pročišćavanje otpadnih voda

  • Upload
    mvonic

  • View
    463

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

REPUBLIKA HRVATSKA VISOKO GOSPODARSKO UILITE U KRIEVCIMA SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ POLJOPRIVREDE

USMJERENJE: Odriva i ekoloka poljoprivreda

Daniela Neki Dvorski, bacc. ing. agr. 307/06-S

Seminar specijalistike strune prakse:

Zbrinjavanje aktivnog mulja prehrambene industrije Podravka

Mentor prakse: prof. dr. sc. Zdravko Matotan Voditelj: dr. sc. Tatjana Tuek Koordinator: dr. sc. Tatjana Tuek

Krievci, travanj 2009.

SADRAJ: Stranica:

1. Uvod.................................................................................................................1 2. Opis postupka proiavanja otpadnih voda...............................................2 3. Obrada suvinog mulja u primarnom trulitu.............................................23.1. Obrada mulja u sekundarnom trulitu............................................................3

4. Mogunost zbrinjavanja aktivnog mulja......................................................44.1. Kompostiranje muljeva..................................................................................54.2. Kompostiranje otpadnih muljeva u kompostani Imbriovec...........................5

5. Mjere opreza i opasnosti kod primjene muljeva u poljoprivredi..............5 5.1. Svojstva i djelovanje muljeva u poljoprivrednom tlu..................................6 6. Zbrinjavanje suvinog mulja s proistaa otpadnih voda gradaKoprivnice....................................................................................................6

7. Izvedba pokusa priozvodnje komposta od uguenih muljeva s ureajaza proiavanje otpadnih voda Danica............................................................7

8. Analize pokusnih uzoraka.............................................................................8 9. Statistika obrada dobivenih vrijednosti...................................................13 10. Zakljuak....................................................................................................14 11. Literatura....................................................................................................15

1. UVODPostrojenje za obradu otpadnih voda u Podravkinoj mesnoj industriji Danica, prilagoeno je za obradu otpadnih voda prehrambene industrije Podravka. U tom proistau se obrauju otpadne vode Podravkinih tvornica djeje hrane, tvornice juha, tvornice vegete, tvornica za preradu voa i Belupa. Prije nekoliko godina u sustav za proiavanje otpadnih voda ulazile su i vode tvornice kvasca koja vie nije u funkciji. Po zavretku tretmana otpadne vode u proistau, dobiva se proiena voda zadovoljavajue kvalitete i aktivni mulj. Postoji niz zakona i propisa koji se odnose na upotrebu proienih voda i aktivnog mulja. Jedna od mogunosti je primjena mulja i proiene vode na poljoprivrednim povrinama pod uvjetom da ne sadre teke metale i druge tetne tvari u nedoputenim koliinama. Muljevi nastali proiavanjem otpadnih voda danas predstavljaju veliki problem u pogledu zbrinjavanja. Budui da postupak obrade voda i muljeva nije profitabilan, zbrinjavanje muljeva po miljenju mnogih predstavlja dodatnu investiciju. Ureaj za proiavanje otpadnih voda Podravkinih tvornica je prije nekoliko godina preinaen u svrhu poboljanja kvalitete obrade voda. Danas se najprihvatljivijim smatra bioloko proiavanje otpadnih voda, koje je vrlo vano s ekolokog gledita. Industrijske otpadne vode Podravke pripadaju skupini otpadnih voda u kojima se nalaze sastojci koji su bioloki lako razgradivi. Pokazatelji oneienja otpadnih voda su: Kemijsko oneienje- kemijski sastojci organskog i anorganskog podrijetla (topivi i netopivi). Bioloko oneienje- organizmi: kvasci, bakterije, alge, protozoe, metazoe i virusi. Fizikalni pokazatelji- suspendirane estice, ph vrijednost, gustoa, boja, miris i temperatura. Pokazatelj ukupnog oneienja otpadne vode se izraava vrijednostima biokemijske (BPK) i kemijske (KPK) potronje kisika. Svrha proiavanja je smanjenje vrijednosti BPK5, KPK, suspendirane tvari i patogenih mikroorganizama.

Slika 1: Proista otpadnih voda prehrambene industrije Podravka. Foto Dvorski, 2009.

1

Na slici 1 vidljivi su serijski spojeni aeracioni bazeni s pripadajuim primarnim talonicama koje su smjetene s bonih strana bazena.

