Click here to load reader

Pročišćavanje otpadnih voda i obrada otpadnih plinova

  • View
    240

  • Download
    9

Embed Size (px)

Text of Pročišćavanje otpadnih voda i obrada otpadnih plinova

  • 1

    Proiavanje otpadnih voda i obrada otpadnih plinova

  • 2

    Sadraj UVOD ..........................................................................................................................................................3 1 POLAZITE SMJERNICA....................................................................................................................3 2 POZADINA..............................................................................................................................................5

    1.1 Vanost za sve industrije ....................................................................................................................5 1.2 Horizontalne najbolje i NRT...............................................................................................................6 1.3 Provedba NRT- a ................................................................................................................................6

    3 OPE NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE.................................................................................7 3.1 Zakljuci o NRT-u za ope upravljanje okoliem ..............................................................................7 3.2 Zakljuci o NRT-u za upravljanje otpadnim vodama / otpadnim plinovima......................................7

    4 OTPADNE VODE .................................................................................................................................10 4.1 Mjere integrirane u postupak ............................................................................................................10 4.2 Sabiranje otpadnih voda ...................................................................................................................10 4.3 Proiavanje otpadnih voda ............................................................................................................12

    4.3.1 Openito ....................................................................................................................................13 4.3.2 Oborinske vode..........................................................................................................................14 4.3.3 Slobodno ulje/ugljikovodici.......................................................................................................15 4.3.4 Emulzije.....................................................................................................................................15 4.3.5 Metali ........................................................................................................................................15 4.3.6 Ukupne suspendirane tvari ........................................................................................................16 4.3.7 Teki metali ...............................................................................................................................19 4.3.8 Anorganske soli i/ili kiseline (ionske estice) ...........................................................................19 4.3.9 Oneiujue tvari koje nisu prikladne za bioloko proiavanje ............................................23 4.3.10 Biorazgradive tvari ..................................................................................................................23 4.3.11 Postojani organske oneiujue tvari iz tekstilne ili koarske industrije................................24 4.3.12 Hrana, pie, mlijeko i slini sektori .........................................................................................24 4.3.13 Sredinji kemijsko-mehaniki UPOV......................................................................................25 4.3.14 Sredinji bioloki UPOV .........................................................................................................31

    Anaerobna biologija....................................................................................................................31 4.3.15 Isputanje otpadne vode u povrinsku vodu` ...........................................................................39 4.3.16 Proiavanje mulja .................................................................................................................40

    5 OTPADNI PLINOVI.............................................................................................................................41 5.1 Mjere integrirane u postupak ............................................................................................................41 5.2 Sabiranje otpadnih plinova ...............................................................................................................41 5.3 Obrada otpadnog plina......................................................................................................................42

    5.3.1 Obrada otpadnih plinova koji potjeu iz proizvodnih postupka, obrade materijala itd..............38 5.4 Obrada plinova od izgaranja .............................................................................................................55 5.5 Zakljuci o NRT-u za obnovu sumpora u sektoru proizvodnje metala.............................................55

    5.5.1 Plinovi do 1% sumpornog dioksida ...........................................................................................55 5.5.2 Plinovi s veom koncentracijom sumpornog dioksida. .............................................................56

    5.6 Dioksini ............................................................................................................................................57 5.7 Uklanjanje ive .................................................................................................................................58

    6. KRATICE.........................................................................................................................................59

  • 3

    UVOD 1 POLAZITE SMJERNICA

    Kljuna je znaajka IPPC direktive zahtjev da se dozvole temelje na primjeni najboljih raspoloivih tehnika (NRT). Najbolje raspoloive tehnike utvrene su Zakonom o zatiti okolia. Ukratko, NRT podrazumijeva: sve tehnike, ukljuujui tehnologiju, planiranje, izgradnju, odravanje, rad i zatvaranje pogona, koje su primjenjive u praksi pod prihvatljivim tehnikim i ekonomskim uvjetima te su najuinkovitije u postizanju najvieg stupnja zatite okolia kao cjeline. Od listopada 2007. godine, sva postrojenja trebaju ishoditi objedinjenu dozvolu koja odreuje granine vrijednosti emisija temeljem NRT-a. Ovaj je niz smjernica nastao kako bi pomogao u odreivanju NRT-a.

    Ovo je jedna iz niza biljeki koje opisuju zakljuke o najboljim raspoloivim tehnikama (NRT) za industrijske sektore. Sve biljeke imaju cilj pruiti vrst okvir za postojane i transparentne propise o postupcima i postrojenjima. Pripremljeno je nekoliko prirunika o horizontalnim pitanjima a Prirunik o NRT-u u svezi s proiavanjem otpadnih voda i obradom otpadnih plinova je dokument broj xxxxxxxx i na njega se treba pozvati prilikom utvrivanja uvjeta za dozvolu.

    Prilikom odreivanja NRT-a za novo postrojenje, treba koristiti zakljuke iz referentnih dokumenata o NRT-u (BREF), ili, gdje je primjenjivo, naprednije tehnike. Pri odreivanju na lokalnoj razini, NRT-u pridruene granine vrijednosti emisija (BATAEL) ne smiju se prekoraiti, ve bi trebalo primijeniti nie razine bilo kojeg opsega.

    Kod odreivanja NRT-a za postojee postrojenje, mogue je odluiti se za odstupanje koje u obzir uzima trokove i koristi zatite okolia i na lokalnoj razini odrediti neto manje stroe granine vrijednosti. itav skup imbenika moe se razmatrati prilikom odluivanja o najpogodnijim tehnikama koje pruaju najbolju zatitu okoliu kao cjelini. Cilj je odrediti uvjete dozvole kako bi se postrojenje pribliilo to je mogue vie normama postavljenim za novo postrojenje, ali uzimajui u obzir ekonominost, vremenski raspon i praktinost izmjena na postojeem postrojenju. Prilog IV IPPC direktive navodi okolnosti koje treba razmotriti prilikom odreivanja NRT-a na lokalnoj razini.

    Tokom procjene primjenjivosti NRT-a ili pridruenih graninih vrijednosti emisija za postojee postrojenje, odstupanja se mogu prikazati kao stroa ili manje stroa od NRT-a, kako to opisuju referentni dokumenti (BREF). Tehnika koja najvie odgovara ovisi o lokalnim imbenicima pa e moda biti potrebna lokalna procjena trokova i koristi raspoloivih rjeenja kako bi se utvrdilo najbolje. Objanjenje opravdanosti odstupanja od zakljuaka iz BREF-a mora biti jasno i zabiljeeno.

    Odstupanja mogu biti opravdana temeljem trokova i koristi zatite okolia, kao i lokalnih uvjeta kao to su tehnika svojstva predmetnog postrojenja, njegov zemljopisni smjetaj i lokalni okolini uvjeti, no ne i temeljem profitabilnosti pojedine tvrtke.

    Svi su postupci predmetom NRT-a. Openito, ono to je NRT za jedan tehnoloki postupak u sektoru, vjerojatno je i NRT za drugi usporedivi postupak. iako, kod svakog sluaja, u praksi je na regulatorima (podlono prizivu) da odlue to je NRT za pojedini tehnoloki postupak, a u obzir trebaju uzeti promjenjive imbenike (kao to su konfiguracija, veliina i druga svojstva postupka) i smijeaj (kao npr. blizinu posebno osjetljivih prijemnika). U konanici, NRT je svojstven pojedinoj lokaciji, no ove smjernice odnose se na veinu postupaka unutar sektora i tomu treba posvetiti naroitu pozornost kako bi se u najveoj mjeri postigla odgovarajua konzistentnost

  • 4

    dozvola. Smjernice su namijenjene:

    o regulatorima, koji moraju smjernice uzeti u obzir prilikom pregleda zahtjeva i preispitivanja vaeih odobrenja i dozvola,

    o operatorima, kojima se takoer savjetuje uzimanje u obzir smjernica prilikom sastavljanja zahtjeva, kao i tokom daljnjeg postupka,

    o predstavnicima javnosti, koji mogu biti zainteresirani da znaju to se podrazumijeva pod odgovarajuim uvjetima za nadzor emisija kod veine postupaka unutar odreenog industrijskog sektora.

    U vrijeme nastanka, ove su smjernice temeljene na poznavanju i razumijevanju: o referentnog dokumenta o NRT-u za proiavanje otpadnih voda i obradu

    otpadnih plinova i zakljuaka o ovoj temi iz drugih uputa i referentnih dokumenata

    o vanosti proiavanja otpadnih voda i obrade otpadnih plinova u definiranju utjecaja na okoli i

    o kako proiavanje otpadnih voda i obrada otpadnih plinova ini dio NRT-a i potpada pod ciljeve IPPC direktive.

    Pored referentnih dokumenata (BREF-ova), koritene su I smjernice nastale u drugim zemljama koje, takoer, mogu pruiti dodatne informacije.

    Povremeno, smjernice mogu biti izmijenjene i dopunjene kako bi se ilo u korak s usavravanjem NRT-a, ukljuujui poboljanje tehnika i nova saznanja o utjecajima na i rizicima po okoli. Takve izmjene mogu biti u obliku cjelovitog dopunjenog izdanja ovog dokumenta, ili u obliku zasebnih dodatnih smjernica koje se bave posebnim pitanjima.

    Isto tako, u svrhu sveobuhvatnog razumijevanja ovih pitanja, potrebno je razmatrati i sljedee hrvatske smjernice za:

    procjenu NRT-a energetsku uinkovitost tehnike praenja (monitoringa) buku zatvaranje pogona smanjivanje koliine otpada sustave upravljanja okoliem procjenu oneienja tla emisije iz difuznih izvora ili fugitivne emisije proiavanje otpadne vode/plina.

  • 5

    2 POZADINA Zakljuci o NRT i zajednikim tehnikama koje se primjenjuju za proiavanje otpadnih voda i otpadnih plinova sadrani su u ovim Smjernicama. One pokrivaju emisije u zrak i vodu iz velikog broja postrojenja, koje imaju velike utjecaje na okoli. Glavni izvori otpadnih voda su: pranje sirovina pranje / ienje opreme kemijske sinteze tehnoloki postupci proizvodnje metala hrana i tehnoloki postupci vezani uz nju sustavi obrade otpadnih plinova rashladna voda za direktno (izravno) hlaenje kondicioniranje vode za uporabu isputanje iz vodnog sustava napajanja kotlova 'blow-down' iz ciklusa hlaenja ispiranje filtra i ionskog izmjenjivaa procjedne vode s odlagalita oborinska voda iz oneienih podruja, itd. Glavni utjecaj je: hidrauliko optereenje sadraj (izraen kao optereenje ili koncentracija) tvari koje su oneiujue uinak na prirodne prijemnike, izraeno kao surogat ili zbirni parametri uinak na organizme u prirodnim prijemnicima, izraen u podatcima o toksinosti. Emisije otpadnih plinova pojavljuju se kao: emisije kroz provodni kanal, koje su jedine emisije koje se mogu obraditi emisije iz difuznih izvora ili fugitivne emisije. Glavni oneiujue tvari zraka su: HOS i neugodni mirisi sumporni spojevi (SO2, SO3, H2S, CS2, COS) duikovi spojevi (NOx, N2O, NH3, HCN) halogeni spojevi (Cl2, Br2, HF, HCl, HBr) spojevi s nepotpunim sagorijevanjem (CO, CxHy) metali organsko optereenje izraeno kao UOU trajne organske oneiujue tvari lebdee estice dioksini. U postojeim postrojenjima gdje tehnike nisu u primjeni, operater treba predloiti program poboljanja koji ih ukljuuje. U svezi tih prijedloga treba postii dogovor s regulatorom budui da e isti biti sastavni dijelom dozvole.

    1.1 Vanost za sve industrije Premda je referentni dokument (BREF) za obradu otpadnih plinova i proiavanje otpadnih voda napisan temeljem doprinosa iz prakse kemijske industrije, tehnike koje su opisane

  • 6

    mogu se jednako tako primijeniti u mnogim drugim sektorima. U ovim Smjernicama, ukljuene su i dodatne tehnike iz drugih BREF-ova i smjernica kako bi pruile informacije za druge sektore kao to su proizvodnja tekstila, hrane i metala.

