Suelja kod banomata

Veleuilite u VaradinuSuelja kod banomataDizajn korisnikog suelja

Milan CerjanMultimedija,oblikovanje i primjena

Sadraj

1.Povijest32.to je to ?43.Kreditne kartice53.1.Bankovne kartice54.Glavni elementi bankomata64.1.Primjer podizanja novaca sa bankomata74.2.Korisni savjeti kod bankomata85.Zakljuak96.Literatura10

1. Povijest

Povijest bankomata zapoela je prije 35 godina.Prvi bankomat je bio Cash Dispenser upotrijebljen u Barclys Bank u Velikoj Britaniji 1967.godine.On je sluio za isplatu vauera vrijednosti od pod 10 funti.Poslje toga vaueri su zamijenjeni plastinim karticama koje su se korisnicima vraale potom da bi ih opet mogli upotrijebiti.To je bila prva tzv. Generacija bankomata koji su bili off-line.Prvi bankomati su bili instalirani u Francuskoj,vedskoj i vicarskoj,a kasnije u SAD-u i Japanu.1972.godine dolazi druga generacija bankomata.Tu se radi o IBM-ovim bankomatima koji su bili povezani sa sredinjim raunalom, koji su koristili karticu s magnetskim zapisom.Takva kartica se koristi jo i danas.Od tada se bankomati nisu neto mijenjali, a njihova osnovna uloga,tj. Isplata gotovine i danas je ostala njihova glavna funkcija.Bankomati se mogu podijeliti u dvije skupine:1. Sofisticirane2. JednostavneSofisticirani su sloeni i dosta skupi,i oni pruaju puno usluga.Jednostavni imaju primarne funkcije isplate gotovine i jo neke osnovne funkcije(uvid u stanje rauna,promjena PIN-a,prodaja bonova,itd.).U Hrvatskoj je prve bankomate je uvela Rijeka banka 1984.godine.To su bili bankomati s plastinim karticama kakve koristimo jo i danas.Nagli razvoj bankomata u Hrvatskoj zapoeo je 90-ih godina udruivanjem veeg broja hrvatskih banaka u MBU- zajedniki sustav za upravljanje mreom samouslunih ureaja-bankomata u EFTPOS terminala.Tu mreu danas ini 410 bankomata .Rijeka banka danas ima 108 bankomata.Njezinim klijentima je takoer omogueno koritenje usluga i 70 bankomata mree Erste & Sreiermarkische Bank i to bez naknade.

Slika 1. Slikoviti prikaz povijesti bankomata2. to je to ?

Bankomat je stroj za izdavanje gotovine sa tekuih rauna neke banke elektronikim putem.To je indirektna komunikacija ovijeka i banke.Takoer moemo rei da je bankomat raunalno kontrolirani terminal.Bankomati tede vrijeme,smanjuju guve na bankovnim alterima.Mogu se koristiti 24h dnevno.Banka postavlja bankomate u svojim prostorima ali i na otvorenom.Kod novijih bankomata moe se i valuta zamijeniti , ali i takoer mnoge druge operacije.Koristi se ubacivanjem kreditne kartice s osobnim identifikacijskim kodom,zatim unoenjem PIN-a(tajne ifre) i traenog iznosa.Sam korisnik moe komunicirati s bankomatom na domaem ili na engleskom jeziku.

Slika 2. Slika logotipa jednog bankomata

3. Kreditne kartice

Kreditna kartica spada u bezgotovinski sustav plaanja.Pojavljuje se najee u obliku plastine kartice s kojom izdavatelj potvruje da e platiti raun s kreditne kartice.Izdavatelji kartica su najee banke i neke sline ustanove.Kreditne kartice vrijede u veini drava(Eurocard,Visa,MasterCard, i dr.), ali postoje i one koje vrijede samo u trgovakoj mrei izdavatelja.Pri kupnji vlasnik kreditne kartice samo potpie raun i tako nastaje kreditna razmjena.Trokove poslovanja plaa trgovina provizijom,koju zaraunava izdavatelj kartice.

3.1. Bankovne kartice

Bankovna kartica je jedan poseban nain plaanja domainstava.To je relativno noviji oblik financijskog servisiranja stanovnitva i pospjeivanja konkurentske pozicije na tritu.Glavnu zaslugu za irenje bankovnih kartica pripada poslovnoj banci Bank of Amerika.

