Sustav javne odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

EELLAABBOORRAATT ZZAAŠŠTTIITTEE OOKKOOLLIIŠŠAA

DOGRADNJA SUSTAVA VODOOPSKRBE I ODVODNJE I IZGRADNJA UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE LEKENIK

Zagreb, srpanj 2017.

Dogradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje i izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Lekenik 2

Dokument br. 9/1693/15

Zahvat: Dogradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje i izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Lekenik

Nositelj zahvata: Privreda d.o.o., PetrinjaLokacija: Općina Lekenik Revizija: 0Izrađivač: ECOINA d.o.o. Voditelj: Sonja Burela dipl.ing.kem.tehn. /Hrvoje Majhen, dipl.ing.bioteh.

POPIS AUTORA:

Sonja Burela, dipl.ing.kem.tehn.

Hrvoje Majhen, dipl.ing.bioteh.

Dr.sc. Ratko Vasiljević, dipl. ing. geol.

Mirko Budiša dipl. ing. kem. tehn.

Dražen Gal, dipl.ing.geoteh.

Kolja Mikulić, dipl.ing.stroj.

POPIS SURADNIKA:

Morana Petrić, mag.oecol. et prot.nat.

Direktor:

____________________ Jurica Mikulić, dipl.ing.

ECOINA d.o.o.


RJEŠENJE ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA






Sadržaj UVOD 9

SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA ............................................................................................................................. 10

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .................................................................................................. 12 1.1. Pregled postojećeg stanja sustava vodoopskrbe i odvodnje ................................................................................... 12

1.1.1. Sustav vodoopskrbe ............................................................................................................................................................ 12 1.1.2. Sustav odvodnje .................................................................................................................................................................. 13

1.2. Odabrano koncepcijsko rješenje aglomeracije Lekenik ........................................................................................... 14 1.2.1. Vodoopskrba ....................................................................................................................................................................... 14 1.2.2. Odvodnja ............................................................................................................................................................................. 18 1.2.3. Pročišćavanje otpadnih voda ............................................................................................................................................... 21 1.2.4. Zbrinjavanje mulja ............................................................................................................................................................... 23

1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ....................................................................................... 24 1.4. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš ............................................ 25 1.5. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata .................................................................. 25 1.6. Sažeti opis razmatranih varijantnih rješenja zahvata ............................................................................................... 25

1.6.1. Sustav vodoopskrbe ............................................................................................................................................................ 25 1.6.2. Sustav odvodnje .................................................................................................................................................................. 26 1.6.3. Sustav pročišćavanja............................................................................................................................................................ 28 1.6.4. Konačno zbrinjavanje mulja ................................................................................................................................................. 29

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ..................................................................................................... 33 2.1. Opis okoliša obuhvata zahvata ................................................................................................................................ 33 2.2. Geološka i hidrogeološka obilježja ........................................................................................................................... 35 2.3. Seizmološka obilježja ............................................................................................................................................... 43 2.4. Vodna tijela (osjetljiva, ranjiva i poplavna područja) ............................................................................................... 45

2.4.1. Pregled stanja vodnih tijela površinskih voda ...................................................................................................................... 45 2.4.2. Pregled stanja vodnih tijela podzemnih voda ...................................................................................................................... 61 2.4.3. Poplavna područja ............................................................................................................................................................... 62 2.4.4. Osjetljiva i ranjiva područja ................................................................................................................................................. 64

2.5. Pedološka obilježja ................................................................................................................................................... 64 2.6. Bioekološka obilježja ................................................................................................................................................ 65

2.6.1. Zaštićena područja .............................................................................................................................................................. 65 2.6.2. Tipovi staništa...................................................................................................................................................................... 67 2.6.3. Vrste (flora i fauna) .............................................................................................................................................................. 69 2.6.4. Ekološka mreža Natura 2000 ............................................................................................................................................... 72

2.7. Kulturno – povijesna baština .................................................................................................................................... 75 2.8. Meteorološki i klimatološki podaci .......................................................................................................................... 77

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ................................ 86 3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata ....................................................................................................................... 86

3.1.1. Utjecaj na kvalitetu zraka .................................................................................................................................................... 86 3.1.2. Utjecaj klimatskih promjena ................................................................................................................................................ 88 3.1.3. Utjecaj na vode .................................................................................................................................................................... 97 3.1.4. Utjecaj na tlo ....................................................................................................................................................................... 99 3.1.5. Utjecaj na biljni i životinjski svijet ........................................................................................................................................ 99 3.1.6. Utjecaj na zaštićena područja .............................................................................................................................................. 99 3.1.7. Utjecaj na područja ekološke mreže s naglaskom na kumulativne utjecaje zahvata ........................................................... 99 3.1.8. Utjecaj na krajobraz ........................................................................................................................................................... 100 3.1.9. Utjecaj na kulturno‐povijesnu baštinu ............................................................................................................................... 100 3.1.10. Utjecaj buke ...................................................................................................................................................................... 100 3.1.11. Utjecaj otpada ................................................................................................................................................................... 101 3.1.12. Utjecaj na okoliš u slučaju akcidentnih situacija ................................................................................................................ 101

3.2. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ..................................................................................................... 101 3.3. Obilježja utjecaja .................................................................................................................................................... 101 3.4. Prijedlog razmatranih mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša ................................................... 103

3.4.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša ........................................................................................................................................... 103 3.4.2. Program praćenja stanja okoliša ........................................................................................................................................ 104

4. POPIS PROPISA I LITERATURE ....................................................................................................................... 104

5. GRAFIČKI PRILOZI ..................................................................................................................................... 107


UVOD

Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša je dogradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje s izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Lekenik na području općine Lekenik. Nositelj zahvata je Privreda d.o.o. Petrinja. Planirani zahvat obuhvaća sljedeće:

dogradnja i proširenje sustava vodoopskrbe Općine Lekenik,

dogradnja i proširenje sustava odvodnje otpadnih voda Općine Lekenik,

izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) U skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (''Narodne novine '', broj 61/14, 3/17), predmetni zahvat dogradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje i izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Lekenik nalazi se na popisu Priloga II predmetne Uredbe pod točkama 10.4. Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje, i 9.1. Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo) za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Shodno navedenom, Ecoina d.o.o., ovlaštenik Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, izradila je Elaborat zaštite okoliša dogradnje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Lekenik uzimajući u obzir sve zahtjeve iz članaka 24. i 25., te Priloga VII navedene Uredbe.


SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA

Svrha dogradnje sustava javne vodoopskrbe i odvodnje s uređajem za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda aglomeracije Lekenik je poboljšanje vodno‐komunalne infrastrukture na području aglomeracije Lekenik u smislu provedbe Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ od 21.05.1991.) i Direktive o kakvoći vode namijenjene za ljudsku potrošnju (98/83/EZ od 03.11.1998.). Prema provedbenom dokumentu proizašlom iz pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom naziva ''Plan provedbe vodno‐komunalnih direktiva (revidirani)'', u dijelu o pročišćavanju otpadnih voda i osiguranja kakvoće vode namijenjene za ljudsku potrošnju kojim su definirane preliminarne aglomeracije i vodoopskrbna područja u RH, navedena je preliminarna aglomeracija Lekenik na popisu aglomeracija većih od 2.000 ES. Prema ugovoru o pristupanju RH u EU, ugovorena su prijelazna razdoblja za ispunjenje kriterija propisanih Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ) i Direktivom o kakvoći vode namijenjene za ljudsku potrošnju (98/83/EZ). Prema ugovoru, za aglomeracije od 2.000 – 10.000 ES, kojoj pripada preliminarna aglomeracija Lekenik, potrebno je osigurati pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, a rok za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama je 31.12.2023. godine. Prema Planu, preliminarna aglomeracija Lekenik je u osjetljivom područje sliva Dunava, veličine 3.500 ES, s predviđenim uređajem 2. stupnja pročišćavanja, a predviđeni prijemnik je vodotok Lekenički potok. Preliminarna aglomeracija obuhvaća 3 naselja na području općine Lekenik. U skladu s Zakonom o vodama donesen je Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina („Narodne novine“, br. 117/15), kojim se utvrđuje okvirni program ulaganja u javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju. Program se formalno temelji na revidiranom Planu provedbe vodno‐komunalnih direktiva (2010.). Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina predviđena su ulaganja u vodno‐komunalnu infrastrukturu te se u popisu aglomeracija većih od 2.000 ES navodi aglomeracija Lekenik (Tablica 1).

Tablica 1. Podaci za aglomeraciju Lekenik (Izvor: Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina, NN 117/15)

ID

Aglomeracija

Vrsta

prijemnika

Ime

prijemnika

Vodno

područje

Uku

pno postojeće

potencijalno

opterećenje (2014.)

UPOV planiran

i stupan

j pročišćavan

ja

UPOV planiran

i

kapacitet

Cijena mreže odvo

dnje

(procjena 2014.)

UPOV cijena izgradnje

(procjena 2014.)

Uku

pna cijena

ulaganja

(procjena 2014.)

Rok zadovoljenja

prema PPVKD

4053 Lekenik Vodotok Lekenički potok

VP rijeke Dunav

3.379 2 3.500 14.000.000 5.000.000 19.000.000 2023.

Nema promjena u podacima u pogledu ukupnog opterećenja i prijemnika za aglomeraciju Lekenik u Višegodišnjem programu gradnje komunalnih građevina u odnosu na Plan provedbe vodno‐komunalnih direktiva.


Republika Hrvatska je ulaskom u EU ostvarila mogućnost financiranja iz fondova EU. Obzirom na predmetni zahvat dogradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje s pročišćavanjem otpadnih voda aglomeracije Lekenik, financiranje se omogućava preko Kohezijskog fonda koji predstavlja financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša. Financiranje iz navedenog fonda provodi se prema programu ''Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020.'', koji je prihvatila RH. U okviru Operativnog programa za predmetni zahvat primjenjuje se prioritetna os 6. Zaštita okoliša i održivost resursa, investicijski prioritet 6.ii Ulaganje u sektor upravljanja vodama kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilaze te zahtjeve, sa specifičnim ciljevima ovog investicijskog prioriteta:

- 6ii1 ‐ Unapređenje javnog vodoopskrbnog sustava sa svrhom osiguranja kvalitete i sigurnosti usluga opskrbe pitkom vodom

- 6ii2 ‐ Razvoj sustava prikupljanja i obrade otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja voda

Za ostvarivanje zahtjeva i ciljeva koji proizlaze iz propisa, strateških i planskih dokumenta te programa, potrebno je definirati optimalan obuhvat aglomeracije Lekenik razmatranjem varijantnih rješenja, kako bi se postiglo okolišno i ekonomsko najučinkovitije tehničko rješenje dogradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje, za koje će se prihvatiti sufinanciranje iz Kohezijskog fonda. Temeljem definiranja obuhvata aglomeracije Lekenik, primjenom kriterija (veličina naselja, postojeći sustavi javne odvodnje i javne vodoopskrbe, gustoća naseljenosti, udaljenost naselja i dr.) predložen je konačni obuhvat aglomeracije Lekenik koja obuhvaća 16 naselja na području općine Lekenik i susjednog grada Petrinja. Ukupno opterećenje je konačnog obuhvata aglomeracije Lekenik za koji se gradi sustav javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje je 8.500 ES, a prijemnik pročišćenih otpadnih voda je rijeka Kupa. Odstupanje u povećanju obuhvata aglomeracije Lekenik, te time i ukupnog kapaciteta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije (8.500 ES) kao i promjene prijemnika u odnosu na Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina (3.500 ES), proizašla su kao rezultat primjene višekriterijalne analize određivanja veličine aglomeracije i tehnoekonomske analize opcija sustava odvodnje. Obzirom da je lokacija UPOV smještena u blizini naselja Letovanić, sam UPOV nosi naziv UPOV Letovanić, te je kao takav korišten i u analizi opcija, no isti obuhvaća cijelo područje aglomeracije Lekenik.


1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. Pregled postojećeg stanja sustava vodoopskrbe i odvodnje

1.1.1. Sustav vodoopskrbe

Općina Lekenik je od 01.10.2014. u nadležnosti isporučitelja vodnih usluga Privreda d.o.o. Petrinja. Na području obuhvata aglomeracije Lekenik vodoopskrbna mreža je izgrađena samo djelomično, te se stanovništvo većim dijelom opskrbljuje vodom iz bunara u privatnom vlasništvu, koji ne daju dovoljne količine vode. Javni vodoopskrbni sustav na izgrađen je jedino u naseljima Donji Vukojevac, Pešćenica, Lekenik, Brežane Lekeničke i Poljana Lekenička. Pokrivenost vodoopskrbnom mrežom obuhvaća 18% stanovnika, a priključeno je 14% stanovnika (2017. g. evidentirano ukupno 432 vodna priključka, od toga se 381 odnosi na stanovništvo, a 51 na pravne osobe). Voda za navedena naselja se osigurava iz vodoopskrbnog sustava Velika Gorica. Postojeći javni vodoopskrbni sustav naselja Donji Vukojevac, Pešćenica, Lekeni, Brežane Lekeničke i Poljana Lekenička obuhvaća cjevovode, hidrante i kućne priključke. Tehničke karakteristike postojećih građevina sustava vodoopskrbe navedene su niže u tablici, a na slici je prikaz izgrađenosti sustava vodoopskrbe (Slika 1).

Tablica 2. Karakteristike dionica postojećih vodoopskrbnih cjevovoda

MATERIJAL NAZIVNI PROMJER DUŽINA (m)

PE alkaten DN63 2.063 PEHD DN90 121 PEHD DN110 9.352 PEHD DN160 11.981 PEHD DN225 9.251 Nodularni lijev (DUCTIL) DN300 10.499 UKUPNO: 43.267

Pred dovršetkom je magistralni cjevovod Petrinja – Lekenik u dužini od oko 19.000 metara, koji se smatra postojećim stanjem. Izgradnjom istog, naselja na području sustava Općine Lekenik će dobivati vodu iz javnog vodoopskrbnog sustava Petrinje, dok će priključak na sustav V.Gorice ostati u pričuvi.


Slika 1. Prikaz postojećeg stanja izgrađenosti sustava javne vodoopskrbe u Općini Lekenik

1.1.2. Sustav odvodnje

Sustav odvodnje na čitavom području općine Lekenik nije izveden. U izgradnji je tek mali dio sustava odvodnje naselja Lekenik koji se odnosi na gospodarsku zonu, a projektiran je u dužini od 4.525,29 m s dvije crpne stanice do predviđene lokacije UPOV (Slika 2). Sanitarne otpadne vode na području općine Lekenik prikupljaju se u sabirne ili septičke jame, ili se ispuštaju direktno u otvorene vodotoke ili cestovne jarke. Postojeće septičke jame su


često poddimenzionirane ili nepravilno izvedene pa dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini i infiltracije u podzemlje.

Slika 2. Prikaz situacije odvodnje od poslovne zone do UPOV za naselje Lekenik – u izgradnji

1.2. Odabrano koncepcijsko rješenje aglomeracije Lekenik

Odabrana koncepcijska rješenja dogradnje sustava vodoopskrbe i sustava odvodnje aglomeracije Lekenik preuzeta su iz ''Studije izvodljivosti s analizom troškova i koristi dogradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje i izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Lekenik'' (zajednica izvršitelja IEI d.o.o. i Ecoina d.o.o., , 2017.), koja je sastavni dio studijske i projektne dokumentacije i aplikacijskog paketa za sufinanciranje od strane fondova EU.

1.2.1. Vodoopskrba

Kod definiranja granice obuhvata dogradnje sustava vodoopskrbe područja općine Lekenik, primijenjeni su kriteriji u Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina („Narodne novine“, br. 117/15) koji se odnose na javnu vodoopskrbu. Primijenjen je kriterij I (osiguranje/unaprjeđenje kvalitete vode za ljudsku potrošnju iz sustava kojim se isporučuje

Predviđena odvodnja

Kanal za poslovnu zonu‐u izgradnji


više od 10 m3 po danu ili se opslužuje više od 50 stanovnika, prema propisanim standardima i rokovima). Temeljem primjene kriterija kojim su naselja manja od 50 stanovnika isključena iz područja, definirano je područje obuhvata javne vodoopskrbe ''Lekenik''. Prema zadnjem popisu stanovništva od 2011. godine, odnosno prema dostupnim i važećim podacima Državnog zavoda za statistiku na području općine Lekenik je obitavao slijedeći broj stanovnika po naseljima:

Tablica 3. Broj stanovnika po naseljima u općini Lekenik, prema Popisu iz 2011.g.

R.br. Naselja općine Lekenik Broj stanovnika Popis 2011.g.

Projicirani broj stanovnika za 2046.g.

1. Brežane Lekeničke 302 649

2. Brkiševina 95 156

3. Cerje Letovanićko 73 149

4. Donji Vukojevac 499 676

5. Dužica 353 480

6. Gornji Vukojevac 67 99

7. Lekenik 1.897 2.220

8. Letovanić 464 700

9. Palanjek Pokupski 9 13

10. Pešćenica 883 1.231

11. Petrovec 334 468

12. Pokupsko Vratečko 23 81

13. Poljana Lekenička 283 372

14. Stari Brod 166 382

15. Stari Farkašić 86 166

16. Šišinec 78 127

17. Vrh Letovanićki 65 172

18. Žažina 355 533

Ukupno općina Lekenik: 6.032 8.674

Predloženi konačni obuhvat područja Lekenik uzimajući u obzir kriterij I prema Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina („Narodne novine“, br. 117/15), obuhvaća sva naselja unutar općine Lekenik osim naselja Palanjek Pokupski. Analiziranim varijantnim rješenjima dogradnje sustava vodoopskrbe (5 varijantnih rješenja), kao najprihvatljivija varijanta odnosno varijanta koja ostvaruje priuštivost obuhvaća sljedeće:

naselja Lekenik, Poljane Lekenička, Donji Vukojevac, Peščenice, Dužice, Žažina, Petrovca, Brežane Lekeničke, Cerje Letovanićko, Gornji Vukojevac, Letovanić, Stari Brod, Stari Farkašić i Vrh Letovanićki dobije vodu iz budućeg izgrađenog magistralnog cjevovoda Petrinja ‐ Lekenik i postojećeg cjevovoda u naselju Nebojan.

naselja Pokupsko Vratečko, Brkiševina i Šišinec su izvan područja ''Lekenik'' zbog priuštivosti; naselja će dobiti dugoročnu opskrbu vodom.

Na slici niže je predložena varijanta 5 dogradnje sustava vodoopskrbe područja ''Lekenik''. Isporučitelj vodnih usluga je tvrtka Privreda Petrinja d.o.o.


Sustav dogradnje vodoopskrbe za predloženu varijantu obuhvaća izgradnju 76.421 m vodovoda, 15 mjernih mjesta, 13 crpnih stanica i 4.255 kućnih priključaka (od toga 3.550 novih kućnih priključaka na sustavu vodoopskrbe, koji se izgradi u okviru predmetnog projekta). Mjerna mjesta (MM) se grade u naseljima Lekenik (1 MM), Poljana Lekenička (1 MM), Donji Vukojevac (1 MM), Peščenica (1 MM), Dužica (1 MM), Žažina (1 MM), Petrovec (1 MM), Brežane Lekeničke (1 MM), Cerje Letovaničko (1 MM), Gornji Vukojevac (1 MM), Letovanić (2 MMx), Stari Brod (1 MM), Stari Farkašić (1 MM) i Vrh Letovanički (1 MM). Objekti će biti potpuno ukopani i koristiti će se za mjerenje protoka i tlaka. Crpne stanice (CS) se grade u naseljima Cerje Letovaničko (2 CS), Donji Vukojevac (1 CS), Stari Farkašić (1 CS) i Vrh Letovanički (9 CS). Crpne stanice su nadzemne ili podzemne (ovisno o situaciji na terenu). Trase sustava javne vodoopskrbe planirane su u koridorima javnih prometnica, radi jednostavnijeg rješavanja imovinsko‐pravnih pitanja, što je uvjetovano osiguranjem zahtijevanih režima tečenja i mogućnosti međusobnog priključivanja pojedinih dijelova vodoopskrbne mreže. Na dionicama gdje tehnički uvjeti dozvoljavaju, trase cjevovoda će biti položene izvan asfaltirane površine prometnica, bez zadiranja u privatne čestice. Na kraćim dionicama trase gdje neće biti moguće izmicanje izvan asfaltirane površine, trasa će se položiti po sredini jednog kolničkog traka. Ovakav položaj cjevovoda uvjetovan je položajem postojećih otvorenih kanala ‐ jaraka i ostalih instalacija (telefonskih i električnih) koje su u pravilu položene u zelenom pojasu, s obje strane ceste. Cjevovodi će se ugraditi na dovoljnu dubinu da bi se zaštitile od utjecaja prometnog opterećenja. Ispod cijevi će se ugraditi posteljica od pjeskovitog materijala radi dodatne stabilnosti i sprječavanja slijeganja cijevi te radi ostvarenja padova nivelete. Pristup trasama dionica cjevovoda bit će omogućen preko cestovnih prometnica ili putova po kojima će trase u najvećem dijelu prolaziti. Zbog visokih razina podzemne vode na većem dijelu trase, prilikom polaganja cjevovoda potrebno je osigurati vodonepropusnost sustava vodoopskrbe odnosno sprječavanje infiltracije podzemne vode u vodoopskrbni sustav tijekom njegovog korištenja.


Slika 3. Područje vodoopskrbnog sustava Lekenik (Varijanta 5) – odabrana varijanta


U tablici niže je prikaz odabranog varijantnog rješenja dogradnje sustava vodoopskrbe aglomeracije Lekenik.

Tablica 4. Karakteristike dogradnje vodoopskrbnog sustava aglomeracije Lekenik

Br. Građevina Količina

1. Crpna stanica 13 kom 2. Vodosprema 1 kom 3. Cjevovod DN 200 4.119 m 4. Cjevovod DN 150 6.066 m 5. Cjevovod DN 100 61.033 m 6. Cjevovod DN 80 5.203 m 7. Kućni priključci 4.255 kom

1.2.2. Odvodnja

Prilikom definiranja konačnog obuhvata aglomeracije Lekenik razmatrano je šire područje izvan općine Lekenik uključujući susjedne aglomeracije (Mala Buna, Veleševec, Sisak, Petrinja). Definiranje konačne granice aglomeracije temelji se na usvojenim podacima prethodno izrađenih dokumenata i uvaženim kriterijima za potrebe definiranja granice aglomeracije kao što su:

veličina naselja

izgrađenost sustava javne odvodnje,

povezanost na sustav javne vodoopskrbe,

gustoća naseljenosti,

kritična udaljenost između naselja.

Višekriterijalnom analizom svih razmatranih naselja u općini Lekenik te naselja izvan općine Lekenik (tri naselja s područja Grada Petrinja koja graniče s općinom Lekenik) kroz pojedinačne i kombinaciju kriterija definiran je konačni obuhvat aglomeracije Lekenik (Slika 5).

Konačni obuhvat aglomeracije Lekenik obuhvaća sljedeća naselja:

- Općina Lekenik: Brežane Lekeničke, Donji Vukojevac, Dužica, Gornji Vukojevac, Lekenik, Letovanić, Pešćenica, Petrovec, Poljana Lekenička, Stari Brod, Stari Farkašić, Žažina, Vrh Letovanički

- Grad Petrinja: Dumače, Nebojan, Novi Farkašić. Unutar konačnog obuhvata aglomeracije razmatranim tehničkim rješenjima (3 varijante) predviđena su naselja sa javnim sustavom odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, te naselja sa individualnim rješenjima. U naseljima izvan aglomeracije, odvodnja otpadnih voda će se rješavati individualnim rješenjima (sabirne jame, septičke jame, biološke septičke jame).


Slika 4. Prikaz konačnog obuhvata aglomeracije sustava odvodnje Lekenik

Temeljem razmatranih tehničkih rješenja sustava javne odvodnje aglomeracije Lekenik odabrana je varijanta C s jednim centralnim sustavom javne odvodnje za naselja Donji Vukojevac, Gornji Vukojevac, Brežane Lekeničke (dio), Peščenica, Lekenik, Poljana Lekenička, Dužica, Žažina, Letovanić, Petrovec, Stari Brod i Stari Fakašić i jednim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda (lokacija Letovanić) s ispustom u rijeku Kupu. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Letovanić je predviđena između naselja Letovanić i Žažina južno od groblja u Letovaniću.