    1.2 Horizontalne najbolje i NRT Horizontalni pristup proiavanju otpadnih voda i obradi otpadnih plinova i upravljanju zasniva se na pretpostavci da se mogunosti za sprjeavanje emisija i nadzor mogu procijeniti neovisno o pojedinom tehnolokom postupku. Mogu se utvrditi ona pitanja NRT-a koja obuhvaaju najuinkovitije i primjerene mjere za postizanje visoke ope razine zatite okolia u cjelini u odnosu na emisije iz tog sektora. Ovaj dokument sadri:

    opi dio koji opisuje opi NRT za metodologiju upravljanja okoliem

    poseban dio koji opisuje NRT za specifine metodologije upravljanja otpadnim vodama / otpadnim plinovima i razlog koji dovodi do odluke o tehnikama proiavanja otpadnih voda i obrade otpadnih plinova.

    1.3 Provedba NRT- a Provedba NRT-a u novim postrojenjima obino nije problem. U veini sluajeva ima ekonomskog smisla planirati proizvodne postupke i emisije njihovih otpadnih voda / otpadnih plinova da bi se smanjile emisije i potronja materijala. S postojeim postrojenjima, meutim, provedba NRT-a openito nije lak zadatak, zbog postojee infrastrukture i lokalnih okolnosti. Ipak, ovaj dokument ne pravi razliku izmeu NRT-a za nove i postojee postrojenja. Takve razlike ne bi poticale operatere da krenu prema usvajanju NRT-a a obvezivanje kemijske industrije na stalna poboljanja okolinih uvjeta ne bi dola do izraaja. S druge strane, oito nije izvedivo ili odrivo odmah primijeniti sve tehnike prepoznate kao NRT odjednom. Ono to je izvedivo, meutim, je integracija NRT-a u postojea postrojenja kada se planiraju vane preinake postrojenja ili provedba NRT-a koji utjee na cijelu lokaciju kroz postupni program izgradnje u nekom vremenskom razdoblju. Takvi programi potiu operatera i regulatorna tijela da se dogovore o vremenskom okviru i postavljanju prioriteta za potrebne promjene. Kljune toke za uspostavu programa prioriteta na postojeim lokacijama bila bi:

    procjena trenutne kvalitete prijemnog medija, procjena stupnja trenutnog lokalnog utjecaja i procjena uinkovitosti mjera u smislu smanjenja sveukupnih oneiujuih tvari u

    odnosu na trokove i rizike.

  • 7

    3 OPE NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE Ovaj dokument sadri opi dio koji opisuje ope zakljuke o NRT-u za metodologiju upravljanja okoliem i poseban dio koji opisuje NRT za posebne metodologije upravljanja otpadnim vodama / otpadnim plinovima i polazite s kojeg se dolazi do odluke o tehnikama proiavanja otpadnih voda i obrade otpadnih plinova. 3.1 Zakljuci o NRT-u za ope upravljanje okoliem Primjena sustava upravljanja okoliem potrebna je u svakom postrojenju radi potpore naelima NRT-a, a o tome se izvjetava u zasebnim hrvatskim smjernicama. 3.2 Zakljuci o NRT-u za upravljanje otpadnim vodama / otpadnim

    plinovima Zadatak upravljanja otpadnim vodama / otpadnim plinovima je da se uskladi stanje s emisijama otpadnih voda / otpadnih plinova koje nastaju na industrijskim lokacijama s pravnim uvjetima i zahtjevima iz dozvole, s lokalnim okolinim i higijenskim uvjetima koji prevladavaju i sa zahtjevom za stalnim poboljanjima uvjeta u okoliu. Ovo se isto primjenjuje Programom za odgovornu skrb Udruenja europske kemijske industrije (CEFIC) koji otkriva i procjenjuje rjeenja za sprjeavanje ili smanjenje stvaranja emisija ili njihov utjecaj na okoli. Rezultati promiljanja i odluka o upravljanju otpadnim vodama / otpadnim plinovima su uoavanje i provedba:

    potencijalnog smanjenja emisija u proizvodnji

    naina da se izbjegne nepotrebno oneienje emisija koje inae nisu oneiujue

    najprikladnijeg sustava sabiranja otpadnih voda / plinova

    najprikladnijeg sustava nadzora emisija

    najboljeg sustava nadzora da bi se provjerila usklaenost s ciljevima ili pravnim propisima.

    Ponovo, kao i s opim upravljanjem okoliem, NRT za upravljanje otpadnim vodama / otpadnim plinovima prati ista naela za tvrtke svih veliina. Premda, dok je upravljanje otpadnim vodama / otpadnim plinovima za tvrtke s jednom ili vrlo malo proizvodnih linija i izvora isputanja relativno lak i jednostavan zadatak, to je vrlo sloeno za velika postrojenja viestrukim brojem tehnolokih postupaka. Zakljuci o NRT-u su:

    primijeniti sustav upravljanja otpadnim vodama / otpadnim plinovima ili procjenu isputanja otpadnih voda / otpadnih plinova za cijelu kemijsku lokaciju putem odgovarajue kombinacije:

    o koritenja inventara lokacije i inventara toka/nastajanja (emisija) ili registra; inventari pruaju potrebne informacije za poduzimanje sljedeih koraka u procjeni

    o sustavnog praenja unutarnjih tokove mase primjenom analize toka energije i materijala (EMFA) na nain primjeren sloenosti sustava otpadnih voda / otpadnih plinova radi donoenja potrebnih zakljuaka u svrhu optimalizaciju

  • 8

    o primjene jednostavnog (ako uope) EMFA za lokacije sa samo jednom ili vrlo malim brojem emisija

    o ispitivanja i utvrivanja najvanijih izvora emisija za svaki medij te popisivanje istih prema njihovom optereenju oneiujuim tvarima; konani poredak izvora emisija je osnova za poboljanje programa koji daje prednost onim izvorima kod kojih postoji mogunost najveeg uspjeha smanjenje.

    o provjere prijemnih medija (zrak i voda) i njihovu sposobnost podnoenja emisija, koristei potom rezultate radi odreivanja razmjera potrebe za stroim zahtjevima ili mogu li emisije uope i prihvatiti

    o izrade procjene toksinosti i, sukladno raspoloivim metodama, postojanosti i potencijalne bio-akumulacije otpadnih voda koje treba ispustiti u prirodne prijemnike, kako bi se prepoznale potencijalno opasne posljedice za ekosustav i prosljeivanje rezultata nadlenim tijelima

    o ispitivanja i utvrivanja relevantnih tehnolokih postupaka koji troe vodu i popisivanje prema njihovoj potronji vode;. konaan poredak je osnova za poboljanje stanja u potronji vode

    o traganja za rjeenjima za poboljanje (kao to su rjeenja za sprjeavanje ili smanjenje koliine otpada, poboljanje i nadzor skupljanja efluenta i/ili rjeenja za mjere integrirane u postupak), usredotoenja na tokove/strujanja s viim koncentracijama i optereenjima, njihov potencijal rizika i djelovanje na prirodni prijemnika.

    o procjene najkorisnijih rjeenja usporedbom sveukupnog uspjeha uklanjanja, sveukupne ravnotee djelovanja na unakrsne okoline medije, tehnike, organizacijske i ekonomske izvedivosti, itd.

    Procjena emisija otpadnih voda / otpadnih plinova je osnova za sve odluke o odvajanju tokova, strategije o smanjenju, poboljanjima postupaka (pogledaj vertikalni BREF o kemijskom i slinim sektorima s obzirom na istiju proizvodnju, iste sirovine, poboljanoj opremi u tehnolokom postupku, nadzoru istjecanja, itd.) i tehnikama nadzora. Primjer djelotvornog upravljanja otpadnim vodama, koji prati nacrt strategije za lokacije s organskim optereenjima, ima razumni cilj sveukupnog odstranjivanja KPK (ukljuujui predproiavanje) od barem 90 %.

    Procijenite utjecaj na okoli i djelovanje na postrojenja za proiavanje kada se planiraju nove aktivnosti ili promjene u postojeim aktivnostima, usporeujui buduu situaciju u okoliu s postojeom i ukazujui na to treba li oekivati znatne promjene.

    Primjenjujte smanjivanje emisija na izvoru odvajanjem strujanja, ugradnjom primjerenog sustava skupljanja i primjenom odgovarajuih mjera u izgradnji. Poveite podataka o proizvodnji s podatcima o emisijskim optereenjima radi usporedbe stvarnih s izraunatim emisijama. Ako se dobiveni podatci ne slau, potrebno je utvrditi koji je to postupak odgovoran za neoekivanu emisiju,

    Primjenjujte proiavanje oneienih tokova otpadnih voda/otpadnih plinova radije na izvoru nego kada doe ve do razrjeivanja/rasprivanja i kasnijeg sredinjeg proiavanja/obrade, osim ako postoje dobri razlozi protiv ovoga. Veina tehnika proiavanja/obrade najuinkovitije djeluje kada je sadraj oneiujuih tvari visok. Takoer, ekonomino je proiivati relativno male tokove koji pritjeu s malim, visoko uinkovitim ureajima za proiavanje nego imati velike sredinje ureaje visokog hidraulikog optereenja.

    Izbjegavajte uporabu postojanih organskih tvari ali gdje to nije mogue preusmjeriti tok otpadne vode koja sadri takve tvari za obradu opasnog otpada.

  • 9

    Koristite metodu kontrole kvalitete da biste procijenili postupke proiavanja/obade i/ili proizvodnje i/ili sprijeili da izbjegnu kontroli.

    Primijenite dobru proizvodnu praksu (GMP) za ienje opreme radi smanjenja emisija u vodu ili u zrak.

    Uporabite ureaje/postupke koji omoguavaju pravovremeno otkrivanje odstupanja koje moe utjecati na slijedne ureaje za proiavanje/obradu, odnosno omesti njihov rad, zatim koji omoguavaju prepoznavanje izvora odstupanja i ponitenje uzroka istih, u meuvremenu rastua koliina otpadne vode moe se preusmjeriti na retencijske bazene, a otpadni plin na drugi odgovarajui siguran nain, npr. na baklje.

    Ugradite djelotvoran sredinji sustav za upozoravanje koji e o kvarovima i pogrekama u radu obavijestiti sve koji su ukljueni u postupak; u sluaju kada bi nesrea mogla imati znaajan utjecaj na okoli i/ili na okolinu, nadlena tijela moraju biti dijelom lanca obavjeivanja.

    Provedite program praenja u svim postrojenjima za proiavanje/obradu kako biste provjerili da ispravno rade, omoguili otkrivanje svih nepravilnosti ili kvarova u radu koji bi mogli utjecati na prijemne okoline medije te bili u mogunosti pruiti informacije o stvarnim emisijama oneiujuih tvari.

    Primjena programa praenja radi otkrivanja emisija uvjet je prema odredbama lanka 9. stavka 5 IPPC direktive, a obveza pruanja javnosti informacija o podacima dobivenim na taj nain propisana je lankom 15. stavkom 2 Direktive. Program praenja treba obuhvaati oneiujue tvari i/ili zamjenske parametre relevantne za postrojenje za proiavanja/obradu. Uestalost mjerenja ovisi o riziku od opasnosti od predmetnih oneiujuih tvari, riziku kvarova postrojenja za proiavanje/obradu i promjenjivosti emisija.

    Ustanovite strategije za postupanje s vodom za gaenje poara i izlijevanjima.

    Ustanovite plan djelovanja kod iznenadnog oneienja da bi se omoguilo najbre i primjereno djelovanje u sluaju internih nesrea i operativnih kvarove.

    Uvrstite trokove proiavanja/obrade povezane uz proizvodnju.

  • 10

    4 OTPADNE VODE Ovaj odjeljak je posveen odreivanju NRT-a za proiavanje otpadnih voda na lokaciji kemijske industrije, ukljuujui potrebnu prevenciju i tehnike smanjenja kao dodatak nadzornim tehnikama (na kraju proizvodnog postupka). 4.1 Mjere integrirane u postupak Mjere koje su integrirane u postupak imaju prednost kao metode za sprjeavanje ili smanjenje koliine otpadnih voda i/ili oneienja. One su, meutim, uglavnom svojstvene proizvodnji ili postupku i njihova primjenjivost zahtijeva posebnu procjenu, koja je unutar okvira vertikalnog BREF-a za kemijske i sline sektore. Zakljuci o NRT-u za mjere integrirane u postupak u ovom se dokumentu stoga odnose na opu potrebu da se ove mjere primijene unutar proizvodne linije i razmotre samo mjere za postupke kao to su pranje proizvoda, ienje opreme, stvaranje vakuuma i hlaenje, koji se uobiajeno primjenjuju za veinu proizvodnih linija. NRT zakljuci moraju koristiti prikladnu kombinaciju:

    primjene u postupak integriranih mjera ili mjera uklanjanja otpadnih voda ili oneiujuih tvari, radije nego tehnika na kraju proizvodnog postupka

    procjenjivanja postojeih proizvodnih postrojenja za mogunost naknadnog uvrtenja mjera integriranih u postupak i njihove primjene kada je to izvedivo ili bar kada se na postrojenjima provode vane izmjene

    recikliranja tehnoloke vode kada god je to izvedivo iz ekonomskih i kvalitativnih razloga, s maksimalnim brojem recikliranja prije isputanja,

    optimizacije postupka pranja proizvoda, na primjer pranjem u mjestu,

    izbjegavanja protonih postupaka kroz koje proizvod prolazi samo jednom, kada god je izvedivo, iz kvalitativnih razloga

    izbjegavanja izravnog kontakta sa sustavnom hlaenja gdje god je to mogue

    koritenja zatvorenog kruga stvaranja vakuuma umjesto jet crpki za vodu ili paru kada god je to mogue, npr. kada njihova uporaba nije zabranjena iz sigurnosnih razloga ili zbog hre,

    procjena mogu li postupci obrade otpadnog plina koji se temelje na vodi biti zamijenjeni drugim mjerama; tehnike obrade otpadnih plinova koje koriste relativno velike koliine vode (kao to je medij za skrubing ili hlaenje) imaju posebnu teinu u podrujima gdje ima malo zaliha vode; primjeri takvih mjera obuhvaaju: uklanjanje tvrdih tvari radije suhim tehnikama nego mokrim skrubingom smanjenje SO2 u dimnim plinovima radije putem sekundarnih mjera nego kroz

    sustave koji ukljuuju mokri skrubing.

    4.2 Sabiranje otpadnih voda Odgovarajui kolektorski sustav otpadnih voda igra kljunu ulogu u djelotvornom smanjenju koliine otpadnih voda i/ili proiavanju. On provodi tok otpadnih voda do odgovarajueg ureaja za proiavanja i sprjeava mijeanje oneiene otpadne vode i otpadne vode koja to nije.

  • 11

    NRT znai primjenu jedne ili vie u nastavku navedenih tehnika ondje gdje su primjenjive.

    Odvojiti tehnoloku vodu od neoneiene oborinske vode i drugih neoneienih emisija vode. To smanjuje koliinu vode koja zahtijeva proiavanje i hidrauliko optereenje poslano u ureaje za proiavanje. Isto tako, poveava isplativost i djelotvornost rada ureaja za proiavanje. Ako se na postojeim lokacijama postrojenja jo ne vri odvajanje vode, to se moe ugraditi parcijalno, barem kada se rade znaajnije preinake na lokaciji.

    Razdvojiti tehnoloku vodu prema njenom optereenju oneienjem kako bi se osiguralo da na ureaju za proiavanje zavre samo one oneiujue tvari za koje je ureaj namijenjen.

    Postaviti krov nad podrujima potencijalnog oneienja putem, na primjer, istjecanja ili izlijevanja gdje god je to primjenjivo, kako bi se sprijeilo dopiranje oborinske vode u ta podruja i mijeanje s oneiujuim tvarima ime bi se poveala koliina otpadnih voda za proiavanje.

    Postaviti zasebnu odvodnju za podruja pod rizikom od oneienja, koja imaju sabirnu jamu za gubitke nastale istjecanjem ili izlijevanjem. Ona spreava isputanje oborinske vode oneiene kroz gubitke u proizvodnji. Odvojeno skupljena oborinska voda isputa se nakon prikladnog praenja, ovisno o rezultatu istoga, ili izravno u sustav odvodnje za neoneienu oborinsku vodu ili u odgovarajue ureaje za proiavanje.

    Koristiti nadzemnu kanalizaciju za tehnoloku vodu unutar lokacije postrojenja, izmeu toaka nastajanja otpadnih voda i krajnjeg/krajnjih ureaja za proiavanja. Ukoliko klimatski uvjeti ne dozvoljavaju nadzemnu kanalizaciju (temperature znatno ispod 0 C), sustavi lako raspoloivih podzemnih provodnih kanala prikladna su zamjena. Oba sustava omoguuju lako i ekonomino otkrivanje istjecanja, radove na odravanju i ugradnju nove opreme u postojea postrojenja. Mnoge lokacije postrojenja kemijske industrije jo uvijek imaju podzemnu kanalizaciju i urna izgradnja novih sustava odvodnje obino nije odriva, ali izgradnja se moe odvijati u fazama kada se planiraju znaajne preinake proizvodnih postrojenja ili sustava odvodnje.

    Postaviti retencijske kapacitete za sluaj kvara i za vode za vatrogastvo u svjetlu procjene rizika, birajui jedno, dva ili sve rjeenja koja obuhvaaju:

    o decentraliziranu retenciju (zadravanje) kod ustanovljenih kvarova, kada god je mogue blizu proizvodnog pogona i dovoljno veliku da sprijei isputanje tvari u odvodni kanal tijekom razdoblja kontroliranog zaustavljanja tehnolokog postupka

    o sredinju retenciju kako bi se skupile otpadne vode nastale uslijed kvara i koje su ve ule u kanalizacijski sustav umjesto da budu dovedene sredinjeg UPOV-a. Premda postoji nekoliko sustava retencije koji se mogu smatrati NRT-om, najsigurniji sustavi su oni gdje se spremnici naplavljuju samo u sluaju kvara ili gdje se dva spremnika pune naizmjenino

    o zaustavljanje vode za vatrogastvo, koristi se ili u izolaciji ili u kombinaciji s lokalnom tankvanom; retencijski kapacitet dovoljno velik da zatiti kako povrinski, tako i sustav odvodnje otpadnih voda. Takav retencijski kapacitet moe biti vii od 1 000 m3 , premda mjere treba usmjeriti na smanjenje opsega vatre prije no samo mogunost retencije velike koliine vode za gaenje poara i

    o sustav odvodnje opasnih i zapaljivih tvari, primjerice, dalje od poarita.

  • 12

    Izvor

    otpadnih voda

    Proizvedeni vezani metali Metode smanjenja Metode proiavanja

    Tehnoloka voda

    Proizvodnja gline. Lomljenje olovnih akumulatora. Kiselinsko dekapiranje.

    Povratak u postupak, to je vie mogue.

    Neutralizacija i taloenje. Elektroliza

    Voda od neizravnog

    hlaenja

    Hlaenje visoke pei za veinu metala. Hlaenje elektrolita za Zn.

    Koritenje zabrtvljenog sustava hlaenja. Praenje sustava da bi se otkrilo istjecanje .

    Taloenje.

    Voda od izravnog hlaenja

    Cu & Al lijevanje. Ugljine elektrode. Fero-legure. Kromirani metal

    Taloenje ili druga obrada. Zatvoreni sustav hlaenja.

    Taloenje, ako je potrebno.

    Granulacija ljake

    Cu, Ni, Pb, plemeniti metali, fero legure.

    Ponovna uporaba u zatvorenom sustavu.

    Taloenje, ako je potrebno.

    Elektroliza Cu, Ni, Zn Mg Zatvoren sustav. Elektro dobitak od isputanja elektrolita.

    Neutralizacija i taloenje.

    Hidro-metalurgija

    (ispuhivanje) Zn, Cd Zatvoreni sustav Blow-down obrada

    Taloenje, ako je potrebno

    Sustav smanjivanja (ispuhivanje)

    Mokri skruberi Mokri EP i skruberi kiselinska postrojenja

    Blow-down obrada i ponovna uporaba blagih kiselinskih struja ako je to mogue

    Taloenje, ako je potrebno

    Povrinske vode Sve

    Pranje dvorita i cesta. Dobro skladitenje sirovina.

    Taloenje, ako je potrebno Filtracija.

    Tablica 1: Pregled tokova otpadnih voda iz proizvodnje metala. Iako je ova tablica primjenjiva u metalnoj industriji, prikazuje i vrste tehnika koje se mogu primijeniti u drugim industrijskim sektorima.

    4.3 Proiavanje otpadnih voda Proiavanje otpadnih voda moe pratiti barem etiri razliite strategije:

    1. sredinje zavrno proiavanje u biolokom ureaju za proiavanje otpadnih voda (UPOV) na lokaciji

    2. sredinje proiavanje u komunalnom UPOV-u

    3. sredinje zavrno proiavanje anorganskih otpadnih voda u kemijsko mehanikom UPOV-u

    4. decentralizirano proiavanje/a.

    Ovaj dokument ne daje prednost niti jednoj od njih. Za sve etiri strategije zakljueno je da su NRT kada se pravilno primijene na stvarno stanje otpadnih voda.

  • 13

    Zakljuci o NRT-u prate put oneiujuih tvari koje treba nadzirati, kako je opisano na slici 1.

    Trebalo je donijeti prikladne odluke o zbrinjavanju efluenta, procijeniti utjecaj na prirodne prijemnike, iskoristiti sve praktine mogunosti za sprjeavanje i smanjenje koliine otpadnih voda i uzeti u obzir sve sigurnosne mjere, to jest od ove toke nadalje u uputama, jedino se razmatraju rjeenja koja se odnose na kraj postupka. Za rjeenje pitanja karakteristinih za neku lokaciju mogle bi biti potrebne tehnike proiavanja posebno pripremljene za tu lokaciju, ili se razmatraju dobro poznate i uobiajeno koritene tehnike za ovaj specifini sluaj. Da bi se dosegli zakljuci o NRT-u za proiavanje otpadnih voda, u nastavku pristup daje smjernice za iznalaenje i primjenu odgovarajuih tehnika, ukljuujui i kako se nositi s predmetnim posebnostima tipinim za proiavanje otpadnih voda. Pristup prati put odluke da se postignu zakljuci o NRT-u za odgovarajue proiavanje otpadnih voda na lokaciji kemijskog postrojenja, to je prikazano na slici 1. Tehnike koje su iroko primjenjive u sektoru proizvodnje hrane postiu dobrobiti za okoli kao to je smanjenje koliine otpada i, u odnosu na specifian tok otpadnih voda, mogu postii neto ili sve od sljedeeg: smanjenje volumena smanjenje snage potpuno uklanjanje ili smanjenje koncentracije odreenih tvari poveanje prikladnosti za recikliranje ili oporabu. 4.3.1 Openito Zakljuci o NRT-u Oneiene tokove otpadnih voda treba raspodijeliti prema njihovom optereenju

    oneiujuim tvarima. Anorganske otpadne vode bez relevantnih organskih komponenata odvajaju se od organskih otpadnih voda i provode u ureaje za posebno proiavanje (vidi posebne odjeljke o tekim metalima i anorganskim solima, o kojima se kasnije govori u ovom poglavlju). Organske otpadne vode sa znaajnom koliinom anorganskog otpornog materijala ili toksinih organskih spojeva usmjeravaju se na ureaje za posebno proiavanje (vidi odjeljak o tekim metalima, anorganskim solima i oneiujuim tvarima neprikladnim za bioloko proiavanje kasnije u ovom poglavlju).

    Kada se odabire opcija isputanja, razmatraju se mnogi imbenici, ukljuujui ali ne i jedino: je li otpadna voda ista ili oneiena raspoloivost prikladnog mjesta za proiavanje na lokaciji blizina i kapacitet UPOV-a na drugim lokacijama blizina i karakteristike potencijalnih prirodnih prijemnika raspoloivost drugih proiavanja izvan lokacije ili objekata za odlaganje trokovi na lokaciji nasuprot trokova proiavanja/odlaganja izvan lokacije relativna uspjenost, npr. temeljena na smanjenju optereenja, proiavanju na i izvan

    lokacije procjena rizika za okoli vezana uz svako rjeenje odlaganje sekundarnog otpada koji proizlazi iz proiavanja na lokaciji sposobnost rukovanja i odravanja ureaja za proiavanje na lokaciji pregovori s tijelima nadlenim za izdavanje dozvola i/ili operaterom UPOV-a te izgledni

    uvjeti dozvole planirana kretanja u volumenu i sastavu otpadnih voda blizina lokalnog stanovnitva.

