Sveti Benedikt i njegova medaljica

7/28/2019 Sveti Benedikt i njegova medaljica

1/4

Sveti Benedikt

Povjesniari koji su se bavili redovnitvom naglaavaju da se, za razliku od drugih redova,benediktinci nisu proirili zahvaljujui snanoj utemeljiteljevoj linosti nego vie pod utjecajem njegovapravila. Tako je i povijesni lik sv. Benedikta daleko manje poznat od njegova djela. No ono nam je inajpouzdanije vrelo iz kojega moemo upoznati njegova sastavljaa. Sam sveti Grgur poruuje: eli litko potanje upoznati njegovu ud i ivot, moe u odredbama tog pravila nai sva uiteljeva djela, jersvetac nikako nije mogao drukije uiti negoli je sam ivio.

Benediktova regula sastavljena je od 73 uglavnom kratka poglavlja. Ono ne pretendira biti jediniispravan put redovnikog ivota. Naprotiv, napisano je da ono ne sadri sve to je potrebno zasavrenstvo, nego da je sastavljeno skromno... za poetnike. Benedikt ostavlja mogunost da

netko drugi po boljem nahoenju sastavi drugi raspored.

Pravilo monaha usmjeruje na Opus Dei, tj. djelo Boje koje se ispunjava u liturgiji. M onarhijskiustrojeni, oko opata koji je otac monake obitelji, samostani prihvaaju sve koji se stavljaju u koluGospodnju preko rada i poslunosti, doputajui da im se predloe instrumenti preko kojih eostvarivati dobra djela i vjebati se u razliitim stupnjevima poniznosti. Izabravi cenobitstvo, kaonajjau vrstu monatva. Regula svetog Benedikta ostaje originalnom, iako je zasigurno ovisna ostarijim tekstovima i redovnikim iskustvima. Stariju monaku tradiciju Benedikt je produbio i dao joj nove smjernice kako bi se mogla uklopiti u novu drutvenu situaciju. Pravilo se nije odmah proirilo naZapadu, najvie zbog invazije Langobarda te posebice unitenja opatije Monte Casino 577. godine.Meutim, njegovoj je popularizaciji izrazito pomogao papa Grgur Veliki koji je za misionare meugermanskim narodima poslao upravo benediktince. Isti je papa 596. godine poslao Augustina, priorarimskog samostana sv. Andrije, s jo etrdesetoricom redovnika u Englesku, a i kasnije im je slao joljudi. Uspjeh je bio iznad oekivanja, a tijekom iduih stoljea 33 anglosaksonska kralja i kraljicezavrili su ivot u samostanima. Akciju irenja Benediktova pravila nastavili su Karolinzi koji su gauinili instrumentom reforme i ujedinjenja monakog naina ivota. Karlo Veliki je Benediktovo praviloproglasio jedinim vaeim u svome Carstvu. Tako je Benediktova regula kako ju se popularnonazivapostala temelj zapadnog monatva i do 12. stoljea bila je skoro jedina na Zapadu te su seprema njoj ravnali gotovo svi samostani.

Benedikt je roen u Nursiji (Norcia) u Italiji oko 480. godine. kolovao se u Rimu. Nezadovoljanpomodnim ivotom izabrao je samotniki ivot u jednoj peini Subiaca, gdje mu je neki monah oko500. godine dao monaki habit kao znak posveenja. Nakon nekoliko godina samoe oko njega su seokupili prvi uenici, sastavljeni kako od Rimljana tako i od predstavnika novopridolih naroda. Oko525. godine s nekoliko se uenika nastanio u Monte Casinu. Organizirajui zajedniki monaki ivot

sastavio je svoju regulu. Tu je i umro 21. oujka, najvjerojatnije 547. godine, nakon dirljivog susreta sasvojom sestrom svetom Skolastikom. Ona je i sama bila monahinja, a brat je njezinu duu vidio kakouzlazi u misteriozne dubine neba u obliku golubice.


2/4

Sam Benedikt nije imao prevelikog utjecaja na politiki ivot svoga vremena, ali susret s kraljemIstonih Gota Totilom (541.-552.) zasigurno je bio poticaj njegovoj brai da nastave susrete szemaljskim vladarima u tenji da poprave poloaj njihovih podanika. On s Totilom nije raspravljao onjegovu pravnom poloaju nego ga je poticao da prekine initi zloine i postane humaniji. Sveti Grguropisuje da je nakon ovog susreta Totila bio manje okrutan, oslobaao je robove, dijelio zemljusiromanima, a povlastice aristokraciji i kleru. Ne treba u svemu tome gledati Benediktovu zaslugu

nego i Totilin pragmatizam. Nije elio da mu osvojeno podruje postane opustjelo nego da ostanenaseljeno i donosi prihode.

Vjera u pravilo, tj. u rije kada je govorilo oruje bila je snana Benediktova crta. Ostala je prisutnastoljeima u njegovu redu, koji se uvijek znao prilagoditi prilikama mjesta i vremena. Sam Benediktodredio je u reguli potrebu prilagodbe. Tako su razliita pravila za razliita godinja doba, dok jerazboritosti mjesnog starjeine prepustio odrediti nain odijevanja i obuvanja, hrane i pia monahaonako kako odgovara mjesnim prilikama i podneblju gdje ive.

Benediktinci su svojim zavjetom stabilnosti, tj. obvezom monaha ivjeti na jednome mjestu,

postali gotovo jedina stabilna institucija u svijetu koji je bio u dotada nevienom pokretu. Svojimnainom ivota stekli su i potovanje pogana te ostali u poganskoj sredini kranske oaze koje suprivlaile nekrtene nomade. Zasigurno je tome pridonosio i sustav uprave koji je zacrtao Benedikt. Unjega je ugradio rimsku tradiciju oca obitelji koji ima svu vlast nad lanovima i imanjem obitelji, ali iupravljake te ratnike navike novih naroda. Stvorio je odreenu vrstu parlamentarne monarhije, gdjepri svakoj vanijoj odluci opat treba sazivati zajednicu i uti njezino miljenje, iako na kraju samodluuje. Pri tome je osobito naglaeno da se i najmlaima daje pravo glasa i saslua njihovomiljenje. ak se izriito navodi da nigdje ne bi smjela sama dob odluivati i imati utjecaj, pri emuse poziva na Samuela i Davida koji iako jo mladii sudili su starcima. Izbor opata takoer jedemokratski. Nisu iskljuene ni zasluge pojedinaca prema kojima mogu dobiti bolji poloaj u zajednici.Kao to su barbari zasluge u borbi nagraivali ili izdaju kanjavali, slino postupa i Benedikt sa svojimmonasima. Predvidio je da onome tko se istakne nainom ivota i dranjem pravila opat moeodrediti mjesto vie od onoga to mu pripada prema njegovu ulasku u samostan.

Jedinstvo u razliitosti takoer je benediktinska posebnost. Svaki je njihov samostan jedinstven isamostalan, pa je moda ak nepravilno govoriti o benediktinskom redu nego o benediktinskimopatijama i samostanima. Oni nemaju jednog zajednikog poglavara nego je svaki samostanautonoman, dok ih ujedinjuju ista pravila i ideali. Pravilo osobito propisuje potivanje nadlenostidrugoga, pa se tako ne smije primati monah jednoga samostana u drugi bez odobrenja opatasamostana iz kojega dolazi.

Mentalitet Zapada neodvojivo je vezan uz rad i privreivanje. Benedikt je osobit naglasak stavio naspomenute aktivnosti. Stavljanjem fizikog rada u redovniko pravilo on je sakralizirao djelatnostpreziranu u crkvenim i drutvenim strukturama. Smatralo ga se ponienjem za asna i pobonaovjeka. Tjelesni je rad bio rezerviran za robove i sluge te nedostojan slobodna ovjeka. S drugestrane, razni monaki i religiozni pokreti odbacivali su rad kao odve zemaljski i tjelesan, dok su teiliza duhovnim. esto zavravajui u dualizmu, sve to je tjelesno proglaavali su djelom zla i avla, pa

su smatrali da i tjelesni rad ne samo da ne moe izgraivati ovjeka u tenji za dobrom nego mu moebiti jedino prepreka.Tako je pravilom o manualnom radu Benedikt donio novost u svijet koji je cijenioratniko umijee i ivljenje od plodova tueg rada ili ga izbjegavao u tenji za svetou. Dao mu jedrugu dimenziju briui sramotu i grjenost s njega. Vjerovanje u dunost i dostojanstvo ljudskogarada bila je mentalna revolucija onoga vremena

Dok je prva Crkva imala pravilo zajednikog troenja dobara svojih lanova, Benedikt je uveo novostzajednikog privreivanja. Prilagoavanje rada mogunostima i sposobnostima pojedinca, a da pritomsvi imaju osigurano to im je za ivot potrebno. Prema pravilu, lanovi ne oekuju primanja u skladu suloenim trudom i sredstvima nego prema potrebama.

Dnevni red razlikovao se u nijansama za tri godinja razdoblja: od Uskrsa do sredine rujna, od rujna

do korizme te korizme kao posebnog vremena. Strogi propisi o vremenu ustajanja, molitve, fizikog iintelektualnog rada s jasno definiranim radnim vremenom. Voenje ekonomije samostana utjecalo jena stvaranje gospodarskih parametara, a predviene su i sankcije u sluaju neizvravanja propisanog.


3/4

Za potrebe samostana razvili su se i skriptoriji za prijepis knjiga, koji su do izuma tiska bili glavni izvorisvih pisanih djela nae civilizacije. Stoga se u povijesti govori o monakoj eri ili benediktinskimstoljeima (6.-12.). Benediktova su braa u ovo vrijeme bili glavni nositelji prosvjete, kolstva,umjetnosti i cjelokupnog socijalnog ivota.

Literatura: SLIKOVI Slavko, Doprinos sv. Benedikta i njegova reda oblikovanju moderne Europe,161-173.


4/4

Medaljica svetog Benedikta

Medaljon svetoga Benedikta je izraen 1880. povodom jubileja etrnaest stoljea od roenja sv.Benedikta. Svrha medaljona je podsjetiti vjernika na in uskrnua i na taj nain on uklanja strah odsmrtnosti kod svih ljudi koji vjeruju u Isusa Krista. Osim to uklanja strah od smrtnosti kod vjernikaovaj medaljon titi od zla. Shodno tome, jedna strana medaljona je u potpunosti usredotoena na inuskrsnua ili skore smrti, dok druga strana ima egzorcistike moi, tj. titi od zla, sotone i svih oblikacrne magije.

S jedne strane medaljice nalazi se lik sv. Benedikta koji u desnoj ruci dri kri a u lijevoj otvorenuknjigu Pravila. S njegove desne i lijeve strane natpis Crux Sancti Patris Benedicti Kri svetog OcaBenedikta. Oko lika sv. Benedikta nalazi se natpis Eius in obitu nostro preasentia muniamur Nanaem smrtnom asu neka nas njegova prisutnost zatiti.

S druge strane medaljice nalazi se jednakokrani kri. Iznad kria stoji PAX Mir, a uokolo se nalazepoetna slova stare molitve s zaklinjanjem da odstupi neista sila: Vade Retro Satana, Non SuadeMihi Vana; Sunt Mala Quae Libas, Ipse Venenum Bibas, to u prijevodu znai.: Odlazi Sotono, nesavjetuj me ispraznostima, zlo je to nudi, sam pij svoj otrov.Uz kri uokvirena su slova C S P B: Crux Sancti Patris Benedicti Kri svetog Oca Benedikta. Ukrakovima kria stoje poetna slova sljedee molitve: Crux Santa Sit Mihi Lux, Non Draco Sit Mihi DuxKriu sveti, budi meni svjetlo, nemoj me ti, vrae, voditi.

IZVOR:http://hrvatskimitovi.com/narodna-vjerovanja/sveci/sveti-benedikt/
http://hrvatskimitovi.com/narodna-vjerovanja/sveci/sveti-benedikt/http://hrvatskimitovi.com/narodna-vjerovanja/sveci/sveti-benedikt/http://hrvatskimitovi.com/narodna-vjerovanja/sveci/sveti-benedikt/http://hrvatskimitovi.com/narodna-vjerovanja/sveci/sveti-benedikt/

Documents

Sveti Benedikt i njegova medaljica