Odabrani sustav javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda Letovanić (Varijanta C) aglomeracije Lekenik prikazana je niže u tablici.

Tablica 5. Karakteristike odabranog sustava javne odvodnje aglomeracije Lekenik

Br. Građevina Količina

1. Gravitacijski kanali – primarna mreža 16 km 2. Gravitacijski kanali – sekundarna mreža 55,1 km 3. Tlačni cjevovodi 11,9 km 4. Crpne stanice 51 kom 5. Kućni priključci 3.816 kom 6. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (Letovanić) 8.500 ES

Trase gravitacijskih kolektora i tlačnih vodova većim dijelom planirane su u koridorima javnih prometnica, radi jednostavnijeg rješavanja imovinsko‐pravnih pitanja, što je uvjetovano osiguranjem zahtijevanih režima tečenja i mogućnošću međusobnog priključivanja pojedinih dijelova kanalizacijske mreže. Na dionicama gdje tehnički uvjeti dozvoljavaju, trase gravitacijskih kolektora i tlačnih vodova će biti položene izvan asfaltirane površine prometnica, bez zadiranja u privatne parcele. Na kraćim dionicama trase gdje neće biti moguće izmicanje izvan asfaltirane površine, trasa će se položiti po sredini jednog kolničkog traka. Ovakav položaj kolektora uvjetovan je položajem postojećih otvorenih kanala ‐ jaraka i ostalih instalacija (telefonskih, plinskih, električnih i vodoopskrbnih) koje su u pravilu položene u zelenom pojasu, s obje strane ceste. Cjevovodi gravitacijskih i tlačnih kolektora će se ugraditi na dovoljnu dubinu da bi se zaštitile od utjecaja prometnog opterećenja. Ispod cijevi će se ugraditi posteljica od pjeskovitog materijala radi dodatne stabilnosti i sprječavanja slijeganja cijevi te radi ostvarenja padova nivelete. Radi pravilnog i lakšeg održavanja kanalizacije, na svim mjestima priključenja cjevovoda (glavnih i sekundarnih), na promjenama trase, te kod ravnih dionica na prosječnom razmaku 40‐50 m ugradit će se vodonepropusna revizijska okna. Sam pristup trasi dionica gravitacijskih kolektora/kanala i tlačnih vodova bit će omogućen preko cestovnih prometnica ili putova, po kojima će trase u najvećem dijelu i prolaziti. Zbog visokih razine podzemne vode na većem dijelu trase, prilikom gradnje kolektorske mreže, potrebno je osigurati vodonepropusnost sustava odvodnje (cjevovodi i okna), odnosno sprječavanju infiltracije podzemne vode u kanalizacijski sustav tijekom njegova korištenja.


Slika 5. Prikaz odabrane varijante sustava javne odvodnje s UPOV aglomeracije Lekenik

1.2.3. Pročišćavanje otpadnih voda

Područje aglomeracije Lekenik nalazi se unutar vodnog područja rijeke Dunav koje je u cijelosti u osjetljivom području prema Odluci o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, br. 81/10, 141/15). Ukupno opterećenje aglomeracije Lekenik je 8.500 ES, koje je ujedno i ukupni kapacitet uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Prema Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ) te kao i Pravilniku o GVE otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16), za aglomeracije od 2.000 – 10.000 ES koja se nalaze u


osjetljivom području potrebno je primijeniti 2. stupanj pročišćavanja prije ispuštanja u vode u osjetljivom području, a efluent mora zadovoljiti minimalno parametre u skladu s danima podacima u donjoj tablici.

Tablica 6. Karakteristike odabranog sustava javne odvodnje aglomeracije Lekenik

Pokazatelj Granična vrijednost Najmanji % smanjenja opterećenja

Suspendirane tvari 35 mg/l 90% BPK5 25 mg O2/l 70% KPKCr 125 mg O2/l 75%

Prilikom izbora tehnologije 2. stupnja pročišćavanja kao i analize prihvatljivosti prijemnika pročišćenih otpadnih voda primjenjena je metodologija kombiniranog pristupa, pri čemu je temeljem stanja vodnih tijela prema Uredbi o standardu kakvoće voda („Narodne novine“, br. 73/13, 151/14, 78/15 i 61/16) i Planu upravljanja vodnim područjima od 2016.‐2021.g. („Narodne novine“, br. 66/16), utvrđeno da je prihvatljiv prijemnik rijeka Kupa (vodno tijelo CSRN0004_002). Obziom na predviđeni kapacitet uređaja za pročišćavanje (8.500 ES) i propisanom obvezom primjene biološkog stupnja pročišćavanja (2. stupanj), u praksi se primjenjuju tehničko‐tehnološka rješenja pročišćavanja s aktivnim biološkim muljem. Analiza varijanti prikazana je u zasebnom poglavlju. Elementi uređaja za pročišćavanje UPOV Letovanić su:

Ulazno okno sa zapornicom i obilaznim vodom

Ulazna crpna stanica s grubom rešetkom (ukoliko se pokaže potreba)

Mjerenje protoka na ulazu

Mehanička obrada, s finom rešetkom 2‐3 mm, pjeskolovom i mastolovom

stanica za prijam sadržaja septičkih i sabirnih jama

Puhala za zrak 2 x 11 kW bioaeracija + pričuvno, 1 x 11 kW aerobna digestija

Aerobni selektor za distribuciju protoka Vk=48 m3

Aeracijski bazeni (2 kom.) Vk=630 m3 (biološki volumen)

Horizontalni sekundarni taložnici (2 kom.) Potrebna površina za UPOV Letovanić iznosi oko 2.300 m2 sa svim uključenim elementima.

Uređaj će se smjestiti na k.č.br. 4012/2 K.o. Lekenik.


Slika 6. Dispozicija UPOV Letovanić

1.2.4. Zbrinjavanje mulja

Kako je prethodnom analizom utvrđena potreba za izgradnjom standardnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda II stupnja pročišćavanja, primjenom standardne tehnologije biološkog pročišćavanja na izlazu iz linije vode za predmetni kapacitet UPOV maksimalna dnevna proizvodnja stabiliziranog mulja iznosi oko 560 kg s.t. Nakon stacionarnog ugušćivanja u spremniku mulja, maksimalni dnevni volumen mulja koji može nastati iznosi oko 19 m3 (3% s.t.), a realno se može očekivati dnevna proizvodnja od 10‐15 m3 (3% s.t.) u najvećem periodu rada UPOV. Sastav mulja odgovarati će uobičajenom sastavu mulja s komunalnih uređaja za pročišćavanje koji koriste ovakvu tehnologiju. Vrijedi i napomenuti da je gotovo sva otpadna voda koja će doći na uređaj komunalnog podrijetla, uz mali udio industrijskih otpadnih voda, te da nema odvodnje mješovitog tipa, odnosno otpadna voda neće sadržavati onečišćene oborinske vode s prometnica, što bi moglo utjecati na povremeni neznatno povećani sadržaj suspendiranih tvari, ulja masti i određenih teških metala. Procjena je da će koncentracija organske tvari u mulju iznositi 55‐70% od ukupne suhe tvari.

Tablica 7. Uobičajeni sastav viška mulja s komunalnih uređaja za pročišćavanje

Parametar Jedinica Količina

pH 6,5‐7Uk.dušik % s.t. 4,5Amonijakalni dušik % Nuk. <5Fosfor % s.t. 2Ortofosfat % s.t. 8Klor % s.t. 0,8


Kalij % s.t. 0,3Aluminij % s.t. 0,2Kalcij % s.t. 10Željezo % s.t. 2Magnezij % s.t. 0,6Masti % s.t. 10Proteini % s.t. 18Vlakna % s.t. 10Kadmij mg/kg s.t. 2Krom mg/kg s.t. 150Bakar mg/kg s.t. 350Živa mg/kg s.t. 1,5Nikal mg/kg s.t. 50Olovo mg/kg s.t. 120Cink mg/kg s.t. 1000Energetska vrijednost kWh/t s.t. 3000

Provedena je tehno‐ekonomska analiza, i odabrana je konačna opcija zbrinjavanja mulja: kompostiranje mulja na planiranoj kompostani u Petrinji na lokaciji Taborište. U navedenoj opciji konfiguracija UPOV Lekenik obuhvaća liniju mulja kojom se osigurava biološki stabilizirani mulj i sadržaj suhe tvari u mulju od 25%. Navedena opcija je u potpunosti usklađena s Planom gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.‐2022., te s dokumentom "Privremena rješenja za gospodarenje muljem" (lipanj 2013.). Za istu opciju je ishođeno pismo namjere od strane Grada Petrinje, koji planira izgraditi kompostanu do 2022. godine.

1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

U sustav vodoopskrbe ulazi prethodno obrađena voda za piće iz sustava vodoopskrbe Privreda d.o.o. Petrinja. Maksimalna količina vode za piće koja će ući u sustav na području aglomeracije će iznositi do 427 tisuća m3/godišnje (uključeni i gubici na sustavu.) U sustav odvodnje i pročišćavanja ulazi sanitarna otpadna voda s područja aglomeracije Lekenik. U sam proces pročišćavanja ulaze i povratne (nadmuljne) vode iz procesa ugušćivanja i odvodnjavanja. Maksimalna količina otpadne vode koja će ući u sustav odvodnje na području aglomeracije će iznositi do 478 tisuća m3/godišnje, s uključenim infiltracijskim i tuđim vodama. Bilanca električne energije

Tablica 8 Bilanca el. energije

Električna energija

UPOV 217.105 kWh/godina Odvodnja i vodoopskrba 220.460 kWh/godina

Električna se energija troši uglavnom na postupke precrpljivanja, miješanja odnosno aeracije te rada instrumentacije.


Od pomoćnih sredstava kemikalija procesi zahtijevaju slijedeći utrošak slijedećih materijala (prosječno godišnje): Tehnološka voda 1.500 m3 Vodovodna voda 900 m3 Polielektrolit za odvodnjavanje 2 t Dodatno, proces može zahtijevati i komercijalne preparate za obnavljanje biomase u biološkoj sekciji i komercijalne preparate za uklanjanje neugodnih mirisa u sustavu odvodnje i pročišćavanja, ukoliko se ukaže potreba. Potrebna je određena količina kemikalija za potrebe rada laboratorija. U slučaju pojave insekata mogu se koristiti insekticidi i vapno.

1.4. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš

Navedene količine odnose se na puni kapacitet rada UPOV.

Tablica 9 Vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš

Otpad Jedinica Količina Način zbrinjavanja

Mehanički otpad t/godina 80 Na odlagalište neopasnog otpadaProizvodnja viška mulja t SS/godina 192 Odvoz na kompostiranje u PetrinjuOstalo (otpad od boravka djelatnika, otpad iz laboratorija i dr.)

t/god 2 Na odlagalište komunalnog otpada (otpadne kemikalije se vraćaju isporučitelju)

1.5. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

Za realizaciju zahvata nisu potrebne druge aktivnosti.

1.6. Sažeti opis razmatranih varijantnih rješenja zahvata

1.6.1. Sustav vodoopskrbe

Analizirano je pet varijantnih rješenja dogradnje sustava vodoopskrbe: Varijanta 1

naselja Lekenik, Poljana Lekenička, Donji Vukojevac, Peščenica, Dužica, Žažina, Petrovac, Brežane Lekeničke, Cerje Letovanićko, Gornji Vukojevac, Letovanić, Stari Brod, Stari Farkašić i Vrh Letovanićki se vodom opskrbljuju iz budućeg magistralnog cjevovoda Petrinja ‐ Lekenik i postojećeg cjevovoda u naselju Nebojan

naselje Pokupsko Vratečko se opskrbljuje vodom kroz naselje Vratečko

naselja Brkiševina i Šišinec se opskrbljuju vodom kroz naselje Slana


Varijanta 2

naselja Lekenik, Poljana Lekenička, Donji Vukojevac, Peščenica, Dužica, Žažina, Petrovac, Brežane Lekeničke, Cerje Letovanićko, Gornji Vukojevac, Letovanić, Pokupsko Vratečko, Stari Brod, Stari Farkašić i Vrh Letovanićki se vodom opskrbljuju iz budućeg magistralnog cjevovoda Petrinja ‐ Lekenik i postojećeg cjevovoda u naselju Nebojan

naselja Brkiševina i Šišinec se opskrbljuju vodom kroz naselje Slana Varijanta 3

sva naselja područja ''Lekenik'' se opskrbljuju vodom iz budućeg magistralnog cjevovoda Petrinja ‐ Lekenik i postojećeg cjevovoda u naselju Nebojan

Varijanta 4

sva naselja područja ''Lekenik'' se opskrbljuju vodom iz Velike Gorice Varijanta 5

naselja Lekenik, Poljana Lekenička, Donji Vukojevac, Peščenica, Dužica, Žažina, Petrovac, Brežane Lekeničke, Cerje Letovanićko, Gornji Vukojevac, Letovanić, Stari Brod, Stari Farkašić i Vrh Letovanićki se opskrbljuju vodom iz budućeg magistralnog cjevovoda Petrinja ‐ Lekenik i postojećeg cjevovoda u naselju Nebojan

naselja Pokupsko Vratečko, Brkiševina i Šišinec u okviru ovog projekta ostaju izvan vodoopskrbnog sustava

Usporedba varijanti

Tablica 10: Duljine kanala i broj objekata vodoopskrbe po varijantama

VARIJANTA DUBLJINA CJEVOVODA

MJERNA MJESTA

CRPNA STANICA

VODOSPREMNIK UKUPNO OBJEKTI

PRIPREME ZA KUČNE PRIKLJUĆKE

m kom kom kom kom komVARIJANTA 1 94.980 18 15 1 34 4.547VARIJANTA 2 97.736 18 15 1 34 4.547VARIJANTA 3 99.716 18 14 2 34 4.547VARIJANTA 4 106.672 17 16 2 35 4.547VARIJANTA 5 76.421 15 13 0 28 4.255

Konačno je odabrana Varijanta 5, koja se jedina pokazala priuštivom i tehnički izvedivom u okviru ovog projekta. Obzirom da varijanta 5 ne obuhvaća cijelo područje, ima manje objekata, niže operativne troškove i manje zadire u okoliš, ista je razvidno i ekološki najprihvatljivija, te najpovoljnija u smislu otpornosti na klimatske promjene.

1.6.2. Sustav odvodnje

Analizirana su tri varijantna rješenja sustava javne odvodnje :

Varijanta A ‐ dva sustava javne odvodnje sa dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (lokacija Lekenik, lokacija Letovanić)

Varijanta B ‐ jedan sustav javne odvodnje sa jednim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda ( lokacija Žažina)

Varijanta C ‐ jedan sustav javne odvodnje sa jednim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda (lokacija Letovanić)


1.6.2.1. Varijanta A

Ova varijanta se sastoji od dva međusobno neovisna sustava javne odvodnje. Prvi sustav obuhvaća naselja Donji Vukojevac, Gornji Vukojevac, Brežane Lekeničke (dio), Peščenica, Poljana Lekenička i Lekenik. Otpadne vode sustava prikupljale bi se i upućivale na uređaj za pročišćavanje u Lekenik, s ispustom u Lekenički potok. Drugi sustav obuhvaća naselja Dužica, Žažina, Letovanić, Petrovec, Stari Brod i Stari Fakašić. Otpadne vode prikupljale bi se i upućivale na uređaj za pročišćavanje Žažina s ispustom u rijeku Kupu. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Letovanić bi bila smještena između naselja Letovanić i Žažina južno od groblja u Letovaniću. Osnovne karakteristike ove varijante, tj. preliminarni osnovni tehnički podaci su slijedeći: 1/ Sustav ‐ uređaj Lekenik

duljina primarne mreže‐ gravitacijskih kanala: 6,5 km

duljina sekundarne mreže‐ gravitacijskih kanala: 32,6 km

duljina tlačnih cjevovoda: 4,5 km

broj crpnih stanica: 27 kom

broj uređaja za pročišćavanje: 1 kom (5.700 ES)

broj priprema za kućne priključke 2.015 kom 2/ Sustav ‐ uređaj Letovanić ‐ duljina primarne mreže‐ gravitacijskih kanala: 9,5 km ‐ duljina sekundarne mreže‐ gravitacijskih kanala: 22,6 km ‐ duljina tlačnih cjevovoda: 4,8 km ‐ broj crpnih stanica: 22 kom ‐ broj uređaja za pročišćavanje: 1 kom (2.800 ES) ‐ broj priprema za kućne priključke 1.801 kom

1.6.2.2. Varijanta B

Ova varijanta predstavlja jedan jedinstveni sustav odvodnje za naselja Donji Vukojevac, Gornji Vukojevac, Brežane Lekeničke (dio), Peščenica, Lekenik, Poljana Lekenička, Dužica, Žažina, Letovanić, Petrovec, Stari Brod i Stari Fakašić. Otpadne vode sustava prikupljale bi se i upućivale na uređaj za pročišćavanje Žažina s ispustom u rijeku Kupu. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda bi bila smještena na krajnjem jugu naselja Žažina uz rijeku Kupu. Tehnički podaci: ‐ duljina primarne mreže‐ gravitacijskih kanala: 16,0 km ‐ duljina sekundarne mreže‐ gravitacijskih kanala: 55,1 km ‐ duljina tlačnih cjevovoda: 11,9 km ‐ broj crpnih stanica: 52 kom ‐ broj centralnih uređaja za pročišćavanje: 1 kom (8.500 ES) ‐ broj priprema za kućne priključke 3.816 kom


1.6.2.3. Varijanta C

Varijanta C je istovjetna varijanti B, s tom razlikom da je UPOV smješten zapadnije, između naselja Letovanić i Žažina, s ispustom u rijeku Kupu. Sustav ima jednu crpnu stanicu manje. Tehnički podaci: ‐ duljina primarne mreže‐ gravitacijskih kanala: 16,0 km ‐ duljina sekundarne mreže‐ gravitacijskih kanala: 55,1 km ‐ duljina tlačnih cjevovoda: 11,9 km ‐ broj crpnih stanica: 51 kom ‐ broj centralnih uređaja za pročišćavanje: 1 kom (8.500 ES) ‐ broj priprema za kučne priključke 3.816 kom

Analiza opcija

Tablica 11. Analize varijanti sustava odvodnje ‐ okoliš

Značajka Varijanta A Varijanta B Varijanta C

Ocjena/objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Utrošak energije + Dva uređaja za

pročišćavanje ++ 1 UPOV, 52 CS +++ 1 UPOV, 51 CS

Kontrola sustava + Dva uređaja za pročišćavanje

+++ 1 UPOV, 52 CS +++ 1 UPOV, 51 CS

Neugodni mirisi ++ Blizina naselja Lekenik +++ +++ Korištenje zemljišta + Dvostruko zauzeće

prostora +++ +++

Utjecaj na floru i faunu + Dvostruko zauzeće prostora

+++ +++

Opća ocjena 6/15 Nepovoljna varijanta 14/15 Povoljna varijanta 15/15 Povoljna varijanta Dodatne mjere zaštite okoliša Prilikom projektiranja voditi računa o

poplavnom području i visokim vodama Prilikom projektiranja voditi računa o poplavnom području i visokim vodama

Prilikom projektiranja voditi računa o poplavnom području i visokim vodama

Tablica 12. Analize varijanti sustava odvodnje ‐ klimatske promjene


Ocjena/objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Energetska efikasnost + Dva uređaja za

pročišćavanje ++ 1 UPOV, 52 CS +++ 1 UPOV, 51 CS

Korištenje nusproizvoda pročišćavanja ot. voda

+++ +++ +++

Smanjenje emisija stakleničkih plinova

++ Dulji transportni putevi

+++ +++

Opća ocjena 6/9 Nepovoljna varijanta 8/9 Povoljna varijanta 9/9 Povoljna varijanta Dodatne mjere smanjenja

posljedica klimatskih promjena Prilikom projektiranja voditi računa o poplavnom području i visokim vodama



Najpovoljnijom varijantom ocjenjuje se Varijanta C s lokacijom UPOV u Letovaniću, te je ista i usvojena.

1.6.3. Sustav pročišćavanja

Analizirane se slijedeće varijante:

A. Uređaj s aktivnim muljem s istovremenom stabilizacijom mulja (produženom aeracijom)

B. Uređaj s aktivnim muljem s naknadnom aerobnom stabilizacijom mulja C. Uređaj s aktivnim muljem – jednobazenska tehnologija (SBR) s naknadnom

aerobnom stabilizacijom U cilju osiguranja kvalitete analize varijanti u smislu da tehnološka rješenja budu međusobno usporediva, definirani se elementi tehnologije, odnosno faze pročišćavanja komunalnih


otpadnih voda, te se u nastavku navodi koje faze je potrebno primijeniti kod određenog tehnološkog rješenja: - prethodno pročišćavanje – nakupine na rešetci (veliki predmeti), pijesak, šljunak, masti - prvi stupanj pročišćavanja (primarno pročišćavanje) – primarni mulj - drugi stupanj pročišćavanja (sekundarno, biološko pročišćavanje) – sekundarni (biološki) mulj

Obzirom na razmatrane varijante tehničko‐tehnološkog rješenja pročišćavanja (A ‐ obrada aktivnim muljem s istovremenom stabilizacijom mulja (produžena aeracija), B ‐ obrada aktivnim muljem s naknadnom aerobnom stabilizacijom mulja i C ‐ SBR tehnologija s naknadnom stabilizacijom mulja), varijante B i C ocijenjene su prihvatljivijima u tehničkom i financijskom smislu, pri čemu je varijanta B ocijenjena najprihvatljivijom, no konačna tehnologija biti će izabrana tijekom postupka javne nabave po principu nabave po Žutoj knjizi FIDIC. Analiza opcija

Tablica 13. Analize varijanti pročišćavanja ‐ okoliš


Ocjena/objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Utrošak energije + Standardno viši

troškovi energije zbog neracionalno velike

opreme

+++ Niska potrošnja energije zbog najracionalnije

opreme

+++ Niska potrošnja energije zbog bolje kontrole procesa

Kontrola sustava ++ Standardna kontrola ++ Standardna kontrola +++ Napredna kontrola Neugodni mirisi ++ ++ ++

Korištenje zemljišta + +++ Najracionalnije korištenje zemljišta

++

Korištenje kemikalija ++ ++ ++ Utjecaj na floru i faunu + ++ ++ Proizvodnja otpada ++ Miješanje muljeva +++ Odvojena

proizvodnja muljeva +++ Odvojena

proizvodnja muljeva Opća ocjena 11/21 Nepovoljna varijanta 17/21 Povoljna varijanta 17/21 Povoljna varijanta

Tablica 14. Analize varijanti pročišćavanja ‐ klimatske promjene


Ocjena/objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Energetska efikasnost + Najmanja efikasnost +++ Najveća efikasnost ++ Niska potrošnja

energije zbog bolje kontrole procesa

Korištenje nusproizvoda pročišćavanja ot. voda

++ Miješanje muljeva +++ Odvojena proizvodnja muljeva

+++ Odvojena proizvodnja muljeva


+ Najmanja efikasnost +++ Najveća efikasnost ++ Niska potrošnja energije zbog bolje kontrole procesa

Opća ocjena 4/9 Nepovoljna varijanta 9/9 Povoljna varijanta 7/9 Nepovoljna varijanta

Najpovoljnijom varijantom ocjenjuje se Varijanta B, te je ista i usvojena.