  • 14

    4.3.2 Oborinske vode NRT znai: odvoditi oborinske vode koje nisu oneiene izravno prirodni prijemnik, zaobilazei

    sustav odvodnje otpadnih voda proiavati oborinsku vodu iz oneienih podruja, vidi tablicu 2., prije isputanja u

    prirodni prijemnik u nekim sluajevima, uporabiti oborinsku vodu kao tehnoloku vodu u svrhu smanjenja

    potronje slatke vode, to moe biti korisno za okoli tehnike navedene u tablici 2. mogu se smatrati NRT-om kada se primjenjuju u pojedinim

    situacijama; tablica navodi i ogranienja za razliite tehnike.

  • 15

    Slika 1 Put odluke o proiavanju otpadnih voda na lokaciji kemijske industrije: Osnova za NRT zakljuke

  • 16

    Slika 1 Put odluke za proiavanje otpadne vode na lokaciji kemijske industrije: Osnova za NRT zakljuke (PRIJEVOD UZ DIJAGRAM)

    Djelomini tok otpadne

    vode

    NRT za proiavanje tekih

    metala

    Teki metali?

    Relevantni organski?

    Teki metali? NRT za proiavanje tekih

    metala

    Anorgansko

    optereenje solima previsoko?

    NRT za proiavanje soli

    (klorid, sulfat) (opcija)

    NRT za proiivanje soli (kloridi, sulfati)

    (opcija)

    Previsoko optereenje

    anogranskom soli?

    NRT tehnike oporabe: NF / OO

    Adsorpcija Ekstrakcija/Destilacija

    Isparavanje Odvajenje/obrada plina

    Otponan ili toksini organski?

    NRT za sredinje bioloko

    proiavanje

    NRT tehnike smanjenja:

    kemijske reakcije (oksidacija,

    redukcija, hidroliza, zrana oksidacija)

    spaljivanje

    Oporaba izvediva

    Potreba za biolokim proiavanjem?

    Spremnik za balansiranje

    Potreba za daljnjim biolokim

    proiavanjem?

    NRT za decenralizrano

    bioloko proiavanje

    Isputanje

  • 17

    Tablica 2 Tehnike za proiavanje oborinske vode

    Granulacijska komora U obliku kanala Okrugla Zrana

    Sabirno jezero / talonik (vidi tablicu 3) Pjeani filtar

    Svrha Odstranjivanje samo pijeska i ljunka. Zatita postupka proiavanja i zatita opreme od trenja

    Bistrenje i ienje oborinske vode i zahvaanje hidraulikog optereenja jakih oborina da bi se zatitila rijeka-prijemnik (sabirno jezero) bistrenje oborinske vode prije isputanja ili ponovne uporabe (talonik).

    Proiavanje oborinske vode koja je otekla s lako oneienih povrina , ili za isputanje ili za ponovnu uporabu.

    Primjena

    Kao dio UPOV-a, primjenjuje se na oborinske vode koje ureaj proiava (oborinska voda s teko oneienih povrina). Stopa protoka 0.3 m/s, odvaja se samo pijesak i grubi materijal.

    Odstranjivanje suspendiranh tvari s lako oneienih povrina .

    Odstranjivanje suspendiranih tvari.

    Ogranienja primjene

    Prikladno za visoko fluktuacijski protok otpadnih voda .

    Manje prikladno za visoke fluktuacije u protoku otpadnih voda.

    Prikladno za fluktuacijski protok otpadnih voda.

    Nije prikladno za oborinsku vodu s jako oneienih povrina. Nije prikladno za podruja s dugim sunim razdobljima i/ili visokim temperaturama, zato to dugo zadravanje zajedno s vruinom uzrokuje emisiju neugodnih mirisa.

    Nije prikladno za oborinsku vodu s jako oneienih povrina.

    Potroni materijal Energija za crpke. Sabijeni zrak, energija za crpke i zrani mlaz.

    Sabijeni zrak, energija za crpke i zrani mlaz.

    Energija za crpke. S vremena na vrijeme zamjena filtra medija .

    Meusobno djelovanje razliitih m medija

    Emisija buke . Emisija neugodnih mirisa . Pijesak koga treba zbrinuti.

    Sabirno jezero: odlaganje taloga . Ovisno o vremenu hidraulikog zadravanja, mogua je emisija neugodnih mirisa.

    Odlaganje povratnog mulja.

    Potreba za prostorom Zauzima razmjerno manji dio UPOV-a. Zahtijeva veliki prostor . Zahtijeva mali prostor.

    Ostvariv uspjeh [% uklanjanja oneiujuih tvari)

    Sabirno jezero: ukupno suspendirane tvari (UST) 50-90. Ukupne suspendirane tvari 80-83

    Mogunost nadogradnje Lako se nadograuje, ako ve nije dio opreme. Nadogradivo, ako to dozvoljava prostor. Lako nadogradivo.

  • 18

    Tablica 2: Saetak prednosti i nedostataka tehnika uobiajenog proiavanja otpadnih voda u metalopreraivakoj industriji Tehnika

    proiavanja Prednosti Nedostatci

    Precipitacija

    Jeftina i jednostavna tehnika. Duga povijest uspjene uporabe. Ne zahtijeva velike trokove u novom postrojenju. Mogunost proiavanja velikog spektra metalnih oneiujuih tvari, posebice ako se koristi precipitacija kroz dvije etape s hidroksidima i onda sa sulfidnim reagensima. U pravilnim uvjetima moe postii odlino uklanjanje metala. Odreeni su precipitanti raspoloivi na tritu. Dozvoljava apsorpcijsko taloenje. Precipitati se esto mogu vratiti napojniku

    Efluent s kiselinom moe biti teko proistiti. Neselektivno: daje visoki sadraj vodenog taloga koji sadri koktel toksinih i netoksinih metala. Mulj bi moda trebalo odloiti na odlagalite ponekad uz vrlo velike trokove. Prisustvo drugih soli, organskih sloenih agensa i otapala moe snano ugroziti djelotvornost precipitacije. Ne moe se uvijek koristiti za proiavanje malih koncentracija metala. Neki se hidroksidi nedjelotvorno precipitiraju.

    Sedimentacija Jeftina i jednostavna tehnika. Duga povijest uspjene uporabe.

    Moe ukloniti samo krute estice. Za estice s malom razlikom u gustoi prema vodi, sedimentaciji je dugotrajna i potrebni su veliki spremnici.

    Filtracija Jeftina i jednostavna tehnika. Duga povijest uspjene uporabe. Filtracija npr. pjeani filtri se najbolje koriste za poznate estice .

    Moe ukloniti samo krute estice. Djelotvornost filtracije se smanjuje ako su estice vrlo male. Djelotvornost filtracije se smanjuje s poveanim ubrzanjem.

    Flotacija Jeftina i jednostavna tehnika. Duga povijest uspjene uporabe. Moe ukloniti samo kruti skup plutajuih estica. Zrak se prvo treba rastopiti u vodi pod tlakom da bi se rasprio u vodi.

    Ultra-filtriranje

    Jednostavna tehnika. Vrlo sitne estice, ak i molekule, mogu se odstraniti iz otpadnih voda. Vrlo tanke membrane e takoer filtrirati otopine male kao to su metali. Stvarna nulta emisija estica.

    Ograniena stopa protoka i ubrzanja filtracije. Membrane se mogu brzo raspasti u korozivnim efluentima. Nema odvajanja metala. Stare membrane mogu proputati. Membrane se mogu lako oneistiti.

  • 19

    Tehnika proiavanja Prednosti Nedostatci

    Elektroliza

    Moe se koristiti za ponovno dobivanje i recikliranje metala. Moe se koristiti za proiavanje koncentriranog metalnog istjecanja (ca. 2 g/l) u jednom koraku. Najraspoloivija tehnologija. Isprobana i ispitana, s dugim nizom dobrih rezultata u galvanizacijskoj industriji. Moe se istovremeno koristiti za ienje oneiujuih organskih tvari. Moe se koristiti u serijama, ili u neprekidnom toku.

    Teko se postie ienje jae mg/l se teko postie. Neuinkovite stanice skupe su za odravanje i rukovanje. Veliki elektrini potencijali su opasni za sigurnost. Elektroliza nije selektivna. Potrebno stalno nadziranje. Loe radi pri proiavanju promjenjivih sadraja, veliki volumen efluenta.

    Elektro dijaliza

    Moe se koristiti za ponovno dobivanje i recikliranje metala. Elektro-dijaliza moe biti selektivna. Elektro-dijaliza se ve koristi u pogonima za desalinizaciju i galvanizaciju. Elektro-dijaliza moe postii razine ispod mg/l.

    Elektro-dijaliza ima iste nedostatke kao i metoda ionske izmjene (na primjer, oneienje membrane). Zahtjeva stalno nadziranje. Loe radi pri proiavanju promjenjivih sadraja, velikog volumena efluenta.

    Obrnuta osmoza

    Stvarna nulta emisija. Tehnologija postoji i oprema se moe nabaviti na tritu. Moe se koristiti za recikliranje metala. Moe se koristiti u neprestanom toku, ili u serijama. Moe se baviti s velikim rasponom koncentracija metala. Moe se koristiti za uklanjanje organskih tvari u efluentu. Uspjenost ne ovisi znatno o koncentraciji nekorozivnih oneiujuih tvari u efluentu.

    Ograniena stopa protoka i ubrzanja filtracije. Membrane se mogu brzo raspasti kod korozivnog efluenta. Nema odvajanja metala. Stare membrane mogu proputati. Membrane se mogu lako oneistiti. Membrane treba esto nadzirati i zamjenjivati. Oprema je specijalizirana i skupa. Obrnuta osmoza koristi visoki tlak. Ogranienje na minimalnu stopu protoka od ca. 200 l/min.

  • 20

    Tehnika proiavanja Prednosti Nedostatci

    Ionska izmjena

    Relativno jeftina. Raspoloivi komercijalni proizvodi. Isprobana i ispitana u industrijskoj primjeni (npr. uklanjanje i ponovno dobivanje renija i selena). Sposobna oistiti do razine ppb (selektivna ionska izmjena moe postii ppb razinu). Moe se lako koristi zajedno s drugim tehnikama (na primjer precipitacijom) kao dio integriranog proiavanja otpadnih voda. Moe biti selektivna za teke metale. Moe se primijeniti na mnoge tipove protoka: isprekidani, neprekidan, relativno velikog volumena. Selektivna ionska izmjena se koristi u izdvojenim sluajevima, kao to su proiavanje efluenta u nuklearnoj industriji.

    Ne moe podnijeti velike koncentracije metala. Matrica se lako prlja s krutim tvarima i nekim organskim. Tradicionalna ionska izmjena nije selektivna. Ispuni izmjenjiva se obino mora odlagati kao toksini otpad. Matrice se mogu s vremenom raspasti. Rad je osjetljiv na pH efluenta. Efluent velikog volumena zahtijeva vrlo velike stupce za ionsku izmjenu. Do danas, selektivna ionska izmjena nije imala ekstenzivnu industrijsku uporabu. Regeneracija stupova za selektivnu izmjenu iona zahtijeva dosta vremena. Moglo bi biti potrebno dugo vrijeme kontakta s efluentom.

    Aktivni ugljik

    Ima primjenu irokog opsega (npr. uklanjanje ive ili dioksina iz efluenta). Moe se dodati nakon zgruavanja i sedimentacije kao sloj u pjeanim filtrima. Tehnologija postoji i oprema je raspoloiva na tritu.

    Aktivni ugljik je skup. Aktivni ugljik moe postati leglo za mikro-organizme. Nastaju visoke emisije SO2 iz postupka grijanja u proizvodnji ugljika iz ugljena .

  • 15

    4.3.3 Slobodno ulje/ugljikovodici Zakljuci o NRT-u tumae da treba ukloniti ulja/ugljikovodike na toki podizanja s ciljem maksimalnog obnavljanja, primjenjujui primjerenu kombinaciju: odvajanja ulja/vode ciklonom, MF ili ANI inceptorima, kada se moe oekivati vea

    koliina slobodnog ulja ili ugljikovodika, inae su alternative paralelni anodni interceptor(PAI) i korugirani anodni interceptor (KAI),

    MF, filtracija zrnatih medija ili flotacija plina, biolokog proiavanja (vidi odjeljak o biorazgradivim tvarima), ili u sredinjem

    biolokom UPOV-u, UPOV-u za komunalne otpadne vode ili u zasebnom postrojenju za proiavanje za ovaj poseban tok otpadnih voda.

