Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuEkonomski fakultet u Osijeku

Seminarski rad iz predmetaInformatika i informatičke tehnologije

Naslov rada:

Sustavni softver

Grupa 5B:Mijatović Vesna, 33389

Mirosavljević Neda, 33369Mikić Mandica, 33825

Osijek, travanj 2008.

0

SADRŽAJ

1. Uvod – što je softver i njegova podjela.............................................................22. Sistemski softver...............................................................................................33. Podjela sistemskog softvera..............................................................................3

3.1. Operacijski sustav.......................................................................................43.1.1. Operacijski sustav MS DOS (MicroSoft Disk Operating System)......73.1.2. Operacijski sustav UNIX....................................................................103.1.3. Operacijski sustav LINUX.................................................................113.1.4. Operacijski sustav za WINDOWS NT...............................................113.1.5. Operacijski sustav CP/M....................................................................11

3.2. Programi prevoditelji................................................................................123.3. Pomoćni programi.....................................................................................12

4. Literatura.........................................................................................................13

1

1. Uvod – što je softver i njegova podjela

Softver (engl. software) je skup programa koji omogućavaju da računalo radi, odnosno softver je alat koji omogućuje pripremu i izradu programa.To su svi programi koji se nalaze u memoriji i oni su „duša“ tog sustava (npr. MS Windows, MS Word, MS Excel, Paint, Kalkulator...).Softver je danas osnovni medij za pohranjivanje znanja koje se može aktivirati (npr. u izvođenju proračuna, upravljanju radom sustava).

Glavni faktor u razvoju informacijskih tehnologija je upravo razvoj softvera.Njegova primjena raširila se na sva područja ljudskog djelovanja.Za primjer navodimo kako je samo na američkom tržištu prodaja poslovnog softvera za osobna računala 1981. godine iznosila oko 500 milijuna američkih dolara, dok se je prodaja u 1986. godini kretala oko 4,6 mlrd USD. Danas ove brojke ostvaruju pojedini proizvođači, iako zbog mnoštva gotovih programskih paketa za najrazličitije namjene najčešće nije racionalno razvijati svoj softver.

Razvoj softvera možemo podijeliti slijedeće generacije:- prva generacija (strani jezik, asembler...)- druga generacija (prevoditelji, viši programski jezici,...)- treća generacija (multiprogramiranje, operacijski sustavi..)- četvrta generacija (relacijske baze, aplikacijski generatori,...)- peta generacija (umjetna inteligencija)

Glavne skupine softvera: sustavni komunikacijski aplikacijski za baze podataka razvojni umjetna inteligencija

Podjela softvera prema namjeni:

Slika 1. Podjela softvera (Majdandžić, 1996.)

2

2. Sistemski softver

Sistemski softver sačinjavaju svi oni programski moduli, programi i programski paketi bez kojih se računalo uopće ne bi moglo aktivirati i bez kojih ono ne bi moglo izvršavati zadatke što ih korisnik pred njega postavlja.To su programi zaduženi za koordinaciju rada kompjutera.Dakle namjena im je omogućiti računalu samopokretanje i izvršavanje osnovnih funkcija.On izvršava zadatke kao što je prijenos podataka sa memorije na disk, ispisivanje teksta na ekranu itd. To su operativni sistemi, drajveri, programski alati, kompajleri, asembleri i ostali slični alati.

Sistemski softver, odnosno operacijski sustav je posrednik između računalnog hardvera i aplikacijskih programa (Slika 2.).

Slika 2. Uloga sistemskog softvera (http://www.zbrdazdola.com/infobible/infobible/operacijski_sustavi.htm - 10.4.2008.)

3. Podjela sistemskog softvera

Sistemski softver dijelimo na:operacijski sustav,programi prevoditelji,pomoćni programi.

3

3.1. Operacijski sustav

Operacijski sustav (engl. OS, operating system) jest program ili skup programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove računala i omogućuju upravljanje centralnom jedinicom, a preko nje ostalim jedinicama računala (ulazne i izlazne jedinice, vanjske memorije, komunikacije), te također upravlja sigurnošću sustava i izvođenjem svih pomoćnih radnji ovisno o mogućnosti operacijskog sustava.Dakle on povezuje i nadzire sve uređaje računala u jedinstvenu, skladnu i djelotvornu cjelinu i podloga je svim ostalim programima koji se izvode na računalu i bitno olakšava i pojednostavljuje njihovo izvođenje. Pokreće se automatski, uključenjem računala i pritom proziva pojedine računalne uređaje provjeravajući njihovu prisutnost i ispravnost.Bez operacijskog sustava, računalski sustav je hrpa beskorisnog metala.