1.6.4. Konačno zbrinjavanje mulja

Način zbrinjavanja mulja nastalog u procesu pročišćavanja otpadnih voda je u suštini najbitniji uvjet za konačni odabir tehnologije i koncepta pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Lekenik. Kako je prethodnom analizom utvrđena potreba za izgradnjom standardnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda II stupnja pročišćavanja, primjenom standardne tehnologije


biološkog pročišćavanja na izlazu iz linije vode za predmetni kapacitet UPOV maksimalna dnevna proizvodnja stabiliziranog mulja iznosi oko 560 kg s.t. a godišnja količina oko 192 t s.t. Nakon stacionarnog ugušćivanja u spremniku mulja, maksimalni dnevni volumen mulja koji može nastati iznosi oko 19 m3 (3% s.t.), a realno se može očekivati dnevna proizvodnja od 10‐15 m3 (3% s.t.) u najvećem periodu rada UPOV. U Planu gospodarenja otpadom 2017.‐2022, u točki 1.2.2.13 navodi da trenutno u RH nije uspostavljen odgovarajući sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a što se prvenstveno odnosi na potrebnu infrastrukturu za obradu. Plan također definira ciljeve za mulj. Cilj 2.2. Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Cilj 2.2 sadržava dvije mjere. Mjera 2.2.1. definira da je do kraja 2017. potrebno izraditi Akcijski plan za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na pogodnim površinama, dok se mjera 2.2.2. odnosi na uspostavu sustava gospodarenja muljem do 2022. godine i uključuje izgradnju građevina i uređaja za obradu mulja sa svrhom pripreme mulja za primjenu sukladno traženim kriterijima koje mulj mora zadovoljiti za korištenje na planiranim površinama. Građevine uključuju kompostišta, digestore te uređaje za miješanje s drugim materijalima radi proizvodnje specifičnih proizvoda (npr. pepeo iz ložišta biomase). Planom je definirano da prilikom uspostave sustava gospodarenja otpadnim muljem treba voditi računa o redu prvenstva gospodarenja otpadom, slijedom čega se mora razmotriti u prvom redu materijalna oporaba i primjena na površinama pogodnima za primjenu mulja. Kako bi se odredile vrste pogodnih površina, njihove lokacije i kapaciteti potrebno je izraditi Akcijski plan za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na pogodnim površinama. Prilikom definiranja pogodnih površina potrebno je voditi računa o ograničenjima mogućnosti korištenja na poljoprivrednom zemljištu u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno potrebno je regulirati kriterije mogućeg korištenja za površine odnosno kulture koje nisu u sustavu proizvodnje hrane, uz zabranu korištenja u ekološkoj i integriranoj proizvodnji sukladno posebnim propisima. Otpadni mulj nastao pročišćavanjem otpadnih voda može se koristiti u poljoprivredi samo ukoliko je prethodno kompostiran, digestiran, odnosno stabiliziran i ukoliko je sadržaj teških metala i ostalih štetnih tvari u skladu sa zahtjevima Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla od onečišćenja (NN 9/14) i Pravilnika o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08). Dokument pod nazivom Privremena rješenja za gospodarenje muljem iz 2013. godine analizira mogućnosti privremenog rješavanja problematike gospodarenja i zbrinjavanja mulja za projekte iz programskog razdoblja 2007.‐2013. i početka programskog razdoblja 2014.‐2020., do donošenja nacionalnog plana i strategije. Ponuđene opcije su: 1. Odlaganje obrađenog mulja na odlagališta, bilo na posebna područja ili odlagališta krutog otpada (u nastavku dokumenta opcija 1. se eliminira, osim u slučaju prethodne termičke obrade) 2. Kompostiranje s organskom frakcijom krutog komunalnog otpada ili stočnog otpada


3. Korištenje u poljoprivredi i šumarstvu 4. Energetska oporaba 5. [Opcionalno] Obrada u (regionalnim) centrima za gospodarenje otpadom 6. Privremeno skladištenje i obrada (polja s trstikom) 7. Ostala rješenja usklađena sa zakonom (npr. korištenje u građevinskom materijalu, izolacijskom materijalu itd.)

Tablica 15: Analiza mogućnosti privremenih rješenja gospodarenja muljem s UPOV Letovanić

Privremeno rješenje Analiza

ad 1). Odlaganje obrađenog mulja na odlagališta, bilo na posebna područja ili odlagališta krutog otpada

Opcija zakonski više nije moguća osim u slučaju termičke obrade (spaljivanja), što nije financijski/tehnički izvedivo kao samostalno rješenje na UPOV ovakvog kapaciteta, kao ni na razini isporučitelja vodnih usluga, naročito ne kao privremeno rješenje.

ad 2). Kompostiranje s organskom frakcijom krutog komunalnog otpada ili stočnog otpada

Opcija je tehnički moguća. Razmatra se opcija kompostiranja mulja u planiranoj kompostani u Petrinji zajedno s muljem s UPOV Petrinja i biorazgradivom frakcijom komunalnog otpada. Postrojenje za kompostiranje treba biti osmišljeno na način da je konačni proizvod moguće plasirati na više načina, s naglaskom na tržišni princip. Konačni proizvod bi se trebao koristiti u održavanju hortikulturnih površina, a kompostana bi trebala uključivati i pakirnicu u kojoj bi se kompost mogao pakirati u vreće, kako bi se kompost mogao plasirati na tržište, ukoliko se ukaže mogućnost. Ostaje i opcija korištenja određenih količina komposta u poljoprivredi i šumarstvu, te u sanaciji oštećenih površina, sanaciji odlagališta otpada i slično.

ad 3). Korištenje u poljoprivredi i šumarstvu

U suradnji s Naručiteljem i Općinom Lekenik izvršeno je ispitivanje mogućnosti korištenja mulja u poljoprivredi i šumarstvu na području Općine i području nadležnosti isporučitelja vodnih usluga. Ispitivanje je pokazalo da trenutno nije moguće osigurati dovoljno adekvatnih površina za prihvat mulja s UPOV Letovanić. Na području postoji veliki broj izvorišta s određenim zonama sanitarne zaštite, a glavni razlog je da je na navedenom području prisutna velika isparceliranost poljoprivrednih površina (registrirano je preko 320 OPG‐ova), naročito u brdskom dijelu, odnosno ne postoje korisnici koji posjeduju značajnije površine, a koji bi iskazivali interes za prihvat mulja s UPOV Letovanić. Naime, potrebna površina je veća od 115 ha. Vezano uz ad2) Kompostiranje, navedeno isključuje i mogućnost izgradnje linije za kompostiranje u okviru samog UPOV Letovanić, jer su u navedenoj opciji također potrebne velike poljoprivredne ili slične površine za konačno zbrinjavanje mulja.

ad 4). Energetska oporaba

I. Proizvodnja bioplina ‐ proizvodnja bioplina (postupak anaerobne stabilizacije) nije financijski isplativ za uređaje ovakvog kapaciteta (europska iskustva govore o granici isplativosti od minimalno 50.000 ES). II. Toplinska obrada ‐ analiziraju se opcije izvoza na termičku obradu u inozemstvo ‐ Austrija, sa i bez prethodnog solarnog sušenja do sadržaja suhe tvari od 75%. Udaljenost lokacije konačnog zbrinjavanja jest 150 km. Navedeno je bliže, pa stoga i jeftinije od lokacija u RH koje trenutno imaju dozvolu za termičku obradu otpada, poput cementare u Koromačnom ili GIRK Kalun u Drnišu.

Ad 5). [Opcionalno] Obrada u (regionalnim) centrima za gospodarenje otpadom

Sisačko‐moslavačka županija trenutno ne planira izgradnju RCGO na svom području. Trenutni koncept gospodarenja otpadom uključuje zbrinjavanje otpada u susjednim županijama: Karlovačkoj, Zagrebačkoj i Brodsko‐posavskoj, pri čemu bi se otpad s područja Općine Lekenik zbrinjavao zajedno s otpadom s područja Zagreba i Zagrebačke županije, no navedeno nije usvojeno od lokalnih tijela. Izgradnja RCGO je planirana na području Ivanić Grada, no za sada ne postoji definirana tehnologija rada RCGO, kao ni projektna dokumentacija. Ova opcija sa sigurnošću neće biti moguća u trenutku puštanja u rad UPOV Letovanić.

Ad 6). Privremeno skladištenje i obrada (polja s trstikom)

Analiziraju se opcije s privremenim skladištenjem i ozemljavanjem na poljima s trstikom, s odvozom konačno ozemljenog mulja na termičku obradu u inozemstvo (Austrija).

Ad 7). Ostala rješenja usklađena sa zakonom (npr. korištenje u građevinskom materijalu, izolacijskom materijalu itd.)

U blizini lokacije Lekenik trenutno nema postrojenja za obradu mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na navedeni način, niti postoje podaci da se isto planira. Opcija korištenja mulja u građevinskom materijalu trenutno ne postoji u RH. Ovu opciju, međutim, valja promatrati zajedno s opcijom termičke obrade. Sustav gospodarenja muljem u EU uključuje model preuzimanja otpada od strane tvrtke ovlaštene za gospodarenje otpadom na temelju ugovora, koja po preuzimanju, a ovisno o sastavu mulja i količini, ili trenutnom kapacitetu navedeni mulj predaje na konačno zbrinjavanje postrojenjima u kojima je mulj moguće termički obraditi ili iskoristiti u proizvodnji.


Zaključno, provedena je tehnoekonomska analiza zbrinjavanja mulja, za slijedeće izvodive opcije:

A. Kompostiranje s organskom frakcijom krutog komunalnog otpada na lokaciji kompostane u Petrinji

B. Energetska oporaba mulja ili korištenje u proizvodnji nakon odvodnjavanja C. Energetska oporaba mulja ili korištenje u proizvodnji nakon ozemljavanja D. Energetska oporaba mulja ili korištenje u proizvodnji nakon odvodnjavanja i solarnog

sušenja E. Energetska oporaba mulja ili korištenje u proizvodnji nakon dodatne obrade tekućeg

mulja na UPOV Petrinja F. Energetska oporaba mulja ili korištenje u proizvodnji nakon dodatne obrade

odvodnjenog mulja na UPOV Petrinja Pri čemu se opcija A: kompostiranje mulja na planiranoj kompostani u Petrinji na lokaciji Taborište pokazala ekonomski najpovoljnijom (detaljnije u točki Analiza varijanti). Analiza opcija

Tablica 16. Analize varijanti zbrinjavanja mulja ‐ okoliš

Značajka Varijanta A Varijanta B Varijanta C Varijanta D Varijanta E Varijanta F Ocjena/objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje

Utrošak energije +++ Najmanji transportni putevi

+ Trošak energije za termičku obradu i/ili oporabu

++ Trošak energije za termičku obradu i/ili oporabu

+ Trošak energije za sušenje, termičku obradu i/ili oporabu

+ Trošak energije za sušenje, transport, termičku obradu i/ili oporabu

++ Trošak energije za sušenje, transport, termičku obradu i/ili oporabu

Kontrola sustava +++ +++ + Otežana kontrola

+ Složenost procesa

++ ++

Neugodni mirisi ++ Mogućnost pojave tijekom

kompostiranja

++ + Mogućnost pojave tijekom

ozemljavanja

++ ++ ++

Korištenje zemljišta

++ +++ + ++ +++ ++

Korištenje kemikalija

++ ++ +++ ++ +++ ++

Utjecaj na floru i faunu

++ +++ + ++ +++ ++

Proizvodnja otpada

++ Mogućnost smanjenja proizvodnje otpada

++ ++ ++ ++ ++

Opća ocjena 16/21 Povoljna varijanta

16/21 Povoljna varijanta

11/21 Nepovoljna varijanta




Tablica 17. Analize varijanti zbrinjavanja mulja ‐ klimatske promjene

Značajka Varijanta A Varijanta B Varijanta C Varijanta D Varijanta E Varijanta F

Ocjena/objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Ocjena Objašnjenje Energetska efikasnost

+++ Najmanji transportni putevi

+ ++ + + ++

Korištenje nusproizvoda

pročišćavanja ot. voda

+++ ++ +++ ++ ++ ++


+++ ++ ++ ++ ++ ++

Opća ocjena 9/9 Povoljna varijanta






Najpovoljnijom varijantom ocjenjuje se Varijanta A, te je ista i usvojena.


2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. Opis okoliša obuhvata zahvata

Područje aglomeracije Lekenik se nalazi u općini Lekenik u sjevernom dijelu Sisačko‐moslavačke županije. Općina Lekenik smještena je sjeverozapadno od grada Siska i obuhvaća ukupno 18 naselja. To su: Brežane Lekeničke, Brkiševina, Cerje Letovaničko, Donji Vukojevac, Dužica, Gornji Vukojevac, Lekenik, Letovanić, Palanjek Pokupski, Pešćenica, Petrovec, Pokupsko Vratečko, Poljana Lekenička, Stari Brod, Stari Farkašić, Šišinec, Vrh Letovanički i Žažina. Sjedište općine je naselje Lekenik. Općina Lekenik sa ukupno 18 naselja ima 6032 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2011. godine. U aglomeraciju Lekenik spadaju i naselja Grada Petrinja: Nebojan, Dumače i Novi Farkašić, no zahvat vodoopskrbe i odvodnje koji je predmet ovog Elaborata ne obuhvaća navedena naselja. Na slici niže je prikaz položaja općine Lekenik u Sisačko‐moslavačkoj županiji.

Slika 7. Prikaz položaja općine Lekenik (Izvor: Geoportal)


Slika 8. Lokacija UPOV (podloga: Google Earth)

Lokacija UPOV smještena je istočno od naselja Letovanić, oko 400 m sjeverno od Kupe, i oko 430 m istočno od vikend naselja Letovanić. Udaljenost od državne ceste iznosi oko 350 m, a do lokalnog groblja Letovanić oko 30 m.


2.2. Geološka i hidrogeološka obilježja

Geološka obilježja Pri razmatranju geološke građe terena trase vodoopskrbe i odvodnje za Općinu Lekenik, obuhvaćena je cijela Općina, s ciljem dobivanja potpunog uvida u geološke odnose tog terena. Geomorfološki se mogu izdvojiti dvije cjeline: Nizinski dio koji zauzima istočni dio Općine i Brdski dio u zapadnom dijelu Općine. Navedene cjeline se mogu podijeliti u nekoliko tektonskih jedinica (Slika 9). Nizinski dio se može podijeliti na Savsku Potolinu na sjeveroistočnom dijelu Općine i Spuštenu strukturu Nebojan – Petrinja – Sjeverovac u jugoistočnom dijelu Općine. Brdski dio Općine zauzimaju Vukomeričke Gorice a samo krajnji južni dio pripada Unutrašnjim Dinaridima, odnosno strukturnom nizu Slatina – Glina – Gora – Mlinoga.

Slika 9. Izvadak iz Pregledne tektonske karte Lista Sisak za područje Općine Lekenik ‐ A. Tektonska jedinica: Savska potolina. B. Tektonska jedinica: Kredno‐tercijarni pojas Unutrašnjih Dinarida. 1. Strukturna jedinica: Vukomeričke gorice, 2. Strukturna jedinica: Obod Petrove i Zrinske gore, 2a. Strukturni niz: Slatina – Glina – Gora – Mlinoga, 2b. Spuštena struktura Nebojan‐Petrinja‐Sjeverovac. Modificirano prema

Pikija, 1986.

Glavnina trase sustava odvodnje je smještena u istočnom i južnom, nizinskom dijelu Općine Lekenik, a samo je manji dio smješten u sjevernom, brdskom dijelu Općine. Centralni dio trase sustava odvodnje je dugačak oko trideset kilometra, bez ogranaka. Širina zone oko trase sustava odvodnje iznosi od približno 4 km u sjevernom dijelu do približno 1 km u južnom dijelu. Površina koju bi pokrivao sustav odvodnje je oko 60 km2. Glavnina sustava odvodnje (oko 15 km trase) je smješteno na području Savske Potoline (oko 30 – 40 km2). Sjeverozapadni dio sustava odvodnje je smješten na području Vukomeričkih Gorica, cca 4 km trase koji


zauzima oko 15 km2 površine. Preostali dio trase je smješten u južnom dijelu Općine na području Spuštene strukture Nebojan – Petrinja – Sjeverovac (Slika 10).

Slika 10. Sustav odvodnje aglomeracije Lekenik (žuto) na Izvadku iz Pregledne tektonske karte Lista Sisak za područje Općine Lekenik

Modificirano prema Pikija, 1986., IEI & ECOINA, 2015.

Litostratigrafske značajke terena Prikaz geoloških odnosa terena temelji se na podacima iz osnovne geološke karate list: ''Sisak'' (Pikija, 1987.) i pripadajućeg Tumača (Pikija, 1986.). Prema korištenim podacima, nizinski dio Općine Lekenik je prekriven aluvijalnim naslagama, dok na brdskom dijelu Općine prevladavaju starije neogenske naslage te lapor i deluvijalno proluvijalni sedimenti na graničnom području između brdskog i nizinskog dijela Općine Lekenik (Slika 11).


Slika 11. Izvadak iz Osnovne geološke karte Lista Sisak za područje Općine Lekenik. Modificirano prema Pikija, 1987.

PLIOCEN Pliocenske i pliokvartarne naslage izgrađuju zapadne, brdske dijelove Općine Lekenik. Dacij Levantij (Pl2,3) Ovaj stratigrafski član izgrađuje glavninu zapadnog dijela Općine Lekenik (Vukomeričke Gorice), a najzastupljeniji litološki član su gline, unutar njih se nalaze slojevi i leće pijesaka, šljunaka i pješčenjaka te slojevi ugljena. Maksimalna debljina ovih naslaga prema naftnim bušotinama iznosi 930 m. Ipak podatak o debljini ovog člana je potrebno preuzeti s oprezom jer ovaj član u naftno geološkom smislu pripada Formaciji Lonja kojoj pripadaju sve naslage od mlađeg pliocena do kvartara. Iz tog razloga je realno očekivati da je maksimalna debljina ovog člana manja. Levantij – donji pleistocen (Pl,Q) Ove naslage pookrivaju znatne površine na području obronaka Petrove i Zrinske gore na južnom dijelu Općine Lekenik (Strukturni niz: Slatina – Glina – Gora – Mlinoga). Ove naslage leže diskordantno na različitim starijim stratigrafskim članovima. Precizniji kronostratigrafski raspon ovih naslaga nije u potpunosti definiran, a prema Pikija, 1986., ove naslage bi mogle svojim većim dijelom biti ekvivalent mlađeg dijela paludinskih naslaga, s mogućnošću prijelaza u niži pleistocen.


Slika 12. Sustav odvodnje aglomeracije Lekenik (žuto) na Izvatku iz Osnovne geološke karte Lista Sisak za područje Općine Lekenik Modificirano prema Pikija, 1987., IEI & ECOINA, 2015.

U litološkom sastavu zastupljeni su pijesci, šljunci i gline te rijetko pješčenjaci i konglomerati, dok su prema granulometriji zastupljeni različiti varijeteti od glinovitih do šljunkovitih pijesaka, pretežno dobro, a rijeđe srednje ili slabo sortiranih. Procijenjena debljina ovih naslaga ne prelazi 100 m. KVARTAR Naslage kvartara dominiraju u istočnom dijelu Općine Lekenik. Izdvajanje pojedinih članova unutar kvartara izvršeno je prema genetskim tipovima, a dijelom po starosti. Pleistocenu pripadaju sedimenti eolskog, a holocenu aluvijalnog, deluvijalno – proluvijalnog i barskog porijekla. Pleistocen Prapor (l) Najveće rasprostranjenje prapora je u sjeveroistočnom rubnom dijelu Vukomeričkih gorica i obronaka Zrinske gore, odnosno, duž središnjeg dijela Općine Lekenik.


Prapor je sediment eolskog porijek1a taložen na različitim starijim stratigrafskim članovima. To je glinovito – pjeskoviti silt. Primjese čestica veličine pijeska iznose 7 do 10%, a čestica gline 4 do 14%. Sortiranost je srednja do slaba, a koeficijent asimetričnosti redovito ispod 1. Dominantan mineralni sastojak je kvarc, a uz feldspate i čestice stijena kao prateće sastojke često je prisutan muskovit. Sadržaj karbonatne komponente iznosi do 13%. Sastav prozirnih teških minerala je gotovo uniforman na čitavom području. Dominantan mineral je epidot, prate ga granat, cirkon, amfibol, rutil i turmalin, a zastupljeni su još disten, coisit, staurolit i titanit. Debljina prapora varira, a procjenjuje se da ne prelazi 30 m. Sjeverni dio sustava odvodnje smješten na području Vukomeričkih Gorica, oko 4 km trase koji zauzima oko 15 km2 površine prelazi preko područja prekrivenog praporom. Aluvijalno ‐ barski sedimenti (ab) Ovaj stratigrafski član čini podlogu holocenskim sedimentima u znatnom dijelu područja Savske potoline, a konstatiran je busenjem u okviru hidrogeoloških i inženjerskogeoloških istraživanja. U litološkom sastavu zastupljeni su glinoviti i pjeskoviti siltovi te šljunci i pijesci, a česte su i pojave treseta. Karakteristična je izmjena paketa slojeva različite debljine, izgrađenih pretežno od sitnozrnih ili pak krupnozrnih sedimenata. Šljunkovito – pjeskoviti horizonti interesantni su kao vodonosnici. Tako su npr. istraživanjima u području Dubrovačka (Capar, 1973., 1982.) utvrđena dva vodonosna horizonta od kojih je povoljniji gornji. Nalazi se na dubini od 16 do 49 m, a prosječna debljina mu je oko 30 m. Iako se ovaj član ne nalazi na površinskom dijelu Općine Lekenik, realno ga se može očekivati ispod aluvijalnih naslaga posebno u sjevernom i istočnom dijelu Općine, prema toku rijeke Save. Holocen Sedimenti terasa (a1) Terasni sedimenti izdvojeni su u dolini Save na potezu Mraclin – Lekenik – Sisak. U dolini Kupe sedimenti terase izdvojeni su na potezu Stari Brod – Letovanić te u području Petrinja – Drenčina. Sedimente terasa izgrađuju siltovi, pijesci i šljunci. Prevladavaju pjeskoviti siltovi, Pijesci su različitog granulometrijskog i mineralnog sastava, a samo mjestimično u njima se zapaža slabo izražena kosa slojevitost. Šljunci su sitnozrni,a prema mineraloškom sastavu najzastupljenije su dobro zaobljene valutice kvarca. Ovaj član se proteže duž zapadnog i južnog dijela Općine Lekenik i na njemu se nalazi gotovo 20 kilometara trase sustava odvodnje. Deluvij – proluvij (dpr) Ovi sedimenti izdvojeni su uz rubove većih dolina, gdje se prostiru u obliku zona različite širine. Na području Općine Lekenik ove naslage su razvijene duž kontaktne zone Vukomeričkih Gorica sa Savskom Potolinom i spuštenom strukturom Nebojan – Petrinja – Sjeverovac.


Deluvijalno – proluvijalni sedimenti nastali su postupnim, manje‐više stalnim i bujičnim, povremenim snašanjem produkata trošenja stijena iz viših u niža područja. Za znatan dio područja rasprostranjenja ovih naslaga karakteristični su čunjasti ili kupasti morfološki oblici u koje mjestimično poniru manji bočni tokovi. Sastav sedimenata direktno je ovisan o sastavu stijena neposrednog zaleđa. Zastupljeni su različiti litološki elementi, a granulometrijski sastav varira u širokom rasponu silt – pijesak – šljunak – blokovi. Karakteristična je loša sortiranost i djelomična kaotičnost sedimenata. Debljina deluvijalno ‐proluvijalnih sedimenata varira, a procjenjuje se da ne prelazi 10 m. Sjeverni dio sustava odvodnje koji se spušta sa područja Vukomeričkih Gorica prema Savskoj Potolini, cca 4 km trase koji zauzima oko 10 km2 površine prelazi preko područja deluvijalno – proluvijalnim naslagama. Sedimenti mrtvaja (am) Sedimenti mrtvaja izdvojeni su u dolinama većih tokova; Save, Kupe. Na terenu se mrtvaje zapažaju kao karakteristična 1učna iii izdužena udubljenja različitih dimenzija. Nastala su prirodnim napuštanjem korita ili kao posljedica reguliranja tokova. Ovisno o položaju i udaljenosti od matičnog toka dio mrtvaja ostvaruje posrednu ili neposrednu vezu s recentnim tokovima u vrijeme visokog vodostaja. S tim u vezi mogu se zapaziti mrtvaje različitog stupnja razvoja, od onih koje su stalno ispunjene vodom do plitkih udubljenja u reljefu jače zamočvarenih samo u kišnom periodu i obraslih vodenim biljem. Sedimenti mrtvaja su onečišćeni pijesci razlicite granulacije te siltovi i siltozne gline s različitim sadržajem organske komponente. Na prostoru Općine Lekenik, sedimenti mrtvaja su izdvojeni uz Kupu, nedaleko ušća u rijeku Savu, a sustav odvodnje se samo manjim dijelom nalazi na ovom članu. Sedimenti poplava (ap) Sedimenti poplava imaju znatno rasprostranjenje u riječnim dolinama (Sava, Kupa). Ovi sedimenti su nastali taloženjem pretežno sitnozrnog materijala iz vodene suspenzije zaostale nakon poplava. Prevladavajući sedimenti su glinoviti i pjeskoviti siltovi, a podređeno su zastupljeni sitnozrni pijesci. Sadržaj pijeska u siltu rijetko prelazi 20%, a primjese čestica gline iznose 5 do 12%. Debljina poplavnih sedimenata varuira ovisno o konfiguraciji podloge, a obično iznosi do 5 m. U znatnom dijelu područja doline Save neposredna podloga ovih sedimenata vjerojatno je močvarni prapor. Barski sedimenti (b) Barski sedimenti izdvojeni su u morfološki najnižim dijelovima dolina tokova rijeka. Zbog čestih poplava i slabog otjecanja oborinskih voda ta su područja veći dio godine pod vodom, obično obrasla karakterističnim vodenim biljem. Podlogu im čine nepropusni sedimenti aluvijalnog niza.


