SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU

dr.sc Pero Vidan

SADRŽAJ:

1. Razlozi uvođenja

2. Ciljevi

3. Zahtjevi sustava upravljanja sigurnošću

4. Primjena

RAZLOZI UVOĐENJA:

1) Proces pristupanja EU i buduće članstvo RH u EU

Veliki dio Europske legislative obuhvaćen je:

- Regulations = Uredbe ( u procesu pristupanja transponiranje u

RH zakonodavstvo, članstvom u EU Uredbe automatizmom

postaju RH zakonodavstvo

- Directives = Direktive ( u procesu pristupanja transponiranje u

RH zakonodavstvo, članstvom u EU obveza Direktive

RAZLOZI UVOĐENJA:

integrirati u RH zakonodavstvo u roku kojeg definira direktiva(najčešće 1 mjesec do 1 godine),

Postoji značajan dio dijela djelatnosti/sektora koji nisu obuhvaćene Europskom legislativom/propisima→ nacionalna legislativa/propisi

Direktiva Komisije 98/18/EC , sigurnosna pravila i standardi za putničke brodove (brod koji prevozi više od 12 putnika)

Direktiva implicira da materijal gradnje ne može biti ništa osim čelika

RAZLOZI UVOĐENJA:

Nadzor EU tijela i agencija nad sigurnosnim standardima putničkih brodova u RH, pitanje sigurnosti putničkih brodova prioritet u EU i zbog toga su izrađena Pravila, (gradnja i nadzor tijekom korištenja) i dodatno kao dio tih Pravila i Pravila za certifikaciju sustava upravljanja sigurnošću za brodove čija sigurnost zbog materijala gradnje objektivno ima nižu razinu sigurnosti nego brodovi koji su građeni od čelika.

RAZLOZI UVOĐENJA:

2) Podići RAZINU SIGURNOSTI tj. SMANJITI RIZIKE da će se

pomorska nezgoda ili nesreća desiti, koristeći svjetske

standarde, iskustva i praksu, prilagođene na situaciju u RH.

Svjetska pomorska industrija polovinom 90ih suočila se

dramatičnim postotkom gubitaka brodova (0,20-0.44%) i

istovremeno s kontinuiranim porastom ukupne svjetske tonaže i

broja jedinica.

Biograd, Poreč, Split, Dubrovnik.

RAZLOZI UVOĐENJA:

Analizom uzroka pomorskih nesreća utvrđeno je da oko 80% uzrokovano ljudskom greškom, jedan od odgovora je bio uvođenje standarda upravljanja brodovima i brodarskim kompanijama, ISM kodeks, rani počeci primjene sredinom 1996. i kasnije 1998. i sustava upravljanja na svim razinama pomorske zajednice, ustanove za obrazovanje i izobrazbu pomoraca, klasifikacijska društva, agencije za ukrcaj pomoraca i samih pomorskih Administracija.

Drugi značajan odgovor je bio pojačan nadzor nad svim razinama, pomorskih ustanova za obrazovanje pomoraca, klasifikacijskih društava, nacionalnih pomorskih organizacija i naravno pomorskih kompanija i brodova poznati kao PSC.

RAZLOZI UVOĐENJA:

Rezultat je bio očigledan, postotak gubitaka u svjetskom

pomorstvu od 2002. spustio se ispod 0.1%, unatoč činjenici

stalnog i značajnog rasta pomorskog prometa u svijetu.

CILJEVI:

1)Osigurati povjerenje svih zainteresiranih strana (putnika, osiguravajućih društava, nadzornih i regulatornih tijela iz EU i RH) da je standard gradnje, nadzora tijekom korištenja i upravljanja drvenim i putničkim brodovima od plastike u nacionalnoj plovidbi RH jednak standardima putničkih brodova koji su sukladni direktivi 98/18/EC.

2)Osigurati isti standard za sve putničke brodove građene od drva ili plastike koji namjeravaju vršiti kabotažu u nacionalnim vodama RH nakon ulaska RH.(Brodovi koji viju zastave članica EU).

3)Preventivno djelovati na razinu sigurnosti drvenih putničkih brodova i brodova od plastike

4)U krajnjoj mjeri isključiti iz plovidbe brodove i brodare koji ne udovoljavaju utvrđene standarde upravljanja.