Osnovne značajke operacijskog sustava

Karakteristike ili značajke operacijskih sustava su potrebna i poželjna ponašanja koja se pokazuju prema korisniku.

Operacijski sustavi mogu imati sljedeće karakteristike:

istovremenost (istovremeno može posluživati više korisnika),efikasnost (mora biti koncipiran tako da u svakom trenutku može izabrati

najefikasniji put rješavanju problema),sigurnost i pouzdanost (svaki program koji je smješten u operacijskom sustavu

mora biti osiguran od brisanja, mora prikazivati točne rezultate, svi uređaji koji su vezani uz računalo moraju pravilno funkcionirati),

fleksibilnost (operacijski sustav mora biti prilagodljiv problemu),općenitost (jedan operacijski sustav mora biti primjenjiv u različitim problemimaili računalima),propusnost (korisnik ne mora poznavati strukturu računala da bi ga mogaokoristiti),integriranost (operacijski sustav je integrirani dio računala ali i programa),modularnost (ne moraju se svi dopunski uređaji imati odjednom da bi računalomoglo funkcionirati, mogu se nabavljati pojedinačno).

Operacijski sustav je program koji se prvi pokreće pri uključenju računala i njegova jezgra ostaje cijelo vrijeme rada u radnoj memoriji računala upravljajući radom računala i cjelokupnim protokom podataka. Dio operacijskog sustava smješten je u ROM-u računala i usko je vezan za građu tog računala ( BIOS).

Dio operacijskog sustava koji je zadužen za komunikaciju s korisnikom zove se korisničko sučelje (engl. user interface). Operacijski sustavi koji komuniciraju s korisnikom znakovima i slikovnim simbolima zovu se operacijski sustavi s grafičkim korisničkim sučeljem (engl. GUI, graphic user interface), npr. Windows. Starija računala rabila su tzv. znakovno korisničko sučelje. Komunikacija korisnik-računalo tekla je isključivo slovima, brojkama i još nekim znakovima ( MS DOS).

4

Operacijski sustavi mogu biti:

Jednokorisnički – računalo je istodobno u stanju komunicirati samo s jednim korisnikom i samo s jednim programom (npr. DOS, Windows 3.x/95/98/Me/XP, Linux, MAC OS,...),

o Jednokorisnički operacijski sustavi sve više poprimaju obilježja OS-a, podjela prema ulogama računala:

Desktop računala: multimedija, CAD radne stanice, računala za igru, uredska računala...

Poslužitelji: datotečni, aplikacijski, database, mail, web...

Embedded uređaji: mp3 playeri, uređaji posebne namjene...

Real – time računala: upravljanje RT procesima – CNC strojevi za obradu materijala...

Višekorisnički – omogućuje istodobni rad više korisnika i više programa na istom računalu (npr. UNIX, Windows Server NT/2000/2003, Nowell Netware, Mainframe NOSs, Digital Equipment VMS, Hewlett – Packard MPE, IBM MVS, ...).

o Pri pokretanju višekorisničkoga operacijskog sustava od korisnika se zahtijeva prijava (engl. logon). To je postupak kojim se korisnik predstavlja računalu. Predstavlja se tako da na početku upiše korisničko ime (engl. user name) i lozinku (engl. password). Operacijski sustav mu na temelju unaprijed pridjeljenog dopuštenja dopušta (ili ne dopušta) rad na računalu.

Operacijski sustav je osnova i posrednik između hardvera i ostalih vrsta softvera. Korisnik ne vidi stvarni hardver, već onako kako mu ga operacijski sustav predstavlja, dakle može se reći da vidi prividni ili virtualni stroj.Korisnik komunicira s virtualnim strojem što je olakšavajuća okolnost, jer bi rad s realnim strojem, koji je u stanju izvoditi samo vrlo jednostavne instrukcije bio mnogo teži i kompliciraniji.

5

Slika 3.Uloga OS (http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=73 – 10.4.2008.)