2. OPIS POSTUPKA PROIAVANJA OTPADNIH VODAUreaj se sastoji od mehanikog i biolokog dijela. Mehaniki dio se sastoji od primarne obrade koja zapoinje aeriranim mastolovom, automatske reetke, na kojoj se izdvajaju krupnije neistoe i zaostala masnoa. Zatim slijedi primarna talonica gdje se izdvaja primarni mulj koji nastaje ili flokulacijom ili taloenjem estica. Pritom je vana brzina dotjecanja ulazne otpadne vode u spremnike za taloenje. Flokulirajue estice se meusobno povezuju u pahuljice i taloe ili isplivavaju kao pokriva. Na taj nain se smanjuje organsko oneienje otpadne vode. Bioloki dio ureaja podrazumijeva sekundarnu obradu, koja se odvija u dva serijski vezana bazena s aeracijom. Uz svaki aeracioni bazen nalaze se dvije sekundarne talonice. Aeracija se provodi radi uvoenja kisika pomou dubinskih turbina. Pri tome se odvija bioloki proces proiavanja vode u kojem aerobni mikroorganizmi ine mjeovitu zajednicu koja tvori aktivni mulj. Mikroorganizmi se hrane otopljenim organskim tvarima iz otpadne vode i kisikom unesenim sustavom aeracije. Bioloko proiavanje vode se temelji na principu aktivnog mulja. Zbog boljeg provoenja kontinuiranog aerobnog procesa obrade otpadne vode, recirkulira se dio biomase aktivnog mulja prepumpavanjem iz sekundarnih talonica. Odjeljivanje proiene vode od aktivnog mulja provodi se u sekundarnim talonicima. Proiena voda se nakom taloenja drugog biolokog stupnja prelijeva preko ruba talonika u izlazni kanal, odakle otjee u gradski kolektor.

3. OBRADA SUVINOG MULJA U PRIMARNOM TRULITUPrimarni mulj i viak aktivnog mulja se pomou pumpe i cjevovoda transportiraju u primarno trulite na daljnju obradu koje je izvedeno kao betonski silos volumena 650 m3, u kojem se provode anaerobni procesi razgradnje mulja. Anaerobnom razgradnjom mulja ili fermentacijom obrauje se primarni mulj i suviak aktivnog mulja. Na taj nain dobivamo stabilizirani mulj koji se moe odlagati na poljoprivrednom zemljitu. Anaerobne mjeovite bakterijske zajednice prilagoene i kometaboliki usklaene preduvjet su za anaerobnu razgradnju mulja. Za vrijeme leanja mulja u trulitu dolazi do niza kemijskih reakcija koje moemo opisati u dvije faze: 1. faza je pretvaranje organske tvari u tekue stanje u kojem nastaju organske kiseline, alkohol, H2S i CO2 te neto metana. 2. faza u kojoj pomou bakterija metanskog vrenja iz prve faze nastaju ugljina kiselina i metan. Za odravanje zadovoljavajueg kontinuiranog procesa stabilizacije mulja potrebni su sljedei uvjeti: temperatura, prisutnost anaerobnih bakterija, odgovarajua ph vrijednost, dostatno vrijeme leanja mulja, kakvoa mulja kao hranjivog supstrata, koncentracija hranjivih tvariduika i fosfora, redoks potencijal, odravanje mikrobioloke kakvoe i biokemijske aktivnosti anaerobnih mikroorganizama u mulju, nain voenja i kontrola procesa. Lako 2

razgradive otopljene sastojke organskog podrijetla anaerobnim postupkom mikroorganizmi koriste kao izvore ugljika i energije u anaerobnim uvjetima, kiselinskim i metanskim vrenjem. Tvari sloenijeg kemijskog sastava tijekom anaerobne razgradnje kiselinske bakterije razgrauju na jednostavnije spojeve koji slue kao supstrat kiselinskim i metanogenim bakterijama. Kao rezultat toga nastaje bioplin kojeg ine metan CH4 i ugljini dioksid CO2, mogu jo nastati sumporovodik H2S, duik N2 i vodik H2.

Slika 2: Prikazuje pogled na primarno trulite koje se vidi s gornje povrine sekundarnog trulita. Foto Dvorski, 2009. Sastav ulaznog mulja u tulite je 0,5 1,5% suhe tvari, ph vrijednost 6,5 7,5 a tijekom fermentacije se sputa do 4,0, hlapive tvari MLVSS 2400 - 4000 mg/l, organska tvar 2000 3000 mg/l, anorganska tvar 300 - 700 mg/l, NH ioni 350 - 700 mg/l.

3.1. Obrada mulja u sekundarnom trulituNakon nekog vremena mulj se iz primarnog trulita odvodi u sekundarno trulite koje je izvedeno kao betonski silos zapremnine 750 m3, gdje se odlae istruli mulj, stabilizira i dijelom odvaja od vode. U sekundarnom trulitu bi trebali biti dovreni procesi fermentacije mulja, ali u nedostatku potrebnih uvjeta stabilizaciju mulja nije mogue dovriti. Najvei problem je nedostatak prostora, nedovoljno vrijeme zadravanja mulja pa se ne moe postii zadovoljavajua temperatura unutar silosa. Sastav mulja u trulitima ovisi o vemenu trajanja anaerobnog procesa, te sadraju otpadnih voda i procesu proiavanja, stoga nije mogue utvrditi toan sastav mulja. Tako obraeni mulj se uguuje na centrifugi do 15 % suhe tvari, te

