjere kako bi se ona

poboljšala.

48

5.6.2. Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti pokazuju koliko se poduzeće financira iz tuđih sredstava. Najpoznatiji

su koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja te koeficijent financiranja, koji se

formiraju na temelju bilance i odražavaju statičku zaduženost. Ovi pokazatelji reflektiraju

strukturu pasive i govore o tome koliki je dio imovine financiran iz vlastitog kapitala, a koliki

iz tuđeg. Pomoću ovih pokazatelja moguće je utvrditi odnos tuđeg kapitala (obveza) i

vlastitog kapitala.

Koeficijent zaduženosti

Stavlja u odnos ukupne obveze i ukupnu imovinu. Što je ovaj koeficijent manji to je manja

zaduženost poduzeća.

koeficijent zaduženosti = ukupne obveze / ukupna imovina

Koeficijent vlastitog financiranja

Stavlja u odnos kapital (glavnicu) i ukupnu imovinu. Pokazuje koliki je dio imovine

financiran vlastitim kapitalom. Što je ovaj koeficijent veći to je stanje imovine bolje.

koeficijent vlastitog financiranja = kapital / ukupna imovina

Koeficijent financiranja

Ovaj pokazatelj stavlja u odnos ukupne obveze i kapital. Prikazuje odnos tuđeg kapitala

(obveza) i vlastitog kapitala (glavnice). Poželjno je da koeficijent bude što niži.

koeficijent financiranja = ukupne obveze / kapital

Stupanj pokrića 1

Ovaj pokazatelj stavlja u odnos glavnicu te dugotrajnu imovinu. Razmatra se pokriće

dugotrajne imovine sa glavnicom. Poželjno je da pokazatelj bude što veći.

stupanj pokrića 1 = glavnica / dugotrajna imovina

49

Stupanj pokrića 2

Ovaj pokazatelj stavlja u odnos zbroj glavnice i dugoročnih obveza sa dugotrajnom

imovinom. Njegova vrijednost bi morala biti veća od 1, jer dio dugoročnih izvora mora biti

korišten za financiranje kratkotrajne imovine (zbog održavanja likvidnosti – „zlatno pravilo

financiranja“).

stupanj pokrića 2 = (glavnica + dugoročne obveze) / dugotrajna imovina

Tabela 8: Pokazatelji zaduženosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.

Pokazatelj 2009. 2010. 2011.

Koeficijent zaduženosti 0,99 0,97 0,96

Koeficijent vlastitog financiranja 0,02 0,04 0,04

Koeficijent financiranja 41,69 23,36 22,04

Stupanj pokrića 1 0,03 0,05 0,05

Stupanj pokrića 2 0,82 0,82 0,77


Graf 7: Pokazatelji zaduženosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.


50

Graf 8: Koeficijent financiranja poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.


Iz prikazanog je vidljivo da koeficijent zaduženosti ima blagi silazni trend, ali je poduzeće

jako zaduženo, s obzirom da je pokazatelj 0,96, što znači da su ukupne obveze poduzeća

praktički jednake ukupnoj imovini, što nikako nije dobar pokazatelj.

Sukladno smanjenju koeficijenta zaduženost, lagani rast vidljiv je kod pokazatelja vlastitog

financiranja, ali on iznosi tek 0,04, što znači da je tek 4% imovine financirano vlastitim

kapitalom. Stupanj pokrića 1 pokazuje da je pokriće dugotrajne imovine glavnicom u 2011.

godini najbolje u promatranom razdoblju, ali je tek 0,05. Također, stupanj pokrića 2 pokazuje

da se dugoročni izvori ne koriste za financiranje kratkotrajne imovine.

5.6.3. Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti poduzeća poznati su još i pod nazivom koeficijenti obrta. Mjere

efikasnost s kojom poduzeće koristi vlastite resurse. Računaju se iz odnosa prihoda i

prosječnih stanja imovine te upućuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Na

temelju njih je moguće izračunati i prosječne dane vezivanja sredstava, odnosno prosječno

trajanje obrta sredstava. Također, pomoću tih pokazatelja može se izračunati i prosječno

trajanje naplate potraživanja. Svi pokazatelji utvrđuju se na temelju podataka iz bilance te

računa dobiti i gubitka.