Postoje dva naina kreiranja kreditnih kartica banaka.Prvi nain je kreiranje vlastitih kartica neke banke,recimo kada banka postaje lan grupe od vie banaka koje izdaju kartice i ugovaraju odgovarajua licenicijska prava.Dodue moraju pritom zadovoljiti prilino zahtjevne uvjete , a zbog visokih inicijalnih trokova samo velike banke mogu raunati na uspjenost operacija s kreditnim karticama.Drugi nain je da jedna banka moe ugovoriti aranman kartica veih i poznatih banaka.

Takoer i postoji metoda kooperativnog izdavanja kartica veeg broja banaka kada svaka banka ima svoju karticu,ali se kod jedne banke vode rauni i realizira raunalni obraun kretanja sredstava,ime se smanjuju trokovi i rizici ukupnih operacija.Toj banci koja ima centralnu pozijcu,ostale banke plaaju neku naknadu.Neki od najpoznatijih programa kreditnih kartica su Bank-Amercard (danas razvijen u kompleksni program pod nazivom VISA)i Master-Card(Interbank Card Association).

4. Glavni elementi bankomata

1. Zaslon (ekran) bankomata 2. Otvor za karticu3. Tipkovnica za unos4. Tipke za izbor transakcija5. Otvor za izlaz novca6. Otvor za listi potvrde o obavljenoj transakciji

Slika 3.Blok dijagram bankomata4.1. Primjer podizanja novaca sa bankomata

Karticu umetnite u otvor za karticu (2) tako da je magnetna traka na poleini kartice okrenuta prema dolje, desno.

Na zaslonu bankomata prikazate se poruka UNESITE VA PIN.PIN unosite pomou tipkovniceza unos (3). Zbog sigurnosnih razloga zaklonite drugom rukom unos PIN-a. Na zaslonu bankomata e se umjesto svake znamenke PIN-a pojaviti znak X.

Izaberite opciju ISPLATA koristei tipke za izbor transakcija (4).

Izaberite eljeni iznos u kunama koristei tipke za izbor transakcija (4). Ako na zaslonu nije prikazan iznos koji elite, koristite opciju DRUGI UNOS i upiite eljeni iznos transakcije koristei tipkovnicu za unos (3), uvaavajui da je najmanji iznos isplate 100 kuna.

Nakon unosa eljenog iznosa za isplatu slijedi poruka ELITE LI LISTI POTVRDE?.Odaberite DA ili NE koristei tipke za izbor transakcija (4).Priekajte krae vrijeme na obradu transakcije.

Uzmite vau karticu - Otvor za karticu (2).

4.2. Korisni savjeti kod bankomata

PIN je tajni broj koji se dodjeljuje uz karticu.PIN treba zapamtiti , ne zapisivati ga i ne otkrivati ga nikome.Prilikom upisivanja PIN-a dobro je zakloniti tipke za unos brojeva.Na taj nain se smanjuje mogunost da netko vidi i zapamti Va PIN broj.Ukoliko postoji sumnja da PIN vie nije tajan , odmah se mora promijeniti.To se lako moe napraviti koritenjem bankomata.Ako se na bankomatu nalaze neki dodatni ureaji , te bankomate je najbolje ne koristiti.

5. Zakljuak

Bankomati su postali nezaobilazno sredstvo komunikacije izmeu ovjeka i banke.U dananje doba nemoemo zamisliti ivot bez bankomata.Suelja kod bankomata se ne razlikuju previe.Svaki bankomati imaju iste elemente , jedina razlika je to sofisticiraniji bankomati nude vie usluga dok jednostavniji imaju samo neke osnovne primarne usluge.U ovome seminarskom radu nisam mogao iznijeti previe informacija o sueljima kod bankomata jer su te informacije strogo uvane , i samo izlaganje o tome bi bilo ilegalno i kanjivo.Razvoj bankomata pokazao je da se oni ne razvijaju previe jo od IBM-ove inaice sa magnetskim trakama.No jedna stvar je vana,bankomati e zasigurno i dalje ostati jedan vrlo bitan element u naim ivotima,tj. ostat e bitno sredstvo za razmjenu informacija , za komuniciranje za poslovnicama i bankama.

6. Literatura

1. Direkcija za direktno bankarstvo , Sektor za razvoj distribucijskih kanala2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Bankomat 3. http://en.wikipedia.org/wiki/Automated_teller_machine