Kod suvremenih računala opće namjene, aplikacijski programi nikad ne pristupaju direktnosklopovima (hardware-u) računala. oni to uvijek čine preko OS-a. Kada je u programu potrebno pročitati sadržaj neke datoteke na disku, poslati tekst na printer ili terminal, saznati koliko je sati i slično, to se uvijek čini tako da se pozove odgovarajući modul u OS-u. Taj modul se brine kako će komunicirati sa sklopovima i kako će obaviti zadani posao.U tome je i osnovna prednost, jer u slučaju da se sklopovi uređaja promijene, potrebno jemodificirati samo OS, dok sve aplikacije ostaju nepromijenjene.

OS je rastavljen na dva dijela: - jezgru (engl. kernel) - driver-e.

Driver je skupina programskih modula namijenjen za upravljanje jednim sklopom. Točno je definirano kako jezgra OS-a komunicira s driver-ima i po tim uputama svaki proizvođač sklopova može napraviti odgovarajući driver.

Funkcije operacijskih sustava

Funkcije su zadaci koje operacijski sustavi moraju biti sposobni rješavati i izvoditi. Za realizaciju svih funkcija postoji skup programa koji čine operacijski sustav.Moguće je na različite načine ostvariti pojedine funkcije, pa zbog toga i postoje različiti operacijski sustavi.Postoje nastojanja da se napravi standardizacija o tome koje funkcije bi trebali imati operacijski sustavi, no kao i kod mnogih drugih primjera, to se sporo ostvaruje .

U svakom operacijskom sustavu bi trebale biti riješene sljedeće funkcije:

Upravljanje zadacima obrade (job management)o poslovi u svezi s unošenjem zadatka u sustav,o iniciranje zadatka,o smještaj zadatka,o učitavanje podataka,o povezivanje s datotekama,o traženje potrebnih jedinica i resursa i izdavanje rezultata;

Upravljanje podacima (data management)o smještaj podataka na eksterne memorije,o čitanje i pisanje podataka u datoteke i njihovo održavanje i brisanje;

Upravljanje ulazom i izlazom (input/output management)o nadzor i evidencija nad svim perifernim uređajima,o određivanje načina pridjeljivanja perifernih jedinica pojedinim aktivnostima

obrada obzirom na vrijeme zauzeća i njihovo oslobađanje,o fizičko povezivanje određenih tijekova obrade s određenim perifernim

jedinicama,o oslobađanje perifernih jedinica od pojedinih obradbenih zadataka;

6

Upravljanje memorijom (memory management)o utvrđivanje načina alokacije određenih sadržaja u memoriju zauzeće pojedinih

dijelova glavne memorije;

Obrada prekida (interrupt handling)o pozivanje odgovarajućeg dijela OS-a za izvođenje u potrebnom trenutku;

Upravljanje procesorom (processor schedulling)o kod jednosprocesorskih računala:

realizacija obrade aplikacijskog programa,o kod višeprocesorskih:

pridjeljivanje pojedinih zadataka pojedinom procesoru, kontrola zadataka obrade, nadzor statusa procesora;

Zaštita s aspekta strojne i programske podrške.

Prvi operacijski sustav je Kidellov CP/M, koji je postao standard za osmobitne sustave i namijenjen je računalima skromnijih mogućnosti s malom operacijskom memorijom.Veliki raspon mogućnosti računala od PC računala do super računala, doveo je dorazvoja različitih vrsta operacijskih sustava.

Najpoznatiji i najčešće korišteni operacijski sustavi su:- MS – DOS- UNIX- LINUX- CP/M- OS/2- OPERACIJSKI SUSTAV ZA MACINTOSH RAČUNALA- WINDOWS NT.

3.1.1. Operacijski sustav MS DOS (MicroSoft Disk Operating System)

Razovoj MS DOS – a

Razvijen je 1981. godine u tvrtki Microsoft kao verzija 1.0.Imao je velik broj grešaka, ali ipak razvio je mogućnost korištenja 640 kb RAM memorije.Godinu dana kasnije javlja se DOS 1.1. s ispravljenim greškama, a nakon toga 1983. godine javlja se DOS 2.0. koji je imao podršku magnetnih diskova.Iste te godine masovno se počinje prodavati DOS 2.1.1984. javlja se DOS 3.0., a nakon te verzije javlja se DOS 3.1. i ima podršku rada mrežama.Verzijom DOS 3.2. ispravljene su greške i omogućeno je priključenje nestandardnih vanjskih memorija.Verzije DOS 4.0. i 4.1. nisu bile naročito uspješne.