51

Koeficijent obrtaja ukupne imovine

Predstavlja odnos ukupnog prihoda i ukupne imovine, a prikazuje učinkovitost upotrebe

kapitala u ostvarivanju prihoda. Poželjno je da bude što veći.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine = ukupni prihod / ukupna imovina

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine prikazuje učinkovitost upotrebe kratkotrajne imovine

u ostvarivanju prihoda. Poželjno je da bude što veći.

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine = ukupni prihod / kratkotrajna imovina

Koeficijent obrtaja potraživanja

Za koeficijent obrtaja potraživanja je također poželjno da bude što veći.

Koeficijent obrtaja potraživanja = prihodi od prodaje / potraživanja

Trajanje naplate potraživanja

Ovaj pokazatelj govori o vremenu koje u prosjeku protekne između nastanka potraživanja i

njegove naplate. Što je veći koeficijent obrtaja potraživanja to je kraće trajanje naplate

potraživanja.

Trajanje naplate potraživanja = 365 / koeficijent obrtaja potraživanja

Tabela 9: Pokazatelji aktivnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.

Pokazatelj 2009. 2010. 2011.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 2,00 2,00 1,71

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 9,20 10,16 8,70

Koeficijent obrtaja potraživanja 47,02 41,86 43,57

Trajanje naplate potraživanja (u danima) 8 9 8


52

Graf 9: Pokazatelji aktivnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.


Graf 10: Trajanje naplate potraživanja poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.


Iz prikazanoga na grafu broj 9. vidljivo je smanjenje obrtaja ukupne i kratkoročne imovine u

2011. u odnosu na 2009. godinu. godine, da bi se u 2011. godini navedeni koeficijenti

značajno popravili te su se koeficijenti praktički udvostručili. Što se tiče trajanja naplate

potraživanja, ono je relativno dobro jer iznosi svega 8 do 9 dana, što je u današnje vrijeme

opće nelikvidnosti i insolventnosti poduzeća jao dobar pokazatelj.

53

5.6.4. Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti se računaju na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka te mjere

odnos prihoda i rashoda te pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda.36

Osim

ekonomičnosti ukupnog poslovanja (omjer ukupnih prihoda i rashoda) mjeri se i

ekonomičnost poslovanja (prodaje) (omjer prihoda i rashoda od prodaje), ekonomičnost

financiranja (omjer financijskih prihoda i rashoda) i ekonomičnost izvanrednih aktivnosti

(omjer izvanrednih prihoda i rashoda). Ukoliko je vrijednost pokazatelja ekonomičnosti manja

od 1, poduzeće posluje s gubitkom.

Ekonomičnost poslovanja

Određuje se za cjelokupno poslovanje, što znači da predstavlja odnos prihoda i rashoda iz

poslovnih, financijskih i izvanrednih aktivnosti.

Ekonomičnost poslovanja = ukupni prihodi / ukupni rashodi

Ekonomičnost prodaje

Ovaj pokazatelj stavlja u omjer prihode i rashode od prodaje.

Ekonomičnost prodaje = prihodi od prodaje / rashodi prodaje

Tabela 10: Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.

Pokazatelj 2009. 2010. 2011.

Ekonomičnost poslovanja 1,01 1,01 1,00


36 Žager, K.. et al. (2008.) Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, str. 252.

54

Graf 11: Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.


Tabela 11: Kretanje bruto dobiti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.

Kretanje bruto dobiti

Godina 2009. 2010. 2011.

Neto dobit 4.794.016 kn 5.142.559 kn 163.147 kn


Graf 12: Kretanje bruto dobiti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.


Prema prikazanome može se zaključiti da je ekonomičnost poduzeća "Brodokomerc Nova"

d.o.o. dobra te ono posluje pozitivno, iako zabrinjava podataka da je u 2011. godini došlo do

značajnog pada dobiti, za praktički 5 milijuna kuna.