Naslage su predstavljene glinama i glinovitim siltovima a debljina je mala i obično ne prelazi 1 m. Hidrogeološka obilježja U sjevernom dijelu općine su izvedena dva zdenca. Zdenac BP‐1 izbušen je 1993., gdje je izvršeno i pokusno crpljenje. Bunar je dubine 29 m, a kapaciteta Q= 123 l/s. Drugi bunar, BP‐2 izveden je na isti način kao i prvi na lokaciji 2000 m sjeveroistočno od bunara BP‐1. Probnim crpljenjem je ustanovljen kapacitet Q=242 l/s. Podaci o profilima bunara nisu dostupni, ali prema lokaciji crpilišta, područje je prekriveno deluvijalno – proluvijalnim naslagama koje u granulometrijskom sastavu variraju u širokom rasponu silt – pijesak – šljunak – blokovi (Slika 13, Slika 14). Deluvijalno – proluvijalne naslage su u ovom području istaložene na siltovima, pijescima i šljuncima aluvijalne terase (a1), a u čijoj podini se mogu očekivati stariji aluvijalno ‐ barski sedimenti (ab), koji su na širem području interesantni su kao vodonosnici.

Slika 13. Prikaz Crpilišta Pešćenica, prema IEI & ECOINA, 2015., na izvatku iz Osnovne geološke karte Lista Sisak za područje Općine

Lekenik, Modificirano prema Pikija, 1987.


Slika 14. Prikaz Crpilišta Pešćenica u odnosu na planirani sustav odvodnje, prema IEI & ECOINA, 2015., na izvatku iz Osnovne geološke

karte Lista Sisak za područje Općine Lekenik, Modificirano prema Pikija, 1987.

Inženjersko geološka obilježja S obzirom na trasu sustava odvodnje koja prolazi područja izgrađena uglavnom od nevezanih, podinskih ili aluvijalnih naslaga koje su izgrađene od sedimenata različite granulacije (glina, silt, pijesak, šljunak) i koje su pod izraženim utjecajem podzemne vode, potrebno je predvidjeti adekvatne mjere zaštite iskopa. Sve opisane naslage na trasi sustava odvodnje su nevezane do slabo vezane i u inženjersko geološkom smislu, naslage u nizinskim područjima u prirodnom, neporemećenom stanju predstavljaju stabilnu podlogu. Otvoreni iskopi predstavljaju nestabilnu inženjersko geološku sredinu u kojoj su moguća urušavanja, te pojave vezane za djelovanje podzemne vode (likvefakcija u pijescima ili bubrenje glina, itd.). Na području kontakta brdskog i potolinskog dijela Općine (Vukomeričke Gorice – Savska Potolina i Unutrašnji Dinaridi – Savska Potolina) ove naslage su nestabilne i u prirodnom stanju. Nakon postavljanja sustava cjevovoda i zatrpavanja trase, matična stijena se vraća u prirodno stanje naprezanja, odnosno, u inženjersko geološkom smislu, ponovno postaje stabilna.


Slika 15. Geološka sinteza područja Sisačko – moslavačke županije (Modificirano prema Prostornom planu SMŽ, 2001.)

2.3. Seizmološka obilježja

Seizmičke karakteristike područja su posljedica neotektonskih pokreta koji su započeli u najmlađem razdoblju pliocena, prije 5,6 x 106 godina i traju do danas. U neotektonskim pokretima dominiraju kompresijske sile formirajući reverzne i navlačne odnose, često reaktivirajući starije rasjedne plohe. Duž rubnog područja Savske Potoline prema Vukomeričkim Goricama i Unutašnjim Dinaridima aktivian je južni potolinski rasjed i duž njega je aktivna tektonika sa brojnim epicentrima potresa. Brojni epicentri potresa su također zabilježeni na kontaktu Vukomeričkih Gorica i Unutrašnjih Dinarida. Ove dvije zone su markirane izoseistom VIII° MCS (Slika 15, Slika 16). Općina Lekenik se nalazi na rubnom potolinskom području duž kojeg su grupirani su epicentri potresa. Maksimalni očekivani intenzitet potresa je VIII° MCS (Slika 15). Ovo područje se nalazi duž šire zone koja obuhvaća i šire zagrebačko epicentralno područje (Medvednica, Žumberak, Pokuplje), a preko Virovitice se nastavlja od Nagykanizse u Mađarskoj. Sama Savska Potolina je tektonski nešto stabilnija sa manjim brojem epicentara potresa koji su slabiji što rezultira nižim vrijednostima površinskog ubrzanja tla. Pad intenziteta potresa je također uočljiv i na području Unutrašnjih Dinarida sa udaljavanjem od Vukomeričkih Gorica (Slika 17, Slika 18).


Slika 16. Općina Lekenik na izvadku iz karte epicentara potresa iz Hrvatskog kataloga potresa (preuzeto iz Herak, 2011.a, modificirano

prema, Geofizički odsjek PMF‐a, 2011.)

Slika 17. Lokacija zahvata na izvatku iz karte potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 95 godina (modificirano

prema Herak, 2011.)


Slika 18. Lokacija zahvata na izvatku iz karte potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 475 godina (modificirano

prema Herak, 2011.)

2.4. Vodna tijela (osjetljiva, ranjiva i poplavna područja)

2.4.1. Pregled stanja vodnih tijela površinskih voda

Predmetno područje je izrazito bogato površinskim vodotocima. Najznačajniji vodotok jest rijeka Kupa, a na području značajnijeg utjecaja aglomeracije nalaze se i Odra, Lekenički potok, Hotnja, Obed, kanal Sirota i nekoliko neimenovanih manjih vodnih tijela. U nastavku se navode samo najznačajnija tijela i njihova stanja.

Vodno tijelo CSRN0004_003, Kupa

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0004_003

Šifra vodnog tijela: CSRN0004_003

Naziv vodnog tijela Kupa

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske vrlo velike tekućice ‐ izvorište locirano u Dinarskoj ekoregiji (5A)

Dužina vodnog tijela 20.4 km + 106 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeke Save

Ekoregija: Panonska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija, ICPDR

Tjela podzemne vode CSGI‐31

Zaštićena područja HR53010013, HR2000642*, HRCM_41033000* (* ‐ dio vodnog tijela)


Mjerne postaje kakvoće 16003 (Šišinec, Kupa)

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0004_003

PARAMETAR UREDBA NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrozoobentos

loše loše dobro stanje loše loše dobro vrlo dobro dobro loše dobro loše

loše loše dobro stanje loše loše dobro vrlo dobro dobro loše dobro loše

dobro dobro dobro stanje dobro nema ocjene dobro vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene

dobro dobro dobro stanje dobro nema ocjene dobro vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene


Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos‐etil) Diuron Izoproturon

dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK‐Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10‐13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para‐para‐DDT, 1,2‐Dikloretan, Diklormetan, Di(2‐etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3‐cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo CSRN0004_002, Kupa



Naziv vodnog tijela Kupa


Ekotip Nizinske vrlo velike tekućice ‐ izvorište locirano u Dinarskoj ekoregiji (5A)

Dužina vodnog tijela 38.0 km + 58.9 km




Ekoregija: Panonska


Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija, ICPDR


Zaštićena područja HR13356701, HR‐BWI‐INLAND_1610KPT1*, HR53010013*, HR2000642*, HRCM_41033000* (* ‐ dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 16002 (Brest, Kupa)






Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrofiti Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji

loše loše dobro stanje loše loše dobro vrlo dobro dobro loše dobro loše loše dobro

loše loše dobro stanje loše loše dobro vrlo dobro dobro loše dobro loše loše dobro

dobro dobro dobro stanje dobro nema ocjene dobro vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro

dobro dobro dobro stanje dobro nema ocjene dobro vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene postiže ciljeve


BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos‐etil) Diuron Izoproturon

dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Ribe, pH, KPK‐Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10‐13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para‐para‐DDT, 1,2‐Dikloretan, Diklormetan, Di(2‐etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3‐cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo CSRN0024_002, Odra



Naziv vodnog tijela Odra


Ekotip Nizinske male, srednje velike i velike aluvijalne tekućice s glinovito‐pjeskovitom podlogom (3B)





Ekoregija: Panonska


Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode CSGI‐27, CSGI‐28

Zaštićena područja HR1000003, HR2000415, HR377920, HR378013, HRCM_41033000* (* ‐ dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće






Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene dobro dobro dobro vrlo dobro

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene dobro dobro dobro vrlo dobro

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro

vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve


Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos‐etil) Diuron Izoproturon

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK‐Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10‐13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para‐para‐DDT, 1,2‐Dikloretan, Diklormetan, Di(2‐etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3‐cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo CSRN0024_001, Odra



Naziv vodnog tijela Odra



Dužina vodnog tijela 27.4 km + 129 km




Ekoregija: Panonska




Zaštićena područja HR1000003, HR2000415*, HR2000642*, HR377920*, HR378013*, HRCM_41033000* (* ‐ dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 16220 (Sisak, Odra)






Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5

umjereno umjereno nije dobro umjereno umjereno dobro vrlo dobro dobro umjereno dobro umjereno dobro vrlo dobro

vrlo loše umjereno nije dobro umjereno umjereno dobro vrlo dobro dobro umjereno dobro umjereno dobro vrlo dobro

dobro dobro dobro stanje dobro nema ocjene dobro vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro vrlo dobro

dobro dobro dobro stanje dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve


Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos‐etil) Diuron Endosulfan Heksaklorbutadien Izoproturon

dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro nije dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje nije dobro nije dobro dobro stanje

dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro nije dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje nije dobro nije dobro dobro stanje

dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje dobro stanje nema ocjene

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje dobro stanje nema ocjene

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK‐Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10‐13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para‐para‐DDT, 1,2‐Dikloretan, Diklormetan, Di(2‐etilheksil)ftalat (DEHP), Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3‐cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo CSRN0213_001, Lekenički potok



Naziv vodnog tijela Lekenički potok







Ekoregija: Panonska




Zaštićena područja HR1000003, HR2000415*, HR377920*, HR378013*, HRCM_41033000* (* ‐ dio vodnog tijela)







Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor

dobro dobro dobro stanje dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro




postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve


Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos‐etil) Diuron Izoproturon

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene


Vodno tijelo CSRN0247_001, Hotnja



Naziv vodnog tijela Hotnja


Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito‐pjeskovitom podlogom (2A)





Ekoregija: Panonska











Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen

vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro




postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve


bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos‐etil) Diuron Izoproturon

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje


vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene


postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene


Vodno tijelo CSRN0395_001, Obed



Naziv vodnog tijela Obed







Ekoregija: Panonska

























Vodno tijelo CSRN0648_001, Kanal Sirota



Naziv vodnog tijela Kanal Sirota







Ekoregija: Panonska












dobro dobro dobro stanje dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro







vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene



Za potrebe analize kombiniranog pristupa, Konzultant je dodatno pribavio detaljnije podatke o stanju Kupe za 2014. godinu:

Tablica 18. Stanje vodnog tijela CSRN0004_002 (izmjerene vrijednosti)

Prosječne godišnje vrijednosti mjerna jedinica

Vrijednost Kupa Šišinec

Vrijednost Kupa Sisak

BPK5 mg/l O2 1,3 1,4 ukupni dušik mg/l N 0,74 1,01 ukupni fosfor mg/l P 0,029 0,066

Analizom stanja vodnog tijela u 2014. godini prema Uredbi iz 2013. godine, dolazi se do zaključka da je vodno tijelo u najmanje dobrom stanju obzirom na fizikalno‐kemijske parametre.

2.4.2. Pregled stanja vodnih tijela podzemnih voda

Područje utjecaja aglomeracije obuhvaća vodna tijela podzemne vode CSGI_31 – KUPA i CSGI_28 – LEKENIK ‐ LUŽANI, dok samo rubno dodiruje CSGI_27 – ZAGREB. Sva navedena vodna tijela imaju dobro stanje po svim pokazateljima.

Tablica 19. Stanje vodnih tijela podzemnih voda

Stanje CSGI_27 – ZAGREB CSGI_28 – LEKENIK ‐ LUŽANI CSGI_31 – KUPA

Kemijsko stanje dobro dobro dobro

Količinsko stanje dobro dobro dobro

Ukupno stanje dobro dobro dobro


Slika 19. Grupirana vodna tijela podzemne vode CSGI_31 – KUPA i CSGI_28 – LEKENIK ‐ LUŽANI, dok samo rubno dodiruje

CSGI_27 – ZAGREB

2.4.3. Poplavna područja

Prema Državnom planu obrane od poplava („Narodne novine“, br. 84/10), promatrano područje aglomeracije Lekenik temeljem Glavnog provedbenog plana obrane od poplava (srpanj 2015.) pripada Branjenom sektoru D ‐ branjenom području 10 (mali sliv Banovina). Prema karti opasnosti dijelovi područja aglomeracije Lekenik se nalaze unutar poplavnog područja za koje postoji mala, srednja i velika opasnost od pojave poplava i to naselja uz rijeku Kupu (područja naselja Letovanić, Žažina, Stari Brod, Stari Farkašić, Brkiševina), te šire područje vezano uz rijeku Savu (područja naselja Lekenik, Dužica).

Slika 20. Karta opasnosti od poplava (lokacija UPOV)


Slika 21. Karta opasnosti od poplava (obuhvat zahvata)

Šire područje lokacije UPOV Letovanić je poplavno područje s velikom mogućnošću pojavljivanja poplave, no uže područje, odnosno mikrolokacija UPOV u koridoru poljskog puta, nalazi se izvan poplavnog područja. Navedeno je potvrđeno od strane lokalnog stanovništva i djelatnika Općine Lekenik, koji su dostavili informacije da je predložena lokacija UPOV uz poljski put kojim se od državne ceste dolazi do groblja u Letovaniću izvan poplavnog područja i da navedeno područje nikad ne plavi, čak ni u slučaju plavljenja samih naselja uz Kupu.


2.4.4. Osjetljiva i ranjiva područja

Područje zahvata aglomeracije Lekenik pripada vodnom području rijeke Dunav prema Odluci o granicama vodnih područja („Narodne novine“ br. 79/10) i Planu upravljanja vodnim područjima („Narodne novine“ br. 66/16), a temeljem Odluke o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, br. 81/10, 141/15) predmetni zahvat se nalazi na osjetljivom području definiranom kao Sliv osjetljivog područja koji uključuje Dunavski sliv (oznaka A, ID 41033000). Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora („Narodne novine“, br. 97/10, 31/13), obuhvat zahvata aglomeracije Lekenik pripada području podsliva rijeke Save, malog sliva Banovina. Prema Odluci o određivanju ranjivih područja Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 130/12) predmetni zahvat se ne nalazi na ranjivom području.

2.5. Pedološka obilježja

Reljef općine Lekenik je ravničarsko‐brdski. Tlo je građeno od sedimenata ilovače, šljunka, pijeska i gline. Tlo je velike propusnosti, pa je veliki dio terena (oko rijeke Odre – Odransko polje) jedan dio godine poplavljen, a dubina podzemnih voda je na 5 – 10 m. Na području općine Lekenik u zapadnom dijelu prevladavaju livadasta i močvarna tla, dok u istočnom dijelu općine prevladava parapodzol odnosno pseudoglej (Slika 31).

Slika 22. Glavna tla Sisačko‐moslavačke županije

Prema pedoekološkoj karti proizvodnih skupina poljoprivrednih tala Sisačko‐moslavačke županije12 (Slika 32) tla područja općine Lekenik pripadaju II, III i IV kategoriji tala. 1 Prostorni plan uređenja Općine Lekenik 2 Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije


Slika 23. Pedoekološka karta Sisačko‐moslavačke županije

I kategorija tala predstavljaju tla vrlo dobrih fizikalnih i kemijskih svojstava. Navedena tla su pogodna za poljodjelstvo. Za tla I kategorije se provode melioracije putem kanala, te imaju vrlo visoke prinose odnosno proizvodnost. II kategoriji tala pripadaju tla dobrih fizikalnih i kemijskih svojstava: duboka pretežno ravna reljefa. Navedena tla su pod utjecajem podzemnih i poplavnih voda. III kategorija tala označava neujednačenost pedokartografskih jedinica. Imaju težak mehanički sastav tla i nižu proizvodnost. Ova kategorija je disperzno razmještena po cijelom prostoru Županije ali najviše u nizinskom dijelu. IV kategorija tala označava neujednačenost koja se uglavnom poklapa s područjima pokrivenim šumom. Posebna ograničenja mogu se smatrati da su sljedeća: velika raznolikost, skeletnost (i do 30% kamena i šljunka), nepovoljna kemijska svojstva (pretežito kisela tla) i slaba dreniranost.

2.6. Bioekološka obilježja

2.6.1. Zaštićena područja

Iako se sama općina dijelom nalazi na zaštićenim područjima, sam fizički obuhvat zahvata ne nalazi se unutar područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode (''Narodne novine'', br. 80/13).


Sjeveroistočni dio obuhvata zahvata nalazi se u rubnom dijelu dva zaštićenih područja:

Turopoljski lug, zaštićeno područje u kategoriji značajni krajobraz i

Odransko polje, zaštićeno područje u kategoriji značajni krajobraz, koje se proteže do naselja Pešćenica u kojem je planiran sustav odvodnje, no ne dolazi do državne ceste u kojoj je planiranje polaganja trase kanala

Slika 24. Prikaz udaljenosti zaštićenih područja od lokacije zahvata (Izvor: DZZP)

Zaštićena područja na širem području obuhvata zahvata su:

Kotar – Stari gaj, zaštićeno područje u kategoriji značajni krajobraz, udaljen oko 5 km od granice obuhvata


Petrinja Stossmayerovo šetalište, zaštićeno područje u kategoriji spomenik parkovne arhitekture, udaljen oko 4,5 km od granice obuhvata

Hrast u Rakitovcu, zaštićeno područje u kategoriji spomenik prirode, udaljen oko 2km od granice obuhvata

2.6.2. Tipovi staništa

Temeljem Nacionalne klasifikacije staništa, područje obuhvata zahvata nalazi se u okviru sljedećih tipova staništa:

C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) ‐ Pripadaju razredu MOLINIO‐ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa.

C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe (Red ARRHENTHERETALIA Pawl. 1928) ‐ Pripadaju razredu MOLINIO‐ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedene zajednice predstavljaju najkvalitetnije livade košanice razvijene na površinama koje su često gnojene i kose se dva do tri puta godišnje. Ograničene su na razmjerno humidna područja od nizinskog do gorskog vegetacijskog pojasa.

E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena (Sveza Alnion incanae Pawlowski in Pawlowski et al. 1928 i Alnion glutinosae Malcuit 1929) ‐ Poplavne šume srednjoeuropskih i sjevernopirinejskih vodenih tokova nižih položaja, na tlima koja su periodično plavljena tijekom godišnjeg visokog vodostaja rijeka, ali su inače dobro ocijeđena i prozračna u vrijeme niskog vodostaja.

E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno‐Quercion roboris Ht. 1938) ‐ Pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus minor, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme.

E.3.1. Mješovite hrastovo ‐ grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio‐Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993 i sveza Carpinion betuli Isller 1931) ‐ Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i brežuljkastog područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća).

I.2.1. Mozaici kultiviranih površina ‐ Poljoprivredne površine različitih kultura na malim parcelama, često u prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije.

I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama ‐ Okrupnjene homogene parcele većih površina s intenzivnom obradom (višestruka obrada tla, gnojidba, biocidi i dr.) s ciljem masovne proizvodnje ratarskih jednogodišnjih i dvogodišnjih kultura. Često je prisustvo hidromelioracijske mreže, koja obično prati međe između parcela.


J.1.1. Aktivna seoska područja ‐ Seoska područja na kojima se održao seoski način života.

Na širem obuhvata zahvata (oko 10 km) prisutni su i sljedeći tipovi staništa:

D.1.1. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red SALICETALIA PURPUREAE M. Moor 1958) ‐ Skup staništa i na njih vezanih biljnih zajednica listopadnih šikara koji se formira u gornjim i srednjim tokovima rijeka koje u Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora.

E.1.1. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930)

E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze (Sveze Quercion robori‐petraeae Br.‐Bl. 1932) ‐ Pripadaju razredu QUERCETEA ROBORI‐PETRAEAE Br.‐Bl. et R. Tx. 1943 i redu QUERCETALIA ROBORI‐PETRAEAE R. Tx. (1931) 1937). Šume hrasta kitnjaka, a ponekad i hrasta lužnjaka, i jedne ili obje vrste hrasta s bukvom, u kojima dolazi velik broj subatlantskih i submeridionalnih acidofilnih vrsta. Razvijene su u središnjem i južnosredišnjem dijelu Europe izvan glavnog areala sveze Quercion koji je pod atlantskim utjecajem. S njima su udružene i hrastove acidofilne šume zapadnohercinijskog lanca i njegovog ruba, razvijene pod utjecajem atlantske klime kao supstitucijske šume za svezu Luzulo‐Fagion zbog zajedničkih vrsta i sličnosti u izgledu.

E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume (Podsveza Lamio orvalae‐Fagenion (Borhidi 1963) Marinček et al. 1993) ‐ Pripadaju unutar razreda QUERCO‐FAGETEA Br.‐Bl. et Vlieger 1937 i reda FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928 svezi Aremonio‐Fagion (Ht. 1938) Borhidi in Torok et al. 1989.

J.2.1. Gradske jezgre ‐ Vrlo gust, većinom zatvoreni tip izgradnje gradskih središta. Zgrade su većinom višekatnice s vrlo velikim udjelom trgovina, centralnim ustanovama gospodarstva i uprave, s podzemnim i nadzemnim garažama, parkiralištima i s vrlo malim udjelom zelenih površina (stupanj površinske nepropusnosti je 80‐100 %). Često su prisutne i povijesne gradske jezgre sa starom arhitekturom, vrlo često unutar zidina i utvrda ili njihovih ostataka. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks.

J.2.2. Gradske stambene površine ‐ Gradske površine za stanovanje koje uključuju i stambene blokove i privatne kuće. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks u kojemu se izmjenjuju izgrađene i kultivirane (najčešće neproizvodne) zelene površine.

J.4.1. Industrijska i obrtnička područja ‐ Površine na kojima se odvija proizvodnja i skladištenje sirovina i dobara. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks.


Slika 25. Položaj obuhvata općine Lekenik u odnosu na tipove staništa (Izvor: DZZP)

2.6.3. Vrste (flora i fauna)

2.6.3.1. Flora

Područje obuhvata zahvata nalazi se u središnjem dijelu kontinentalne Hrvatske koje pripada srednjoeuropskoj provinciji eurosibirsko‐sjevernoameričke regije. Na području cijele Sisačko ‐ moslavačke županije prirodni uvjeti, kao što su reljef i klima, direktno su utjecali na izgled i stanje vegetacijskog pokrova. Područjem Županije razvila su se dva osnovna tipa vegetacije, brdski i nizinski. Najveći dio lokacije zahvata pripada nizinskom području oko rijeka Save, Odre i Kupe, sa bogatim šumskim zajednicama, travnjacima (pretežito mezofilne livade) te kultiviranim površinama. Sa stanovišta zaštite prirode najvažnija su vlažna staništa uz rijeku Odru na sjeverno‐istočnom dijelu lokacije obuhvata. Najrasprostranjenije šumske zajednice u tom području su: poplavne šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae‐Quercetum roboris), šume crne johe s trušljikom (Frangulo‐Alnetum glutinosae) te šume poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio‐Fraxinetum angustifoliae). Takvim poplavim područjima rasprostranjene su i livade trave busike (Deschampsietum caespitose) te livade grozdastog ovsika i trave krestac (Bromo‐Cynosuretum cristati), koje su pod sve većim antropogenim djelovanjem.