7

Novoj verziji DOS 5.0. dodane su neke nove efikasne naredbe, a verziji 6.0. dodani su novi programi. U DOS 6.0. ugrađen je i program za sažimanje podataka na disku – Double space koji je imao stanovitih grešaka u radu ali su u verziji DOS 6.2. ove greške su otklonjene.(Majdandžić, 1996.)U osnovi, radi se o operativnom sustavu koji se isključivo bavio diskovima s tekstualnim sučeljem, te se pokretanje aplikacija i zadavanje naredbi sustavu obavljalo s tipkovnicom. MS-DOS je zapravo razvila firma 'Seattle Computer Products', i nazvala ga 86-DOS. Microsoft je kupio SCP i licencirao taj proizvod i stavio na raspolaganje IBM-u kao MS-DOS. IBM je paralelno s MS-DOS-om izdavao i svoj PC-DOS. DOS se je prestao koristiti. Danas ga koriste jedino računalni nostalgičari za pokretanje starih programa kojih se ne žele riješiti. Radu u MS-DOS operativno sustavu znači rad kroz sučelje s komandnom linijom. Znači preko tipkovnice utipkavaju se ključne riječi (ime instrukcije) kojima se dodaju parametri (usmjeravanje rada instrukcije) i po potrebi prekidači (način rada instrukcije).

Slika 4. Operacijski sustav MS DOS (http://www.zbrdazdola.com/infobible/infobible/operacijski_sustavi.htm, 10. 4. 2008.)

MS DOS je predviđen za rad jednog korisnika jer istovremeno može obavljati jedan zadatak i sadrži jedan monitor i tipkovnicu.

Sastoji se od tri dijela:- BIOS-a- jezgre MS DOS-a- upravljačkog procesora

BIOS (engl. Basic Input – Output system) - predstavlja skup programa sastavljenih od više izvodljivih rutina.On upravlja hardverom i poseban je za svaku opremu.

U BIOS programske kontrole ubrajamo:- čitanje znakova sa tastature,- pisanje znakova na videodispleju,,

8

- pisanje znakova na pisaču,- oderđivanje vremena rada pisača,- čitanje sektora sa diska u posebnu disk jedinicu. ()

Podjela BIOS – a prema funkcijama:1. elementarne sklopovske funkcije (najčešće smještene u ROM-u i nazivaju se ROM

BIOS,2. opće sklopovske funkcije (smještene su u DOS-ovu datoteku IO.SYS.).

Jezgra MS DOS – a je smještena u datoteku DOS.SYS – tijekom pokretanja sustava ona čita glavni dio OS-a i prenosi ga u radnu memoriju.

Upravljački procesor – nalazi se u COMMAND.COM datoteciPomoću njega korisnik moće upravljati OS – om, odnosno koristiti funkcije jezgra MS DOS-aNaredbe koje premoznaje upravljački procesor:

- interne naredbe (jednostavne naredbe, brze za rješavanje),- eksterne naredbe (sa diska ih očitava i izvršava COMMAND.COM),- batch datoteke (automatski se pokreću pri pokretanju računala, služe za pozivanje

programa). (Majdandžić, 1996.)

Slika 5. Raspored memorije MS DOS – a (Majdandžić, 1996.)

Primjer korištenja MS DOS naredbi:

9

Slika 6. Naredbe MS DOS – a (www.mginformatika.com/Download/Poglavlje3.ppt - 10.4.2008.)

3.1.2. Operacijski sustav UNIX

UNIX je višekorisnički i višezadaćni operacijski sustav razvijen u Bell Laboratories američke tvrtke AT&T. Ime UNIX nastalo je skraćivanjem engleske složenice Uniplexed Information and Computing System, te transmutacijom slova CS u X, radi zvučnosti

Glavni dijelovi ovog operacijskog sustava su:- kernel: upravlja radom računala,- ljuska OS – a (shell): interakcija između korisnika i računala,- datotečni sustav: organizira i upravlja podacima na vanjskim medijima za

memoriranje,- naredbe: upućuju računalo na obavljanje određenog posla, unose se preko ljuske.