55

5.6.5. Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti koriste se za prikazivanje uspješnosti poslovanja i mjere povrat

uloženog kapitala. Mjere sposobnost poduzeća da ostvari određenu razinu dobiti u odnosu

prema prihodima, imovini ili kapitalu. Uglavnom se prikazuju u postotnom iznosu.

Bruto marža profita

Izračunava se na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka i predstavlja omjer dobiti prije

poreza uvećane za kamate i ukupnog prihoda.

Bruto marža profita = (dobit prije porezat + kamate) / ukupni prihod

Neto marža profita

Izračunava se na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka i predstavlja omjer neto dobiti

uvećane za kamate i ukupnog prihoda.

Neto marža profita = (neto dobit + kamate) / ukupni prihod

Bruto rentabilnost imovine

Izračunava se na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka te predstavlja omjer dobiti prije

poreza uvećane za kamate te ukupne imovine.

Bruto rentabilnost imovine = (dobit prije porezat + kamate) / ukupna imovina

Neto rentabilnost imovine – ROA

Stavlja u odnos neto dobit uvećanu za kamate te ukupnu imovinu (return on assets). To je

indikator uspješnosti korištenja imovine u stvaranju dobiti. Stopa povrata imovine se odnosi

na dobit koju poduzeće generira iz jedne novčane jedinice imovine.

ROA = (neto dobit + kamate) / ukupna imovina

56

Rentabilnost vlastitog kapitala (glavnice) – ROE

Smatra se najznačajnijim pokazateljem profitabilnosti, a predstavlja omjer neto dobiti i

vlastitog kapitala odnosno glavnice (return on equity). Pokazuje koliko novčanih jedinica

dobiti poduzeće ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala.

ROE = neto dobit / vlastiti kapital (glavnica)

Tabela 12: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.

Pokazatelj 2009. 2010. 2011.

Bruto marža profita 1,06% 1,22% 0,05%

Neto marža profita 0,77% 0,90% 0,05%

Bruto rentabilnost imovine 2,11% 2,43% 0,08%

Neto rentabilnost imovine (ROA) 1,55% 1,81% 0,08%

Rentabilnost vlastitog kapitala (ROE) 65,48% 43,56% 1,83%


Graf 13: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.


Iz prikazanoga se može uočiti da su svi pokazatelji profitabilnosti u analiziranom razdoblju

pozitivni, ali i da su u 2011. godini u odnosu na 2009. i 2010. godinu znatno smanjeni, jer je

poduzeće 2011. godine ostvarilo tek 163 tisuće kuna dobiti, dok je 2010. godine neto dobit

iznosila 3,8 milijuna kuna.

57

Graf 14: Rentabilnost vlastitog kapitala poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o.


5.6.6. Pokazatelji investiranja

Pomoću pokazatelja investiranja mjeri se uspješnost ulaganja u dionice poduzeća37

. Tu se radi

o običnim dionicama poduzeća. Osim podataka iz financijskih izvještaja (RDG), za izračun

pokazatelja investiranja potrebni su i podaci o dionicama poduzeća, prije svega o ukupnom

broju dionica te cijenama dionica na tržištu.

Dobit po dionici – EPS

Dobit po dionici (eng. earning per share – EPS) pokazuje profitabilnost društva. Prikazuje

koliko je kuna neto profita društvo zaradilo po jednoj dionici.

EPS = neto dobit / broj dionica

Ukupna rentabilnost dionice

Ukupna rentabilnost dionice pokazuje koliko je puta tržišna cijena dionice veća od dobiti po

dionici (EPS). Također predstavlja iznos koji su investitori spremni platiti po jedinici zarade

društva. Ovaj pokazatelj se može izračunati isključivo kad poduzeće posluje s dobiti.

Ukupna rentabilnost dionice = tržišna cijena dionice / dobit po dionici (EPS)

Za poduzeće "Brodokomerc Nova" d.o.o. se gore navedeni pokazatelji investiranja ne

računaju jer poduzeće nije dioničko društvo te dionice ne kotiraju na tržištu kapitala.


58

Zaključak

Za ocjenu snage i potencijala poduzetnika, od iznimne je, ali ipak ne i od presudne važnosti,

financijska analiza poslovanja u ranijim razdobljima. Pozitivni financijski pokazatelji ukazuju

da je riječ o uspješnom poduzetniku, koji odlično poznaje okolnosti mjesta i vremena,

preferencije kupaca ili korisnika usluga, ukratko takvi imaju takozvanu poslovnu

inteligenciju. Ograničenje financijske analize je što se odnosi na prošlost i uvjete koji se

neprekidno mijenjaju i ne može se s potpunom pouzdanošću tvrditi da će se pozitivan trend

nastaviti ni u bliskoj, da se i ne govori o dalekoj budućnosti. Ipak, financijska analiza

nezaobilazan je alat koristan ne samo poduzetnicima, nego i njihovim kreditorima,

dobavljačima i vjerovnicima, jer na kraju krajeva ipak u glavnim crtama otkriva, uz još neke

kvalitativne parametre, profil poduzetnika.

Važnost analize financijskih izvještaja razmatra se prvenstveno s aspekta upravljanja

poslovanjem i razvojem poduzeća. Ona prethodi procesu upravljanja, tj. procesu planiranja

koji čini sastavni dio upravljanja. Planiranje je ključ uspjeha menadžera pa svaki dobar

financijski plan mora uvažavati dobre osobine poduzeća i njegove slabosti koje moraju biti

detektirane u analizi financijskih izvještaja. Kako bi osigurao buduću stabilnost poslovanja,

menadžer mora planirati buduće financijske uvjete, a ovo planiranje mora započeti analizom

financijskih izvještaja koja daje informacijsku podlogu za potrebe upravljanja, tj. odlučivanja.

Poslovna odluka determinirana je namjerom ili svrhom koja se želi postići, raspoloživim

informacijama i prosuđivanjem o sadašnjem i budućem poslovanju. Analiza financijskih

izvještaja osigurava informacije koje su temeljni ulaz na osnovi koga je moguće promišljanje i

prosuđivanje poslovanja poduzeća u svrhu donošenja odluka, tj. upravljanja. Ova analiza ima

i svoja ograničenja jer osigurava samo financijske informacije koje nisu sveobuhvatne iako su

vrlo važne. Pri odlučivanju o poslovanju poduzeća često su potrebne nefinancijske

informacije kao što su udio na tržištu, kapacitet strojeva i slično. Iz toga slijedi da

računovodstveni sustav nema monopol nad informacijama koje su korisne i upotrebljive u

procesu upravljanja. Međutim, izraziti utjecaj u vođenju poslovanja i odlučivanju imaju

financijski pokazatelji. Zbog toga je pri odlučivanju nužno na odgovarajući način uskladiti

odluke sa pokazateljima koji se izvode iz analize financijskih izvještaja.

Prema međunarodno prihvaćenim normama, poduzeća rezultate svojeg poslovanja prikazuju

koristeći financijske izvještaje od kojih su osnovni bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o

59

novčanim tokovima te izvještaj o kretanju kapitala. Financijski izvještaji iznimno su važan

izvor informacija o poslovanju poduzeća. Izvještaji bi trebali prikazivati sadašnje poslovanje,

poslovanje u prošlosti i dati korisne pokazatelje o tome kako će se poslovanje poduzeća

razvijati u budućnosti. Bez informacija koje daju financijski izvještaji gotovo je nemoguće,

interno ili eksterno, procijeniti poduzeće te donositi odluke vezane uz poslovanje ili ulaganje.

Ovi izvještaji su polazište i izvor podataka koji se koriste pri dobivanju informacija o

pojedinim aspektima poslovanja kroz analizu financijskih izvještaja.

Analizu financijskih izvještaja čini više tehnika i postupaka koji se koriste ovisno o tome koji

aspekt poslovanja je korisniku rezultata analize od posebnog značaja. Kod horizontalne,

odnosno vertikalne analize financijskih izvještaja posebna pažnja se posvećuje uočavanju

tendencija i dinamike promjena bilančnih pozicija, odnosno strukture financijskih izvještaja.