Sustav upravljanja sigurnošću ima zahtjeve koji su proizašli iz

ISM kodeksa, ali su značajno skraćeni, djelomično dorađeni i

prilagođeni posebnostima s obzirom na područje plovidbe,

veličinu brodova na koji se primjenjuju.

Sustav upravljanja sastoji se od 3 bitne funkcije koje treba

opisati/definirati:

1) Brodska operatika (npr.ukrcaj/iskrcaj putnika, planiranje

putovanja, spremnost za kritične situacije)

2) Održavanje broda i opreme

ZAHTJEVI SUSTAVA UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU

3) Posada broda (udovoljavanje Pravilniku o zvanjima,

odgovarajuća izobrazba, familijarnost sa zahtjevima sustava

upravljanja sigurnošću

ZAHTJEVI SUSTAVA UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU

1.1.2 Pravila primjenjuje se na putničke brodove građene

od drva ili ojačane stakloplastike, GT ≤ 250 namijenjene za

jednodnevne turističke izlete s ne više od 250 putnika ili

turistička krstarenja s prekonoćnim boravkom s ne više od 36

putnika u koji plove u periodu od 1. travnja do 31. listopada u

području plovidbe 6 do 8.

1.1.3 Obvezni datum primjene zahtjeva ovog Pravila za sve

brodove bez obzira na datum gradnje je najkasnije do prvog

redovnog pregleda nakon 1. srpnja 2009.

1.1.4 Ovaj odjeljak Pravila može se primijeniti na zahtjev Kompanije i

na sve brodove koji nisu obvezni udovoljavati zahtjevima

Pravila za tehnički nadzor pomorskih brodova, Dio 30. -

Upravljanje sigurnošću.

ZAHTJEVI SUSTAVA UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU

2.1 Nedostatak je svaka utvrđena situacija ili aktivnost gdje postoji

dokaz da određeni zahtjev vezan uz ovaj odsjek Pravila nije

ispunjen. Svaki takvi nedostatak potrebno je bez odlaganja ispraviti

s ciljem što sprečavanja da se takav nedostatak u budućnosti ne

ponavlja. Zapisi o utvrđenim nedostacima trebaju se održavati i

čuvati na brodu.

2.2 Nezgoda je svaka utvrđena situacija koja se desila i koja je

rezultirala ozljedama članova posade broda ili putnika, oštećenjem

broda, brodskih strojeva ili opreme ili onečišćenja okoliša. Svaka

nezgoda mora se zapisati, analizirati i nakon toga poduzeti

aktivnosti s kojima će se smanjiti rizik da se ista situacija ili

aktivnost ne ponovi u budućnosti. Zapisi o utvrđenim nezgodama

trebaju se održavati i čuvati na brodu.

ZAHTJEVI SUS-a

2.3 Opasna situacija je svaka utvrđena situacija koja se desila, koja nije

rezultirala ozljedama članova posade ili putnika, oštećenjem broda,

brodskih strojeva ili opreme ili onečišćenja okoliša, a što je

spriječeno u zadnji trenutak spletom sretnih okolnosti i događanja.

Svaka opasna situacija mora se zapisati i analizirati i nakon toga

poduzeti aktivnosti kojim će se smanjiti rizik da se ista situacija ili

aktivnost ne ponovi u budućnosti. Zapisi o utvrđenima opasnim

situacijama trebaju se čuvati na brodu.

2.4 Sustav upravljanja sigurnošću (SUS) je dokumentirani sustav

opisan u Priručniku sustava upravljanja sigurnošću koji omogućava

primjenu Izjave o sigurnosti i zaštite okoline i zahtjeva

odgovarajućih Pravila i propisa.

ZAHTJEVI SUS-a

Prosudbe Sustava upravljanja sigurnošću su dio redovnih pregleda

brodova na koji se primjenjuje ovaj odsjek Pravila.

Uvjet da bi se mogla obaviti prosudba je funkcioniranje svih brodskih

sustava i opreme, kao i da se na brodu nalazi minimalan broj članova

posade u skladu s odgovarajućim dokumentom koji taj broj propisuje.

Prva prosudba uključuje i ocjenu dokumentacije tj. Priručnika sustava

upravljanja sigurnošću na brodu koja prethodi redovnom pregledu

koji se treba obaviti. Ocjenom Priručnika se utvrđuje se njegova

kompletnost s obzirom na zahtjeve ovog odjeljka Pravila.