Na livadama te uz obale slatkovodnih stajaćica i tekućica javljaju se i brojne druge vrste biljaka kao što su: milica (Gratiola officinalis), razne vrste djetelina (Trifolium spp.), obični jednolist (Ophioglossum vulgaum), livadna rumenika (Lychnis flos‐cuculi), žuti močvarni maslačak (Taraxacum palustre), kaćuni (Orchis palustris, Orchis coriophora, Orchis ustulata, Orchis tridentata), razne vrste šaševa (Carex spp.), trska (Phragmites communis), širokolisni i uskolisni rogoz (Typha latifolia i Typha angustifolia), četverolisna raznorodka (Marsilea quadrifoliata), plivajuća pirevina (Glyceria fluitans), kockavica (Fritillaria meleagris), smeđi šilj (Cyperus fuscus), i dr. Povišene terene u središnjem i jugozapadnom dijelu lokacije zahvata, izvan dohvata poplavnih voda, ali još uvijek po utjecajem visokih podzemnih voda, prekrivaju prostrane šumske zajednice hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) ili hrasta kitnjaka (Quercus petrae L.) i običnog graba (Carpinus betulus L.). Značajan udio čine i poljoprivredne površine koje okružuju naselja smještena uz rijeke ili područja brežuljaka. Jednim su dijelom takva područja intenzivno obrađivana, dok je ostali dio takvih površina zapušten i obrastao korovnom i ruderalnom vegetacijom. Ruderalne zajednice općenito se šire uz rubove polja, naselja, ograda i putova te na sličnim staništima gdje ima dosta dušikovih spojeva. U florističkom sastavu prevladavaju kozmopoliti, kao npr. kopriva (Urtica dioica L.), divlji pelin (Artemisia vulgaris L.), širokolisni trputac (Plantago maior L.), lobode (Chenopodium spp.), šćirevi (Amaranthus spp.), čičak (Arctium lappa L.). Među ruderalnom vegetacijom raširene su i invazivne vrste amorfe (Amorhopa fructicosa L.) i ambrozije (Ambrosia artemisifolia L.). Širenje takvih vrsta smanjuje bioraznolikost staništa.

2.6.3.2. Fauna

Fauna razmatranog područja obuhvaća srednjoeuropski tip faune. S obzirom da je zahvat smješten u naseljenim područjima, očekuju se životinjske vrste koje žive u neposrednoj blizini kao npr. razni glodavci, golubovi, poljski vrapci i dr. Na okolnim kultiviranim površinama, oranicama, u vrtovima, te u šumama prisutne su vrste kao npr. patuljasti miš (Micromys minutus), žutogrli šumski miš (Apodemus flavicolis), močvarna rovka (Neomys anomalus), poljska voluharica (Microtus arvalis), vodeni voluhar (Arvicola terrestris), europska krtica (Talpa europea), bjeloprsi jež (Erinaceus concolor), vjeverica (Sciurus vulgaris), zec (Lepus europaeus), sivi puh (Glis glis), rani večernjak (Nyctalus noctula), mali šumski šimiš (Pipistrelus nathusii), veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum), širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) i dr. U šumama se mogu pronaći i obični jelen (Cervus elaphus), europska srna (Capreous capreolus), crvena lisica (Vulpes vulpes), divlja svinja (Sus scrfa) i dr. Uz rijeku Odru i Kupu pogodna su staništa vidre (Lutra lutra) i dabra (Castor fiber). Livadni biotopi bogatiji su vrstama nego šumski, pogotovo puževima i brojnim vrstama kukaca. Na razmatranom području od kukaca pojavljuju se: jelenak (Lucanus cervus), dvoprugasti kozak (Graphoderus bilineatus), hrastova strizibuba (Cerambyx cerdo), mala svibanjska riđa (Hypodryas maturna), kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispor), močvarna riđa (Euphydyas aurinia), rogati regoč (Ophiogomphus cecilia) i dr.


Od ptica na širem području zahvata mogu se susresti vodomar (Alcedo atthis) roda (Ciconia ciconia), crna roda (Ciconia nigra), kosac (Crex crex), orao kliktaš (Aquila pomarina), orao štekavac (Haliaetus albicilla), crvenoglavi djetlić (Dendrocopos medius), bjelovrata muharica (Ficedula albicollis), crna žuna (Dryocopus martius) i mnoge druge. U okolnim slatkovodim stajaćicama i tekućicama prisutne su autohtone vrste riba dunavskog slijeva. Među najrasprostranjenijima su: mladica (Hucho hucho), bolen (Aspius aspius), mali vretenac (Zingel streber), veliki vretenac (Zingel zingel), peš (Cottus gobio), veliki vijun (Cobitis elongata), zlatni vijun (Sabanejewia balcanica), potočna mrena (Barbus balcanicus), plotica (Rutilus virgo), bjeloperajna krkuša (Romanogobio vladykovi), Keslerova krkuša (Romaogobio kessleri) i dr. Na širem području obuhvata zahvata od vrsta zmija prisutne su: riđovka (Vipera berus), bjelouška (Natrix natrix), smukulja (Coronella austriaca) te bjelica (Zamenis longissimus). Od vrsta guštera susreće se sljepić (Anguis fragiliste) i obični zelembać (Lacerta viridis) koji je široko rasprostranjen cijelom kontinentalno‐gorskom regijom. Uz vodu i na vlažnim mjestima obitavaju barska kornjača (Emys orbicularis), različite vrste žaba među kojima su najzastupljenije crveni mukač (Bombina bombina) i žuti mukač (Bombina variegata),. Zaštićene vrste Sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (''Narodne novine'', br. 144/13), a temeljem literaturnih podataka (Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, 2004. i Crvene knjige ugroženih vrsta RH), na širem području zahvata (3 km) evidentirano je 75 strogo zaštićenih vrsta.

Tablica 20. Popis zaštićenih vrsta evidentiranih na širem području zahvata s navedenim stupnjem zaštite i kategorijom ugroženosti

Vrsta ‐ znanstveni naziv Vrsta ‐ hrvatski naziv Stupanj zaštite* Kategorija ugroženosti**

Papratnjače Marsilea quadrifolia L. četverolisna raznorotka SZ EN Mekušci Unio crassus obična lisanka SZ ‐ Kukci Graphoderus bilineatus dvoprugasti kozlac SZ ‐ Lucanus cervus jelenak Z ‐ Cerambyx credo hrastova strizibuba ‐ ‐ Ophiogomphus cecilia rogati regoč SZ VU Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac SZ NT Hypodrias maturna mala svibanjska riđa SZ ‐ Eupydryas aurinia močvarna riđa SZ NT Euplagia quadripunctaria danja medonjica SZ ‐ Rakovi Austropotamobius torrentium potočni rak SZ VU Kružnouste Eudontomyzon vladykovi dunavska paklara SZ NT Eudontomyzon mariae ukrajinska paklara SZ NT Ribe Hucho hucho mladica ‐ EN Cottus gobio peš SZ VU Cobitis elongata veliki vijun SZ VU Sabanejewia balcanica zlatni vijun SZ VU Alburnus sarmaticus velika pliska SZ VU Romanogobio vladykovi bjeloperajna krkuša SZ DD Barbus balcanicus potočna mrena ‐ VU Aspius aspius bolen ‐ VU


Zingel streber mali vretenac SZ VU Zingel zingel veliki vretenac SZ VU Romanogobio kesslerii keslerova krkuša SZ NT Romanogobio uranoscopus tankorepa krkuša SZ NT Rutilus pigus plotica ‐ NT Vodozemci Triturus dobrogicus veliki panonski vodenjak SZ NT Triturus carnifex veliki vodenjak SZ ‐ Bombina bombina crveni mukač SZ NT Bombina variegata žuti mukač SZ LC Gmazovi Emys orbicularis barska kornjača SZ NT Vipera berus riđovka Z NT Ptice Alcedo atthis vodomar SZ GP NT Aquila pomarina orao kliktaš SZ GP EN Ciconia ciconia roda SZ GP LC Ciconia nigra crna roda SZ GP VU Circus cyaneus eja strnjarica SZ PP LC; ZP LC Crex crex kosac SZ VU GP Columba oenas golub dupljaš SZ GP VU Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić SZ GP LC Dryocopus martius crna žuna SZ GP LC Ficedula albicollis bjelovrata muharica SZ GP LC Haliaeetus albicilla štekavac SZ GP VU Lanius collurio rusi svračak SZ GP LC Lanius minor sivi svračak SZ GP LC Pernis apivorus škanjac osaš SZ GP NT Picus canus siva žuna SZ GP LC Strix uralensis jastrebača SZ GP NT Sylvia nisoria pjegava grmuša SZ GP LC Sisavci Lutra lutra vidra SZ DD Neomys anomalus močvarna rovka Z NT Rhinolophus ferrumeguinum veliki potkovnjak SZ NT Myotis emarginatus riđi šišmiš SZ NT Plecotus austriacus sivi dugoušan SZ EN Miniopterus schreibersii dugokrili pršnjak SZ EN Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš SZ VU Sciurus vulgaris vjeverica Z NT Micromys minutus patuljasti miš ‐ NT Muscardinus avellanarius puh orašar SZ NT Lepus europaeus zec Z NT Glis glis sivi puh ‐ LC Castor fiber dabar SZ ‐

*SZ – strogo zaštićena vrsta, Z – zaštićena vrsta **RE – regionalno izumrla, CR – kritično ugrožena, EN – ugrožena, NT – gotovo ugrožena, VU – osjetljiva, LC – najmanje zabrinjavajuća, DD – nedovoljno podataka, GP‐ gnijezdeća populacija, PP – preletnička populacija, ZP‐zimujuća populacija

2.6.4. Ekološka mreža Natura 2000

Temeljem Uredbe o ekološkoj mreži („Narodne novine“, br. 124/13) ekološkom mrežom smatraju se područja Natura 2000 sa sustavom ekološki značajnih područja i s ciljevima očuvanja. Područje obuhvata ne nalazi se na području Natura 2000, no sjeverni dio obuhvata, naročito na području naselja Pešćenica, nalazi se na rubu područja očuvanja značajnom za ptice (POP): HR1000003, Turopolje te na području očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS): HR2000415 Odransko polje.


Na južnom dijelu općine Lekenik je slična situacija. Sam zahvat vodoopsrbe i odvodnje rubno dodiruje područje značajno za vrste i stanišne tipove (POVS): HR2000642 Kupa, no u isto ne ulazi. Lokacija UPOV je od područja HR2000642 Kupa udaljena oko 400 m, tako da će se na navedenom području Natura 2000 izgraditi samo dio ispusnog voda pročišćenih voda, te ispusna građevina na samoj Kupi. Sjeveroistočno se nalazi još jedno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) ekološke mreže Natura 2000: HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice, udaljeno oko 3,5 km od granice općine Lekenik. Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže obuhvaćaju vrste i stanišne tipove prikazane niže u tablici.

Tablica 21. Šifra, naziv područja i ciljevi očuvanja ekološke mreže u široj okolici obuhvata zahvata

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE (NATURA 2000)

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

Šifra i naziv područja zaštite Ciljevi očuvanja

divlje vrste stanišni tipovi (natura kod)

HR2000415 Odransko polje

četverolisna raznorotkaMarsilea quadrifoliakiseličin vatreni plavac Lycaena dispar močvarna riđa Eupydryas aurinia dvoprugasti kozak Graphoderus bilineatus jelenak Lucanus cervus hrastova strizibuba Cerambyx cerdo veliki vodenjak Triturus carnifex crveni mukač Bombina bombina žuti mukač Bombina variegata barska kornjača Emys orbicularis širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus riđi šišmiš Myotis emarginatus veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum dabar Castor fiber vidra Lutra lutra veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus

6510 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis) 3130 Amfibijska staništa Isoeto‐Nanojuncetea 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 9160 Subatlanske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo‐grabove šume Carpinion betuli 91E0* Aluvijalne šume (Alno‐Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

HR2000642 Kupa

kiseličin vatreni plavac Lycaena disparobična lisanka Union crassus potočni rak Austropotamobius torrentium mladica Hucho hucho bolen Aspius aspius mali vretenac Zingel streber peš Cottus gobio dabar Castor fiber vidra Lutra lutra dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi veliki vijun Cobitis elongata zlatni vijun Sabanejewia balcanica potočna mrena Barbus balcanicus velika pliska Alburnus sarmaticus bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi gavčica Rhodeus amarus plotica Rutilus virgo Keslerova krkuša Romanogobio kessleri tankorepa krkuša Romanogobio uranoscopus mala svibanjska riđa Hypodryas maturna danja medonjica Euplagia quadripunctaria

8210 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom 6430 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume(Convulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis) 91E0* Aluvijalne šume (Alno‐Padion, Alnion incanae, Salicion albae) 7220* Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati 3260 Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho‐Batrachion

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

obična lisanka Unio crassusrogati regoč Opiogomphus cecilia bolen Aspius aspius prugasti balavac Gymnocephalus schraetser veliki vretenac Zingel zingel mali vretenac Zingel streber dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi

3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3270 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. 91E0* Aluvijalne šume (Alno ‐ Padion, Alnion incanae, Salicion albae)


veliki vijun Cobitis elongata)vijun Cobitis elongatoides bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi plotica Rutilus virgo

Područja očuvanja značajna za ptice (POP)

HR1000003 Turopolje

Gnjezdarice: vodomar Alcedo atthis, orao kliktaš Aquila pomarina, roda Ciconia ciconia, crna roda Ciconia nigra, kosac Crex crex, crvenoglavi djetlić Dendrocopos medius, crna žuna Dryocopus martius, bjelovrata muharica Ficedula albicollis, štekavac Haliaeetus albicilla, rusi svračak Lanius collurio, sivi svračak Lanius minor, škanjac osaš Pernis apivorus, siva žuna Picus canus, jastrebača Strix uralensis, pjegava grmuša Sylvia nisoria

Zimovalice: eja strnjarica Circus cyaneus

Slika 26. Prikaz udaljenosti područja Natura 2000 od obuhvata zahvata (Izvor: DZZP)


2.7. Kulturno – povijesna baština

Kulturno‐povijesna baština na prostoru općine Lekenik zastupljena je s brojnim kulturnim dobrima. Prema PPU Općine Lekenik na području općine su evidentirana su povijesna nepokretna dobra:

- Arheološki lokaliteti - Dijelovi seoskih naselja - Sakralne građevine - Civilne građevine - Tradicijski sklopovi/građevine - Memorijalni spomenici

Popis registriranih nepokretnih kulturnih dobara na području općine Lekenik prikazan je niže u tablici, a na slici je izvadak iz kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora Prostornog plana uređenja Općine Lekenik.

Tablica 22. Popis registriranih nepokretnih kulturnih dobara na području Općine Lekenik

Naselje Oznaka dobra

Naziv Klasifikacija Vrsta kulturnog dobra

Brkiševina Z‐3203 Kapela sv. Marije na groblju Sakralna graditeljska baština Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno

Cerje Letovaničko

Z‐816 Kapela sv. Josipa Sakralna graditeljska baština Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno

Dužica P‐4926 Arheološko nalazište Dužica‐Čep Arheološka baština Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno

Letovanić Z‐2118 Kapela sv. Fabijana i Sebastijana Sakralna graditeljska baština Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno

Letovanić Z‐3386 Sedam tradicijskih okućnica Kulturno‐povijesna cjelina Nepokretno kulturno dobro‐kulturno‐povijesna cjelina

Letovanić Z‐6276 Tradicijska kuća, Letovanić 83 Profana graditeljska baština Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno

Pešćenica Z‐3035 Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije

Sakralna graditeljska baština Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno

Pešćenica P‐4508 Tradicijska kuća u Pešćenici, Zagrebačka 111

Profana graditeljska baština Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno

Poljana Lekenička

Z‐2117 Kapela sv. Duha i sv. Florijana Sakralna graditeljska baština Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno

Stari Brod Z‐2119 Kapela sv. Martina Sakralna graditeljska baština Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno

Stari Brod Z‐5209 Tradicijska drvena kuća, Stari Brod 45 Profana graditeljska baština Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno

Stari Brod Z‐5493 Tradicijska kuća, Stari Brod 16 Profana graditeljska baština Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno

Šišinec Z‐818 Crkva sv. Marte Djevice Sakralna graditeljska baština Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno

Šišinec Z‐4404 Kompleks crkve sv. Marte i župnog dvora

Sakralno‐profana graditeljska baština

Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno

Žažina Z‐5674 Crkva sv. Nikole i sv. Vida u Žažini Sakralna graditeljska baština Nepokretno kulturno dobro‐pojedinačno


Slika 27. Izvadak iz Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Lekenik, kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštita

prostora


2.8. Meteorološki i klimatološki podaci

Na području Sisačko‐moslavačke županije te time i općine Lekenik vlada tip umjerene kontinentalne klime, a prema Köppenovoj klasifikaciji nosi oznaku Cfwbx tople umjerene kišne klime. Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji pripada humidnom podneblju. Srednja temperatura zraka za najtopliji mjesec (srpanj) u posavskom dijelu županije iznosi oko 21oC, a u brdskim krajevima oko 20oC. Ukupna prosječna količina padalina na području županije iznosi 891 mm. Prosječno godišnje trajanje sijanja sunca (insolacija) u županiji iznosi od 1800 do 2000 sati. Prosječni broj oblačnih dana u Sisku iznosi 130,5 dana, a godišnji srednja broja vedrih dana iznosi 61,7. Prema podacima iz Prostornog plana Sisačko‐moslavačke županije, srednja godišnja razdioba (podaci meteorološke postaje Sisak) su sljedeći: najučestaliji smjerovi vjetra su iz pravca sjeveroistoka (15,4%) i sjevera (13,0%), zatim iz smjera zapada (11,7%), jugoistoka (11,6%), jugozapada (11,3%), istoka (9,5%), sjeverozapada (9,4%) i juga (4,5%), a bez vjetra je 13,6%. Klimatske promjene Opažanja klimatskih promjena u Hrvatskoj provodi Državni hidrometeorološki zavod. Klimatske promjene u Hrvatskoj u razdoblju 1961.‐2010. analizirane su pomoću trendova godišnjih i sezonskih srednjih, srednjih minimalnih i srednjih maksimalnih temperature zraka i indeksa temperaturnih ekstrema, zatim godišnjih i sezonskih količina oborine i oborinskih indeksa kao i sušnih i kišnih razdoblja. Temperatura zraka. Tijekom 50‐godišnjeg razdoblja (1961.‐2010.) trendovi srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne temperature zraka pokazuju zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj. Trendovi godišnje temperature zraka su pozitivni i signifikantni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Najvećim promjenama bila je izložena maksimalna temperatura zraka s najvećom učestalošću trendova u klasi 0,3‐0,4oC na 10 godina, dok su trendovi srednje i srednje minimalne temperature zraka bile najčešće između 0,2 i 0,3oC.

Slika 28. Dekadni trendovi (

oC/10god) srednje (t), srednje minimalne (tmin) i srednje maksimalne (tmax) temperature zraka za godinu u

razdoblju 1961.‐2010. Krugovi označavaju pozitivne trendove, trokuti negativne, dok popunjeni znakovi označavaju statistički značajan trend. Četiri veličine znakova su proporcionalne promjeni temperature u

oC na desetljeće.


Oborina. Trendovi godišnjih i sezonskih količina oborine daju opći pregled vremenskih promjena količine oborine u cijeloj zemlji. Tijekom nedavnog 50‐godišnjeg razdoblja (1961.‐2010. godina), godišnje količine oborine (R) pokazuju prevladavajuće nesignifikantne trendove, koji su pozitivni u istočnim ravničarskim krajevima i negativni u ostalim područjima Hrvatske. Statističko značajno smanjenje (puni simbol) utvrđeno je na postajama u planinskom području Gorskog kotara i u Istri i na južnom priobalju. Izraženo na desetljeće kao postotak odgovarajućih prosječnih vrijednosti, ta smanjenja kreću se između ‐7% i ‐2%.

Slika 29. Dekadni trend (%/10god) godišnje količine oborine (R, godina) u razdoblju 1061.‐2010. Krugovi označavaju pozitivne trendove, trokuti negativne, dok popunjeni znakovi označavaju statistički značajan trend. Četiri veličine znakova su proporcionalne relativnim

vrijednostima promjena na desetljeće u odnosu na odgovarajući srednjak iz razdoblja 1961‐1990: <5%, 5‐10%, 10‐15% i >15%.

Sušna i kišna razdoblja. Vremenske promjene sušnih i kišnih razdoblja u Republici Hrvatskoj prikazane su pomoću godišnjeg i sezonskog trenda njihovih maksimalnih trajanja. Sušno (kišno) razdoblje je definirano kao uzastopni slijed dana s dnevnom količinom oborine manjom (većom) od određenog praga: 1 mm i 10 mm. Te kategorije su označene s CDD1 i CDD10 za sušna razdoblja odnosno s CWD1 i CWD10 za kišna razdoblja. Godišnje duljine sušnih razdoblja prve kategorije (CDD1) pokazuju tendenciju smanjenja u južnom dijelu kontinentalne Hrvatske i na sjevernom Jadranu, te statistički porast na južnom Jadranu. S druge strane, sušna razdoblja kategorije CDD10 imaju tendenciju povećanja duž Jadrana i u gorju, a smanjenja u unutrašnjosti, osobito u u istočnoj Slavoniji. Za razliku od sušnih dana, kišna razdoblja ne pokazuju prostornu konzistentnost trenda niti u jednoj sezoni. Scenariji klimatskih promjena Za područje Republike Hrvatske Državni hidrometeorološki zavod izradio je simulacije budućih klimatskih promjena za dva osnovna meterološka parametra: temperaturu na visini od 2 m (T2m) i oborinu, koristeći se sa dva klimatska modela: DHMZ RegCM i ENSEMBLES (Branković i sur., 2013.). Klimatske promjene za T2m i oborinu u DHMZ RegCM simulacijama analizirane su iz razlika sezonskih srednjaka dobivenih iz dva razdoblja: klima 20. stoljeća (“sadašnja“ klima) definirana je za razdoblje 1961. – 1990. (oznaka P0). P0 predstavlja standardno 30 ‐ godišnje klimatsko razdoblje prema naputcima Svjetske meteorološke organizacije (WMO). Promjene klime promatrane su za (neposredno) buduće razdoblje 2011. – 2040. (P1). Obje klime, sadašnja i buduća, izračunate su usrednjavanjem tri člana RegCM ansambla koji se međusobno razlikuju


u početnim uvjetima dobivenim iz globalnog modela ECHAM5/MPI‐OM. U ENSEMBLES simulacijama “sadašnja” klima (P0) također je definirana za razdoblje 1961. – 1990. u kojem su regionalni klimatski modeli forsirani s globalnim klimatskim modelima i mjerenim koncentracijama plinova staklenika. Za buduću klimu (21. stoljeće) rezultati simulacija podijeljeni su u tri razdoblja: 2011.‐2040. (P1; dakle isto kao i za DHMZ RegCM simulacije), 2041.‐2070. (P2), te 2071.‐2099. (P3). Promjena klime u tri buduća razdoblja izračunata je kao razlike 30 ‐ godišnjih srednjaka P1‐P0, P2‐P0 i P3‐P0, promatraju se razlike između srednjaka skupa svih modela, u svakom razdoblju se klimatološka polja usrednjavaju po svim modelima, a zatim se analizira razlika između razdoblja. U ENSEMBLES projektu u razdobljima P2 i P3 na raspolaganju je bio manji broj simulacija (modela) nego za P1, tako da pripadni srednjaci za P0 sadržavaju samo one modele koji uključuju razdoblja P2 i P3. I za DHMZ RegCM i za ENSEMBLES modele, analiza je prikazana i diskutirana za četiri klimatološke sezone: zima (prosinac, siječanj, veljača; DJF), proljeće (ožujak, travanj, svibanj; MAM), ljeto (lipanj, srpanj, kolovoz; JJA) i jesen (rujan, listopad, studeni; SON).

Slika 30. Srednjak ansambla temperature na 2 m (T2m), P1 minus P0: a) zima, b) proljeće, c) ljeto, d) jesen. Izolinije svaka 0.2 °C (Izvor:

Branković i sur., 2013.)