    Gore navedena tablica 3 prikazuje prednosti i nedostatke veine uobiajenih tehnika proiavanja u metalnoj industriji. Tablica 4 Razine emisije ulja, KPK i BPK povezanih s koritenjem NRT-a

    Parametar a Koncentracija [mg/I]

    Ukupan sadraj ugljikovodika 0.05 1.5 a

    BPK5 2 20

    KPK 30 125 a mjeseni prosjek Tablica je uzeta iz nacrta BREF-a za rafinerije mineralnih ulja i plina

    4.3.4 Emulzije Zakljuci o NRT-u su: razbiti emulzije na izvoru i obnoviti odvojene sastojke; za potporu odvajanju mogao bi biti

    potreban dodatak flokulentnih i/ili zgruavajuih kemikalija; proiavanje na izvoru omoguava oporabu i sprjeava nepovoljno djelovanje na slijedne sustave odvodnje ili

    odstraniti emulzije na izvoru kada se ne mogu razbiti i mogu imati nepovoljno djelovanje na slijedna postrojenja; prikladne tehnike proiavanja su oksidacija zraka, isparavanje, spaljivanje (kada toplinska vrijednost emulzije dozvoljava auto-termalno djelovanje) ili bioloka razgradnja; esto nije dozvoljeno isputanje emulzije u sustav javne odvodnje i najbolje raspoloive tehnike ovdje znae izbjegavanje isputanja emulzija.

    4.3.5 Metali Najbolje raspoloive tehnike proiavanja ili kombinacija razliitih metoda proiavanja se jedino moe izabrati temeljem posebnosti pojedinane lokacije, uzimajui u obzir sve njene imbenike.Za donoenje odluke o najboljem rjeenju u nekom specifinom sluaju u pogledu

  • 16

    smanjenja koliina otpadnih voda i koncentracija oneiujuih tvari potrebno je uzeti u obzir najvanije imbenike koji obuhvaaju: postupak u kom se stvaraju otpadne vode koliinu vode oneiujue tvari i njihove koncentracije potrebne razine proiavanja, to jest, lokalne ili podrune norme kvalitete vode raspoloivost vodnih resursa. 4.3.6 Ukupne suspendirane tvari Mjere za uklanjanje ukupnih suspendiranih tvari koje se navode u ovom odjeljku ne ukljuuju one za aktivni mulj ili spojeve tekih metala, kojima se bavimo u drugim odjeljcima. Zakljuci o NRT-u su: ukloniti ukupne suspendirene tvari iz tokova otpadnih voda kada na slijednim

    postrojenjima mogu uzrokovati tetu ili kvar kao to je trenje i zaepljenje u crpkama i cijevima ili zaepljenje u postrojenjima za proiavanje: slijedni ureaji za proiavanje koji se mogu otetiti su filtri, adsorpcijski stupovi, filtri membrane, oksidacijske komore koje koriste UV zraenje ili sredinji, ili UPOV za komunalne otpadne vode; poredak tehnika proiavanja:

    1. korak: sedimentacija/flotacija zraka radi zahvaanja glavnog optereenja ukupnih suspendiranih tvari i da se zatiti slijedni sustav filtra od zaepljenja ili velike frekvencije naplavljivanja; sedimentacija ili flotacija zraka je obino dovoljno za sprjeavanje trenja i zaepljenja u crpkama i cijevima (uz pretpostavku da su emulzije i neodvojive krute tvari bile uspjeno obraene) 2. korak: mehanika filtracija kao rjeenje (ukoliko kruti sadraj nije bio dovoljno smanjen da sprijei zaepljenje u slijednim postrojenjima za proiavanje) koja obuhvaa filtraciju membrane, adsorpciju, ili reakcija kemijske oksidacije koritenjem UV zraenja 3. korak: filtracija membrane ili ultra-filtracija kao rjeenje, ako tok otpadnih voda treba biti bez krutih tvari da se sprijei zaepljenje, na primjer, u nano-filtraciji ili obrnutoj osmozi na postrojenjima, ili bez estica koje se ne mogu odvojiti drugim filtracijskim tehnikama.

    odvojiti ukupne suspendirane tvari iz toka otpadnih voda prije isputanja u prirodni prijemnik; dok god nema opasnih tvari u ukupnim suspendiranim tvarima, uobiajene tehnike su sedimentacija/fllotacija zraka ili filtracija, samo ako se trai zbog nedovoljnog odvajanja u prethodnim etapama:

    odvojiti ukupne suspendirane tvari iz toka otpadnih voda koristei radije tehniku koja omoguava oporabu no tehnike smanjivanja, kadgod je primjenjivo i odrivo da se ponovno iskoriste krute tvari

    primijeniti flokulacijske i/ili zgruavajue agense kada su fino raspreni ili je inae neodvojivi materijal prisutan da proizvede flokulante dovoljno velike da se slegnu

    pokriti ili zatvoriti ureaje za proiavanje kada su problem neugodni mirisi i/ili buka, provoditi ispuni zrak na daljnje proiavanje otpadnih plinova ako je to potrebno i primijeniti potrebne sigurnosne ureaje kada se moe oekivati rizik od eksplozije u zatvorenim ureajima za proiavanje

    odloiti mulj prikladno ili prepustiti ga ovlatenom ugovaratelju, ili obraujui ga na lokaciji (pogledaj odjeljak o obradi mulja); tehnike koje se smatraju NRT-om, ovisno o primjeni, saeto su prikazane u tablici 3.

  • 17

    Tablica 5 Tehnike proiavanja vezane za NRT, za suspendirane tvari Sedimentacija Flotacija zraka Filtracija Membranska/ultra filtracija

    Svrha

    Bistrenje skupljene oborinske vode od suspendiranih tvari.

    Bistrenje tehnoloke vode od suspendiranih tvari ili flokulanata.

    Bistrenje tehnoloke vode kada sedimentacija nije prikladna.

    Konana etapa odvajanja nakon sedimentacije ili flotacije zraka da bi se postigla niska emisija estica.

    Bistrenje do otpadnih voda bez krutih tvari za slijedna postrojenja za proiavanje (npr. obrnutom osmozom).

    Primjena

    Odvajanje krutih tvari iz otpadnih voda.

    U naelu, ukupne suspendirane tvari mogu se oporabiti.

    Odvajanje netaloivih krutih tvari te ulja/masnoe .

    Odvojeni se materijal moe ukloniti.

    Odvajanje krutih tvari iz toka otpadnih voda. Uklanjanje materijala ovisi o vrsti filtra.

    Odvajanje svih krutih materijala, koloidnih estica, bakterija, virusa.

    Vrlo pogodno za uklanjanje materijala.

    Ogranienja primjene

    estice trebaju biti taloive . Nema ogranienja sadraja ukupnih suspendiranh tvari. Bez stabilnih emulzija

    Bez pjenastih deterdenata Nema ogranienja za koncentraciju ali ne moe rasuto slobodno ulje.

    Fino rasprene i sluzave krute tvari da bi se izbjeglo visoko optereenje ukupnih suspendiranh tvari koje uzrokuje zaepljenje.

    Materijal membrane je osjetljiv na kemijske napade .

    Dolazne ukupne suspendirane tvari trebaju biti niske zbog zaguivanja i zaepljenja.

    Potroni materijal Kemikalije: 0,5-100 g/m3 Energija: 0,5-1,5 kW (promjer spremnika 25-35 m).

    Sabijeni zrak: 0,53-0.55 mm Flokulanti: 2,4-4,7 kg/toni ukupne suspendirane tvari Energija: 20,6 kWh/1000 m3

    Filtarska pomagala . Padanje tlaka. Energija.

    Kemikalije protiv snienja, protiv propadanja i povratnog ispiranja .

    Energija koja se odnosi na stopu protoka i pad tlaka: 2-20 kWh/m3 (MF) 1-10 kWh/m3(UF) 1 Pad tlaka: 0,02-0,5 Mpa (MF) 0,2-1 Mpa (UF)

    Meusobno djelovanje medija

    Odlaganje mulja . Emisija buke od crpki i mulj.

    Sustav uklanjanja pjene. Emisija neugodnih mirisa (npr. NOS) kada

    Odlaganje mulja. Emisija buke od crpki i mlaza zraka.

    Emisija neugodnih mirisa (npr. HOS) kada spremnik nije zatvoren, via je nego kod sedimentacije.

    Odlaganje mulja nakon povratnih voda.

    Zatvoreni filtri bi mogli trebati poveznicu sa sustavom za smanjenje otpadnih plinova.

    Odlaganje ostataka.

    Emisija buke od crpki.

  • 18

    Sedimentacija Flotacija zraka Filtracija Membranska/ultra filtracija

    spremnik nije zatvoren.

    Potreba za prostorom

    Ovisi o ureaju (ravni spremnik ili slojeviti talonik)

    Manje nego kod sedimentacije

    Modularna obrada

    Potreba za prostorom mala u usporedbi s drugim tehnikama.

    Ostvariv uspjeh [% odvajanja oneiujuih tvari]

    Ukupne suspendirane tari 60-90 Taloive krute tvari 90-95

    Ukupne suspendirane tari 85-98 HM sulfidi: 95 via stabilnost proiavanja s napojnim fluktuacijama

    Ovisi o mediju filtra i filtarskih pomagala ukupne suspendirane tvari50-99,99

    ukupne suspendirane tvari blizu 100

    Ostvarive razine emisija [mg/I]

    ukupne suspendirane tvari

  • 19

    4.3.7 Teki metali Uklanjanje ili oporaba jedini su naini da se sprijei isputanje tekih metala u okoli. Bilo koje drugo rjeenje uzrokuje njihov prijenos putem razliitih medija: otpadnih voda, otpadnog zraka i odlagalita. Tokovi otpadne vode koji nose znatno optereenje tekim metalima su oni koji potjeu iz proizvodnih postupaka u kojima se proizvode ili koriste spojevi s tekim metalima (npr. kao katalizatori), ili iz postupka ienja opreme koja se koristi u takvoj proizvodnji. Zakljuci o NRT-u nalau:

    odvojiti otpadne vode koje sadre spojeve s tekim metalima, to je vie mogue

    proiavati odvojene tokove otpadne vode na izvoru prije nego se mijeaju s drugim tokovima

    koristiti vie tehnike koje omoguavaju uklanjanje te

    omoguiti daljnje uklanjanje tekih metala u zavrnom UPOV-u (kemijsko-mehanika faza za anorgansku proizvodnju, bioproiavanje za organsku proizvodnju) kao korak u poboljanju, s naknadnim proiavanjem mulja, ako je to potrebno.

    Razine emisija koja proizlaze iz uporabe gore spomenutog NRT-a, ovisne su o postupku proizvodnje iz kojeg potjeu teki metali kao oneiujue tvari. Za tehnike proiavanja vidi tablicu 6. 4.3.8 Anorganske soli i/ili kiseline (ionske estice) Sadraj anorganskih soli i/ili kiselina u otpadnim vodama moe utjecati i na biosferu prirodnog prijemnika, npr. male rijeke suoene s visokim optereenjem solima, kao i na rad sustava odvodnje, npr. korozija cijevi, ventila i crpki ili nepravilan rad slijednog biolokog proiavanja. Nadzorne mjere za anorganske soli, koje se navode u ovom odjeljku, ne ukljuuju one za soli tekih metala, o kojima se govorilo u prethodnom odjeljku, niti za soli amonijaka koje se kontroliraju drugim sredstvima. Zakljuci o NRT-u nalau:

    nadzirati sadraj anorganske soli i kiseline u otpadnoj vodi i njihov negativan utjecajem na biosferu prirodnih prijemnika te ako je potrebno sprijeiti njihovo isputanje; kada je potrebno proiavanje, isplativije je ako se uradi na izvoru

    proiavanjem na izvoru kontrolirati sadraj anorganske soli (uglavnom klorida i soli sumporne kiseline) kada bi mogla uzrokovati oteenje, kvarove i/ili nepravilan rad na lokaciji ili u sustavu javne odvodnje

    odabrati tehniku proiavanja koja omoguava uklanjanje i oporabu proienih oneiujuih tvari kadgod je to izvedivo i prikladno, uzimajui u obzir meusobne utjecaje medija i utjecaj oneiujuih tvari.

    Primjerene tehnike proiavanja navedene su u tablici 7, stvarni izbor ovisi o predmetnom stanju.

  • 20

    Tablica 3: Tehnike proiavanja povezane s NRT-om za teke metale

    Precipitacija / sedimentacija ili flotacija zraka / filtracija Kristalizacija Ionska izmjena NanofiltracijaIobrnuta osmoza

    Svrha Pretvaranje otopljenih spojeva tekih metala u netopive spojeve i odvajanje od toka otpadnih voda.