ZAHTJEVI SUS-a

Redovnim prosudbama se metodom slučajnog uzorka utvrđuje znanje

i uvježbanost posade broda u vezi zahtjeva ovog odsjeka Pravila.

Za vrijeme svake redovne prosudbe ocjenjuju se svi zahtjevi ovog

odjeljka Pravila. Ukoliko se utvrde nedostaci, iste je potrebno

ispraviti prije izdavanja/potvrđivanja odgovarajućih brodskih isprava.

ZAHTJEVI SUS-a

Svjedodžba o sposobnosti broda za plovidbu, pored ostalih zahtjeva

uključuje i zahtjeve vezane za ovaj odsjek Pravila i njenim

izdavanjem

i/ili potvrđivanjem se utvrđuje udovoljavanje zahtjevima ovog

odjeljka

Iz Svjedodžbe o sposobnosti za plovidbu proizlazi naziv i

adresa Kompanije (umjesto kompanije moguće je i ime i prezime,

kućnom adresom, vlasnika obrta) koja je odgovorna za planiranje,

primjenu i održavanje sustava upravljanja sigurnošću.

ZAHTJEVI SUS-a

4.1 IZJAVA O SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLINE

4.1.1 Odgovorna osoba mora dati pisanu izjavu o sigurnosti i zaštiti okoline

koja može sadržavati i ciljeve kompanije na njenim brodovima. Izjava

mora biti dio Priručnika sustava upravljanja sigurnošću.

4.1.2 Kompanija mora dokazati da se ova politika primjenjuje i održava na

svim razinama organizacije, na brodu.

4.2 ODGOVORNOSTI I OVLAŠTENJA KOMPANIJE

4.2.1 Ako osoba, koja je odgovorna za upravljanje brodom nije vlasnik,

vlasnik broda mora dostaviti sve potrebne podatke o toj osobi (u

daljnjem tekstu Kompanija), Lučkoj Kapetaniji u kojoj je brod upisan i

Registru. (Osoba=Pravni osoba)

ZAHTJEVI SUS-a

4.2.2 Kompanija je odgovorna osigurati odgovarajuća sredstva i

pomoć s kopna, i da omogući zaduženoj osobi ili osobama da

obave svoje dužnosti (funkcije).

4.3 ZADUŽENA OSOBA (ILI OSOBE)

4.3.1 Da se omogući siguran rad svakog broda Kompanija, prema

potrebi, mora odrediti osobu ili osobe zadužene za planiranje,

provođenje i održavanje sustava upravljanja sigurnošću

ZAHTJEVI SUS-a

4.3.1 Da se omogući siguran rad svakog broda Kompanija, prema

potrebi, mora odrediti osobu ili osobe zadužene za planiranje,

provođenje i održavanje sustava upravljanja sigurnošću

4.3.2 Zadužena osoba mora Registru dokazati svoju kompetentnost da

obavlja posao zadužene osobe. Takvi dokazi mogu biti razina

obrazovanja koja ne smije biti niža od zahtijevane za

Zapovjednika na tom brodu. Višegodišnje iskustvo u upravljanju

takvim ili sličnim brodom smatrati će dokazom prihvatljivosti

takove osobe.

4.3.3 Kompanija može imenovati zaduženom osobu i Zapovjednika

broda, ali Zapovjednik broda koji je ukrcan na jedan brod

istovremeno ne može biti zadužena osoba na drugom brodu.

ZAHTJEVI SUS-a

4.4.1 Kompanija mora jasno odrediti i dokumentirati odgovornostzapovjednika glede:

.1 primjene izjave sigurnosti i zaštite okoline;

.2 motiviranja posade za takvu izjavu;

.3 izdavanja odgovarajućih naredbi i uputa na jasan i jednostavannačin;

.4 provjere udovoljava li se navedenim zahtjevima;

4.4.2 Kompanija mora utvrditi da SUS koji se primjenjuje na brodsadrži jasna ovlaštenja zapovjednika. Kompanija mora navesti u

SUS-u da zapovjednik ima neograničeno ovlaštenje i odgovornost

za donošenje odluka glede sigurnosti i zaštite okoline i za traženje

pomoći Kompanije ako je to potrebno, u situacijama u kojima je

ugrožena sigurnost broda i okoliša.