Temperatura zraka na 2 m (T2m)

DHMZ RegCM simulacije

DHMZ RegCM simulacije su pokazale da će sezonski osrednjena temperatura zraka T2m na području Europe u razdoblju P0 porasti u rasponu između 0,2°C i 2°C. Za područje Hrvatske najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi temperatura mogla porasti do oko 0,8°C u Slavoniji, 0,8°C ‐ 1°C u središnjoj Hrvatskoj, u Istri i duž unutrašnjeg dijela jadranske obale, te na srednjem i južnom Jadranu. Najveća promjena, oko 1°C, očekuje


se na obali i otocima sjevernog Jadrana. U jesen očekivana promjena temperature zraka iznosi oko 0,8°C, a zimi i u proljeće 0,2°C – 0,4°C. Promjene amplituda ekstremnih temperatura zraka na 2 m u budućoj klimi bit će izraženije u odnosu na promjenu srednjih sezonskih temperatura zraka. Tako zimske minimalne temperature zraka u većem dijelu Hrvatske mogle bi porasti do oko 0,5°C, a samo na području dalmatinskog zaleđa porast bi mogao biti nešto blaži. Ljetne maksimalne temperature zraka porast će oko 0,8°C u unutrašnjosti, te nešto više od 1°C duž jadranske obale.

Slika 31. Srednjak ansambla a) minimalne T2m zimi i b) maksimalne T2m ljeti, P1 minus P0. Izolinije svaka 0.2 °C. (Izvor: Branković i sur.,

2013.)

ENSEMBLES simulacije

Na području Hrvatske simulacije ENSEMBLES modela za prvo 30 ‐ godišnje razdoblje (P1) ukazuju na porast T2m u svim sezonama, uglavnom između 1°C i 1,5°C. Nešto veći porast, između 1,5°C i 2°C, je moguć u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj zimi te u središnjoj i južnoj Dalmaciji tijekom ljeta. Na srednjoj mjesečnoj vremenskoj skali moguć je pad temperature do – 0,5°C i to prvenstveno kao posljedica unutarnje varijabilnosti klimatskog sustava.


Slika 32. Razlika srednjaka skupa u T2m između perioda P1 i P0: a) zima (DJF), b) proljeće (MAM), c) ljeto (JJA) i d) jesen (SON). Mjerene jedinice su °C. U svim točkama dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa svih modela. (Izvor: Branković i sur.,

2013.)

Za razdoblje oko sredine 21. stoljeća (P2) projiciran je porast temperature između 2,5°C i 3°C u kontinentalnoj Hrvatskoj te nešto blaži porast u obalnom području tijekom zime. Ljeti je porast u središnjoj i južnoj Dalmaciji između 3°C i 3,5°C, te nešto blaži porast između 2,5°C i 3°C u ostalim dijelovima Hrvatske. Najveće razlike u porastu T2m između globalnog i regionalnog modela nalazimo u ljetnoj sezoni kad globalni model daje izraženiji porast T2m (preko 3,5°C) iznad sjevernog Jadrana, a manji porast T2m iznad srednjeg i južnog dijela. Projekcije za kraj 21. stoljeća (razdoblje P3) upućuju na mogući izrazito visok porast T2m te na veće razlike u proljeće i jesen u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. stoljeća. U kontinentalnoj Hrvatskoj zimi projicirani porast T2m je od 3,5°C do 4°C te nešto blaži porast u obalnom području ‐ između 3°C i 3,5°C. Ljetni, vrlo izražen, projicirani porast T2m u južnoj i središnjoj Dalmaciji iznosi između 4,5°C i 5°C, a u ostalim dijelovima Hrvatske između 4°C i 4,5°C.


Slika 33. Razlika srednjaka skupa u T2m: zima (DJF) a) P2‐P0 i b) P3‐P0 te ljeto (JJA) c) P2‐P0 i d) P3‐P0. Mjerene jedinice su °C. U svim

točkama dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa svih modela. (Izvor: Branković i sur., 2013.)

Oborina

DHMZ RegCM simulacije

DHMZ RegCM simulacije su pokazale da su najveće promjene u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (razdoblje P1) projicirane za jesen, kada se u većem dijelu Hrvatske može očekivati smanjenje oborine uglavnom između 2% i 8%. Međutim, na području Slavonije oborina će se povećati između 2% i 12%, a na krajnjem istoku predviđeno povećanje iznosi i više od 12% i statistički je značajno. U ostalim sezonama model je projicirao povećanje oborine (2% ‐ 8%) osim u proljeće na Jadranu, gdje se na području Istre i Kvarnera te srednjeg Jadrana može očekivati smanjenje oborine od 2% do 10%. Ove promjene, osobito zimi i u ljeto, nisu prostorno rasprostranjene i manjeg su iznosa nego u jesen te nisu statistički značajne. Smanjenje oborine na Jadranu u jesen i proljeće odražava se na promjene oborine na godišnjoj razini – na dijelovima sjevernog i srednjeg Jadrana u bližoj budućnosti može se očekivati 2% ‐ 4% manje oborine. U istočnom dijelu kontinentalne Hrvatske model daje povećanje godišnje količine oborine između 2% i 6% koje je u istočnoj Slavoniji statistički značajno.


Slika 34. Promjena sezonske (a ‐ d) i godišnje količine oborine (e) u bližoj budućnosti (2011 ‐ 2040; razdoblje P1) u odnosu na referentno razdoblje (1961 ‐ 1990; P0). Promjene su izražene u postocima količina oborine u referentnom razdoblju. Statistički značajne promjene na

95% razini povjerenja označene su crvenom krivuljom (Izvor: Branković i sur., 2013.)

ENSEMBLES simulacije

U prvom dijelu 21. stoljeća, projicirani porast količine oborine zimi iznosi između 5% i 15% u dijelovima sjeverozapadne Hrvatske te na Kvarneru. Za ljeto u istom periodu projicirano je smanjenje količine oborine u velikom dijelu dalmatinskog zaleđa i gorske Hrvatske u iznosu od ‐5% do ‐15%. Smanjenje oborine u istom iznosu projicirano je za južnu Hrvatsku tijekom proljeća, dok su tijekom jeseni sve projicirane promjene unutar intervala ‐5% i +5%. U obalnim i otočnim lokacijama projicirani signal klimatskih promjena je prostorno i vremenski vrlo promjenjiv i rijetko statistički značajan na srednjoj mjesečnoj razini.


Slika 35. Relativna razlika srednjaka skupa za ukupnu količinu oborine R između razdoblja P1 i P0: a) zima (DJF), b) proljeće (MAM), c) ljeto (JJA) i d) jesen (SON). Mjerene jedinice su %. S oznakom + su označene točke u kojima dvije trećine modela daje isti predznak promjene

kao srednjak skupa svih modela te je relativna razlika srednjaka skupa izvan intervala ±5%. (Izvor: Branković i sur., 2013.)

Za razdoblje oko sredine 21. stoljeća (P2) projicirane su umjerene promjene oborine za znatno veći dio Hrvatske u odnosu na prvo 30‐godišnje razdoblje, osobito za zimu i ljeto. Projicirani zimski porast količine oborine između 5% i 15% očekuje se na cijelom području kontinentalne Hrvatske te duž Jadranske obale. Osjetnije smanjenje oborine, između ‐15% i ‐25%, očekuje se tijekom ljeta gotovo na cijelom području Hrvatske s izuzetkom krajnjeg sjevera i zapada gdje bi smanjenje bilo između ‐5% i ‐15 %. U proljeće je projicirano smanjenje oborine u čitavom obalnom području i zaleđu između ‐15% i ‐5 % , dok je za jesen projiciran porast oborine od 5% do 15% u praktički cijeloj središnjoj i istočnoj nizinskoj Hrvatskoj. Iako na srednjoj mjesečnoj razini lokalno može i dalje biti prisutna zamjetna promjenjivost u projiciranom signalu klimatskih promjena sve navedene promjene su velikom većinom prisutne u barem dvije trećine modela. I u zadnjem 30‐godišnjem razdoblju 21. stoljeća (P3) promjene u sezonskim količinama oborine zahvaćaju veće dijelove Hrvatske. Kao i u P2, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15% na cijelom području Hrvatske osim na krajnjem jugu. Projekcije za ljeto u razdoblju P3, ukazuju na veće smanjenje oborine nego u P2. Tako, u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj i Istri projicirano smanjenje oborine bilo bi od ‐15% do ‐25%, a u gorskoj Hrvatskoj te u većem dijelu Primorja i zaleđa između ‐25% do ‐35%.


Slika 36. Relativna razlika srednjaka skupa za ukupnu količinu oborine R: klimatološka zima (DJF) a) P2 ‐P0 i b) P3 ‐ P0 te ljeto (JJA) c) P2 ‐ P0 i d) P3 ‐ P0. Mjerene jedinice su %. S oznakom + su označene točke u kojima dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao

srednjak skupa te je relativna razlika srednjaka skupa izvan intervala ±5%. (Izvor: Branković i sur., 2013.)


3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE

OKOLIŠA

3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata

3.1.1. Utjecaj na kvalitetu zraka

Pojava onečišćenja atmosfere prašenjem tijekom izvođenja građevinskih radova poglavito vezano za provedbu zemljanih radova biti će lokalnog i povremenog karaktera. Tijekom izgradnje, dolaziti će do pojave prašenja uslijed kretanja vozila i građevinske mehanizacije, a što je vezano za radove iskopa, ravnanja zemljišta, prijevoza iskopanog zemljišta i dr. Osim navedenog, uslijed prometovanja teretnih vozila te rada građevinskih strojeva tijekom iskopa zemljišta te izgradnje objekata sustava odvodnje, zrak na i u neposrednoj blizini okoliša lokacije izvođenja radova se u određenoj mjeri onečišćuje lebdećim česticama, te ispušnim plinovima kao produktima sagorijevanja pogonskog goriva (dizela). Takve emisije su fugitivnog tipa i ograničene na uže područje te radni dio dana. Sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14) i odredbama Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12), propisane su granične vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi i kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom), u čl 7., odnosno u Prilogu 1. Uredbe. Otpadne vode koje ulaze u kanalizacijski sustav sadrže tvari neugodnog mirisa. U slučaju da u sustavu odvodnje dođe do anaerobne razgradnje organske tvari, mogu nastati i nove tvari neugodnog mirisa kao posljedica bakterijske biološke razgradnje. Na taj proces utječu i drugi čimbenici poput sadržaja sumpornih spojeva, temperature i pH vrijednosti. Plinovite tvari koje imaju neugodan miris (amonijak, sumporovodik, merkaptani, amini, organski sulfidi, indol i dr.) mogu nastati na dijelovima kanalizacijskog sustava, odnosno crpnih stanica otpadne vode, te u okviru uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Navedene tvari nisu opasne po zdravlje u koncentracijama koje se mogu pojaviti u neposrednom okruženju objekata odvodnje i UPOV, te se vezano za utjecaj na kvalitetu zraka njihov utjecaj ocjenjuje kao dodijavanje mirisom što utječe na kvalitetu življenja ljudi. Kao potencijalni izvor neugodnih mirisa mogu se istaknuti slijedeći dijelovi uređaja: gruba/fina rešetka, spremnik i rešetka septika, pjeskolov/mastolov, kompaktor krutog otpada i linija za obradu mulja. Bilo koji dio UPOV gdje može doći do anaerobne razgradnje potencijalni je izvor neugodnih mirisa. Cjelovita mehanička obrada izgrađena je u zatvorenom objektu koji je opremljen ventilacijskom sustavom, te s uređajem za biološko pročišćavanje zraka prije ispuštanja u okoliš. Na identični način je potrebno izvesti objekt linije za obradu mulja, također s ventilacijskim sustavom i spajanjem na uređaj za biološko pročišćavanje zraka prije ispuštanja u okoliš. Crpne stanice na liniji odvodnje treba izvesti podzemno i opremiti ih filterima s aktivnim ugljenom.


Parametri kojima se opisuje miris su koncentracija mirisa, intenzitet mirisa, karakter mirisa i hedonistički ton. Koncentracija mirisa je količina mirisa u jedinici volumena. Ako je riječ samo o jednom spoju mirisa, koncentracija se izražava u masi spoja po jediničnom volumenu zraka

(mg/m3 ili g/m3). Kada je riječ o smjesi tvari, koncentraciju je adekvatnije izraziti u jedinici ouE/m

3 (europska standardna jedinica po prostornom metru). U skladu sa Europskim standardom dinamičke olfaktrometrije jedinica mirisa govori koliko puta neki miris treba razrijediti da ga 50% ispitanika može osjetiti. Koncentracija od 1 ouE/m

3 je prag osjeta mirisa, 5 ouE/m

3 odgovara vrlo slabom mirisu, a pri koncentraciji od 10 ouE/m3 miris je moguće jasno

razaznati. Hedonistički ton opisuje u kojoj je mjeri miris neugodan. Granične vrijednosti obzirom na kvalitetu življenja odnosno „granične vrijednosti dodijavanja mirisom“ prikazane su u nastavku. Navedene GV odgovaraju pragovima detekcije mirisa tih kemijskih spojeva.

Tablica 23. Granične vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom) prema Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)

Onečišćujuća tvar Vrijeme usrednjavanja

Graničnavrijednost (GV)

Učestalost dozvoljenih prekoračenja

Sumporovodik (H2S) 1 sat 7 µg/m3 GV ne smije biti prekoračena više od 24 puta tijekom kalendarske godine

24 sata 5 µg/m3 GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom kalendarske godine

Merkaptani 24 sata 3 µg/m3 GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom kalendarske godine

Amonijak (NH3) 24 sata 100 µg/m3

GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom kalendarske godineMetanal (formaldehid)

24 sata 30 µg/m3 –

Lokacija UPOV je obzirom na pojavu neugodnih mirisa smještena povoljno, na udaljenosti od naseljenih objekata koja je veća od 400 m, tako da je minimalna mogućnost širenja neugodnih mirisa do naselja. U blizini UPOV se nalazi jedino lokalno groblje. Nepovoljna meteorološka situacija vezana uz dodijavanje mirisa je stanje "tišine", odnosno period kada nema vjetra, pri čemu se neugodni mirisi slabo razrjeđuju. Praktično cijelo područje oko uređaja je izloženo. Najproblematičniji parametar vezano uz pojavu neugodnih mirisa jest sumporovodik, stoga je najbolje isti uzeti kao mjerilo razine neugodnih mirisa, odnosno kao mjerilo dodijavanja. Usvaja se pretpostavka da će svi ostali parametri biti ispod granice detekcije, ukoliko koncentracija sumporovodika bude ispod granice detekcije. Prilikom puštanja u rad UPOV, potrebno je na granici parcele na kojoj je smješten UPOV tijekom pune funkcije UPOV provesti mjerenje mjerodavnih parametara navedenih u točki D Priloga 1. Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12). U slučaju da izmjerene vrijednosti budu veće od propisanih GV potrebno je ugraditi i dodatne uređaje za obradu zraka nakon čega je potrebno ponovo ponoviti mjerenje koncentracija kako bi se utvrdilo da su iste ispod GV.


3.1.2. Utjecaj klimatskih promjena

Prema Šestom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (DHMZ, 2013.) dati su podaci o klimi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1961.‐2010. godine na temelju podataka 11 meteoroloških postaja s područja Hrvatske (Osijek, Varaždin, Zagreb‐Grič, Ogulin, Gospić, Knin, Rijeka, Zadar, Split‐Marjan, Dubrovnik i Hvar). Analizirano je 5 dekadnih razdoblje, počevši od 1961.‐1970., pa sve do 2001.‐2010. godine, gdje su razmatrane dnevne minimalne i maksimalne temperature zraka i dnevne količine oborina. U nastavku su opisani glavni trendovi u dvadesetom stoljeću:

Temperatura zraka ‐ sve meteorološke postaje zabilježile su porast prosječne temperature koji je bio osobito izražen tijekom posljednjih dvadeset godina, a porast srednje temperature zraka je za 1oC veću u odnosu na razdoblje 1961.‐1990.g.

Oborina ‐ na svim postajama zabilježen je padajući trend, te porast broja sušnih dana u odnosu na smanjeni broj vlažnih dana. Porastao je i broj uzastopnih sušnih dana.

3.1.2.1. Klimatska ranjivost projekta

Prema Smjernicama Europske komisije (Non‐paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient) ključni elementi za određivanje klimatske ranjivosti zahvata i procjenu rizika su analiza osjetljivosti (modul 1) na određene klimatske promjene i procjena izloženosti (modul 2) na trenutne i buduće klimatske promjene, analiza ranjivosti (modul 3), te procjena rizika (modul 4). Modul 1 ‐ Analiza osjetljivosti zahvata (S‐sensitivity) Osjetljivost projekta na ključne klimatske promjene (primarne i sekundarne promjene) procjenjuje se kroz četiri teme:

Postrojenja i procesi na licu mjesta (zahvaćanje vode, pročišćavanje otpadnih voda)

Ulaz (komunalna otpadna voda, el. energija)

Izlaz (kakvoća vode i efluenta, otpad sa sita i pjeskolova/mastolova, biološki mulj)

Transport (vodoopskrbni cjevovodi, cjevovodi odvodnje, crpne stanice, odvoz otpada) Osjetljivost projekta vrednuje se ocjenama:

Osjetljivost Ocjena

Visoka 2

Umjerena 1

Zanemariva 0

U narednoj tablici ocjenjena je osjetljivost projekta (vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Lekenik) na klimatske promjene sukladno Smjernicama.


Tablica 24. Analiza osjetljivosti projekta na klimatske promjene

Osjetljivost

VODOOPSKRBA ODVODNJA

Postrojenja

i procesi

Ulaz

Izlaz

Transport

Postrojenja

i procesi

Ulaz

Izlaz

Transport

Primarni utjecaji

Promjene prosječnih temperatura 1 1 1 0 1 0 0 0

Povećanje ekstremnih temperatura 1 1 1 0 1 0 0 0

Promjene prosječnih oborina 0 2 1 0 0 0 0 0

Povećanje ekstremnih oborina 2 2 1 0 1 1 0 1

Prosječne brzine vjetra 0 0 0 0 0 0 0 0

Maksimalne brzine vjetra 0 0 0 0 0 0 0 0

Vlažnost 0 0 0 0 1 0 0 0

Sunčevo zračenje 0 1 1 0 0 0 0 0

Sekundarni utjecaji

Temperatura vode 0 1 0 0 0 0 0 0

Dostupnost vodnih resursa 0 2 2 0 0 0 0 0

Oluje 0 0 0 0 1 0 0 1

Poplave 1 1 1 0 2 1 1 2

Erozija tla 0 0 0 0 0 0 0 0

Požar 1 0 0 0 1 0 0 0

Nestabilna tla/klizišta 1 0 0 0 1 0 0 1

Kvaliteta zraka 0 0 0 0 0 0 0 0

Koncentracija topline urbanih središta 0 0 0 0 0 0 0 0

Modul 2 – Procjena izloženosti projekta (E‐exposure) U sljedećoj tablici prikazana je sadašnja i buduća izloženost projekta kroz klimatske promjene za sadašnje i buduće stanje. Izloženost projekta vrednuje se ocjenama:

Izloženost Ocjena

Visoka 3

Umjerena 2

Zanemariva 1

Tablica 25. Analiza izloženosti projekta klimatskim promjenama

Osjetljivost Izloženost (postojeće stanje) Ocjena Izloženost (buduće stanje) Ocjena

Primarni utjecaji

Promjene prosječnih temperatura

Na području SMŽ kao i općine Lekenik vlada umjereno topla vlažna klima s toplim ljetima. Trendovi srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne temperature u periodu 1961.‐2010.g. pokazuju zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj. Trendovi su pozitivni i signifikantni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Trend srednje temperature zraka je najčešće bio između 0,2‐0,3

oC.

2

Za područje općine Lekenik odnosno aglomeracije Lekenik, a prema klimatskim projekcijama očekuju se najveće promjene srednje temperature zraka ljeti, kada bi u središnjoj Hrvatskoj temperatura mogla porasti 0,8‐1oC. U jesen očekivana promjena temperature zraka iznosi 0,8oC, a zimi i u proljeće 0,2‐0,4oC.

2

Povećanje ekstremnih temperatura

Do sada nije zabilježeno značajan trend porasta temperaturnih ekstrema. 1

Ne očekuje se porast ekstremnih temperatura, ali su mogući učestaliji toplinski udari. 1


Promjene prosječnih oborina

Trend godišnjih količina oborina u periodu 1961.‐2010. Pokazuju prevladavajuće nesignifikantne trendove, koji su pozitivni u ravničarskim krajevima i negativni u ostalim područjima Hrvatske. Ljetna oborina ima jasno istaknut negativni trend u cijeloj Hrvatskoj s relativnim promjenama između ‐11% i ‐6% na desetljeće. Tijekom zime trendovi oborine nisu značajni i kreću se između ‐11% i 8%. Negativni su u južnim i istočnim krajevima i Istri, a u preostalim dijelovima zemlje su mješovitog predznaka. U jesen su trendovi slabi i miješanog predznaka, osim u istočnom nizinskom području sa značajnim trendom porasta oborine (8‐11%). U proljeće rezultati ne pokazuju signal u južnom i istočnom dijelu zemlje, dok je negativan trend prisutan u preostalom području.

2

Prema klimatskim projekcijama, u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (2011.‐2040.) može se za jesen očekivati smanjenje oborine, između 2‐8%, u većem dijelu Hrvatske, osim na području Slavonije gdje će se povećati između 2‐12%. U ostalim sezonama, model projicira povećanje oborine (2‐8%) osim u proljeće na Jadranu gdje se očekuje smanjenje oborine (2‐10%). 2

Povećanje ekstremnih oborina

Prema dostupnim podacima nije uočen trend povećanja ekstremnih oborina.

1

Nema dostupnih podataka o povećanju ekstremnih oborina u budućnosti. Prema prognostičkim simulacijama u bližoj budućnosti (2011.‐2040.) uočava se povećanje dnevnog intenziteta i ekstremnih količina oborine.

2

Prosječne brzine vjetra

Nisu zabilježene promjene prosječne brzine vjetra.

1 Ne očekuju se značajne promjene izloženosti lokacije promjenama prosječne brzine vjetra.

1

Maksimalne brzine vjetra

Nije zabilježeno značajnije povećanje maksimalnih brzina vjetra. 1

Ne očekuju se značajne promjene izloženosti područja zahvata promjenama maksimalne brzine vjetra.

1

Vlažnost Nisu zabilježene značajnije oscilacije vlažnosti. 1

Ne očekuje se značajnija promjena izloženosti promjene vlažnosti.

1

Sunčevo zračenje

Sunčevo zračenje izraženije je u ljetnom periodu. 2

Očekuje se porast sunčevog zračenja zbog povećanja broja sunčanih dana.

2

Sekundarni utjecaji

Temperatura vode

Izloženost lokacije nije poznata 1

Porast temperature zraka može pratiti i porast temperature vode.

1

Dostupnost vodnih resursa

Dio aglomeracije se opskrbljuje vodom iz sustava vodom iz javnog sustava vodoopskrbe Velika Gorica (Lekenik, Pešćenica, Donji Vukojevac i Brežane Lekeničke), a ostala naselja aglomeracije se opskrbljuje podzemnom vodom iz vlastitih bunara.

2

Preostali dio aglomeracije Lekenik će biti spojen na vodoopskrbni sustav Petrinja, čime će povećava dostupnost vodnih resursa.

1

Oluje Nema podataka o pojavama olujnog nevremena područja aglomeracije.

1 Nema dostupnih podataka.

1

Poplave Područje aglomeracije je pod rizikom poplava. 3

Zbog procjene povećanja dnevnog intenziteta i ekstremnih količina oborine, moguće je povećanje učestalosti pojave poplava.

3

Erozija tla Nisu zabilježene erozije tla koje bi se mogle povezati s klimatskim promjenama.

1 Ne očekuju se erozije tla koje bi mogle biti povezane s klimatskim promjenama.

1

Požar Nisu zabilježene pojave požara na području aglomeracije.

1 Moguće povećanje učestalosti požara zbog povećanja temperatura zraka

1

Nestabilna tla/klizišta

Topografske značajke ukazuju da navedeni utjecaj nije značajan.