Slika 3: prikazuje otvor na pokrovnoj povrini sekundarnog trulita koji slui za izlaz metana. Foto: Dvorski, 2009. 3

Zbog uinkovitijeg uguivanja mulja dodajemo flokulacijska sredstva polielektrolite, koji mogu biti na bazi alumijij - sulfata (AL2(SO4)3 14H2O), eljeznog- sulfata (FeSO4)3FeO4), eljeznog - klorida (FeCl3) i vapno (Ca(OH)2). Vapno se moe koristiti samo ili kombinirano s nekim od navedenih sredstava za koagulaciju. Prilikom protresanja ae dolazi do izdvajanja mulja (gore) od otpadne vode koja se vidi u doljnjem dijelu ae. Na taj nain se simulira proces uguivanja mulja u centrifugi, gdje dolazi do izdvajanja mulja od vode. Uinkovitost flokulanta vidi se po bistrini taloga. Po izlasku iz centrifuge dobiva se mulj s oko 13 -15% suhe tvari.

Slika 4: Probe flokulanata: u ai se nalazi aktivni mulj pomijean s flokulacijskim sredstvom. Foto Dvorski, 2009.

4. MOGUNOSTI ZBRINJAVANJA AKTIVNOG MULJANakon to se provede obrada i kondicioniranje mulja, moemo ga iskoristiti u poljoprivredne svrhe, u proizvodnji energije ili odlagati na prikladnom deponiju za muljeve ili u kombinaciji s gradskim odpadom, podvrgnuti postupku dehidracije i dodatkom solidifikanata pretvoriti u koristan graevinski materijal. Budui da zbrinjavanje mulja danas predstavlja veliki problem, razmatra se mogunost primjene na poljoprivrednim povrinama. Zbog svog sastava mulj dobiven iz proistaa otpadnih voda iz prehrambene industrije sadri vrijedne organske sastojke (oko 70 %). Pogodan je za proizvodnju komposta za biljke, te za poboljanje strukture tla. Metodom kompostiranja se organska tvar u mulju moe pretvoriti u kompost i vratiti u prirodni ciklus. Naalost, taj nain gospodarenja muljem nije ope prihvaen zbog straha od toksinosti komposta i mogunosti njegove primjene kao sredstva za popravak tla, te zbog zahtjevnosti takvog postupka glede financija. S ekonomskog stajalita obrada mulja i njegovo zbrinjavanje daleko je sloenije od postupka obrade otpadne vode, a zahtijeva ista ili ak vea financijska ulaganja, te mu se ne pridaje odgovarajua pozornost. Preduvjet za iskoritavanje mulja u poljodjelstvu je da zadovoljava norme propisane pravilnicima, odnosno da ne sadri tetne tvari i teke metale vie od propisanih vrijednosti. Kod razmatranja mogunosti iskoritavanja mulja ne smije se gledati samo gospodarska dobit, ve tome poslu treba pristupiti s ekolokog gledita, te smanjiti tetne posljedice na okoli. Nakon obrade mulja, najvee trokove predstavlja nam prijevoz od postrojenja za obradu, do lokacije na kojoj e mulj biti zbrinut. Zbog toga je poeljno smanjivanje volumena mulja ocjeivanjem, odnosno izdvajanjem vika vode iz mulja to olakava daljnje rukovanje. Prije centrifugiranja mulja, radi smanjenja volumena, dodaju se sredstva za poboljanje mulja koja nazivamo polielektroliti, kako bi dobili to manje zagaenu vodu koja se odstranjuje iz mulja i odvodimo na poetak ureaja. Centrifugiranjem se smanjuje postotak vode u mulju na oko 80%. Primjena mulja u poljoprivredi mudar je nain ouvanja geokemijskog kruenja biogenih tvari. Stabilizirani mulj moe se upotrijebiti u umarstvu, hortikulturi i proizvodnji industrijskih biljaka. Prije odlaganja mulja u tlo nuno je obaviti laboratorijske analize kako bi se dokazala neopasnost i nekodljivost glede sa draja tetnih tvari. 4

4.1. Kompostiranje muljevaKompostiranje je jedno od moguih rjeenja zbrinjavanja mulja gdje organska tvar iz mulja nastavlja s razgradnjom do anorganske tvari. Konaan proizvod se moe upotrijebiti u uzgoju ratarskih kultura, kao poboljiva tla, ali i za poveanje plodnosti tla zbog znaajnog sadraja hranjivih tvari - duika, kalija i fosfora. Mulj po svojim svojstvima zadovoljava sve uvjete Zakona o otpadu (NN br. 115/03) l.4, te se moe koristiti za izradu komposta. To znai da nema niti jedno svojstvo opasnog otpada: toksinost, tetnost, infektivnost, zapaljivost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, eksplozivnost, te ne otputa otrovne plinove kemijskom reakcijom ili biorazgradnjom. Proizvodnja komposta je postupak kojim uzimamo u obzir l. 5 Zakona o otpadu, koji nam nalae iskoritavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe te njegovu obradu prije odlaganja. Postoji cijeli niz zakonskih propisa i pravilnika koji reguliraju postupke odlaganja otpada. Najjednostavniji postupak kompostiranja mulja se provodi na otvorenom, gdje se masa mulja povremeno prevre zbog boljeg djelovanja bakterija. Za postupak kompostiranja potrebna je voda, kisik i dovoljna koliina hranjive tvari te mikroorganizmi koji razgrauju organsku tvar, koji mogu biti mezofili (15-40C) i termofili (40- 70 C). Kompostiranje se odvija u aerobnim uvjetima. Aerobni postupak kompostiranja prakticira se s organskim otpadom - lie, piljevina, pokoena trava, granje itd.