ZAHTJEVI SUS-a

Mora se jasno navesti da sustav kojeg je propisala Kompanija ne

umanjuje ovlaštenje ili odgovornost zapovjednika. Ni u kojem

pogledu sustav ne oslobađa zapovjednika od njegovih dužnosti da

izdaje naredbe i upute.

ZAHTJEVI SUS-a

U Priručniku upravljanja sigurnošću Kompanija treba definirati načine:

a) odabira pomoraca

b) nadzora nad ovlaštenjima, znanjima i zdravstvenoj sposobnosti

pomoraca koje ukrcava na svoj brod(ove) u skladu s nacionalnim

propisima,

c) familijarizacije pomoraca s brodom, brodskim sustavima, opremom

i Priručnikom sustava upravljanja sigurnošću. Kompanija treba

osigurati da osobe koje se prvi put ukrcavaju na brod(ove) i oni

kojima se dodjeljuju nove dužnosti imaju odgovarajuće znanje i

vještine prema nacionalnim propisima i zahtjevima Kompanije.

d) obuke pomoraca vezanih uz Sustav upravljanja sigurnošću i njegove

promjene.

e) i opisati poslove i odgovornosti za svakog člana posade

ZAHTJEVI SUS-a

Radni jezik posade je hrvatski jezik. Dokumenti sustava upravljanjasigurnošću moraju biti na hrvatskom jeziku.

Posada odgovorna za komunikaciju s putnicima u vezi upravljanja

sigurnošću mora biti u stanju komunicirati potrebne informacije pored

hrvatskog i na engleskom jeziku.

Pojednostavljeni plan sigurnosne opreme koji obuhvaća samo

informacije samo za putnike mora se nalaziti u svakoj kabini i to na

hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom, francuskom i češkom

jeziku.(Strani jezik ovisi o nacionalnosti putnika koje brod prevozi)

ZAHTJEVI SUS-a

4.6.1 Kompanija mora kao dio Priručnika sustava upravljanja sigurnošću utvrditi

slijed postupanja za bitne brodske radnje. Takav slijed radnji treba osigurati

odvijanje takvih radnji na kontrolirani način. Dokumenti koji će definirati

radnje mogu biti ispitne liste, koje se mogu koristiti kao i podsjetnici prilikom

takvih radnji. Ukoliko Kompanija želi, takve radnje moguće je definirati i

opisati i nekim drugim dokumentima npr. radnim postupcima ili radnim

uputama.

- Priručnikom Sustava upravljanja sigurnošću nužno je opisati slijedeće bitnebrodske radnje:

- Ukrcaj/iskrcaj putnika,

- Planiranje putovanja,

- Ukrcaj goriva,

- Procedure prilikom smjena na dužnostima, ukoliko je primjenjivo

- Pražnjenje tanka fekalija i kaljuže

- Vez i sidrenje broda,

- Radove na brodu.

Za vrijeme prosudbi na brodovima potrebno je dokazati da se navedene bitnebrodske radnje odvijaju na propisani način.

ZAHTJEVI SUS-a

4.7.1 Priručnik Sustava upravljanja sigurnošću mora definirati slijed

radnji posade broda i putnika koji jamči sposobnost i spremnost

učinkovitih odgovora na moguće kritične slučajeve.

4.7.2 Priručnikom Sustava Upravljanja sigurnošću moraju se utvrditi

planovi i programi vježbe i obučavanja posade broda za

pripremanje djelovanja u kritičnim situacijama.

Ovi planovi i programi moraju obuhvatiti i nužno obavještavanje

i pripremu putnika za djelovanja u mogućim kritičnim

situacijama.

ZAHTJEVI SUS-a

4.7.3 SUS mora predvidjeti mjere koje omogućuju Kompaniji da može u svako

vrijeme odgovoriti na opasnosti, nezgode i za kritične slučajeve koji mogunastati na brodu. Za takve slučajeve nužno je osigurati komunikacijutelefonima ili drugim sredstvima veze.