Na temelju ovih podataka može se procijeniti trenutni položaj poduzeća te predvidjeti moguće

stanje u budućnosti. Također se može uočiti i neravnoteža u strukturi bilance, odnosno

prihoda i rashoda. U suvremenim uvjetima poslovanja najčešće se koristi analiza financijskih

izvještaja pomoću financijskih pokazatelja.

Valja razlikovati analizu financijskih izvještaja od analize poslovnih pokazatelja. Naime,

analiza financijskih pokazatelja predstavlja jedan od instrumenata kojima se provodi analiza

financijskih izvještaja. U tom smislu uobičajena analitička sredstva i postupci koji se koriste u

analizi financijskih izvještaja jesu:

komparativni financijski izvještaji koji omogućavaju uočavanje promjena tijekom

vremena (više obračunskih razdoblja),

uočavanje tendencija promjena pomoću serije indeksa,

strukturni financijski izvještaji,

analiza pomoću pokazatelja,

specijalizirane analize (predviđanje toka gotovine, analiza promjena u

financijskom položaju, izvještaj o promjenama bruto profita, analiza točke

pokrića).

Analiza financijskih izvještaja prethodi procesu upravljanja i planiranja. Upravljanje i

planiranje jedni su od ključnih elementa za uspjeh financijskog menadžmenta. S obzirom na

to, dobar financijski plan mora uvažavati prednosti poduzeća, ali i njegove slabosti. Jedan od

ciljeva analize financijskih izvještaja je da se prepoznaju slabosti poduzeća, kako bi se moglo

60

na vrijeme djelovati te bi se mogla na taj način osigurati financijska stabilnost poduzeća.

Financijski menadžment se prilikom planiranja svojih financijskih uvjeta mora osloniti na

analizu financijskih izvještaja.

U ovom radu je prikazan postupak analize financijskih izvještaja poduzeća “Brodokomerc

Nova“ d.o.o. Analizirali su se bilanca i račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2009. do 2011.

godine, gdje se napravila njihova horizontalna i vertikalna analiza. Također, iz navedenih su

se izvještaja izračunali financijski pokazatelji poslovanja poduzeća i to pokazatelji likvidnosti,

zaduženosti, aktivnosti, ekonomičnosti te profitabilnosti. Kako bi se mogla ocijeniti kvaliteta

poslovanja, potrebno je pokazatelje usporediti:

a) s pokazateljima prijašnjih godina kako bi se otkrio trend kretanja određene pojave,

b) planiranim pokazateljima na temelju budžetiranih financijskih izvještaja, kako bi se

utvrdila eventualna odstupanja i uzroci tih odstupanja,

c) pokazateljima konkurencije,

d) prosjekom grane ili industrije u kojem poduzeće djeluje.

Analize su provedene pomoću statističkih metoda, gdje se uspoređivalo stanje za svaku

pojedinu godinu te se stavljalo u usporedbu s drugom godinom, a sve se prikazali i tabelarno i

grafički, kako bi se vidjeli trendovi. Za kvalitetniju analizu trenda potrebno bi bilo uzeti više

godina u analizu, ali i ovako su se dobili određeni pokazatelji, koji dobro i signifikantno

ukazuju na trendove poslovanja predmetnog poduzeća.

Iz provedene analize uočljivo je da pokazatelji nisu odviše dobri, jer je poduzeće jako

zaduženo, a značajno je pala i dobit. Ipak, dobro je da dugoročne obveze prema dobavljačima

i bankama. Zbog toga je kod donošenja poslovnih odluka o likvidnosti i trajanju naplate

potraživanja potrebno posvetiti posebnu pažnju. Jasna poslovna vizija, strateška ulaganja te

rast prihoda ističu poduzeće „Brodokomerc Nova“ d.o.o. kao primjer uspješnog poslovnog

razvoja. Analiza financijskih izvještaja svakako doprinosi donošenju dobrih poslovnih odluka

za upravljanje i razvoj poduzeća.