1 Ne očekuje se pojava nestabilnosti tla.

1

Kvaliteta zraka

Kvaliteta zraka na širem području aglomeracije je ispod gornjeg praga procjene za pokazatelje SO2,

PM10, benzen i benz(a)piren, ispod donjeg praga procjene za pokazatelje NO2, Pb, As, Cd, Ni te CO, veće od ciljane vrijednosti za O3 te ispod granične vrijednosti za Hg.

1

Ne očekuje se pogoršanje kvalitete zraka.

1


Modul 3 – Analiza ranjivosti projekta (V‐vulnerability) Ranjivost se računa prema izrazu V = S x E gdje je S osjetljivost, a E izloženost koju klimatski utjecaj na projekt ima. Ranjivost projekta iskazuje se slijedećom matricom klasifikacije:

Osjetljivost (S) Izloženost

(E)

1 2 3

0 0 0 0

1 1 2 3

2 2 4 6

Ocjena ranjivosti projekta uslijed klimatskih promjena temeljem gornje matrice klasifikacije je sljedeća:

0 – zanemariva ranjivost

1‐3 – umjerena ranjivost

4‐6 – visoka ranjivost

Tablica 26. Ranjivost projekta vodoopskrbe uslijed klimatskih promjena

Matrica osjetljivosti

Vodoopskrba

Postojeća

izloženost

Buduća

izloženost

Postojeća ranjivost

Buduća ranjivost

Postrojenja

i procesi

Ulaz

Izlaz

Tran

sport

Postrojenja

i procesi

Ulaz

Izlaz

Tran

sport

Postrojenja

i procesi

Ulaz

Izlaz

Tran

sport

Primarni utjecaji


1 1 1 0 2 2 2 2 2 0 2 2 2 0


1 1 1 0 1 1 1 1 1 0 1 1 1 0


0 2 1 0 2 2 0 4 2 0 0 4 2 0


2 2 1 0 1 2 2 2 1 0 4 4 2 0


0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0


0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

Vlažnost 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

Sunčevo zračenje 0 1 1 0 2 2 0 2 2 0 0 2 2 0

Sekundarni utjecaji

Temperatura vode 0 1 0 0 1 1 0 1 0 0 0 1 0 0


0 2 2 0 2 1 0 6 6 0 0 2 2 0

Oluje 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

Poplave 1 1 1 0 3 3 3 3 3 0 3 3 3 0

Erozija tla 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

Požar 1 0 0 0 1 1 1 0 0 0 1 0 0 0

Nestabilna tla/klizišta 1 0 0 0 1 1 1 0 0 0 1 0 0 0

Kvaliteta zraka 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0


Tablica 27. Ranjivost projekta odvodnje uslijed klimatskih promjena

Matrica osjetljivosti

Odvodnja

Postojeća

izloženost

Buduća

izloženost

Postojeća ranjivost Buduća ranjivost

Postrojenja

i procesi

Ulaz

Izlaz

Tran

sport

Postrojenja

i procesi

Ulaz

Izlaz

Tran

sport

Postrojenja

i procesi

Ulaz

Izlaz

Tran

sport

Primarni utjecaji


1 0 0 0 2 2 2 0 0 0 2 0 0 0


1 0 0 0 1 1 1 0 0 0 1 0 0 0


0 0 0 0 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0


1 1 0 1 1 2 1 1 0 1 2 2 0 2


0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0


0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

Vlažnost 1 0 0 0 1 1 1 0 0 0 1 0 0 0

Sunčevo zračenje 0 0 0 0 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0

Sekundarni utjecaji

Temperatura vode 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0


0 0 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0

Oluje 1 0 0 1 1 1 1 0 0 1 2 0 0 2

Poplave 2 1 1 2 3 3 6 3 3 6 6 3 3 6

Erozija tla 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

Požar 1 0 0 0 1 1 1 0 0 0 1 0 0 0

Nestabilna tla/klizišta 1 0 0 1 1 1 1 0 0 1 1 0 0 1

Kvaliteta zraka 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

Koncentracija topline urbanih središta

0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

Modul 4 – Procjena rizika Procjena rizika proizlazi iz analize ranjivosti sa fokusom na ranjivosti koje su ocjenjene sa umjerenom ili visokom. U usporedbi s analizom izloženosti, procjenom rizika se lakše uočava veza klimatskih promjena s provedbom projekta. Procjena rizika se određuje prema matrici:

Tablica 28. Matrica procjene rizika

Vjerojatnost pojavljivanja

Iznimno mala

Mala Umjerena Velika Iznimno velika

1 2 3 4 5

Posljedice

Neznatne 1 1 2 3 4 5

Male 2 2 4 6 8 10

Umjerene 3 3 6 9 12 15

Velike 4 4 8 12 16 20

Katastrofalne 5 5 10 15 20 25


Tablica 29. Ocjena razine rizika utjecaja klimatskih promjena na zahvat

Oznaka Razina rizika

Ekstremna

Visoka

Umjerena

Niska

Tablica 30. Rezultati procjene rizika sustava vodoopskrbe i odvodnje aglomeracije Lekenik

Vjerojatnost pojave

Iznimno mala

Mala Umjerena Velika Iznimno velika

1 2 3 4 5

Posljedice

Neznatne 1

Male 2

Umjerene 3 X

Velike 4

Katastrofalne 5

Ranjivost 3 Vodoopskrba ‐ Promjene prosječnih oborina

Nivo ranjivosti

Transport 0

Izlaz 2

Ulaz 4

Postrojenja i procesi 0

Opis Promjene prosječnih oborina mogu utjecati na količinu vode za piće u sustavu vodoopskrbe

Rizik Promjena oborinskog režima može dugoročno zahtijevati adaptaciju režima rada izvorišta, načina kontrole vode za piće, te transporta vode kroz sustav. Sustav vodoopskrbe je već opskrbljen sustavom pročišćavanja ultrafiltracijom, tako da nema opasnosti od pogoršanja kakvoće vode za piće.

Vezani utjecaj 9 Temperatura vode

10 Dostupnost vodnih resursa

Rizik od pojave 1 Mogućnost pojave je iznimno mala

Posljedice 3 Potreba za dodatnim ulaganjem u sustav vodoopskrbe

Faktor rizika 3 /25

Mjere smanjenja rizika Sam projekt smanjuje rizik, obzirom da se osigurava bolja dostupnost vodnim resursima.

Ranjivost 4 Vodoopskrba ‐ Promjene ekstremnih oborina

Nivo ranjivosti

Transport 0

Izlaz 2

Ulaz 4


Opis Promjene ekstremnih oborina mogu utjecati na kakvoću i količinu vode za piće u sustavu vodoopskrbe

Rizik Promjena oborinskog režima može dugoročno zahtijevati adaptaciju režima rada izvorišta, načina kontrole vode za piće, transporta vode kroz sustav, regulaciju slivnih voda i dr. Sustav vodoopskrbe je već opskrbljen sustavom pročišćavanja ultrafiltracijom, tako da nema opasnosti od pogoršanja kakvoće vode za piće.

Vezani utjecaj 9 Temperatura vode

10 Dostupnost vodnih resursa

Rizik od pojave 2 Mogućnost pojave je mala

Posljedice 3 Potreba za dodatnim ulaganjem u sustav vodoopskrbe

Faktor rizika 6 /25

Mjere smanjenja rizika Sam projekt smanjuje rizik, obzirom da se osigurava bolja dostupnost vodnim resursima, te pristup sustavu vodoopskrbe iz dva neovisna sustava


Ranjivost 10 Vodoopskrba ‐ Dostupnost vodnih resursa

Nivo ranjivosti

Transport 0

Izlaz 6

Ulaz 6


Opis Promjena režima oborina utječe na stanje stanje podzemnih voda i kakvoću vode za piće u slivu

Rizik Uslijed promjene režima oborina može doći do kompletne promjene hidroloških i hidrogeoloških značajki sliva, i problema u vodoopskrbi

Vezani utjecaj ‐

Rizik od pojave 3 Mogućnost pojave je mala

Posljedice 2 Problemi u vodoopskrbi stanovništva

Faktor rizika 6 / 25

Mjere smanjenja rizika Sam projekt u bitnome smanjuje rizik, obzirom da se osigurava bolja dostupnost vodnim resursima spajanjem na izdašne izvore vode na području Petrinje, te pristup sustavu vodoopskrbe iz dva neovisna sustava

Ranjivost 13 Odvodnja ‐ Poplave

Nivo ranjivosti

Transport 6

Izlaz 3

Ulaz 3


Opis Poplava područja može u potpunosti onemogućiti rad sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Rizik Može doći do izlijevanja otpadnih voda i miješanja s poplavnim vodama, te do pojave epidemija

Vezani utjecaj 3 Promjene prosječnih oborina

14 Erozija korita vodotoka

15 Erozija tla

17 Nestabilna tla / klizišta

Rizik od pojave 3 Pojava je moguća

Posljedice 4 Materijalne štete, rizik za zdravlje ljudi, oštećenja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Faktor rizika 12 / 25

Mjere smanjenja rizika Mjere smanjenja rizika nisu direktno vezane uz ovaj projekt, nego općenito uz sustav zaštite od poplava Pokuplja i Turopolja. Sam uređaj za pročišćavanje s pristupnim putem je potrebno projektirati na način da ne bude ugrožen od visokih voda u slučaju poplava, na ispusnoj građevini predvidjeti žablji poklopac, na području naselja Stari Farkašić, Stari Brod, Letovanić, Žažina, Dužica, središnji dio naselja Lekenik uz potok potrebno je na sustavu odvodnje ugraditi vodotijesne poklopce, a sve upravljačke ormare za crpne stanice i druge objekte potrebno je smjestiti na povišeni položaj

Zaključak: ranjivost koja zaostaje nakon provedbe projekta je isključivo vezana za mogućnost pojave poplava, što može utjecati na funkcionalnost sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, stanje prijamnika i opće hidrološke i hidrogeološke značajke, te može štetno utjecati na značajni broj tema vezanih uz rizik od klimatskih promjena.


3.1.2.2. Procjena količine stakleničnih plinova

Izvor stakleničkih plinova na sustavu vodoopskrbe, odvodnje i UPOV‐u mogu biti direktni ili indirektni. Direktni izvori stakleničkih plinova su povezani sa samim postupkom obrade otpadnih voda (plinovi koji nastaju uslijed biokemijsko‐fizikalnih procesa obrade), dok su indirektni povezani sa svim ostalim aktivnostima koje su nužne za normalni rad cijelog sustava vodoopskrbe, odvodnje i UPOV‐a (potrošnja električne energije, odvoz izdvojenih otpadnih tvari i mulja, dovoz kemikalija i dr). Staklenički plinovi mogu biti proizvedeni praktično u svim dijelovima sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja i pratećim aktivnostima: Sustav odvodnje ‐ emisija metana kroz okna zbog biološke razgradnje i bakterijske aktivnosti u cjevovodima. CH4 je u tlačnim cjevovodima otopljen u otpadnoj vodi, no ukoliko dođe do anaerobnih uvjeta, može doći do emisije metana na crpnih stanicama i kroz okna ‐ u normalnom radu nema proizvodnje CH4 UPOV, mehaničko pročišćavanje ‐ prijevoz otpadnih tvari kamionima na krajnje zbrinjavanje, prilikom čega dolazi do emisije CO2 uslijed sagorijevanja fosilnih goriva. UPOV, biološko pročišćavanje ‐ pri biološkoj obradi otpadnih voda kao glavni produkt nastaje CO2 koji je staklenički neutralan, a u procesima nitrifikacije i denitrifikacije nastaje N2O UPOV, prateće aktvnosti, transport ‐ transport korištenjem fosilnih goriva proizvodi stakleničke plinove, prvenstveno CO2. U normalnom radu nema proizvodnje CH4 Individualni sustavi prikupljanja i obrade otpadnih voda (septičke i sabirne jame i dr.) ‐ u ovim sustavima dolazi do anaerobne razgradnje, pri čemu nastaju CH4, N2O i CO2. Iako se radi o malim količinama, izgradnjom sustava odvodnje i središnjeg UPOV doći će do smanjenja emisija stakleničkih plinova u dijelu u kojem će se postojeće septičke jame izuzeti iz uporabe. Metodologija procjene emisija stakleničkih plinova za odabranu varijantu Procjena količine stakleničkih faktora svodi se na korištenje specifičnih jediničnih faktora emisije pojedinih procesa. Mjerenje količine nastalih plinova na sustavima vodoopskrbe, odvodnje i UPOV‐u je složeno zbog velike površine kroz koje dolazi do ispravanja i difuzije plinova u okolni zrak. Glavni plinovi koji nastaju u sustavima vodoopskrbe, odvodnje i UPOV‐u, a doprinose stakleničkom efektu su:

ugljikov dioksid CO2

metan CH4 (zanemaruje se obzirom da nije predviđena anaerobna obrada vode, kao ni anaerobna digestija)

dušikov oksid N2O Navedeni plinovi nemaju isti potencijal globalnog zatopljavanja koji je mjera kojom se opisuje utjecaj jedinične mase pojedinog plina na globalno zatopljenje, a u odnosu na istu količinu


ugljikovog dioksida. Potencijal globalnog zatopljavanja navedenih plinova dan je u narednoj tablici.

Tablica 31. Potencijal globalnog zatopljavanja glavnih stakleničkih plinova koji nastaju pri radu sustava odvodnje i UPOV‐u

tvar potencijal globalnog zatopljavanja

CO2 1 kgCO2‐e CH4 25 kgCO2‐e/kgCH4 N2O 298 kgCO2‐e/kgN2O

Specifični jedinični faktori emisije pojedinih procesa i postupaka koji se primjenjuju u varijantama koje su predložene u ovoj Studiji prikazani su u nastavku (Tablica 32.)

Tablica 32. Specifični jedinični faktori emisije pojedinih procesa i postupaka

nastajanje CO2

električna energija 0,304 kgCO2‐e/kWhgorivo (dizel) 2,3 kgCO2‐e/lpotrošnja goriva 0,554 l/kmproizvodnja kemikalija (polielektrolit) 1,182 kgCO2‐e/kgSTSeptičke jame 0,0333 kgCO2/ESdnastajanje N2O tercijarna obrada 0,05 kgN2O‐N/kgN denit.Septičke jame 0,000005 kgN2O/ESdnastajanje CH4 Septičke jame 0,011 kgCH4/ESd

Za procjenu količine stakleničkih plinova i doprinosu globalnom zatopljavanju korišteni su faktori emisije za pojedine procese i postupke koji se odnose na UPOV Letovanić, koji su u primjeni od 01.10.2014.

Tablica 33. Nastajanje CO2

Električna energija PotrošnjakWh/god

E: faktor kgCO2‐e/kWh

EmisijakgCO2‐e/god

UPOV 217.105 0,304 66.000CS 220.460 0,304 67.020Transport Potrošnja

goriva l/km Broj odvoza n/g

Udaljenost km

Proizvodnja t s.t./god

kgCO2‐e/kgST EmisijakgCO2‐e/god

Biološki mulj 0,554 47 19 192 2,3 1.138otpad s rešetke, pjeskolova i mastolova

0,554 32 22 80 2,3 897

proizvodnja kemikalija Potrošnja kg/god kgCO2‐e/kgST EmisijakgCO2‐e/god

Polimer 1.920 1,182 2.269Sveukupno 137.324

Tablica 34. Nastajanje N2O

Parametar Jedinica Količina

Koncentracija denitrificiranog dušika mg/l 0

Količina denitrificiranog dušika kg/god 0Faktor konverzije kgN2O‐N/kgN denit. 0,02

Proizvodnja N2O kgN2O‐N/god 0

Emisija CO2 kgCO2‐e/god 0

Tablica 35. Smanjenje emisija stakleničkih plinova zbog napuštanja korištenja septičkih jama

Staklenički plin

Proizvodnja (kg/ES.d)

Proizvodnja (kg/ES.g)

Smanjenje ES na septičkim jamama Smanjenje emisije(kg/g)

Potencijal Smanjenje emisije(kgCO2‐e/god)

CO2 0,0333 12,15 ‐3.816 ‐46.364 1 ‐46.364CH4 0,011 4,02 ‐3.816 ‐15.340 25 ‐383.508N20 0,000005 0 ‐3.816 0 298 0Ukupno ‐429.872


Doprinos globalnom zatopljenju odabrane varijante iznosi ‐293 t CO2‐e/god, što znači da će projekt pozitivno djelovati po pitanju smanjenja emisija stakleničkih plinova.

3.1.3. Utjecaj na vode

3.1.3.1. Utjecaj na površinske vode

Primjena metodologije kombiniranog pristupa Kombinirani pristup definiran je Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15, 3/16) i Metodologijom primjene kombiniranog pristupa (8.2015.) U slučaju kada se utvrdi da je opterećenje u otpadnim vodama takvo da se ne može postići zahtijevano stanje voda, mogu se propisati dodatne mjere (smanjenje količina ili koncentracijskih vrijednosti u otpadnim vodama, uspostava nove tehnologije pročišćavanja i sl.). Aglomeracija Lekenik je veličine 2000‐10000 ES, što znači da je potreban stupanj pročišćavanja otpadnih voda II stupanj. Središnje naselje aglomeracije jest Lekenik u kojem je planirana izgradnja uređaja za pročišćavanje i ispust. U odabranoj varijanti, prijamnik pročišćenih voda jest rijeka Kupa. UPOV je smješten pokraj sela Letovanić. UPOV je kapaciteta 8.500 ES, no tehnološki će imati maksimalni kapacitet od 8.330 ES. Prosječni dnevni ispust pročišćenih voda iznositi će oko 17 l/s.

Korištena je Metodologija primjene kombiniranog pristupa (Hrvatske vode, lipanj 2015), točka 6. Određivanje graničnih vrijednosti emisija (GVE)/ opterećenja OEF) onečišćujućih tvari u efluentu, podtočka 6.1. Ispuštanje efluenta u tekućice za mjerodavne fizikalno‐kemijske i kemijske parametre.

Izračun koncentracije onečišćujuće tvari u prijemniku nizvodno od mjesta ispuštanja efluenta (Cniz) vrši se prema slijedećem izrazu, pod pretpostavkom potpunog miješanja u prijemniku:

Cuzv ‐ za vrijednosti Cuzv za svaki pojedinačni parametar korišteni su podaci iz vlastitih mjerenja (koji odgovaraju podacima Hrvatskih voda iz ranijeg razdoblja):

Tablica 3‐36: Kakvoća vodnog tijela Kupe (Cuzv)

Parametar Mjerna jedinica Cuzv

BPK5 mg/l O2 1,4 Ukupni dušik mg/l N 1,01 Ukupni fosfor mg/l P 0,066

Quzv ‐ 38.900 l/s (Q90)


Cgve ‐ za vrijednosti Cgve za svaki pojedinačni parametar korišteni su prosječne godišnje vrijednosti efluenta iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda II stupnja pročišćavanja izračunate prema smjernicama ATV‐A‐131

Tablica 3‐37. Kakvoća pročišćene otpadne vode iz UPOV II stupnja pročišćavanja (prosječne vrijednosti)

Parametar Mjerna jedinica Prosječna vrijednost (II stupanj pročišćavanja otpadnih voda)

BPK5 mg/l O2 22 ukupni dušik mg/l N 40 ukupni fosfor mg/l P 7

Qefmaxd – za vrijednost Qefmaxd korišten je maksimalni dnevni protok efluenta iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda II stupnja pročišćavanja izračunat prema smjernicama ATV‐A‐131, i isti iznosi 17 l/s. Parametri koji se izračunavaju su: BPK5, ukupni dušik i ukupni fosfor.

Izračunata koncentracija mjerodavnih parametara (Cniz) prikazana je u sljedećoj tablici:

Tablica 3‐38: Kakvoća prijamnika nakon provedbe zahvata nizvodno od lokacije ispusta (Cniz), temeljem postojećeg stanja

Protok Q90

Parametar Mjerna jedinica

Granična vrijednost za dobro stanje

Kakvoća prijamnika nakon ispuštanja (Cniz)

mg/l

Ocjena stanja nakon provedbe

projekta

BPK5 mg/l O2 <2,9 1,409 DOBRO Ukupni dušik mg/l N < 1,7 1,027 VRLO DOBRO Ukupni fosfor mg/l P < 0,1 0,069 DOBRO

Zaključno, Kupa je apsolutno prihvatljivi prijamnik za pročišćene otpadne vode iz aglomeracije Lekenik uz primjenu II stupnja pročišćavanja bez potrebe propisivanja dopunskih mjera zaštite. Također, zahvat će povoljno djelovati i na sva druga vodna tijela na području aglomeracije u smislu smanjenja opterećenja fizikalno‐kemijskim pokazateljima. Na prijamniku pročišćenih voda rijeci Kupi će se izgraditi ispusna građevina, koja će u minimalnom opsegu narušiti morfološko stanje vodnog tijela u neposrednoj blizini ispusta.

3.1.3.2. Utjecaj na podzemne vode

Tijekom provedbe radova mogući su nepovoljni utjecaji na podzemne vode uslijed nepridžavanja tehničkih pravila i zaštitnih mjera. Nakon izgradnje i puštanja u rad sustava, utjecaj na podzemne vode će biti pozitivan, jer će se u bitnome smanjiti ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u podzemlje putem septičkih jama.


3.1.4. Utjecaj na tlo

Tijekom građenja provesti će se iskop zemljišta te ravnanje terena za pripremu gradnje objekata uređaja za pročišćavanje te će doći do prenamjene zemljišta. Za pristup gradilištu koristit će se postojeći pristupni put stoga se ne očekuju dodatna zauzimanja površina. Također svi cjevovodi odvodnje će se postavljati u već postojeće koridore unutar naselja, a izvan naselja će pratiti trase prometnica. Prema navedenom utjecaj zahvata na gubitak poljoprivrednog zemljišta iako se radi o dugoročnom utjecaju može se smatrati malim. Moguća je pojava akcidentnih situacija izlijevanja goriva i ulja na tlo od rada građevinske mehanizacije tijekom izvođenja radova. U tom slučaju onečišćeno tlo je potrebno sakupiti i predati ovlaštenom subjektu na oporabu i /ili zbrinjavanje. Također je moguće onečišćenje tla uslijed nepravilnog zbrinjavanja sanitarnih otpadnih voda koje nastaju na gradilištu tijekom građenja. Dobrom organizacijom gradilišta i provođenjem mjera zaštite tijekom radova pretakanja goriva i ulja, kao i adekvatnim odlaganjem otpada (posude i dr.) i pravovremenim zbrinjavanjem sanitarnih otpadnih voda spriječit će se onečišćenje tla te se utjecaj može smatrati zanemarivim. Tijekom korištenja sustava odvodnje i rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ne očekuje se negativan utjecaj na tlo. U slučaju nepravilnog održavanja opreme i dijelova uređaja moguća je pojava curenja otpadnih voda na spojevima kanala, spremnika i druge opreme na okolno tlo. Redovitom kontrolom i održavanjem svih dijelova uređaja i sustava odvodnje eliminira se pojava otjecanja otpadnih voda u tlo te se utjecaj može smatrati zanemarivim.

3.1.5. Utjecaj na biljni i životinjski svijet

Najveći dio zahvata nalazi se unutar izgrađenog građevinskog područja lociran dijelom na i uz same prometnice, gdje su površine urbanizirane, prekrivene asfaltom ili drugim građevinskim materijalima. Dio zahvata koji prolazi neizgrađenim dijelom građevinskog područja uključujući i lokaciju uređaja za pročišćavanje imati će privremeni utjecaj na kopnene biljke i životinje. Dijelovi postojećeg staništa će se poremetiti, a time i životne zajednice koje danas naseljavaju predmetne lokacije.

3.1.6. Utjecaj na zaštićena područja

Neće biti utjecaja na zaštićena područja.

3.1.7. Utjecaj na područja ekološke mreže s naglaskom na kumulativne utjecaje zahvata

Lokacija UPOV je od područja HR2000642 Kupa udaljena oko 400 m, tako da će se na navedenom području Natura 2000 izgraditi samo dio ispusnog voda pročišćenih voda do rijeke Kupe, te ispusna građevina na samoj Kupi. Zahvat neće kumulativno negativno utjecati na područja ekološke mreže.