Kao minimum, Kompanija mora kao moguće kritične situacije

identificirati slijedeće mogućnosti:

a) požar,

b) nasukanje/oštećenje broda,c) sudard) onečišćenje mora,e) napuštanje brodaf) nezgode/ozljede/bolest osoblja i/ili putnika,

g) čovjek u moruh) pomoć u slučaju nužnosti drugim brodovima.

Za vrijeme prosudbi posada treba biti u mogućnosti prikazati spremnosti poznavanje postupanja u kritičnim situacijama.

ZAHTJEVI SUS-a

4.8.1 Kompanija mora utvrditi u Priručniku sustava upravljanja sigurnošću

postupke kojim će osigurati da se brod održava u skladu s odredbamaprimjenjivih pravila i propisa i s drugim dodatnim zahtjevima koje samautvrdi

4.8.2 Glede udovoljavanja ovim zahtjevima Kompanija mora osigurati:

.1 Da su pregledi obavljeni u odgovarajućim rokovima.

.2 Sustavni planovi i radnje obuhvaćaju:- redovno održavanje, ako je potrebno demontaža, čišćenje,

- bojanje, zamjenu istrošenih dijelova, itd.,

- redovne preglede, tj. ispitivanja, mjerenja i kontrolu

- redovne analize i nadzore rokova pregleda i održavanja..3 Kompanija planove održavanja treba opisati i održavati vezano uz:

- brodske motore i strojeve,

- brodski trup i palubu

- dokovanje broda

- sigurnosnu opremu broda.

ZAHTJEVI SUS-a

Kompanija mora periodično provjeravati sve dokumente i informacije

koje su dio Sustava upravljanja sigurnošću. Isto tako potrebno je

osigurati da:

- se dokumenti koji su na snazi nalaze na odgovarajućim mjestima,

- izmjene i promjene dokumenata moraju biti provjerene i odobrene od

odgovarajućeg osoblja

- dokumentacija koja nije na snazi treba se odmah ukloniti.

ZAHTJEVI SUS-a

Kompanija treba periodično ocjenjivati primjenu i funkcionalnost cijelog

Sustava upravljanja sigurnošću i po potrebi isti ažurirati. Period između

dvije ocjene određuje Kompanija uzimajući u obzir broj aktivnosti. Za

vrijeme ocjene potrebno je provjeriti znanja i postupanja posade u vezi

Sustava upravljanja sigurnošću. Svi oni uključeni u ovakve ocjene

trebaju biti izviješteni o rezultatima ocjene, a utvrđeni nedostaci trebaju

se odmah ispraviti.

Svi utvrđeni nedostaci, nezgode i opasne situacije trebaju se zapisati,

analizirati i ispraviti s ciljem trajnog ispravljanja. Ukoliko se utvrdi

neophodnim na osnovi ovakvih nedostataka, nezgoda i opasnih situacija

Priručnik sustava upravljanja sigurnošću potrebno je ažurirati i ispraviti.

ZAHTJEVI SUS-a

Primjena sustava upravljanja kvalitetom sastoji se od dvije faze:

1)Izrada dokumentacije sustava upravljanja sigurnošću i njena primjena,

dokumentaciju kompanija/brodar može izraditi sam ili koristeći usluge

konzultanta (za sada su dvije tvrtke prezentirale HRB-u gotovu

dokumentaciju sustava upravljanja i obje zadovoljavaju zahtjeve

Pravila),

2)Prosudba inspektora/ocjenjivača HRB-a (bez dodatne naplate za

uslugu HRB-a) za vrijeme redovnog/periodičnog pregleda broda.

Iskustva u primjeni sustava upravljanja sigurnošću kažu da se pravi

rezultati u smislu funkcioniranja sustava i pozitivnih efekata uvođenja

mogu očekivati nakon par godina primjene (3-4godine),

PRIMJENA

Zbog toga će i kriteriji prilikom prosudbi inspektora/ocjenjivača HRB-a

biti prilagođeni toj činjenici tj. za vrijeme svake iduće prosudbe (do

ciljano npr. 4. godine primjene) zahtjevi će biti veći.

Puna primjena sustava upravljanja sigurnošću u interesu su je svih

zainteresiranih strana, a u prvom redu kompanija/brodara iz razloga i

činjenica iznesenih u ovoj prezentaciji.

PRIMJENA

Literatura

• www2.hgk.hr/komora/hrv/zupkom/split/hgk

cms/.../prezentacija-iva.ppt