4.2. Kompostiranje otpadnih muljeva u kompostani Imbriovec U mjestu Imbriovec, nedaleko Koprivnice izgraena je kompostana namjenjena zbrinjavanju muljeva. Kao sirovina za kompost koristi se saturacijski mulj nastao iz procesa proiavanja otpadnih voda pivovare Carlsberg. Na kompostite se dopremaju i muljevi tvornice Kvasac Zagreb i Coca Cola Beverages Hrvatska d.o.o. Mulj se do kompostane doprema u kontejnerima, odlae na kompostnu povrinu i mijea s otpadom s javnih povrina: lie, granje, trava, piljevina, biljni ostaci, kora drveta, te slamom i kukuruzovinom. Daljnji postupak kompostiranja se odvija na otvorenom i traje oko 2 - 4 mjeseca. Dobiveni kompost se koristi na okolnim poljoprivrednim povrinama kojima raspolae PZ Imbriovec.

5. MJERE OPREZA I OPASNOSTI KOD PRIMJENE MULJEVA U POLJOPRIVREDIOdlaganje mulja u poljoprivredno tlo: osim opasnosti od tetnih metala u sastavu mulja potrebno je obratiti pozornost i na sadraj patogenih mikroorganizama koji mogu biti nastanjeni u mulju. Prilikom rukovanja muljem za vrijeme transporta posebno oprezni moraju biti radnici koji sudjeluju u transportu i poljodjelstvu. Patogeni organizmi u mulju mogu ugroziti ne samo radnike ve i konzumente plodova koji su uzgojeni na tlu tretiranom muljem. Opasne bakterije koje se mogu nai u mulju su Salmonelle. U mulja se mogu nai i jaja crijevnih parazita (trakavica, glista). Da bi se zatitili od tih patogenih uzronika, zabranjuje 5

se primjena mulja odreeni period prije etve ili berbe. Mjere koje se primjenjuju kao prevencija kontaminacije tla je dezinfekcija mulja. Metodama zakopavanja i ubrizgavanja u tlo se smanjuje se prodor opasnih mikroorganizama u biljke i povrinski dio tla. U proizvodnji industrijskih biljaka primjena mulja nije pokazala negativan utjecaj na potroae (izvor: Agrotehniar, upotreba mulja kao gnojiva)

5.1. Svojstva i djelovanje muljeva u poljoprivrednom tluPrije dopremanja mulja u kompostanu provode se analize u ovlatenim laboratorijima, kojima se utvruju svojstva muljeva. Na temelju ispitivanja kemijskih, fizikalnih i mikrobiolokih osobina muljeva donosi se ocjena o uinku muljeva u poljoprivrednoj ratarskoj proizvodnji te kao supstrata za uzgoj bilja u zatienim prostorima. Rezultati tih analiza pokazuju da muljevi mogu pogodno utjecati na tlo zbog dobrih fizikalnih osobina, odnosno dobre vododrnosti te u tlu djeluju kao kondicioneri. Na taj nain se poveava retencioni kapacitet tla za vodu aluvijalnih i pjeskovito ilovastih tala koja imaju slabu vododrnost. Dokazan je zadovoljavajui udio kalcija od 5%, koji u tlu djeluje kao regulator sekundarnih alumosilikata (minerala gline), te tako poveava sposobnost formiranja sekundarnih agregata tla. Saturacijski mulj u tlu ima visok CEC (cation exchange capcity) i znaajnu pufersku vrijednost zbog svoje gotovo neutralne reakcije, te se iskljuuje mogunost negativnog utjecaja na tlo u smislu zakiseljavanja. Pronaen je zadovoljavajui udio makro i mikro elemenata to ima pozitivan utjecaj na tla sjeverozapadne Hrvatske, koja su deficitarna na biogenim elementima. Istovremeno, udio natrija je veoma nizak, to je svakako jedna od prednosti mulja. Koliine tekih metala su ispod najniih doputenih vrijednosti. Mikrobiolokom metodom utvrene su entero bakterije i kvasci, ali ne i patogene koliformne bakterije Salmonella i Escherichia, poznate kao vrlo opasne. Openito mulj ima pozitivan utjecaj na tlo zbog dokazane dobre vododrnosti, visokog udjela organske tvari te blago alkalne kemijske reakcije. Iskljuena je mogunost fitotoksinosti mulja analizama provedenim na klijanju te rastu i razvoju penice, gdje su zrna bila posaena izravno u uzorak mulja.