61

Literatura

1. Avelini Holjevac, I. (2002.) Quality management in tourism and hospitality industry,

16th

Biennial International Congress, Hotel & Tourism, Fakultet za turizam i

menadžment, Opatija

2. Babić, M. (2009.) Ekonomija: uvod u analizu i politiku, Novi informator, Zagreb.

3. Buble, M. (2005.) Strateški menadžment, Sinergija, Zagreb.

4. Dvorski, S., Kovšca, V. (2011.) Ekonomija za poduzetnike, Tiva tiskara, Varaždin.

5. Dvorski, S., Ruža, F., Kovšca, V. (2007.) Poslovna ekonomija, Tiva tiskara, Varaždin.

6. Garić, A. (2006.) Izvješće o novčanim tijekovima, Računovodstvo, revizija i financije,

br. 2/2006.

7. Gulin, D., Tušek, B., Žager, L. (2004.) Poslovno planiranje, kontrola i analiza,

HZRFD, Zagreb, 2004.

8. Joksimović-Žarkić, N. (2009.) Upravljanje financijama, Fakultet organizacionih

nauka, Beograd.

9. Orsag, S. (1997.) Stanje i perspektive financijske analize u Hrvatskoj, HZRiFD, Pula.

10. Osmanagić Bedenik, N. (2007.) Kontroling – Abeceda poslovnog uspjeha, 3.

promijenjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb.

11. Popović, Ž. (2000.) Revizija i analiza, Sveučilište u Rijeci, Rijeka.

12. Sever, S. (2007.) Uloga financijskih i nefinancijskih pokazatelja u revizorovoj ocjeni

kvalitete poslovanja, magistarski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb.

13. Tipurić, D. (1999.) Konkurentska sposobnost poduzeća, Sinergija, Zagreb.

14. Veselica, V. (1995.) Financijski sustav u ekonomiji, Inženjerski biro, Zagreb.

15. Žager, K. et al. (2008.) Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb.

16. Žager K., Žager L. (2000.) Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb.

Popis slika

Slika 1: Informacijska funkcija izvještavanja .......................................................................... 15

Slika 2: Povezanost financijskih pokazatelja s temeljnim kriterijem dobrog poslovanja ........ 21

Slika 3: Funkcije internog izvješćivanja .................................................................................. 24

Slika 4: Strukturni prikaz bilance poduzeća ............................................................................. 25

62

Popis tabela

Tabela 1: Zahtjevi interesnih skupina prema poduzeću ........................................................... 11

Tabela 2: Struktura izvještaja o novčanom toku ...................................................................... 32

Tabela 3: Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka ............................................................ 38

Tabela 4: Horizontalna analiza bilance .................................................................................... 40

Tabela 5: Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka ................................................................ 42

Tabela 6: Vertikalna analiza bilance poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. .......................... 43

Tabela 7: Pokazatelji likvidnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. ................................ 47

Tabela 8: Pokazatelji zaduženosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. .............................. 49

Tabela 9: Pokazatelji aktivnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. ................................. 51

Tabela 10: Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. ........................ 53

Tabela 11: Kretanje bruto dobiti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. ................................ 54

Tabela 12: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. ........................ 56

Popis grafova

Graf 1: Horizontalna analiza poslovnih prihoda i rashoda ....................................................... 39

Graf 2: Horizontalna analiza aktive ......................................................................................... 41

Graf 3: Horizontalna analiza pasive ......................................................................................... 41

Graf 4: Struktura aktive poduzeća „Brodokomerc Nova“ d.o.o. ............................................. 44

Graf 5: Struktura pasive poduzeća „Brodokomerc Nova“ d.o.o. ............................................. 44

Graf 6: Pokazatelji likvidnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. .................................... 47

Graf 7: Pokazatelji zaduženosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. .................................. 49

Graf 8: Koeficijent financiranja poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. ................................. 50

Graf 9: Pokazatelji aktivnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. ..................................... 52

Graf 10: Trajanje naplate potraživanja poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. ....................... 52

Graf 11: Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. ........................... 54

Graf 12: Kretanje bruto dobiti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. .................................... 54

Graf 13: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. ............................ 56

Graf 14: Rentabilnost vlastitog kapitala poduzeća "Brodokomerc Nova" d.o.o. ..................... 57

Documents

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - Guest Homepageoliver.efri.hr/zavrsni/72.B.pdf · ekonomičnost i rentabilnost poslovanja. U trećem poglavlju ovoga rada se daju općenite informacije o