Razvoj Unix-a započeo je 1969. i traje do danas.

Hijerarhijska struktura datotečnog sustava:- root (korijen) datotečnog sustava (početak datotečnog sustava na disku)- ispod root direktorija nalaze se direktoriji- unutar direktorija se nalaze poddirektoriji

Slika 7. Struktura datotečnog sustava (Majdandžić, 1996.)

Glavne mogućnosti i svojstva UNIX – a su:- lako održavanje,- hijerarhijska struktura datoteka,- šutljiv,- uslužan,- obrada u prvom i drugom planu,

10

- uredsko poslovanje,- mrežna mogućnost,- obračun troškova,- editori. (Majdanžić, 1996.)

Unix je napisan u C programskom jeziku koji je također razvijen od strane AT & T Bell Labs-a i distribuirani su u vladinim organizacijama i akademskim ustanovama, pa je to dovelo do prebacivanja UNIX – a na razne računarske platforme.Zbog takvog izbora, dizajneri UNIX – a omogućili su njegovo lako prebacivanje na bilo koje računalo.UNIX je postao sinonim za otvorene sisteme (open system). UNIX ima puno svojih „klonova“ od kojih je LINUX jedan od najpoznatijih.

3.1.3. Operacijski sustav LINUX

Linus Torvalds je 1991. godine za PC-386 izradio prvu verziju kernela UNIX-oida nazvan LINUX.LINUX je objavljen pod GNU GPL licencom, što znači da je njegov izvorni kod dostupan svima, odnosno besplatan je za sve. Ne postoji jedan jedinstveni LINUX nego je ovaj OS dostupan u nebrojeno mnogo verzija i namijenjen je naprednijim korisnicima koji žele imati potpunu kontrolu nad svojim računalom.Svi GNU programi koji su također potrebni da bi cijeli sustav radio su također pod slobodnom licencom, a tako i mnogi drugi programi. Zahvaljujući ovome, različiti programeri razvijaju puno različitih "distribucija" LINUX-a, od kojih svaka ima neke posebnosti, iako su sve jednako funkcionalne (najpoznatije su Red Hat, Debian, Slackware, SuSE i Mandrake).

Dakle, LINUX je klon UNIX-a, što znači da su najbolja programska rješenja ostavljena, a ona problematična su riješena na novi, bolji način. Rezultat je moćan, brz i izuzetno stabilan operativni sustav.

Mali pingvin na slici zaštitni je logo Linux operativnog sustava u cjelini, mada pojedine distribucije ovog sve popularnijeg operativnog sustava za logo koriste neke druge slike.

Slika 8. Maskota LINUX – a (http://www.informatika.buzdo.com/s770.htm - 10.4.2008)

3.1.4. Operacijski sustav za WINDOWS NT

Ovaj operacijski sustav smatrase uz UNIX najznačajnijim operacijskim sustavom.

11

Njegova pojava smatra se najznačajnijim informatičkim događajem u 1994. godini.To je potpuno grafički orijentiran operacijski sutav (Majdandžić 1996.)

NT sustav obavlja uslugu davanja, a klijent nije ograničen samo na Windows NT nego može korisititi DOS, Windows, Macintosh ili UNIX platforme.Windows NT je 32 – bitni sustav što znači da obuhvaća i obađuje 32 – bitni podatak.

3.1.5. Operacijski sustav CP/M

Jedan je od prvih i najpopularnijih OS – a za osobna računala. Podržavao je rad s disketnim jedinicama i mogao se lako prilagoditi sklopovskoj građi računala.1980. godine više od 100 programskih tvrtki je nudilo programe za rad s CP/M – om.

3.2. Programi prevoditelji

Budući da je čovjeku stran jezik kojega „razumije“ računalo, potrebno je razviti određene posredničke mehanizme koji bi bili most između jednog i drugog jezika.Usporedno s razvitkom programskih jezika radilo se i na razvitku softverskih programa koji će posredovatri u prevođenju programskog jezika na strojni jezik.Proces konverzije odnosno prevođenja programskog jezika u strojni nazvan je prevođenje, a programska podrška koja ga realizira programi prevoditelji.