6. ZBRINJAVANJE SUVINOG MULJA S PROISTAA OTPADNIH VODA GRADA KOPRIVNICEGradski proista komunalne otpadne vode grada Koprivnice koji je smjeten u Hereinu, ima sasvim drugaiji nain iskoritavanja i zbrinjavanja otpadnog mulja. Mulj iz gradskog proistaa je svojim svojstvima nepogodan za poljoprivredna zemljita. Viak mulja dobiven postupkom obrade otpadnih voda doprema se u silose za mulj u kojima se zgunjava, aerobno stabilizira, te uguuje centrifugom. Tako se dobiva mulj s 25% suhe tvari koji se obrauje MID-MIX tehnologijom u postrojenju za obradu mulja na ekonomian i ekoloki prihvatljiv nain. MID-MIX tehnologijom provode se operacije koje obuhvaaju skup fizikalno- kemijskih faza obrade mulja.

6

Kratak opis postupka: Dehidrirani, stabilizirani i neutralizirani mulj se dozira u reaktorsku jedinicu gdje se u odreenom omjeru mijea s reaktantima na bazi kalcija (CaOH)2 i CaO. Slijedi egzotermna reakcija procesa koja se odvija na temperaturi 80- 105 C te dolazi do molekularne razgradnje sadraja, slijedi proces ionske disocijacije, vakuumsko plinske inkapsulacije, isparavanja vodene pare i filtracija estica.

Slika 5: Usipavanje solidifikata u jumbo vreu. Foto Dvorski, 2009. Rezultat tog procesa je potpuna solidifikacija mulja. Dobiveni solidifikat se hladi i pakira u jumbo vree. Nastala vodena para se sakuplja radi filtriranja estica koje se vraaju u proces prerade. Dobiveni solidifikat ima 85% suhe tvari, moe se koristiti u graevinskoj industriji zbog pogodnih termo, hidro i akustinih izolacijskih svojstava. Takav nain iskoritavanja otpadnog mulja je prihvatljiv s ekolokog ali i s ekonomskog stajalita, te nema nikakvih negativnih utjecaja na okoli.

7. IZVEDBA POKUSA PROIZVODNJE KOMPOSTA OD UGUENIH MULJEVA S UREAJA ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA DANICAU Podravci su provedena brojna istraivanja vezana uz zbrinjavanje i primjenu mulja na poljoprivrednim povrinama. Ve je spomenuto da mulj s proistaa Danica nije optereen tetnim tvarima poput tekih metala i otrovnih spojeva, te je pogodan za kompostiranje i primjenu u tlu. Potaknuta tom idejom provela sam malo istraivanje s uguenim muljem s centrifuge. Ispitivanje je provedeno na etiri uzorka mulja, stavljena u prikladne papirnate kutije obloene pvc folijom.

Slika 6: Pokusni uzorci mulja koji su pomijeani sa slamom i zeolitom. Foto Dvorski, 2009.

7

Prvi uzorak slui kao slijepa proba: u kutiji se nalazi samo mulj. U drugu kutiju je stavljeno oko 20 litara mulja i 2 kg zeolita. U treoj kutiji je 20 litara mulja pomijeano s 1.5 kg slame. U etvrtom uzorku je 20 litara mulja pomijeano s 5 kg zeolita. Nakon postavljanja pokusa, izmjerena je temperatura mulja koja je iznosila 14,1C, pH vrijednost je bila 6,36. Postotak suhe tvari bio je 13%. Karakteristike uguenog mulja su crno - sivkasta boja, ujednaena gusta konzistencija i specifian, neugodan miris. Nakon toga je u laboratoriju svakih sedam dana utvrena temperatura, pH vrijednost i suha tvar uzoraka. Mulj pomijean sa slamom nakon odreenog vremenskog perioda uz aerobne uvjete razgradnje daje bogato bioloko gnojivo koje pozitivno djeluje na tlo. Zeolit je odlino sredstvo za pripravak komposta od biootpada, naroito mulja. Zeolit je poznat kao prirodni mineral vulkanskog podrijetla. Odlikuje se izvanrednim svojstvima, zbog svoje upljikave ionske strukture ima sposobnost ionske izmjene, upijanja i vezivanja ali i otputanja vode i hranjivih tvari. Na sebe vee teke metale, pesticide i ostale tetne tvari tako da ih biljke ne mogu apsorbirati, te regulira kiselost (pH) tla. Zeoliti sadre znaajne koliine biogenih elemenata koji su potrebni za rast biljaka. Koritenjem zeolita dobivamo visoko kvalitetan kompost koji je ekoloko gnojivo, te se moe koristiti za uzgoj gotovo svih vrsta biljaka. U procesu kompostiranja sa zeolitom,u znatnije manjoj mjeri osjeamo neugodne mirise (amonijak), te smanjujemo zagaivanje okolia tekim metalima i tetnim tvarima.