    Rast spojeva tekih metala na zrnastom materijalu u protonom leitu.

    Ionska izmjena tekih metala u vodenoj fazi drugim ionima iz smole od izmjene iona .

    Odvajanje iona tekih metala zasienjem membrane. Odvajanje veine drugih oneiujuih tvari

    Uporaba Uklanjanje tekih metala iz toka otpadne vode, prvenstveno za vee koncentracije. Oporaba je u naelu mogua.

    Uklanjanje tekih metala iz tokova otpadnih voda pruanjem uvjeta koji omoguuju taloenje. Svrha je obnova.

    Otopine koje sadre ione tekih metala s malom napojnom koncentracijom. Obnova je mogua.

    Postizanje visokog stupnja istoe za recikliranje i ponovnu uporabu vode. Poveanje koncentracije oneiujuih tvari za daljnje potrebe proiavanja. Obnova je mogua.

    Ogranienja primjene

    Izbjegavati agense koji stvaraju kompleks. Vana je prilagodba pH. Nije primjenjivo kada je koncentracija nia od topivosti precipitata.

    Treba izbjegavati visoku ionsku snagu. Temperaturna granica oko 60 C. Korozivni agensi oteuju smolu.

    Koncentracije s osmotskim tlakovima su previsoke za rukovanje. Niski termalni i kemijski otpor.

    Potroni materijal

    Taloni agens Flokulanti /koagulanti Energija za crpke

    Kristalizacija kemikalija Energija

    Tekuina za regeneraciju Tlaenje oneienja Energija

    Kemikalije za ienje Energija: 1-3 kWh/m3(NF) 1-3 kWh/m3 (OO) Pad tlaka: 0.5-3 Mpa (NF) 2-100 Mpa (OO)

    Meusobni utjecaj medija

    Odlaganje mulja. Mogua emisija neugodnih mirisa.

    Predoziranje kemikalija za kristalizaciju moe rezultirati veim optereenjem solima. Uobiajeno nema stvaranja otpada ili mulja.

    Regeneracija vraa veliku koncentraciju otopina tekih metala (obnova ili odlaganje).

    Koncentracija zahtijeva daljnje proiavanje, npr. ionsku izmjenu

    Potrebe za prostorom

    Usporedivo s ionskom izmjenom i nanofiltracijom/obrnutom osmozom

    Usporedivo s kristalizacijom i nanofiltracijom/obrnutom osmozom

    Usporedivo s kristalizacijom i ionskom izmjenom

    Ostvariv uspjeh [% odvajanja oneiujuih tvari]

    80-99

    anorganski Hg >90 (NF) organski Hg >90 (NF) Cd spojevi >90 (NF) blizu 100% kod obrnute osmoze

    Ostvarive razine Za teke metale u mnogome Zn 1 0,110 Vrlo nisko (blizu nule) kod obrnute

  • 21

    Precipitacija / sedimentacija ili flotacija zraka / filtracija Kristalizacija Ionska izmjena NanofiltracijaIobrnuta osmoza

    emisija [mg/I] ovisi o proizvodnom postupku iz kojeg potjeu

    Ni 1 osmoze

    Nadogradnja da Relativno laka

  • 22

    Tablica 4 Tehnike proiavanja povezane s NRT za anorganske soli (ne ukljuuje teke metale)

    Isparavanje Ionska izmjena Obrnuta osmoza Odstranjivanje biolokih sulfata

    Svrha Destilacija vode koja ostavlja koncentrat kao ostatak na dnu Zamjena kationa s H, a aniona s 0H ionima tako zamjenjujui soli vodom

    Odvajanje svih oneiujuih tvari vode zasienjem membrane

    Anaerobna reakcija sulfata do sumpora kroz sulfide

    Uporaba

    Navoenje anorganskih soli da se kristaliziraju i njihovo odvajanje iz otpadne vode. Koncentrira i druge nepostojanje tvari. U naelu mogua je obnova tvari.

    Otopine koje sadre soli, takoer s tekim metalima. Obnova je mogua

    Postizanje visokog stupnja istoe za recikliranje i oporabu vode. Poveanje koncentracije oneiujuih tvari za daljnje proiavanje ili za potrebe obnove. Obnova je mogua.

    Odstranjivanje sulfata iz otpadnih voda koje sadre veliku koliinu sulfata. Moe takoer odstraniti teke metale kao sulfide. Obnova dobivenog sumpora.

    Ogranienja uporabe

    Izbjegavati tvari koje proizvode pjenu

    Izbjegavati veliku ionsku snagu. Temperaturna granica oko 60 C. Korozivni agensi mogu otetiti smolu.

    Previsoke koncentracije rezultiraju osmotskim tlakom koji je previsok za rukovanje. Nizak termalni i kemijski otpor

    Vrlo spora reakcija, to jest dugo vrijeme zadravanja. KPK/sulfat treba biti najmanje 1:1

    Potroni materijal Kemikalije kada je potrebno predproiavanje. Para 5-16 kg vode/kg pare. Energija

    Regeneracijska tekuina. Tlaenje oneienja. Energija za crpke.

    Kemikalije za ienje. Energija: 1-3 kWh/m3 Pad tlaka: 2-100 Mpa

    Kemikalije (neutralizirajui agensi, tvari koje daju PKK, flokulanti). Energija.

    Meusobni utjecaj medija

    Kondenzacija moe zahtijevati daljnje proiavanje. Emisija buke

    Obnova vraa visoke koncentracije odstranjenih soli (obnova proiavanjem vodenog otpada ili odlaganja ).

    Koncentrati zahtijevaju daljnje proiavanje, npr. ionska izmjena da bi se omoguila obnova.

    Sumpor koji se treba koristiti u proizvodnom postupku (sumporna kiselina)

    Prostorne potrebe Relativno niske Relativno niske. Relativno niske.

    Ostvariv uspjeh [% odvajanja oneiujuih tvari]

    Potpuno odstranjivanje soli 80-99 Blizu 100 % sulfat: 94 cink: 99.8 kadmij: >99

    Ostvarive razine emisija [mg/I] 0,1-10 Vrlo niska (skoro nula).

    sulfat: 75 cink: 0.05-0.15 kadmij:

  • 23

    4.3.9 Oneiujue tvari koje nisu prikladne za bioloko proiavanje Pored oneiujuih tvari o kojima se govorilo u prethodnim odjeljcima, postoje pritoni tokovi otpadnih voda koje nisu primjerene za bioloko proiavanje jer sadre: KPK koji se ne moe ili se vrlo loe bio-razgrauju toksine tvari koje sprjeavaju bioloke postupke. Isputanje takvih toksinih tvari u postrojenje za bioloko proiavanje treba sprijeiti. Nije mogue prognozirati koje oneiujue tvari su inhibitori za bioloke postupke u UPOV-u, jer to ovisi o prilagodbi mikroorganizama nekog postrojenja na posebne oneiujue tvari. Nema razlike je li otpadna voda dovedena na sredinji bioloki UPOV unutar lokacije kemijske industrije ili na UPOV za komunalne otpadne vode. Uvjeti za predproiavanje oneiujuih tvari neprikladnih za bioloko proiavanje u oba su sluaja isti. Zakljuci o NRT-u nalau: izbjei uvoenje komponenti otpadnih voda u sustave za bioloko proiavanje kada

    mogu uzrokovati nepravilan rad takvih sustava proiavati pritone tokove otpadnih voda sa znaajnim dijelom koji nije biorazgradiv s

    prikladnim tehnikama prije ili umjesto zavrnog biolokog proiavanja; trenutan odabir prikladne tehnike proiavanja ovisi o trenutnoj situaciji, sastavu toka otpadne vode, stanju biolokog UPOV-a (ako radi) i prilagodbi njegovih mikroorganizama i potrebama prirodnog prijemnika; u svakom sluaju radi se o problemima specifinim za lokaciju

    koristiti tehnike koje omoguuju obnovu tvari kadgod je to izvedivo, kao to je adsorpcija nanofiltracijom/obrnutom osmozom, koristei najprikladniju varijantu - izolaciju, destilaciju / rektifikaciju, isparavanje, striping

    odstraniti bitni sadraj amonijaka iz toka otpadne vode na izvoru, koristei, npr. striping zrakom ili parom u kombinaciji s obnovom amonijaka,

    koristiti tehnike koje ne trebaju dodatno gorivo, kada druge tehnike smanjenja postiu dovoljne rezultate te ako obnova nije izvediva, kada radi zavrni bioloki UPOV moe biti dovoljno razbiti organsko optereenje na biorazgradive tvari, koristei tehnike kao to su

    o kemijska oksidacija (uz izradu opirne procjene jesu li organski kloridi stvoreni kada se koriste oksidacijski agensi koji sadre klorine),

    o kemijska redukcija, o kemijska hidroliza

    koristiti zranu oksidaciju i spaljivanje samo kada ne postoji ni jedan drugi izbor za ponitenje toksinosti, ili sprjeavanje utjecaja ili kada postupak moe raditi na temelju samoodranja, ili je to jedini nain da se postignu zahtjevi za isputanjem bez biolokog proiavanja

    uzeti u obzir potronju vode potrebne za primjenu tehnika proiavanja kao to su: ekstrakcija, destilacija / ienje, isparavanje, odvajanje, znaajne koliine rashladne vode ili sustavi koji trebaju mokri skrubing da bi obnovili oneiujue tvari iz plinske faze, kada bi to moglo biti pitanje vano za okoli; u sluajevima kada je nestaica vode vaan imbenik, kao NRT radije treba razmotriti manje dobre tehnike proiavanja.

    4.3.10 Biorazgradive tvari Zakljuci o NRT-u nalau: odstraniti biorazgradive tvari iz otpadne vode koristei sustave za bioloko proiavanje

    kako je opisano u tablici 7 ili njihovu primjerenu kombinaciju; kada se primjenjuju anaerobni postupci, esto se zahtijeva i naknadno aerobno proiavanje

  • 24

    koristiti bioloko predproiavanje kada pritoni tokovi nose veliko biorazgradivo organsko optereenje da bi se rasteretio zavrni sredinji UPOV, ako je to izvedivo rjeenje; anaerobno proiavanje moe biti izabrano da se iskoristi energija koju daje stvaranje metana, to moe biti zapaljivo; druga prednost anaerobnog predproiavanja je znatno sveukupno smanjenje suvika aktivnog mulja u slijednom biolokom UPOV-u; kada je uspjenost uklanjanja KPK iz cijelog postupka proiavanja otpadnih voda visoka, ali je koncentracija koja se isputa znatno via nego to je razina vezana uz NRT u tablici 8, to je pokazatelj da bi visoko optereeni pritoni tokovi mogli trebati bioloko predproiavanje

    koristiti predproiavanje ili ureaje za poliranje, kako je opisano u tablici 7, ako spojevi s niskom biorazgradivou (ali koji nisu teko rastvorivi ili toksini spojevi) nisu dovoljno uklonjeni sredinjim biolokim proiavanjem otpadnih voda; prikladne tehnike su reaktori s fiksnim leitem, koji omoguuju dulje vrijeme zadravanja te stoga imaju viu stopu razgradivosti

    primijeniti tehnike uklanjanja duika (nitrifikacija / denitrifikacija) kada otpadna voda sadrava znatno optereenje duikom, to moe uzrokovati znatno vie koncentracije nego to je razina emisije povezana uz NRT u tablici 8; obje opisane tehnike su NRT: pod povoljnim uvjetima lako se nadograde u postojei UPOV; Kada samo pritoni tokovi nose znatno optereenje duikom (amonijak, nitrate, nitrite, kjeldahl-N) bolje je proiavati ih zasebno, to tedi trokove jer mala oprema za nitrifikaciju / denitirfikaciju nije pretjerano skupa.

    4.3.11 Postojani organske oneiujue tvari iz tekstilne ili koarske industrije

    U sektoru tekstila i koarstva mnoge sirovine mogu biti uvezene iz zemalja koje ne kontroliraju uporabu postojanih organskih oneiujuih tvari kao to su insekticidi te stoga tehnoloki postupci imaju mogunost isputanja tvari s Liste I i II. Kontaminati, ukljuujui postojane organske oneiujue tvari, koji se nalaze na sirovinama, uklanjaju se i prijei e u vode za pranje i ispiranje. Mnoge od ovih spojeva je teko ukloniti u sustavu proiavanja otpadnih voda i biti e prisutni u zavrnom efluentu. Svojstva mnogih od tih spojeva ukljuujui sposobnost endokrinih disruptora izazivaju zabrinutost.

    Raspoloivi dokazi ukazuju da su u EU emisije tvari s liste I uspjeno uklonjene od kasnih 1980-tih godina. To je djelomino rezultat postupnog ukidanja uporabe organo-klorinskih herbicida i pesticida a djelomino promjene politike, odnosno sada se kupuje iz 'sigurnih' izvora a izbjegava opskrba iz zemalja gdje se te tvari koriste.

    4.3.12 Hrana, pie, mlijeko i slini sektori ienje opreme i postrojenja nuno je uestalo i to do visokih normi koje zahtijevaju sigurnosni uvjeti higijene hrane. Za sva postrojenja za hranu i pie zakljuci o NRT-u nalau: 1 ukloniti ostatak sirovine to je prije mogue nakon tehnolokog postupka i esto istiti

    prostor skladitenja sirovina 2 pripremiti i koristiti posude za zahvaanje iznad odvoda u podu i osigurati da se

    nadgledaju i esto iste, da bi se sprijeio ulazak materijala u otpadne vode 3 optimizirati uporabu suhog ienja (ukljuujui sustav vakuuma) opreme i

    postrojenja, pa i nakon izlijevanja a prije mokrog ienje koje je nuno da bi se postigle obvezne razine higijene

    4 prethodno nakvasiti podove i otvoriti opremu da se otpusti otvrdnuta ili zapeena prljavtina prije mokrog ienja

  • 25

    5 nadgledati i smanjiti potronju vode, energije i deterdenata 6 namjestiti crijeva koja se koriste za runo ienje sa trcaljkama 7 osigurati vodu kontroliranog tlaka putem trcaljki 8 optimizirati primjenu oporabljene zagrijane tople rashladne vode iz otvorenog kruga,

    npr. za ienje 9 odabrati i koristiti agense za ienje i dezinfekciju koji uzrokuju minimalnu tetu za

    okoli i pruaju uspjean nadzor higijene 10 istiti zatvorenu opreme u mjestu i osigurati da se koristi na optimalan nain, npr.

    mjerenjem mutnoe, provodljivosti ili pH i automatskim doziranjem kemikalija u ispravnim koncentracijama

    11 koristiti sustave jednokratne uporabe kod malih ili rijetko koritenih ureaja ili gdje otopina za ienje postaje jako oneiena, kao kod UVT postrojenja, postrojenja gdje se odvaja membranom te preliminarno ienje isparivaa i mlaznih suila

    12 primijeniti samo-neutralizaciju alkalnih i kiselinskih tokova otpadnih voda u spremniku za neutralizaciju gdje postoje primjerene varijacije pH u tokovima otpadnih voda uslijed ienja na mjestu i drugih izvora

    13 smanjiti uporabu EDTA-e, koristei je samo gdje je to uvjet, s nunom frekvencijom i smanjivanjem koritene koliine, npr. recikliranjem otopina za ienje.

    4.3.13 Sredinji kemijsko-mehaniki UPOV Kada ne postoje biorazgradivi oneiujue tvari zakljuci NRT-u su: koristiti kombinaciju kemijskog proiavanja (za neutralizaciju i taloenje komponenata

    otpadnih voda) i mehaniko proiavanje (za uklanjanje neotopljenih tvari, ukljuujui skrining, bistrenje i filtraciju) kao kemijsko-mehaniku fazu.

    4.3.14 Sredinji bioloki UPOV Kada se koristi sredinji kemijsko-bioloki UPOV, zakljuci o NRT-u su: izbjegavati dovod otpadnih voda s oneiujuim tvarima koje nisu biorazgradive na

    sredinji bioloki ureaj za proiavanje, kada one mogu uzrokovati nepravilan rad sustava za proiavanje i kada ureaj nije prikladan za njihovo proiavanje

    privremeno spremiti ulazne tokove otpadnih voda uzvodno od mjesta proiavanja da bi se izjednailo optereenje oneienjem i da bi se koristili sinergijski uinci proiavanja ulazne otpadne vode koristei kombinaciju:

    a) prima bistrila s prethodnom stanicom za mijeanje b) jedno ili dvofaznog bazena ili spremnika za aeraciju s daljnjim bistrenjem c) filtracije ili flotacije zraka da bi se zatitili prirodni prijemnici od suvika

    aktivnog flokulantnog mulja koji nije lako odvojiv, npr. rasuti mulj

    naizmjenino za (b) i (c): aeracijski bazen ili spremnik s umoenom mikrofiltracijskom ili ultrafiltracijskom membranom. Dodatno rjeenje je koristiti bio filtar fiksiranog leita da se proiava otporan KPK zbog propisanih zahtjeva. Openito razina emisije vezana uz, NRT za BPK nakon sredinjeg biolokog poiivanja je

  • 26

    Tablica 5: Tehnike proiavanja vezane uz NRT za oneiujue tvari koji su neprikladne za bioloko proiavanje Kemijske reakcije Zrana oksidacija

    Oksidacija Redukcija Hidroliza Oksidacija vlanim zrakom Super kritina vodena oksidacija

    Svrha

    Konverzija oneiujuih tvari sa H202 sa UV ili sa eljeznim solima, 03, 03/UV, Cl2, Cl02, OCl

    Konverzija oneiujuih tvari sa SO2, NaHSO3, FeSO4, NaHS

    Reakcija organskih i anorganskih oneiujuih tvari s vodom, koja se razbija na manje spojeve

    Reakcija s 02 u vodenoj fazi, visoka temperatura i visoki tlak, uobiajeno uz prisutnost katalizatora

    Oksidacija mokrim zrakom u superkritinom podruju vode, tj. pritisak >22.1 Mpa, temperatura >374C

    Uporaba

    Oksidacijski anorganski materijal. Oksidacijski organski materijal za zatitu biolokih UPOV-a ili njihov prijenos u biorazgradive materije. Moe zamijeniti bioloko proiavanje

    Smanjenje anorganskog materijala

    Unitavanje ne-biorazgradivih tvari u manje biorazgradive spojeve. irok raspon koncentracije (1 mg/I 100 g/l)

    Oksidacijski organski spojevi. Zatiuju bioloki UPOV protiv teko rastvorivih materijala. Pretvara otporni KPK u biorazgradivi. Moe zamijeniti bioloko proiavanje.

    Unitava oneiujue tvari s malom sposobnou biorazgradnje i/ili visokom toksinou. Moe zamijeniti bioloko proiavanje.

    Ogranienja uporabe

    UV zraenje zahtjeva otopine bez krutih tvari. Paljivo s oksidacijskim agensima koji sadre Cl i organske oneiujue tvari koje treba proiavati

    Ogranien broj primjena. Stroga kontrola pH I potencijala za smanjenje kisika (PSK)

    Nije prikladno za oneiujue tvari s malom topivou u vodi.

    Nije preporuljivo za niske razine KPK koncentracije. Fluorid < 10mg/I

    Nisko optereenje solima (korozija)

    Potroni materijal

    Oksidacijski agensi. Agensi za unitavanje vika oksidansa. Energija

    Redukcijsko sredstvo. Agens za unitavanje suvika

    Para / vrua voda za grijanje. Kemikalije za prilagodbu pH i potencijal za

    Zrak ili kisik.

    Energija za temperaturu i tlak.

    Zrak ili kisik. Energija za temperaturu i tlak

  • 27

    Kemijske reakcije Zrana oksidacija

    Oksidacija Redukcija Hidroliza Oksidacija vlanim zrakom Super kritina vodena oksidacija redukcijskog sredstva. Energija

    redukciju oksidacije. Energija

    Meusobni utjecaji medija

    Oksidansi koji sadre Cl mogu napraviti dodatne AOH s organskim oneiujuim tvarima

    Emisija sporednog plina se mora sprovesti na slijednu obradu

    Mogue je otputanje neugodnih mirisa i nestalnih tvari

    Vodena i emisija sporednih plinova moe zahtijevati daljnje proiavanje

    Vodene ili emisije sporednih plinova mogle bi trebati daljnje proiavanje

    Prostorne potrebe

    Ostvariv uspjeh [% odvajanja oneiujuih tvari]

    UOU: >90

    KPK: 60-90 (niski tlak) 99 (visoki tlak)

    Organski spojevi: >99

    Ostvarive razine emisija [mg/I]

    Nadogradnja

  • 28

    Nanofiltracija I obrnuta osmoza Adsorpcija Ekstrakcija

    Svrha Odvajanje veine oneiujuih tvari Prijenos topivih oneiujuih tvari iz vodene faze do krutog adsorbenta

    Prijelaz topivih oneiujuih tvari iz vodene faze u otapalo

    Uporaba

    Postizanje visokog stupnja istoe za recikliranje i oporabu vode. Poveanje koncentracije oneiujuih tvari za daljnje potrebe proiavanja. Obnova je mogua.

    Odstranjivanje organskih bionerazgradivih, bojanih, mirisnih i/ili toksinih oneiujuih tvari. Obogaivanje koncentracije za daljnje opcije proiavanja (npr. spaljivanje). Obnova je mogua

    Odstranjuje organske bionerazgradive i/ili toksine oneiujue tvari u visokim koncentracijama. Prethodno proiavanje za adsorpciju da bi se smanjilo dolazno optereenje. Obnova je mogua. Nije prikladno kao zavrno proiavanje.

    Ogranienja uporabe

    Koncentracije s osmotskim tlakom su previsoke za rukovanje. Nizak termalni i kemijski otpor.

    Nisko optereenje zagaivaima, inae se adsorbent prebrzo troi. Ograniene ukupne suspendirane tvari zbog zaguivanja. Djelotvornost ovisi o fizikim svojstvima oneiujuih tvari (niska djelotvornost s niskom molekularnom masom, visok polaritet ili topivost) .

    Otpadna voda prvenstveno bez ukupne suspendirane tvari i emulzija. Ovisno o primjerenosti otapala, stoga je ograniena primjena

    Potroni materijal

    Kemikalije za ienje. Velike potrebe za energijom.

    Adsorbent Kemikalije za regeneraciju Energija za crpke i regeneracijski postupak (povienje temperature)

    Zamjena gubitka otapala Energija za crpke Energija za daljnju obnovu otapala (npr. destilacija / frakcijska destilacija)

    Meusobni utjecaji medija

    Koncentrat treba dalje proiavati, npr. ekstrakcijom, spaljivanjem (ako nema obnove).

    Sporedni plinovi za vrijeme regeneracije zahtijevaju proiavanje. Regeneracija stvara ostatke taloga ( ako nema obnove).

    Otpadne vode treba proiavati da bi se rijeilo rastopljenih otapala, npr. odvajanjem. Taloni ostatak na dnu nastao obnovom otapala, ako nije obnovljen, ide na spaljivanje. Sporedni plin od ekstrakcije i obnove zahtijeva obradu otpadnih plinova, npr. adsorpcija ili spaljivanje

    Prostorne potrebe Uobiajeno barem dva stupca po primjeni

    Ostvariv uspjeh [% odvajanja oneiujuih tvari

    Visoka uspjenost Visoka uspjenost, ovisno o oneiujuoj tvari Dobra uspjenost za posebne oneiujue tvari s visokim dolaznim koncentracijama

    Ostvarive razine

  • 29

    Nanofiltracija I obrnuta osmoza Adsorpcija Ekstrakcija

    emisija [mg/I] Nadogradnja

    Destilacija / frakcijska destilacija Isparavanje Odvajanje Spaljivanje otpadnih voda

    Svrha

    Pretvaranje nepostojanih oneiujuih tvari iz faze otpadnih voda u fazu pare, obogaena faza pare se naknadno kondenzira

    Destilacija vode ostavlja koncentrate u talogu na dnu

    Prijenos nepostojanih oneiujuih tvari u plinovitu fazu upuhivanjem zraka ili pare kroz otpadne vode

    Termalna oksidacija oneiujuih tvari i istovremeno isparavanje vode, radi sa ili bez katalizatora.

    Uporaba

    Obnova rasutih oneiujuih tvari iz otpadnih voda. Prethodno proiavanje da bi se uklonili glavne oneiujue tvari prije slanja na daljnje proiavanje. Ograniena uporaba

    Koncentracija toka otpadnih voda da bi se reciklirale vrijedne tvari ili eksploatacije prije termalne

    Uklanjanje nepostojanih organskih i anorganskih spojeva. Obnova je mogua

    Uklanjanje tetnih ili inhibitornih oneiujuih tvari koji se ne mogu drugaije proiavati ili koji nisu dovoljno koncentrirani da bi spaljivanje postala samoodriva tehnologija smanjenja

    Ogranienja uporabe

    Zahtjeva velike dolazne koncentracije Razlika u toki vrelita izmeu vode i nepostojanih oneiujuih tvari treba biti dovoljno velika.

    Izbjegavati tvari koje proizvode pjenu. Nije primjenjivo na nepostojanje oneiujue tvari.

    Tekuina treba nizak sadraj UST. Ogranieno na nepostojane oneiujue tvari.

    Halogeni i sumporni sadraj zahtjeva posebnu obradu otpadnih plinova

    Potroni materijali Para za grijanje. Energija

    Kemikalije kada je potrebno prethodno proiavanje. Para 5-16 kg vode/kg pare. Energija

    Agensi protiv neistoe. Kada se koristi para: 0.1-0.3 tona/m3. Energija 680 kW/m3

    Pratee gorivo (s niskom koncentracijom UOU) Energija

    Meusobni utjecaji medija

    Daljnje proiavanje je potrebno. Sporedni plin se treba provoditi do obrade otpadnih plinova, npr. Spaljivanjem

    Kondenzacija moe trebati daljnje proiavanje. Emisija buke

    Tok plina treba obradu (skrubing, adsorpcija, katalitika oksidacija, spaljivanje)

    S niskim sadrajem UOU velika potronja energije. Emisije dimnih plinova

    Prostorne potrebe Relativno male

  • 30

    Nanofiltracija I obrnuta osmoza Adsorpcija Ekstrakcija

    Ostvariv uspjeh [% odvajanja oneiujuih tvari]

    Dobra izvedba za posebne oneiujue tvari pod posebnim uvjetima

    Skoro potpuno uklanjanje oneiujuih tvari, pod pretpostavkom da nema prisutnosti nepostojanih tvari

    Dobra uspjenost Gotovo 100% uspjenost uklanjanja organskih spojeva

    Nadogradnja 1 odvaja kisele vode, 30-32 m3/h

  • 31

    Tablica 6: Tehnike proiavanja povezane s NRT-om biolokog proiavanja

    Aerobna biologija

    Anaerobna biologija Bioreaktor aktivnog mulja s (miks) membranom

    Filtar s prokapnikom Proireno leite Fiksirano leite bio filtra

    Svrha

    Pretvorba organskog sadraja mikroorganizmima i ekskluzijom zraka (kisika)

    Pretvorba organskog sadraja mikroorganizmima u prisutnosti rastopljenog kisika, ubrizganog kao zrak ili isti kisik

    Uporaba

    Prethodno proiavanje visoko organskog optereenja i tokova konstantne kvalitete

    Prethodno proiavanje visokog organskog optereenja. Zavrno proiavanje u pritonim tokovima. Koristi se kao sredinji ureaj za proiavanje (PP).

    Kao dio sredinjeg PP (etapa prvog ili prethodnog proiavanja) da bi se smanjili najlake razgradivi oneiujue tvari i poboljala kvaliteta mulja

    Prethodno proiavanje visokog organskog optereenja Zavrno proiavanje manjih tokova

    Korak direktnog prethodnog proiavanja ili poliranje nakon postupka aktivnog taloenja u sredinjom PP. Dobri uvjeti za sporo rastue mikroorganizme

    Ogranienja uporabe

    Sprjeavanje toksinih tvari jer je postupak vrlo osjetljiv

    Treba izbjegavati visoke koncentracija, ak i netoksinih tvari Treba izbjegavati inhibitore premda se dobro prilagoeni mikroorganizmi mogu nositi s koncentracijama inhibitora koje nisu previsoke Maksimalna temperatura 30-35 C Koncentracija soli treba biti

  • 32

    Aerobna biologija

    Anaerobna biologija Bioreaktor aktivnog mulja s (miks) membranom

    Filtar s prokapnikom Proireno leite Fiksirano leite bio filtra

    Meusobni utjecaji medija

    Bioplin sa 70 % CH4 moe se koristiti kao zapaljivi plin. Samo 10 % suvinog mulja u usporedbi s aerobnom biologijom

    Suviak taloga oko 10 puta vei nego kod anaerobne biologije, potrebno proiavanje. Veliki dolaz energije zbog dolaska zraka. Emisija mirisa i buke

    Suviak mulja Suviak mulja Suviak mulja. Nema emisije mirisa.

    Prostorne potrebe

    Manje nego za aerobno proiavanje

    Velika za sredinja PP Relativno male

    Relativno male Relativno male

    Ostvariv uspjeh [% odvajanja oneiujuih tvari

    KPK: 75-90 u kombinaciji s aerobnim KPK: 95-97 BPK: 99-99.8

    BPK: 97-99.5 KPK: 76-96 90-96 (membrana) Indeks fenola: >99 ukupni anorganski N: 82 (membrana) NH4-N: 96 (membrana)

    BPK: 40-90 (1-etapa) 85-95 (2-etapa)

    BPK: >98 KPK: 90

    Otporni KPK: 26-68 Indeks fenola: 75-98 AOH: 55-98 ukupni anorganski N: 4-50

    Ostvarive razine emisija [mg/I]

    UST: 10 (sredinjo PP)

    Nadogradnja Potreba za plinskim komorama ili otvorenim plamenom da bi se svladao metan

    Ovisno o veliini laka laka laka

  • 33

    4.3.15 Isputanje otpadne vode u povrinsku vodu` Nakon naina proiavanja spomenutih u prethodnim odjeljcima ovoga poglavlja, proiena otpadna voda isputa se u prirodne prijemnike (rijeku, jezero ili more). Zakljuci o NRT-u znae uporabu prikladne kombinacije: izbjegavanja situacije isputanja kao to je pretjerano hidrauliko optereenje ili toksina

    otpadna voda koja moe uzrokovati oteenje korita rijeke, nasip ili biosferu prirodnog prijemnika,

    odabira, kadgod je to mogue, toke isputanja u povrinsku vodu gdje se otpadna voda moe najuspjenije rairiti; to umanjuje utjecaj na vodenu biosferu; ta mjera nema namjeru zamijeniti tehnike proiavanja,

    uravnoteenja otpadnih voda koje ne dolaze iz sredinjeg UPOV-a da bi se smanjio utjecaj na vodu primatelja i da bi zadovoljili uvjete prije samog isputanja,

    primjene sustava nadzora da se provjeri isputanje vode s adekvatnom frekvencijom nadzora (npr. uzimanje uzoraka izmeu 8 i 24 sata) i

    izrade procjene toksinosti kao komplementarnog instrumenta s ciljem postizanja (vie) informacija o uspjenosti mjera nadzora i/ili o procjeni rizika za vodu prijemnika. Primjena procjene toksinosti, kao to je trenutna potreba, metode i programiranje treba odrediti od sluaja do sluaja.

    Tablica 7: NRT- razina emisije vezana za zavrno isputanje otpadne vode u vodu prijemnika

    Parametar a Stope uklanjanja [%] Razine emisije

    [mg/I] b

    Ukupne suspendirane tvari 10 20 C

    KPK 76 96 d 30 - 250

    Ukupni anorganski N e 5 25

    Ukupni P 0.5 1.5f

    AOH ?

  • 34

    sredinjeg biolokog UPOV-a, KPK izvedba se osniva na sirovom oneienom optereenju, tj. optereenju prije proiavanja i recikliranja / postupka obnove. Nisu se mogle identificirati razine emisije vezane uz NRT za teke metale koje bi predstavljale kemijski sektor u cjelini. Razlozi za ovakvu situaciju ukljuuju: Ostvarive razine emisija tekih metala nakon proiavanja na izvoru u mnogome su ovisne o tehnolokom postupku gdje nastaju; razine ovise o stvarnoj matrici otpadne vode; koncentracije isputanja ovise o mjeavini otpadne vode iz razliitih proizvodnih postupaka specifinih za lokaciju, poto ne postoji daljnje proiavanje nakon proiavanja na izvoru. Razine emisije vezane uz NRT navedene u 10. odraavaju razine emisija nakon sredinjeg biolokog proienja. Kada se otpadna voda dovede do komunalnog UPOV-a, treba prikazati, npr. kroz prikladna laboratorijska ispitivanja ili kroz druga znanja, da se moe postii ekvivalentan rezultat. Strategija decentraliziranog proiavanja je ekvivalentna zavrnom biolokom poiivanju kada ono postie usporedive rezultate. 4.3.16 Proiavanje mulja Kada se proiava mulj iz objekata otpadnih voda na lokaciji kemijske industrije, zakljuci NRT su: iskoritavati tehnike o kojima je ranije izvijeteno, takoer uzimajui u obzir zasipanje

    zemljom koncentrirati mulj stabilizirati mulj za daljnje proiavanje ili odlaganje koristiti otpadnu energiju iz postupaka kemijske proizvodnje koliko god je to mogue

    kada se primjenjuje proiavanje muljem, npr. isuivanjem upotrijebiti prikladnu obradu otpadnog plina kada se koristi spaljivanje mulja;

    proiavanje izvan lokacije ne uzima se u obzir jer to nije u okviru ovoga dokumenta, odnosno zakljuci o NRT a ni u kom se sluaju ne protive proiavanju izvan lokacije koje izvodi ugovaratelj - trea osoba.

  • 35

    5 OTPADNI PLINOVI Ovaj odjeljak je posveen odreivanju NRT-a za obradu otpadnih plinova na lokaciji kemijske industrije. 5.1 Mjere integrirane u postupak Kao i s otpadnom vodom, mjere integrirane u postupak su prvenstvena metoda za sprjeavanje ili smanjenje koliine otpadnog plina i isputanja oneienja u zrak, ali oni su openito specifini za proizvodnju ili postupak i njihova primjenljivost zahtjeva posebnu procjenu, koja je u okviru vertikalnog BREF-a o kemijskim i s njima povezanim sektorima. Zakljuci o NRT-u za mjere integrirane u postupak u ovom dokumentu se stoga odnose na opu potrebu da se primjene mjere unutar proizvodne linije. Zakljuci NRT-a su:

    koristiti mjere integrirane u postupak radije nego tehnike na kraju cijevi kada postoji izbor (npr. u sluaju NOx iz postupaka izgaranja, koritenje primarnih reduktivnih tehnika kao to su niski NOx plamenici, radije nego tehnike sekundarnog proiavanja),

    procijeniti postojea proizvodna postrojenja za nadogradnju mjera integriranih u postupak i primijeniti ih kada je to izvedivo ili barem kada se vre znatne promjene na postrojenjima; potovanje pravila o sigurnosti je kljuna toka kad se procjenjuju postojee proizvodne linije za opcije nadogradnje, jer je za neke mogue da se nee moi dozvoliti primjena mjera integriranih u postupak zbog rizika od eksplozije ili korozije,

    procijeniti postojea proizvodna postrojenja za opcije smanjenja izvora plinskih oneiujuih tvari i primijeniti ih ako je mogue (takoer uz sigurnosne uvjete); smanjenje oneiujuih tvari na izvoru smanjuje koliinu otpadnog plina za obradu; velike koliine nepotrebnog otpadnog plina znae ugradnju vee opreme nego to je potrebno, to nije isplativo i

    razmotriti sva rjeenja za smanjenje izvora kada se planiraju nova postrojenja ili znatne promjene

    5.2 Sabiranje otpadnih plinova Sustavi za sabiranje otpadnih plinova ugraeni su da usmjere plinovite emisije na sustave za proiavanje. Sastoje se od kuita za izvor emisije, ventila i cijevi. Zakljuci o NRT-u su:

    smanjiti stopu toka plina na kontrolnu jedinicu oblaganjem izvora emisije to je vie mogue, meutim, mogunost rukovanja postupkom, sigurnosna pitanja, kvaliteta proizvoda i higijenske pretpostavke imaju prednost

    osigurati da su sustavi sabiranja odgovarajue dizajnirani i uporabljeni tako da se skupe svi otpadni plinovi

    sprijeiti rizik od eksplozije:

    o ugradnjom detektora zapaljivosti unutar sustava za sabiranje kada postoji znaajan rizik pojavljivanja zapaljivih mjeavina

    o odravajui mjeavinu plina sigurno ispod donje granice eksplozije dodajui dovoljno zraka da se ogranii na 25 % donje granice, dodajui inertni plin, kao to je duik, umjesto zraka ili radei pod inertnom atmosferom u proizvodnim

  • 36

    komorama. Druga opcija je zadrati mjeavin