Faze prevođenja:- prihvat podataka- leksička (semantička) analiza programa

o provjera mikrostrukture programa i formira morfeme (morfemi su logičke cjeline koje su pogodne za prevođenje na strojni jezik)

o sažimaju se informacije primljene u obliku instrukcija izvornog programa- sintatička analiza

o usporedba standardne strukture sa programskomo kreiranje stablaste strukture programa

- dijagnosticiranje pogrešaka- konstrukcija radnog programa

o raščlanjivanje u elemente strojnog koda- optimizacija radnog programa

o izmjena redosljeda, sažimanje- generiranje protokola o prevođenju

o ispisivanje izvješća o svim izvršenim operacijama prevođenja- dodatne korekcije programa- izvođenje obrada programa.

Programske jezike dijelimo u dvije kategorije:1. jezici prevoditelji (compilers) – program koji programe napisane na jeziku visoke

razine prevodi na strojni ili asemblerski kod (objektni kod se posredstvom povezivanja prevodi dalje u izvršni kod koji se tada izvršava na računalu),

12

2. jezici interpretatori (interpreters) – jezik visoke razine koji prevodi jednu po jednu instrukciju izvornog koda u strojni kod i to odmah izvršava (za razliku od jezika visoke razine, tipa complier, u načelu su sporiji). (Uvod u računala, Stankov 2003.)

Svojstva programa prevoditelja

INTERPRETER:- prednost i: prevođenje naredbu po naredbu omogućava otkrivanje sintaksnih pogrešaka

i interaktivno ispravljanje, tj. otkrivanje pogrešaka pri svakom izvođenju programa i automatsko prevođenje pri popravkama programa.

- Nedostaci : sporiji rad od kompajlera, nužnost davanja izvornog programa korisnikuPrimjeri programa koje prevodi interpreter: Lotus, dBase, GW Basic.

KOMPAJLER:- prednosti: brži rad od interpretera, zaštićen izvorni program- nedostaci: odvojenost prevedenog i izvornog programa

Primjeri programa koje prevodi kompajler: C, Turbo Pascal, Clipper.

3.3. Pomoćni programi

Pomoćni programi su programi stvoreni za obavljanje određenih zadataka, načešće su povezani s upravljanjem računalom, ali nisu neophodni za rad računala.

Najpoznatiji i najčešće korišteni uslužni programi za upravljanje resursima računalnog sustava:

- Northon Commander- Windows Commander

Uslužni programi za uređivanje teksta – to su najčešće editori za pisanje izvornog koda u nekom programskom jeziku visoke razine (u MS DOS-u to je EDIT).Ovim programima najčešće se stvara ili obrađuje tekstualna datoteka.

4. Literatura

1. Niko Majdandžić, Primjena računala, Slavonski Brod, 1996., Izdavač: Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Trg I. B. Mažuranić 18

2. Vitomir Grbavac, Informatika, kompjutori i primjena, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

3. http://www.zbrdazdola.com/infobible/infobible/operacijski_sustavi.htm - 10.4.2008.

4. http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=73 - 10.4.2008.

5. www.sve-mo.ba/ef/down/prog2_fil/prog2_1pred_02032006_A.pdf - 10.4.2008.

6. http://www.efos.hr/informatika/preddipl/p6.pdf - 10.4.2008.

13

7. http://www.croportal.net/forum/racunala/operacijski-sustav-pojam-pristup-definicije-vaznost-i-znacenje-3291/ - 10.4.2008.

8. proliant.pmfst.hr/joomla/images/Kolegij_UR/UR_Predavanja/ Racunalo_Sustav_SW .pdf - 10.4.2008.

9. http://www.informatika.buzdo.com/s770.htm - 10.4.2008.

10. linux.etfos.hr/vjezbe/OS_vjezba_01.pdf - 10.4.2008.

11.http://209.85.129.104/search?q=cache:hXrBMMFUWK4J:proliant.pmfst.hr/joomla/images/Kolegij_UR/UR_Predavanja/Generacije_racunalnih_sustava.pdf+uvod+u+ra%C4%8Dunala+stankov+2003&hl=hr&ct=clnk&cd=1&gl=hr - 10.4.2008.

12. http://www.freewebtown.com/docdr/bin/osn-info/Osnove%20informatike%20(long).doc - 10.4.2008.

14