8. ANALIZE POKUSNIH UZORAKAPrva analiza mjerenih parametara pokazuje da su vrijednosti kod sva etiri uzorka iste, moemo rei da su to polazne vrijednosti s kojima moemo usporeivati rezultate narednih analiza. Tablica 1: Postavljanje pokusa s aktivnim muljem: 19. 2. 2009.pH vrijednost Uzorak 1 Uzorak 2 Uzorak 3 Uzorak 4 6,36 6,36 6,36 6,36 temperaturac 14,1 14,1 14,1 14,1 suha tvar % 13 13 13 13

Nakon tjedan dana sam izmjerila temperaturu uzoraka, te u laboratoriju odredila pH vrijednost i koliinu suhe tvari u uzorcima. Svaki tjedan u nekoliko navrata promijeamo pokusne uzorke zbog aeracije uzoraka i spreavanja razvoja anaerobnih bakterija.

8

Tablica 2: Kontrola pokusa s aktivnim muljem: 26. 2. 2009.pH vrijednost Uzorak 1 Uzorak 2 Uzorak 3 Uzorak 4 6,41 6,11 6,47 6,21 temperaturac 7 6 7 8 Suha tvar % 13,707 21,59 13,98 38,06

Tablica 3: Kontrola pokusa s aktivnim muljem: 5. 3. 2009.pH vrijednost Uzorak 1 Uzorak 2 Uzorak 3 Uzorak 4 7 6,42 7,02 6,01 temperaturac 7,5 5,5 6,5 8 suha tvar % 13,76 28,33 17,34 37,91

Vidljive su promjene, na povrini uzoraka se stvara pokorica zbog isuivanja gornjeg sloja, potrebno je ee mijeanje zbog prodora zraka. U treem uzorku (mulj pomijean sa slamom) su vidljivi znakovi truljenja slame koja je poprimila tamniju boju, izgubila vrstou, te se lako moe gnjeiti. Tablica 4: Kontrola pokusa s aktivnim muljem: 12. 3. 2009.pH vrijednost Uzorak 1 Uzorak 2 Uzorak 3 Uzorak 4 6,82 6,42 7,46 6,06 temperaturac 12 10,5 11,5 12 suha tvar % 15,9 31 17,19 39,47

U svim uzorcima je vidljiv porast temperature i postotak suhe tvari. Za sad nema znaajnih promjena pH vrijednosti, pa moemo zakljuiti da mikroorganizmi pokazuju vrlo malu aktivnost. Tablica 5: Kontrola pokusa s aktivnim muljem: 19. 3. 2009.pH vrijednost Uzorak 1 Uzorak 2 Uzorak 3 Uzorak 4 7,08 6,18 7,31 6,28 temperaturac 12 10,5 12 12 suha tvar % 18,57 33,63 26,35 42,43

9

Na povrini uzoraka je vidljiv razvoj plijesni. Miris kod uzoraka s zeolitom je manjeg intenziteta u odnosu na ostala dva uzorka. Tablica 6: Kontrola pokusa s aktivnim muljem: 26. 3. 2009.pH vrijednost Uzorak 1 Uzorak 2 Uzorak 3 Uzorak 4 7,66 7,08 7,27 6,95 temperatura 12 11,5 12 13 suha tvar % 40,37 39,27 34,11 58,56

Nakon izvedenih laboratorijskih analiza, u svaki sam uzorak dolila 0,5 litre vode koja ulazi u proista, kako bi potaknuli rad mikroorganizama. Budui je niska temperatura, procesi razgradnje se vrlo sporo odvijaju. Tablica 7: Kontrola pokusa s aktivnim muljem: 1. 4. 2009.pH vrijednost Uzorak 1 Uzorak 2 Uzorak 3 Uzorak 4 7,28 6,76 7,22 6,68 temperatura 10,5 10,5 10,5 11 suha tvar % 15,4 42,18 19,28 35,72

Plijesni se i dalje razvijaju na povrini uzoraka, najvee promjene su vidljive u treem uzorku zbog intenzivnih procesa truljenja. Analiza pH vrijednosti i temperature pokazuju da nema znaajnijih promjena u uzorcima. Najvie su se mijenjale vrijednosti kod odreivanja postotka suhe tvari uzoraka. Tablica 8: Vrijednosti izmjerenih temperatura sva etiri uzorka kroz vremensko razdoblje od sedam tjedana.Datum kontrole 19. 2. 2009. 26. 2. 2009. 5. 3. 2009. 12. 3. 2009. 19. 3. 2009. 26. 3. 2009. 01. 4. 2009. Temperatura uzoraka u C uzorak uzorak uzorak 1 2 3 14,1 14,1 14,1 7 6 7 7,5 5,5 6,5 12 10,5 11,5 12 10,5 12 12 11,5 12 10,5 10,5 10,5 uzorak 4 14,1 8 8 12 12 13 11

10

Grafikon 1: Grafiki prikaz kretanja temperature u pokusnim uzorcima.16 14 12 10 8 6 4 2 019 .2 .9 0 26 0 .2 .2 0 09 . 5. 3. 20 0 9. 12 .3 .2 0 09 19 . .3 .2 0 09 26 . .3 .2 0 09 . 1. 4. 20 0 9.

T m e tu e p ra ra

uzorak 1 uzorak 2 uzorak 3 uzorak 4

Datum kontrole pokusa

Tablica 9: Kretanje pH vrijednosti u sedmotjednom periodu promatranja pokusa.Utvrene pH vrijednosti uzoraka Datum Uzorak Uzorak Uzorak kontrole 1 2 3 19. 2. 2009. 6,36 6,36 6,36 26. 2. 2009. 6,41 6,11 6,47 05. 3. 2009. 7 6,42 7,01 12. 3. 2009. 6,82 6,42 7,46 19. 3. 2009. 7,08 6,18 7,31 26. 3. 2009. 7,66 7,08 7,27 01. 4. 2009. 7,28 6,76 7,22 Uzorak 4 6,36 6,21 6,01 6,06 6,28 6,95 6,68

Grafikon 2: Grafiki prikaz kretanja pH vrijednosti uzoraka.9 8 7 6 5 4 3 2 1 019 .2 . 26 20 0 .2 9. .2 5. 0 09 3. . 12 200 .3 9. .2 19 0 0 .3 9. . 26 20 0 .3 9. .2 1. 0 09 4. 20 . 09 .

pH vrijednost

Uzorak1 Uzorak 2 Uzorak 3 Uzorak 4

Datum kontrole pokusa

11

Tablica 10: Vrijednosti dobivene utvrivanjem postotka suhe tvari u pokusnim uzorcima muljeva.Suha tvar 19. 2. 2009. 26. 2. 2009. 05. 3. 2009. 12. 3. 2009. 19. 3. 2009. 26. 3. 2009. 01. 4. 2009. Uzorak 1 13 13,707 13,76 15,9 18,59 40,37 15,4 Uzorak 2 13 21,59 28,33 31 33.63 39,27 42,18 Uzorak 3 13 13,98 17,31 17,19 26.35 34,11 19,28 Uzorak 4 13 38,06 37,91 39,47 42,43 58,56 35,27

Grafikon 3: Grafiki prikaz dobivenih rezultata laboratorijskih metoda odreivanja suhe tvari.70 60 Suha tvar % 50 40 30 20 10 019 .2 .2 26 0 0 .2 9. .2 0 5. 09 3. . 2 12 00 .3 9. .2 19 0 0 .3 9. .2 26 0 0 .3 9. .2 0 1. 09 4. . 90 02 .

Uzorak 1 Uzorak 2 Uzorak 3 Uzorak 4

Datum kontrole uzoraka

12

9. STATISTIKA OBRADA DOBIVENIH VRIJEDNOSTINakon tablinog i grafikog prikaza rezultata koje sam prikupila u sedmotjednom razdoblju promatranja uzoraka mulja, te podatke u statistiki obraditi. Tablica 11: Aritmetika sredina, standardna devijacija i koeficijent varijabilnosti vrijednosti temperatura za pokusne uzorke mulja.No. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. N Uzorak 1 14,1 7 7,5 12 12 12 10,5 7 10,7 1,94 18,13 Uzorak 2 14,1 6 5,5 10,5 10,5 11,5 10,5 7 9,8 2,39 24,38 Uzorak 3 14,1 7 6,5 11,5 12 12 10,5 7 10,5 2,09 19,9 Uzorak 4 14,1 8 8 12 12 13 11 7 11,2 1,73 15,45

XS KV

Tablica 12: Aritmetika sredina, standardna devijacija i koeficijent varijabilnosti za pH vrijednosti uzoraka.No. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. N Uzorak 1 6,36 6,41 7 6,82 7,08 7,66 7,28 7 6,94 0,88 12,68 Uzorak 2 6,36 6,11 6,42 6,42 6,18 7,08 6,76 7 6,48 1,10 16,97 Uzorak 3 6,36 6,67 7,02 7,46 7,31 7,27 7,22 7 7,04 0,84 11,93 Uzorak 4 6,36 6,21 6,01 6,06 6,28 6,95 6,68 7 6,36 0,39 6,13

XS KV

13

Tablica 13: Aritmetika sredina, standardna devijacija i koeficijent varijabilnosti vrijednosti za suhu tvar uzoraka:No. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. N Uzorak 1 13 13,707 13,76 15,9 18,57 40,37 15,4 7 18,68 5,54 29,66 Uzorak 2 13 21,59 28,33 31 33,63 39,27 42,18 7 29,86 4,52 15,14 Uzorak 3 13 13,98 17,34 17,19 26,35 34,11 19,28 7 20,18 4,10 20,32 Uzorak 4 13 38,06 37,91 39,47 42,43 58,56 35,72 7 37,88 5,21 13,75

XS KV

10. ZAKLJUAK1. Mogunost iskoritavanja mulja s proistaa otpadnih voda Danica razmatramo prvenstveno na ekoloko - trinim osnovama. Budui da se nalazimo u vremenima ekonomsko - gospodarske krize, teko je pronai realne osnove za konkretnije pothvate ekolokog zbrinjavanja otpadnog mulja, jer to jo nije profitabilna djelatnost. 2. Openito otpad je sirovina na krivome mjestu - u ekoloki svjesnim umovima. Zbog neprofitabilnosti, veina proizvoaa ne eli ekoloki zbrinjavati otpad jer po zakonskoj osnovi nisu primorani na to. 3. U zapadnim razvijenim zemljama u primjeni su rigorozni zakoni o zatiti okolia. Zbog toga u mnogim granama industrije, naroito prehrambene, mnogi se proizvodni aditivi, sredstva za dezinfekciju i odravanje pogona itd. zamjenjuju ekolokim, biorazgradivim proizvodima koji se lake obrauju u proistaima otpadnih voda. Uz koritenje biorazgradivih, nekodljivih proizvoda dobivamo vei uinak proiavanja vode i kvalitetniji mulj koji moemo kao kompost ponovo vratiti u prirodan proces kruenja tvari. 4. Otpadni mulj s proistaa Danica pogodan je za kompostiranje i kao takav za primjenu na poljoprivrednom tlu. Ranije analize su pokazale da je sadraj tekih metala ispod najniih doputenih vrijednosti koje nalae Pravilnik, pa je iskljuena mogunost kontaminacije tla. 5. Ako se radi o kompostiranom mulju dobivenom u kompostani Imbriovec preporua se napraviti detaljnija analiza ciljanog zemljita koja ukljuuje i utvrivanje sadraja tekih metala. Razlog tome je koritenje mulja kao sirovine za kompost koji potjee iz vie razliitih proizvodnih procesa. Potrebno je redovito kontrolirati sadraj tetnih tvari u muljevima kako bi se njihovim unoenjem u tlo izbjegla jo vea kontaminacija tla. 6. U Koprivnikom podruju i okolici prevladavaju: aluvijalna, pseudoglejna, hipoglejna, amfiglejna, livadna, i lesivirana tla. Odlike tih tipova tala su zadovoljavajua plodnost, te su povremeno potrebne korekcije pH vrijednosti tla i popravak strukture tla naruene intenzivnom ratarskom priozvodnjom. Mulj je pogodan za koritenje na predhodno spomenutim tlima zbog povoljne pH reakcije te kao kompost djeluje povoljno na strukturu tla, naroito u kombinaciji sa zeolitom. Optimalna koliina mulja je 1,3 t/ha godinje (izvor: Agrotehniar, upotreba mulja kao gnojiva). 14

11. LITERATURA1. Anonimus (1991): Upotreba mulja kao gnojiva. Agrotehniar (4/91), mjeseni asopis, izabrani lanak. 2. Dolenec, M. (2005): Opis postupanja s biorazgradivim otpadom u cilju proizvodnje komposta. Poljoprivredna zadruga Imbriovec. 3. Glancer- oljan, Margareta; Tibela Landeka Dragievi; V. oljan; S. Ban (XX): Biotehnologija u zatiti okolia. Interna skripta. Prehrambeno- biotehnoloki fakultet Sveuilite u Zagrebu. 4. Grupa autora (2004): Elaborat o kemijskim, fizikalnim i mikrobiolokim osobinama saturacijskog mulja. Visoko gospodarsko uilite u Krievcima. 5. Grupa autora (2005): Bioloki mulj iz obrade otpadnih voda tvornice za proizvodnju pekarskog kvasca: karakteristike, kompostiranje i primjena. Prehrambenobiotehnoloki fakultet Sveuilite u Zagrebu. 6. Kemer, N. Frank (2001): Nalkov prirunik za vodu. Hemijska kompanija Nalko. Jugoslovenska akademija Savez inenjera i tehniara Srbije, Graevinska knjiga, a.d. 7. Promidbeni materijal (2007): Bioloki ureaj za proiavanje otpadnih voda grada Koprivnice. Komunalac, gradsko komunalno poduzee d.o.o. 8. Techno ing, Poduzee za marketing, inenjering, trgovinu i posredovanje d.o.o. (2005.): Elaborat zatite okolia za izgradnju odlagalita za neopasni organski otpad kompostite- Imbriovec. 9. Tedeschi, S. (1997): Zatita voda. Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera, Zagreb. 10. Tuar, Boena (2004): Isputanje i proiavanje otpadne vode. Croatia knjiga, Zagreb. 11. Zakon o zatiti okolia (NN br. 82/94, 128/99). 12. Zakon o vodama (NN br. 107/95). 13. Zakon o otpadu (NN br. 151/03). 14. Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN br. 78/98). 15. Pravilnik o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/99). 16. Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli (NN 59/00 i 136/ 04).

15