3.1.8. Utjecaj na krajobraz

Tijekom izvođenja radova dogradnje sustava odvodnje i izgradnje UPOV‐a, na lokaciji uređaja i trasama cjevovoda bit će prisutna građevinska mehanizacija te će doći do promjene postojećeg krajobraza uklanjanjem vegetacije na lokaciji uređaja. Građevinska mehanizacija bit će privremeno na lokaciji, pa će promjene u krajobrazu biti kratkoročnog karaktera. Tijekom polaganja cjevovoda odvodnje, trase će biti privremeno otvorene, pa će duž njih biti vidljivi rovovi. Ti radovi su kratkoročni te će nakon postavljanja cjevovoda, trase ponovno biti zatrpane i neće se isticati u krajobrazu te je njihov utjecaj na krajobraz zanemariv. Nakon završetka svih radova uređaj za pročišćavanje otpadnih voda će ostati dugoročno kao novi objekt u krajobrazu, a obzirom na udaljenosti od najbližih naselja (400 m od rubnih dijelova naselja Letovanić i oko 1500 m od naselja Žažina) izloženost će biti minimalna te se utjecaj na krajobraz može smatrati prihvatljivim, osim za slučaj groblja u Letovaniću koje je smješteno odmah do lokacije UPOV.

3.1.9. Utjecaj na kulturno‐povijesnu baštinu

Na prostoru općine Lekenik evidentirana su nepokretna kulturna dobra u kategorijama arheoloških lokaliteta, sakralnih i civilnih građevina te povijesnih graditeljskih cjelina kao seoska naselja ili dijelovi naselja, te su dijelom registrirane sakralne civilne građevine, povijesne graditeljske cjeline (naselja Brkiševina, Cerje Letovaničko, Letovanić, Pešćenica, Poljana Lekenička, Stari Brod, Šišinec i Žažina), te arheološki lokalitet na području naselja Dužica. Položaji trasa vodoopskrbe i odvodnje vezani su za koridore prometnica, te se ne očekuje negativan utjecaj tijekom građenja zahvata na evidentirana i registrirana kulturna dobra. Također, lokacija UPOV‐a se nalazi izvan područja evidentirane i registrirane kulturne baštine. Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se značajniji negativan utjecaj na kulturno‐povijesnu baštinu.

3.1.10. Utjecaj buke

Tijekom građenja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, buka će nastajati uslijed rada građevinskih strojeva i mehanizacije. Utjecaj buke tijekom izvođenja radova na izgradnji zahvata će biti ograničenog trajanja, privremen, koji će prestati nakon izgradnje. Prema čl. 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“, br. 145/04) tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Stoga se ne očekuje značajan utjecaj povećanih razina buke te se može zaključiti da je utjecaj zanemariv uz poštivanje važećih propisa. Tijekom korištenja zahvata na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda razvija se kontinuirano buka određenog intenziteta u kompresorskim stanicama. Kako se radi o zatvorenim prostorima s odgovarajućom zvučnom izolacijom nema utjecaja na okoliš preko dopuštenih graničnih vrijednosti, no navedeno je potrebno propisati mjerom zaštite. Obzirom na udaljenost lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda od naseljenih područja, utjecaj


buke na okoliš se ocjenjuje prihvatljivim. Crpne stanice na sustavu odvodnje nisu značajan emiter buke, te se također ocjenjuje prihvatljivim.

3.1.11. Utjecaj otpada

Tijekom izvođenja građevinskih radova producirati će se otpad na gradilištu (građevinski otpad, ambalažni otpad, drveni otpad, komunalni otpad i dr.), a tijekom izvođenja zemljanih radova provoditi će se i iskop tla te će vjerojatno nastajati i višak od iskopa kojeg će biti potrebno adekvatno zbrinuti. Tijekom korištenja zahvata na jedinii za mehaničko pročišćavanje će se izdvajati suspendirane tvari odnosno pijesak koji će se izdvajati i skladištiti u kontejnere. Prema Katalogu otpada iz Pravilnikom o katalogu otpada (NN 90/15), otpad iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda je svrstan prema djelatnosti kojoj nastaje u grupu 19 00 00 Otpad iz uređaja za obradu otpada, gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu, odnosno ključnom broju 19 08 Otpad iz uređaja za obradu otpadnih voda koji nije specificiran na drugi način. Otpad koji se izdvaja na sitima je neopasni otpad ključnog broja 19 08 01 Ostaci na sitima i grabljama. Višak stabiliziranog biološkog mulja će se zbrinjavati u okviru zakonskih odredbi, odvoženjem u planiranu kompostanu u Petrinji.

3.1.12. Utjecaj na okoliš u slučaju akcidentnih situacija

Tijekom građenja uslijed sudara ili prevrtanja građevinskih strojeva i prijevoznih sredstava moguće je otjecanje većih količina naftnih derivata ili ulja u tlo. Tijekom korištenja ekološke nesreće i incidenti mogu se dogoditi u slučaju nekontroliranog izlijevanja otpadne vode na tlo za vrijeme potresa, te namjernog oštećivanja sustava. Moguć je i prestanak rada sustava ili njegovih pojedinih dijelova zbog, raznih kvarova, prekida u opskrbi električnom energijom, požara i slično. U tom slučaju došlo bi do povećanog onečišćenja tla. Kanalizacijske cijevi mogu puknuti uslijed slijeganja terena, pojave većih predmeta u kanalizaciji, prodorom korijenja drveća u sustav te prodora podzemne vode.

3.2. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Utjecaji na okoliš koji su prepoznati kod zahvata aglomeracije Lekenik ne prelaze granice Republike Hrvatske odnosno ne postoje prekogranični utjecaji.

3.3. Obilježja utjecaja

Temeljem provedenih analiza i utvrđenog stanja okoliša područja utjecaja zahvata nastavku je provedeno vrednovanje gore razmatranih utjecaja na okoliš tijekom građenja i tijekom korištenja zahvata. Za vrednovanje mogućih utjecaja na pojedine komponente okoliša i


prihvatljivost opterećenja na okoliš u obzir su uzete njegove najvažnije komponente kao što su intenzitet utjecaja, duljina trajanja i učestalost utjecaja te rasprostranjenost utjecaja (Tablica 39.). U donjim tablicama su priložene skale vrednovanja procjene utjecaja na okoliš.

Tablica 39. Skala vrednovanja procjene utjecaja na okoliš ‐ intenzitet utjecaja

Intenzitet utjecaja Duljina trajanja i učestalost Rasprostranjenost Skala vrednovanja

Vrlo jaki Trajno, stalno Više od 1000 m od lokacije zahvata 5

Jaki Dugoročno, povremeno 500‐1000 m od lokacije zahvata 4

Srednji Srednjeročno, povremeno 200‐500 m od lokacije zahvata 3

Slabi Srednjeročno, privremeno 100‐200 m od lokacije zahvata 2

Vrlo slabi Kratkoročno Unutar same lokacije zahvata 1

Nema utjecaja Ne odvija se Nema utjecaja 0

Ukupna numerička vrijednost utjecaja dobije se kao umnožak iz skale vrednovanja. Prema gore pretpostavljenoj skali vrednovanja, numeričke vrijednosti skale utjecaja mogu se teorijski kretati od 0‐5x5x5 (0‐125). Procjena utjecaja na okoliš, temeljena je na zakonskim odredbama kojima se limitiraju odgovarajuće emisije u pojedinu sastavnicu okoliša, a tamo gdje to nije slučaj primijenjena je stručna procjena utjecaja od strane ekspertnog tima. Numeričke vrijednosti koje oslikavaju pojedini utjecaj na okoliš dane su tablično.

Tablica 40. Skala vrednovanja procjene utjecaja na okoliš – moguće numeričke vrijednosti i karakteristike utjecaja

Numerička vrijednost

Karakteristika utjecaja

Opis

0 Nema utjecaja Nema promjene okoliša

1‐9 Zanemariv utjecaj Promjene okoliša su zanemarive

10‐24 Mali utjecaj Promjene okoliša su male

25‐49 Umjeren utjecaj Promjene okoliša su umjerene i prihvatljive

Više od 50 Značajan utjecaj Promjene okoliša su značajne i prekoračuju se zakonski propisane vrijednosti

+ Pozitivan utjecaj Promjene okoliša su pozitivne

U nastavku su prikazani rezultati vrednovanja utjecaja tijekom izgradnje i korištenja zahvata. Na temelju provedene analize obavljeno je vrednovanje utjecaja zahvata i njihovog načina djelovanja koji može biti izravan, neizravan ili kumulativan.

Tablica 41. Skala vrednovanja procjene utjecaja na okoliš ‐ moguće vrijednosti i aspekti

Intenzitet utjecaja Duljina trajanja i učestalost Rasprostranjenost Skala vrednovanja

Vrlo jaki Trajno, stalno Više od 1000 m od lokacije zahvata 5

Jaki Dugoročno, povremeno 500‐1000 m od lokacije zahvata 4

Srednji Srednjeročno, povremeno 200‐500 m od lokacije zahvata 3

Slabi Srednjeročno, privremeno 100‐200 m od lokacije zahvata 2

Vrlo slabi Kratkoročno Unutar same lokacije zahvata 1

Nema utjecaja Ne odvija se Nema utjecaja 0

Tablica 42. Vrednovanje utjecaja zahvata

Vrednovanje utjecaja tijekom korištenja zahvata

Utjecaj Intenzitet Duljina Rasprostranjenost

Vrijednost Karakteristika utjecaja

Način djelovanja

Utjecaj na kvalitetu zraka 2 5 2 20 Mali utjecaj Izravan

Utjecaj klimatskih promjena 1 5 5 25+ Umjeren utjecaj Izravan, kumulativan

Utjecaj na vode 2 5 3 30+ Umjeren utjecaj Izravan, kumulativan

Utjecaj na tlo 2 5 2 20+ Mali utjecaj Izravan


Utjecaj na biljni i životinjski svijet

1 4 2 8 Zanemariv utjecaj Neizravan

Utjecaj na zaštićena područja

0 0 0 0 Nema utjecaja ‐

Utjecaj na područja ekološke mreže

1 2 3 6 Zanemariv utjecaj Neizravan

Utjecaj na krajobraz 2 5 3 30 Umjeren utjecaj Izravan

Utjecaj na kulturno‐povijesnu baštinu

1 2 3 6 Zanemariv utjecaj Izravan

Utjecaj od buke 2 5 2 20 Mali utjecaj Izravan

Utjecaj otpada 2 5 1 10 Mali utjecaj Izravan

Utjecaj u slučaju akcidentnih situacija

1 2 3 6 Zanemariv utjecaj Izravan, kumulativan

Ukupno utjecaj 31 Umjeren utjecaj

Konačna ocjena utjecaja ukazuje da je utjecaj na okoliš umjeren. Negativni utjecaji, koji su ograničenog tipa, su uglavnom vezani zauzeće prostora od strane UPOV s aspekta buke, krajobraza i kulturne baštine. Pozitivni utjecaji koji nisu direktno vezani uz lokaciju zahvata, a koji će se javiti tijekom korištenja, a trajnog su karaktera su:

poboljšanje komunalnog standarda

poboljšanje zdravstvenih, sanitarnih i ekoloških uvjeta područja

zaštita Vodnog područja Dunav

razvoj gospodarstva

3.4. Prijedlog razmatranih mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša

Mjere zaštite okoliša koje je potrebno primijeniti proizlaze iz analize ranjivosti na klimatske promjene i lokacijskih značajki UPOV.

3.4.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša

Projektirati uređaj za pročišćavanje s pristupnim putem na način da isti ne bude ugrožen od visokih voda u slučaju poplava. Kotu "0" odrediti prilikom Izrade idejnog projekta UPOV u suradnji s VGI Banovina, nakon što se definira sam prostorni i tehnološki koncept UPOV

na ispusnoj građevini predvidjeti žablji poklopac

na području naselja Stari Farkašić, Stari Brod, Letovanić, Žažina, Dužica, te u središnjem dijelu naselja Lekenik uz potok potrebno je na sustavu odvodnje ugraditi vodotijesne poklopce, a sve upravljačke ormare za crpne stanice i druge objekte potrebno je smjestiti na povišeni položaj min. 1 m od kote prometnice/terena

ugraditi sustave za pročišćavanje zraka na bazi biofiltera/kemijskog filtera na objektima mehaničke obrade i dehidracije mulja na UPOV, te na bazi aktivnog ugljena na crpnim stanicama na sustavu odvodnje

na lokaciji UPOV između UPOV i groblja zasaditi raslinje kojim se u potpunosti sprječava pogled s lokacije groblja na objekte UPOV


3.4.2. Program praćenja stanja okoliša

Prilikom puštanja u rad UPOV, potrebno je na granici parcele na kojoj je smješten UPOV tijekom pune funkcije UPOV provesti mjerenje mjerodavnih parametara navedenih u točki D Priloga 1. Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12). U slučaju da izmjerene vrijednosti budu veće od propisanih GV potrebno je ugraditi i dodatne uređaje za obradu zraka nakon čega je potrebno ponovo ponoviti mjerenje koncentracija kako bi se utvrdilo da su iste ispod GV.

Prilikom puštanja u rad UPOV, potrebno je na granici parcele na kojoj je smješten UPOV tijekom pune funkcije UPOV provesti mjerenje razine buke

4. POPIS PROPISA I LITERATURE

Popis propisa:

Zakon o zaštiti okoliša (''Narodne novine'', br. 80/13, 78/15)

Zakon o zaštiti prirode (''Narodne novine'', broj 80/13)

Zakon o prostornom uređenju (''Narodne novine'', br. 153/13)

Zakon o gradnji (''Narodne novine'', br. 153/13, 20/17)

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (''Narodne novine'', broj 94/13)

Zakon o vodama (''Narodne novine'', broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)

Zakon o zaštiti zraka (''Narodne novine'', broj 130/11, 47/14, 61/17)

Zakon o zaštiti od buke (''Narodne novine'', broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16)

Zakon o zaštiti od požara (''Narodne novine'', broj 92/10)

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (''Narodne novine'', brojevi 69/99, 151/03, 157/03 Ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (''Narodne novine'', broj 39/13, 48/15)

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (''Narodne novine'', brojevi 61/14, 3/17)

Uredba o ekološkoj mreži (''Narodne novine'', broj 124/13, 105/15)

Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (''Narodne novine'', broj 1/14)

Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (''Narodne novine'', broj 117/12, 90/14)

Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (''Narodne novine'', broj 117/12)

Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj (''Narodne novine'', broj 87/12)

Uredba o standardu kakvoće voda (''Narodne novine'', 73/13, 151/14, 78/15 i 61/16)

Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (''Narodne novine'', br. 80/13, 43/14, 27/15, 3/16)

Pravilnik za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (''Narodne novine'', broj 66/11, 47/13)

Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora („Narodne novine“, br. 97/10 i 31/13),

Pravilnik o katalogu otpada (''Narodne novine'', broj 90/15)


Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (''Narodne novine'', broj 114/15)

Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (''Narodne novine'', broj 87/15)

Pravilnik o zaštiti poljoprivrednih zemljišta od onečišćenja (''Narodne novine'', broj 9/14)

Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (''Narodne novine'', broj 151/13)

Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (''Narodne novine'', broj 03/11)

Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (''Narodne novine'', broj 146/14)

Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (''Narodne novine'', broj 90/09, Prilog III)

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (''Narodne novine'', broj 144/13, 73/16)

Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (''Narodne novine'', broj 15/14)

Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (''Narodne novine'', broj 88/14)

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (''Narodne novine'', broj 145/04)

Državni plan obrane od poplava (''Narodne novine'', broj 84/10)

Odluka o granicama vodnih područja (''Narodne novine'', broj 79/10)

Odluka o određivanju osjetljivih područja (''Narodne novine'', br. 81/10, 141/15)

Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (''Narodne novine'', broj 130/12)

Odluka o donošenju šestog nacionalnog izvješća republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (''Narodne novine'', broj 18/14)

Odluka o granicama vodnih područja („Narodne novine“ br. 79/10)

Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima (''Narodne novine'', broj 66/16)

Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina (''Narodne novine'', br. 117/15)

Korišteni prostorni planovi i strateški dokumenti:

Prostorni plan Sisačko‐moslavačke županije (Službeni glasnik SMŽ br. 4/01, 12/10, 10/17)

Prostorni plan uređenja Općine Lekenik (Službeni vjesnik br. 17A/06, 23/11, 30/15)

Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. ‐ 2021.

Plan upravljanja rizicima od poplava za razdoblje 2016. ‐ 2021.

Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina

Literatura:

Studija izvodljivosti projekta dogradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje i izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Lekenik – Analiza postojećeg stanja, Analiza potreba, Obuhvat projekta i Varijante tehničkih rješenja sustava javne odvodnje i sustava


vodoopskrbe'' (IEI d.o.o., Ecoina d.o.o., Razvojni inženiring Celje d.o.o. i Atrij Gradbeni inženiring d.o.o., 2017.)

Branković i sur. (2013): Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) Izabrane točke u poglavljima: 7. ‐ Utjecaj klimatskih promjena i mjere prilagodbe, 8. – Istraživanje, sistemsko motrenje i monitoring, DHMZ, Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode (2005) Nacionalna ekološka mreža Važna područja za ptice u Hrvatskoj

Državni zavod za zaštitu prirode (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Republike Hrvatske

European Commision (2011): Non‐paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient

Hrvatske vode (2015.): Glavni provedbeni plan obrane od poplava (srpanj 2015.)

Hrvatske vode (2015.): Metodologija primjene kombiniranog pristupa

Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar‐Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. i Zanella, D. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Nacionalna klasifikacija staništa RH (NKS) (2006)

Nikolić, T. i Topić, J. (urednici) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Tkalčec, Z., Mešić, A., Matočec, N. i Kušan, I. (2008): Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo kulture, Zagreb

Topić, J. i Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU, DZZP, Zagreb

Topić J., Ilijanić Lj., Tvrtković N., Nikolić, T. (2006): Staništa – Priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 258 str.

Vukelić, J i sur. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj, DZZP, Zagreb

http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene

http://natura2000.dzzp.hr/

http://geoportal.dgu.hr/


5. GRAFIČKI PRILOZI

Prilog 1. Pregledna situacija ‐ vodoopskrba Prilog 2. Pregledna situacija ‐ odvodnja Prilog 3. Pregledna situacija ‐ pročišćavanje Prilog 4. Prikaz zahvata na karti staništa Prilog 5. Prikaz zahvata na karti zaštićenih područja Prilog 6. Prikaz zahvata na karti Natura 2000 Prilog 7. Prikaz zahvata na karti opasnosti od poplava Prilog 8. Pismo namjere o prihvatu mulja

Korisnik

Typewritten Text

Prilog 1 PREGLEDNA SITUACIJA - VODOOPSKRBA

Korisnik

Typewritten Text

Korisnik

Typewritten Text

Korisnik

Typewritten Text

Korisnik

Typewritten Text

LEKENIK

POKUPSKO

PETROVEC

PALANJEK POKUPSKI

POLJANA

GORNJI

VUKOJEVAC

DONJI

VUKOJEVAC

STARI BROD

NEBOJAN

UPOV

LETOVANIĹ

LEGENDA:

GRANICA OBUHVATA PROJEKTA (AGLOMERACIJE)

PLANIRAN UPOV

NASELJA IZVAN AGLOMERACIJE

7

Br.faze:

15130.2

Broj projekta:

15130/1693

2017-04-24_odvodnja-C.dwg

GRANICE NASELJA

NASELJA U AGLOMERACIJI SA IAS

PLANIRANA ODVODNJA

PLANIRANE CRPNE STANICE

- U IZGRADNJI

NASELJA U AGLOMERACIJI SA JAVNIM SUSTAVOM

Korisnik

Typewritten Text

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Prilog 2. PREGLEDNA SITUACIJA - ODVODNJA

Korisnik

Typewritten Text

Korisnik

Typewritten Text

Korisnik

Typewritten Text

Korisnik

Typewritten Text

(stanica za prihvat septika)

Korisnik

Typewritten Text

Prilog 4. Prikaz zahvata na karti staništa

obuhvat zahvata

planirane trase vodoopskrbnih cjevovoda

planirani vodomjeri i crpne stanice na vodoopskrbnom sustavu

planirane trase kanalizacijskih cjevovoda

planirane crpne stanice na kanalizacijskom sustavu

UPOV

A23, Stalni vodotoci

C22, Vlažne livade Srednje Europe

C23, Mezofilne livade Srednje EuropeC23/C22/E31, Mezofilne livade Srednje Europe / Vlažne livade Srednje Europe / Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šumeC24, Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci

D11/E11, Vrbici na sprudovima / Poplavne šume vrba

E21, Poplavne šume crne johe i poljskog jasena

E22, Poplavne šume hrasta lužnjaka

E31, Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume

E32, Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze

I21, Mozaici kultiviranih površina

I31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama

J11, Aktivna seoska područja

Legenda:

0 1 2 3 4 5 km

Mjerilo 1 : 100 000

Izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (WMS/WFS servis)

N

Prilog 5. Prikaz zahvata na karti zaštićenih područja

Mjerilo 1 : 100 000


0 1 2 3 4 5 km

N

obuhvat zahvataplanirane trase vodoopskrbnih cjevovodaplanirani vodomjeri i crpne stanice na vodoopskrbnom sustavuplanirane trase kanalizacijskih cjevovodaplanirane crpne stanice na kanalizacijskom sustavuUPOVznačajni krajobraz

Legenda:

Odransko polje

Turopoljski lug

Prilog 6. Prikaz zahvata na karti Natura 2000

obuhvat zahvataplanirane trase vodoopskrbnih cjevovodaplanirani vodomjeri i crpne stanice na vodoopskrbnom sustavuplanirane trase kanalizacijskih cjevovodaplanirane crpne stanice na kanalizacijskom sustavuUPOVpodručja očuvanja značajna za ptice (POP)područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

Legenda:

Mjerilo 1 : 100 000


N

0 1 2 3 4 5 km

HR2000642Kupa

HR1000003Turopolje

HR2000415Odransko polje

obuhvat zahvataplanirane trase vodoopskrbnih cjevovodaplanirani vodomjeri i crpne stanice na vodoopskrbnom sustavuplanirane trase kanalizacijskih cjevovodaplanirane crpne stanice na kanalizacijskom sustavuUPOV

Legenda:


0 1 2 3 4 5 km

Mjerilo 1 : 100 000

Prilog 7. Prikaz zahvata na karti opasnosti od poplava

N

REPUBLIKA HRVATSKASisaEko-moslavaEka iupanijaGrad PetrinjaGradonaEelnik

KLASA: 350-07/17 -01 102

URBROJ: 217 61 06-02-17 -2Petrinja, t7.03.2016.

PRIVREDA d.o,o,, Petrinja,

l. Gunduli6a 14

PREDMET: Podaci za izradu projektne dokumentacije za aglomeraciju Lekenik - projektkompostane TaboriSte

- o6itovanie, daje se

Dana 16.03.2017. godine ovaj upravni odjel je zaprimio Vai zahtjev kojim traiite podatke oplaniranoj kompostani na podrudju Grada Pehinje.

elankom 195. stavkom 1. Prostornog plana uredenja Grada Petrinje (,Sluibeni vjesnik,,, bO:30/15, 55/16, 08/08, 13/08, 42108, 12111, 17112,21114, 18t15 i 49li6) ptanirana je tokacijakompostane u Tabori5tu, te je stavkom 3. istog dlanka odreden prikaz lokagije nakartografskom prikazu br. 2. ,,lnfrastrukturni sustavi" u mjerilu 1:25.000 (ispis iz kartografskogprikaza u prilogu).

Takoder, izraclena je Studija lokacija za gospodarenje otpadom za potrebe Grada petrinje saidejnim rje5enjima izradena od IPZ UNIPROJEKT d.o.o., iz Zagreba, Babonideva 32.

Nadalje, u prUedlogu Plana gospodarenja otpadom crada petrinje, koji je utvrdenZakljudkom Gradonadelnika Grada Petrinje i upucen Gradskom vUe6u na usvajanje i kaotakav obvezan dokument za provodenje, u razdoblju 2019.-2021. godine 6e se projektirati, au razdoblju 2021.-2022. godine, izgraditi kompostana.

lz svega navedenog ptoizlazi da 6e kompostana biti izgradena u narednih S godina, te da cena istoj bit obuhva6eno i zbrinjavanje mulja s uredaja za proqi5davanje otpadnih vodaLekenik.

- ....,,,.t,,,,

DOSTAVITI:

'1. naslovu,2. u spis, ovdje.

Documents

Sustav javne odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda