Upload
tranthu
View
297
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Univerzitet ”Sv.Kiril i Metodij” vo Skopje
MA[INSKI FAKULTET
E L A B O R A T ZA
STUDISKA PROGRAMA NA VTOR CIKLUS NA STUDII PO
”UPRAVUVAWE SO SISTEMI ZA BEZBEDNOST I ZDRAVJE PRI
RABOTA”
INSTITUCIJA PREDLAGA^
MA[INSKI FAKULTET pri
UNIVERZITETOT ”Sv.Kiril i Metodij” VO SKOPJE
SKOPJE, mart 2011
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
1
S O D R @ I N A
1. Karta na visokoobrazovnata ustanova 3
2. Odluka za usvojuvawe na studiskata programa od nastavno-nau~niot sovet
na edinicata 8
3. Odluka za usvojuvawe na studiskata programa od rektorskata uprava ili
univerzitetskiot senat 8
4. Nau~no-istra`uva~ko podra~je, pole i oblast kade pripa|a studiskata
programa 8
5. Vid na studiskata programa 8
6. Stepen na obrazovanie 8
7. Cel i opravdanost za voveduvawe na studiskata programa 9
7.1 Obrazlo`enie na predlogot 9 7.2 Procenka na opravdanosta so ogled na potrebite na pazarot na
trudot 10 7.3 Povrzanost so sovremenite nau~ni soznanija 12
7.4 Dosega{ni iskustva vo sproveduvawe na sli~ni programi 13
7.5 Celi na studiskata programa 13 8. Godini i semestri na traewe na studiskata programa 14 9. EKTS krediti so koi se steknuva studentot 16 10. Na~in na finansirawe 17 11. Uslovi na zapi{uvawe 17 12. Informacija za prodol`uvawe na obrazovanieto 18 13. Utvrden soodnos pome|u zadol`itelnite i izbornite predmeti 19 14. Podatoci za prostorot 26 15. Lista na oprema 27 16. Predmetni programi 29 17. Spisok na nastaven kadar 29 18. Izjava od nastavnicite 31 19. Soglasnost od visokoobrazovnite ustanovi 31 20. Informacija za broj na studenti 31 21. Informacija za literatura 32 22. Informacija za web strana 32 23. Nau~en naziv 32 24. Aktivnosti i mehanizmi za kvalitet na nastavata 33
24.1 Мetodi za predavawa na studiitе 33 24.2 Мetodi za proverka na znaewa 33
24.3 Аktivnosti i mehanizmi za razvivawe i odrжuvawe na kvalitetot na studiskata programa 34
PRILOG 1 - Odluka od MF PRILOG 2 - Odluka od UKIM PRILOG 3 - Predmetni programi PRILOG 4 - Kusi biografii na nastavniot kadar PRILOG 5 - Izjavi od nastavnicite PRILOG 6 - Soglasnost od visokoobrazovnite ustanovi
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
2
KORISTENI ZAKONSKI ODREDBI
Elaboratot za akreditacija na studiskata programa za vtor ciklus na studii po upravuvawe na sistemi za bezbednost i
zdravje pri rabota e izraboten vo soglasnost so odredbite na:
1) Zakonot za visoko obrazovanie na Republika Makedonija,
2) Pravilnikot za organizacija, rabotata, na~inot na odlu~uvawe, metodologijata, postapkata za akreditacija,
kriteriumite i standardite za akreditacija, kako i drugi pra{awa vo vrska so rabotata na Odborot za akreditacija na
visokoto obrazovanie na Republika Makedonija,
3) Statutot na UKIM,
4) Pravilnikot za uslovite, kriteriumite i pravilata za zapi{uvawe i studirawe na prv i vtor ciklus univerzitetski
studii na UKIM i
5) Pravilnikot za donesuvawe studiski programi na UKIM
6) Pravilnik za zadol`itelnite komponenti koi treba da gi poseduvaat studiskite programi od prvot, vtorot i
tretiot ciklus na studii
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
3
1. KARTA NA VISOKOOBRAZOVNATA USTANOVA
Tabela 1.1 Karta na Ma{inski fakultet vo Skopje
Naziv na visokoobrazovna ustanova
Univerzitet Sv.Kiril i Metodij vo Skopje Ma{inski fakultet - Skopje
Sedi{te Karpo{ II bb, PBox 464, 1000 Skopje
Vid na visokoobrazovnata ustanova
Fakultet
Podatoci za osnova~ot Sobranie na Republika Makedonija
Podatoci za poslednata akreditacija
Mart, 2008
Studiski i nau~noistra`uva~ki podra~ja za koi e dobiena akreditacija
1. Studiskite programi za postdiplomski redovni
ednogodi{ni studii
Proizvodno in`enerstvo
Motorni vozila
Transport, mehanizacija i logistika
Materijali, zavaruvawe i konstruktivno in`enerstvo
Mehatronika
Termi~ko in`enerstvo
Avtomatika i fluidno in`enerstvo
Energetika i ekologija
Industrisko in`enerstvo i menaxment
Menaxment na `ivoten ciklus na proizvod
2. Naziv na studiskite programi za postdiplomski redovni
dvogodi{ni studii
Industriski dizajn i marketing
3. Naziv na studiski programi za postdiplomski dvogodi{ni
(part time) studii
Proizvodno ma{instvo
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
4
Ma{inski konstrukcii, mehanizacioni ma{ini i vozila
Termotehnika i termoenergetika
Hidraulika, pnevmatika i avtomatika
Zavaruvawe i zavareni konstrukcii
Mehanika
Edinici vo sostav na visokoobrazovnata ustanova
Vo sostav na Univerzitetot Sv.Kiril i Metodij vo Skopje26 edinici ( 21 fakultet i 5 instituti)
Studiski programi {to se realiziraat vo edinicata koja bara pro{iruvawe na dejnosta so voveduvawe na nova studiska programa
1. Studiski programi na prv ciklus studii: Akademski studiski programi - 9 Profesionalni studiski programi - 5 2. Studiski programi na vtor ciklus studii: Postdiplomski redovni ednogodi{ni studii - na 10 studiski programi Postdiplomski redovni dvogodi{ni studii - na 1 studiska programa Postdiplomski (part time) dvogodi{ni studii - na 6 studiski programi
Podatoci za prostorot namenet za izveduvawe na nastavnata i istra`uva~kata dejnost
1. Vkupna povr{ina (bruto prostor)
(prostor za izveduvawe nastava i dvorna povr{ina)
................ 9918 m2
2. Vkupna povr{ina na prostorot za
izveduvawe na nastava (neto prostor) ................ 4840 m2
3. Broj na amfiteatri so vkupen broj
na sedi{ta .................. 2 so vkupen broj na sedi{ta 480
4. Broj na predavalni so vkupen broj
na sedi{ta .............. 24 so vkupen broj na sedi{ta 1111
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
5
Red
br.
Vidovi
didakti~ki
prostor
broj na oznaka
Broj na
prostorii
Povr{ina
vo M2
Vkupen
kapacitet na
sedi{ta
3. Amfiteatri 2 426 480
AMF 1 228 300
225 1 198 180
4. Predavalni 25 1719.6 1159
123 1 87 56
124 1 87 64
125 1 75 40
224 1 111 80
310 1 127 88
311 1 76 48
A1-1 1 88 88
A1-2 levo 1 38 38
A1-2 desno 1 43 28
A1-3 1 43 28
A1-4 1 43 28
A1-5 1 43 28
f1-1 1 47.8 18
f1-2 1 54.5 22
f2-4 1 60.4 32
f2-5 1 42.3 18
F2-6 1 53.3 22
K2-6 1 44.7 28
K2-7 1 44.7 25
K2-15 1 44.7 20
K3-9 1 80 40
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
6
K3-1 1 55.1 36
K3-18 1 55.1 36
Baraka 2 1 200 200
Podatoci za opremata za izveduvawe na nastavnata i istra`uva~kata dejnost
1. Broj na kompjuterski u~ilnici so kapacitet na
kompjuterski rabotni mesta............ 8 u~ilnici so vkupno rab. mesta 342
Red
br.
Vidovi
didakti~ki
prostor
broj na oznaka
Broj na
prostorii
Povr{ina
vo M2
Vkupen
kapacitet
na
sedi{ta
1 Kompjuterski u~ilnici
8 538.3 342
Smeta~ki centar
309
1 75 48
Smeta~ki centar
323
1 110.6 110
Smeta~ki centar
324
1 98 98
Smeta~ki centar
NZME-1
1 45 20
Smeta~ki centar
NZME-3
1 45 4
Smeta~ki centar
312 WEBLab
1 75 25
Smeta~ki centar
K2-8
1 44.7 22
Smeta~ki centar
IDEALab
1 44.7 15
2. Broj na laboratorii za izveduvawe
prakti~na nastava ................................................ 21
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
7
3. Oprema za vr{ewe na visokoobrazovna dejnost
Vrednost na opremata ........................... 13.829.470,00 den.
Broj na studenti za koi e dobiena akreditacijata
Broj na studenti ..................................450
Broj na studenti (prv pat zapi{ani)
Broj na redovni studenti na postdiplomski studii....................................................313
Broj na lica vo nastavno-nau~ni, nau~ni i nastavni zvawa
Struktura na nastavni~kiot kadar po nastavno nau~ni,
nau~ni, nastavni i sorabotni~ki zvawa
Redoven profesor 37
Vonreden profesor 20
Docent 8
Broj na lica vo sorabotni~ki zvawa
Struktura na sorabotni~kiot kadar po nastavno nau~ni,
nau~ni, nastavni i sorabotni~ki zvawa
Asistent 10
Pomlad asistent 8
Vnatre{ni mehanizmi za obezbeduvawe i kontrola na kvalitetot na studiite
razvojot na nastavnite sodr`ini,
realizacijata na nastavniot proces,
ocenuvaweto na studentite,
izrabotkata na magisterski trud,
Ocenka na kvalitetot na nastavata od strana na studentite so anketi na krajot od sekoj semester za sekoj predmet,
Ocenka na kvalitetot na studiskata programa od strana na studentite pri dodeluvawe na diplomata i
drugi proceduri koi se odnesuvaat na resursite i logistikata na nastavniot proces.
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
8
Podatoci za poslednata sprovedena nadvore{na evaluacija na ustanovata
2004 godina
2. ODLUKA ZA USVOJUVAWE NA STUDISKATA PROGRAMA
OD NASTAVNO-NAU^NIOT SOVET NA EDINICATA-dadena
vo prilog 1
3. ODLUKA ZA USVOJUVAWE NA STUDISKATA PROGRAMA
OD REKTORSKATA UPRAVA ILI UNIVERZITETSKIOT
SENAT -dadena vo prilog 2
4. NAU^NO-ISTRA@UVA^KO PODRA^JE, POLE I OBLAST,
KADE PRIPA\A STUDISKATA PROGRAMA
Studiska programa od vtor ciklus na studii po Upravuvawe so sistemi za bezednost i
zdravje pri rabota pripa|a na nau~no-istra`uva~koto podra~je tehni~ko-tehnolo{ki nauki,
poleto ma{instvo i oblasta drugo-bezbednost pri rabota.
5. VID NA STUDISKATA PROGRAMA (akademski ili
stru~ni studii)
Studiskata programa za upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri
rabota e studiska programa od vidot na akademski magisterski studii.
6. STEPEN NA OBRAZOVANIE (prv odnosno vtor ciklus)
Studiskata programa za upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri
rabota e studiska programa od vtor ciklus.
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
9
7. CEL I OPRAVDANOST ZA VOVEDUVAWE NA STUDISKATA
PROGRAMA
7.1 OBRAZLO@ENIE NA PREDLOGOT
Razvivaweto na studiska programa od vtor ciklus na studii po Upravuvawe so
sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota proizleguva od zgolemenata potreba na
pazarot na trudot vo javniot i privatniot sektor. Strate{ka cel na Vladata na RM e
ekonomskiot rast i razvojot na privatniot sektor, podobruvawe na klimata za
investicii, kreirawe novi rabotni mesta i podobruvawe na `ivotniot standard,
sledej}i gi reformskite nasoki i opredelba za EU integracijata. Principite na
sistemite za bezbednost i zdravje pri rabota se temelat na faktot deka
podobruvaweto na rabotnite uslovi i ~uvaweto na zdravjeto na vrabotenite e osnovno
~ovekovo pravo i preduslov za uspe{na rabota i optimalna produktivnost na
rabotosposobnata populacija. Postignuvaweto na ova cel e edinstveno vozmo`na preku
integriran sistem za bezbednost i zdravje pri rabota koj }e bide implementiran vo
na{ite kompanii.
Po donesuvaweto na Zakonot za bezbednost i zdravje pri rabota (Slu`ben
vesnik na RM br. 92/07 od 24 juli 2007 god.) i zadol`itelnata primena na odredbite na
ovoj zakon vo site dejnosti na javniot i privatniot sektor, za site lica osigurani od
povreda na rabotno mesto ili profesionalni bolesti spored propisite na penzisko,
invalidsko i zdravstveno osiguruvawe i za site drugi lica vklu~eni vo rabotnite
procesi, neminovno se nametna potrebata od edukacija na in`enerite vo ova oblast.
U~esnici pri realizacijata na studiskata programa se slednite fakulteti i
institucii pri UKIM:
1. Medicinski fakultet,Skopje
2. Ekonomski institut, Skopje
3. Tehnolo{ko-Metalur{ki fakultet, Skopje
4. Fakultetot za elektrotehnika i informaciski tehnologii, Skopje
5. Grade`en fakultet, Skopje i
6. Prirodno-matemati~ki fakultet od Skopje.
Ma{inskiot fakultet pri UKIM e nositel na organiziraweto na predlo`enata
studiska programa.
So predlo`enata studiska programa, predvideno e da se realiziraat pove}e
celi:
1. Vklu~uvawe na principite na bezbednost i zdravje pri rabota vo obrazovniot sistem od in`eneski, medicinski i socijalno- ekonomski aspekt
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
10
2. Zgolemuvawe na kadrovskite kapaciteti vo oblasta na bezbednost i zdravje pri rabota na RM
3. Proizveduvaj}i in`enerski kadar od oblasta na BZR }e doprineseme za podobruvawe na rabotnite uslovi na nivo na kompanijata preku vospostavuvawe na sistem za bezbedni i zdravi rabotni uslovi, koj }e ja zgolemi produktivnosta i }e doprinese da dojde do namaluvawe na povredite na rabotno mesto, profesionalnite bolesti i bolesti povrzani so rabotata.
Ma{inskiot fakultet pri UKIM, kako predlaga~ na studiite u~estvuva pri
realizacijata na postavenite celi preku svojot nastavniot kadar i organizaciskiot
potencijal. Pritoa, Ma{inskiot fakultet pri UKIM e nositel na organiziraweto na
studiskata programata na vtor ciklus studii od oblasta na Upravuvawe so sistemi za
bezbednost i zdravje vo Republika Makedonija.
7.2 PROCENKA NA OPRAVDANOSTA SO OGLED NA POTREBITE NA PAZAROT NA
TRUDOT
Ekonomskata i socijalna ramka na Republika Makedonija bara
osovremenuvawe i kontinuiran razvoj na sitemot na bezbednost i zdravje pri rabota i
negovo prilagoduvawe kon aktuelnite socio-ekonomski trendovi na op{testveniot
progres.
Zakonot za bezbednost i zdravje pri rabota (Slu`ben vesnik na RM br. 92/07) e
potpolno harmoniziran so Ramkovnata Direktiva 89/391/EES za voveduvawe merki i
aktivnosti naso~eni kon podobruvawe na bezbednosta i zdravjeto na rabotnicite.
Istiot gi utvrduva merkite za bezbednost i zdravje pri rabota, obvrskite na
rabotodava~ite i pravata i obvrskite na vrabotenite od oblasta na bezbednost i
zdravje pri rabota, kako i otstranuvaweto na rizi~nite faktori za nesre}a,
informirawe, konsultirawe, obuka na vrabotenite i nivite pretstavnici i nivno
u~estvo vo prezemaweto na merki za bezbednost pri rabota. Odredbite od ovoj zakon
se primenuvaat vo site dejnosti na javniot i privaten sektor, i va`at za site lica
osigurani od povreda na rabotno mesto ili profesionalni bolesti soglasno propisite
od penzisko, invalidsko i zdravstveno osiguruvawe za site lica vklu~eni vo
rabotniot proces. Bezbednosta i zdravjeto na vrabotenite e primarna obvrska na
rabotodava~ot. Posebni obvrski i odgovornosti imaat stru~nite lica za bezbednost i
zdravje kako i pretstavnicite od redot na vrabotenite, koi naj~esto se in`enerski
kadar. Kako osnoven princip i novina e voveduvawe na kategorijata -procenka na
rizik, so {to se vnesuva sosema nov pristap vo za{titata i bezbednosta na rabotnoto
mesto. Procenkata na rizik e sistematsko evidentirawe i procenuvawe na site
faktori na rabotniot proces so cel da se utvrdat mo`nite vidovi opasnosti i
{tetnosti na rabotnoto mesto i rabotnata sredina koi mo`at da predizvikaat
o{tetuvawe na zdravjeto, povredi na rabota, profesionalni bolesti i bolesti vo
vrska so rabotata.
Znaeweto i sposobnostite na in`enerite koi u~estvuvaat vo procenkata na
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
11
rizik na rabotno mesto opfa}aat mnogu po{iroki poznavawa od pove}e oblasti. So
cel zadovoluvawe na navedenite barawa, potrebno e permanentno voveduvawe na
kadri koi imaat novi multidisciplinarni znaewa. Pokraj stru~nite kompetencii
sovremenite in`eneri i magistri treba da imaat metodi~ki, informati~ki i
socijalni kompetencii.
Nasproti napredokot {to e postignat vo podobruvawe na uslovite za rabota i
rabotnata sredina, kako i zalagawata na site odgovorni institucii i strukturi za
bezbednost i zdravje pri rabota, rabotnoto mesto seu{te pretstavuva seriozen rizik
po rabotosposobnosta i zdravjeto na vrabotenite.
Brojot na smrtni slu~ai predizvikani od povredi pri rabota, registrirani vo
na{ata zemja 2004 godina iznesuva 18 lica. Vo 2009 se registrirani 12 smrtni slu~ai
vo prerabotuva~kata industrija i grade`ni{tvoto, dodeka vo 2010 godina brojot na
povredi vo industrijata iznesuva 289 slu~ai. Nasproti ovie registrirani slu~ai,
postojat mnogu pove}e neregistrirani povredi na rabotnoto mesto za koi pri~inite se
naj~esto nepo~ituvawe na merkite i propisite za bezbednost i zdravje pri rabota kako
od rabotodava~ite taka i od strana na rabotnicite, koristewe na neispitani sredstva
za rabota, nekoristewe na li~ni za{titni sredstva, needuciranost na vrabotenite
itn.
Direktnite tro{oci predizvikani od boleduvawa zna~itelno go optovaruvaat
zdravstveniot sistem, dodeka indirektnite tro{oci povrzani so otsustvoto od
rabota, izgubenata rabotosposobnost i namalena produktivnost pretstavuva
dopolnitelno optovaruvawe za buxetot na sekoja zemja.
Spored podatocite na Evropskata Agencija za bezbednost i zdravje pri rabota,
profesionalnite bolesti i povredi na rabota koi se posledica na nesoodvetno
organiziran sistem za bezbednost i zdravje pri rabota, sekoja zemja ja ~ini pome|u 2,6-
3,8% od bruto nacionalniot prihod.
Soglasno prethodnoto, bezbednosta i zdravjeto na vrabotenite pretstavuva ne
samo zakonska obvrska, tuku i su{tinska potreba za podobruvawe na produktivnosta i
ekonomskiot progres na sekoja zemja. Istovremeno toa zna~i i mo`nost za
vospostavuvawe na ramnote`a pome|u ekonomskiot interes, produktivnosta, zdravjeto
i rabotosposobnosta na vrabotenite.
So ogled na na{ite aspiracii za ~lenstvo vo Evropskata Unija, jasno e deka
pred nas imame {iroko pole za dejstvuvawe za re{avawe na mnogu zada~i. Vo taa
nasoka strate{ka cel na na{ata zemja e jaknewe na kapacitetite vo oblasta na
bezbednost i zdravje pri rabota, a kako osnoven ~ekor e educirawe na visoko
kvaliteten kadar od oblasta na bezbednost i zdravje pri rabota koj }e bide
kompetenten da odgovori na site barawa.
Ma{inskiot fakultet (MF) pri Univerzitetot „Sv.Kiril i Metodij” (UKIM) vo
Skopje e institucija lider vo edukacijata na ma{inski in`eneri vo zemjata, koja
~estopati se nao|a na listata institucii, predvideni vo agendite pri realizacija na
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
12
posetite od strana na potencijalnite stranski investitori koi prestojuvaat vo
Republika Makedonija, naj~esto proizvodni kompanii zainteresirani za otvarawe na
novi proizvodni pogoni ili dislocirawe na nivnite proizvodni kapaciteti vo
procesot na globalizacija. Pritoa, stranskite kompanii prvenstveno se interesiraat
za kompetenciite na kadarot koj se educira na Ma{inskiot fakultet, kako i za
mo`nostite da se ponudat specijalizirani obuki i akademski stepeni na obrazovanie
na povisoki nivoa so interdisciplinarni znaewa i specifi~ni segmenti vo oblastite
na ma{instvoto, menaxmentot i aspektite na odr`liviot razvoj.
Poa|ajki od toj fakt, a imajki ja predvid i potrebata na doma{nite kompanii za
kontinuirano podobruvawe na proizvodnite procesi, doobrazovanie na nivnite
in`eneri i transfer na tehnolo{ki znaewa, kako osnoven preduslov za razvivawe na
konkurentni prednosti i podobruvawe na kompetitivnosta na pazarot, Institutot za
proizvodno in`enerstvo i menaxment na Ma{inskiot fakultet pri UKIM vo Skopje,
kako najodgovorna edinica za navedenite potrebi, predlaga nova studiska programa,
kako dopolnuvawe na postoe~kite, koja }e ponudi odgovor na potrebite po primerot na
razvienite evropski akademski opkru`uvawa za in`enersko visoko obrazovanie.
So ovoj dokument se predlaga nova studiska programa na vtor ciklus studii vo
specifi~en segment od oblasta na bezbednost i zdravje pri rabota, soglasno
potrebite na kompaniite i potencijanite investitori. Studiskata programa e
razviena vo sorabotka so {est institucii, ~lenki na UKIM, site visoko kompetentni
vo svojata oblast.
Ovaa studiska programa }e ponudi obrazovani kadri so specijalizirani znaewa
od oblasta na bezbednost i zdravje pri rabota so elementi na poznavawa na
proizvodnite i uslu`ni procesi, medicina na trudot i ekonomsko-sociolo{ki
poznavawa specijalizirani vo segmentot za razvoj i upravuvawe so sistemi za
bezbednost i zdravje pri rabota {to od druga strana nudi interdisciplinarni
kompetencii. Za o~ekuvawe e deka ponudata na ovie kadri na pazarot na trudot vo
na{ata zemja i regionot }e ima pozitivno vlijanie na podobruvawe na konkurentnosta
na kompaniite vo tranzicijata kon pazarna ekonomija. Od ovie pri~ini proizleguvaat
osnovnite elementi na op{testvena opravdanost i korist od ovaa studiska programa i
nejzinata perspektiva.
Od druga strana razvivaweto i predlagaweto na ovaa studiska programa e vo
soglasnost so opredelbata na Ma{inskiot fakultet pri UKIM za obrazuvawe na
visoko kvalitetni konkurentni kadri od oblasta na bezbednost i zdravje pri rabota
so kompetencii za nau~noistra`uva~ki, razvojni i inovativni aktivnosti.
7.3 POVRZANOST SO SOVREMENITE NAU^NI SOZNANIJA
Studiskata programa za upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri
rabota e kreirana so cel na studentite da im ovozmo`i steknuvawe napredni
teoretski i prakti~ni stru~ni znaewa, kako i da gi osposobi za trajno usvojuvawe na
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
13
novi in`enerski znaewa i menaxerski ve{tini vo oblasta na bezbedno
stopanisuvawe. Osven toa, so studiraweto se razvivaat sposobnosti za kreativno
mislewe, samostojna i timska rabota i sposobnosti za donesuvawe na odluki na site
nivoa na odlu~uvawe. Vo nastavniot proces na studiskata programa aktivno }e se
sledat svetskite i evropskite tekovi vo visokoto obrazovanie i potrebite na
op{testvoto. Predlo`enata studiska programa, so znaewata i ve{tinite koi gi nudi
se temeli na sovremenite nau~ni soznanija vo oblastite na tehni~kite nauki,
ma{instvoto, medicina na trudot, menaxmentot, ekonomskite kako i informaciski
nauki.
7.4 DOSEGA[NI ISKUSTVA VO SPROVEDUVAWE NA SLI^NI PROGRAMI
Kontinuiranata rabota na razvojot na nastavnite programi na Ma{inskiot
fakultet pri UKIM vo Skopje rezultira so ponuda na akreditirani studiski programi
vo pove}e oblasti koi gi pokriva Fakultetot i toa, 14 programi na prv ciklus studii i
17 programi na studii od vtor ciklus vo soglasnost so EKTC.
Ma{inskiot fakultet vo Skopje na 24.01.1990 godina spored spogodba br.01-247
osnova interdisciplinarni studii po za{tita pri rabota potpi{ana od 8 fakulteti
od Univerzitetot Sv. Kiril i Metodij i toa: Ma{inskiot fakultet,
Elektrotehni~kiot fakultet, Prirodno-matemati~kiot fakultet, Tehnolo{ko-
metalur{kiot fakultet, Medicinskiot fakultet, Filozofskiot fakultet,
Filolo{kiot fakultet i Pravniot fakultet.
Prvata generacija na studenti e zapi{ana vo u~ebnata 1989/90, a poslednata vo
u~ebnata 1994/95 godina. Vkupno se zapi{ani 349 studenti od koi do sega diplomirale
127studenti.
Ma{inskiot fakultet e najgolema visokoobrazovna institucija na podra~jeto na
ma{inskite nauki vo dr`avata, a kvalitetot na obrazovanieto koe go nudi e potvrden
preku rezultatite i postignuvawata na in`enerite koi diplomirale na ovaa
institucija i uspe{no rabotat na in`enerski i menaxerski pozicii vo zemjata i vo
razvieni zemji vo svetotot.
7.5 CELI NA STUDISKATA PROGRAMA
Glavnata cel na studiskata programata na vtor ciklus studii za upravuvawe so
sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota e da ponudi napredni multidisciplinarni
in`enerski i po{iroki znaewa preku obrazovanie i obu~uvawe na in`eneri i
menaxeri, koi po zavr{uvawe na studiite }e bidat kompetentni da se vklu~at preku
steknatite inovativni ve{tini vo oblasta na razvojot i implementacijata na
osnovnite principi na bezbedno rabotewe vo nasoka na za{tita na zdravjeto na
vrabotenite i podobruvawe na uslovite vo rabotnata sredina. Studiskata programa e
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
14
koncipirana na studentite da im dava seopfatno obrazovanie, najnovi nau~ni i
stru~ni znaewa i ve{tini so poseben akcent na razvoj na kreativnite sposobnosti i
samostojnost pri stru~nata i istra`uva~kata rabota.
Celta na studiskata programa e da obrazuva ekspert koj poseduva potrebni
teoriski, nau~ni i prakti~ni znaewa od potrebnite in`enerski, medicinski i
ekonomsko socijalni oblasti, kako i specifi~ni ve{tini za razvoj, proektirawe i
upravuvawe so sistemite za bezbednost i zdravje pri rabota na site nivoa na
sovremenoto rabotewe. Programata voedno }e gi osposobi studentite, idni magistri,
so steknatite kompetencii da bidat kreatori za podobruvawe na uslovite na
raboteweto za da gi zgolemat konkurentnite prednosti na kompaniite kade rabotat
ili }e se vrabotat.
Generalnata cel na studiskata programa e postignuvawe na kompetencii i
razvojno/aplikativno orientirani akademski ve{tini vo specifi~nata oblast od
bezbednost pri rabota. Toa, pokraj ostanatoto vku~uva i razvoj na kreativni
sposobnosti za istra`uvawe na problemite so sposobnost za kriti~ko mislewe i
nivno re{avawe, razvivawe na sposobnosti za timska rabota, vladeewe na nau~ni
metodi i specifi~ni prakti~ni ve{tini potrebni za napreduvawe vo profesijata.
Istovremeno, celta na studiskata programa BZR e da se obrazuvaat kvalitetni
kadri vo Republika Makedonija i regionot so odli~ni profesionalni kompetencii
prepoznaeni vo zemjata, vo regionot i Evropskata unija, kako i po{iroko vo svetot. Za
postignuvawe na navedenoto, strategijata na Ma{inskiot fakultet pri UKIM za razvoj
na studiskata programa BZR e sodr`ana vo slednoto:
Kreirawe i realizirawe na studiska programa vo sorabotka, transfer na znaewa i iskustva od site institucii, koja so svojot kvalitet }e bide prepoznatliva i }e garantira obrazuvawe na kvalitetni, konkurentni i inovativni kadri, podgotveni za aktivno u~estvo vo ekonomskiot razvoj na zemjata;
Nau~no povrzuvawe na akademskite institucii od Republika Makedonija.
8. GODINI I SEMESTRI NA TRAEWE NA STUDISKATA
PROGRAMA
Studiska programa na II ciklus studii za Upravuvawe so sistemi za
bezbednost i zdravje pri rabota
(Akronim: Magisterski studii za BZR).
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
15
Tabela 8.1 Karta na studiskata programa za upravuvawe so sistemi na BZR
Vid na programa Akademski magisterski studii
Naziv na studiskata
programa
makedonski Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
angliski Management of occupational health and safety systems
Akronim Magisterski studii za BZR
Institucija
predlaga~
Ma{inski fakultet,
Institut za proizvodno in`enerstvo i menaxment
Univerzitet “Sv.Kiril i Metodij” vo Skopje
Traewe 2 godini (4 semestri)
EKTS 120
Jazik makedonski
Naziv na diplomata makedonski Magister po tehni~ki nauki od oblasta na
bezbednost pri rabota
angliski Master of Science in Safety at Work
Kompetencii Generalni kompetencii:
Sposobnost za rabota vo interdisciplinarni timovi
Sposobnost za analiza na problemi
Sposobnost za sinteza i proektirawe na re{enija
Sposobnost za primena na znaeweto vo praksa
Mo} za generirawe na novi idei i re{enija (kreativnost i inovativnost)
Mo} za sintetizirawe na znaewa i u~ewe
Sposobnost za kriti~ko mislewe
Sposobnost za donesuvawe na odluki vo realno vreme
Sposobnost da primenuvaat istra`uva~ki postapki i metodi
Specifi~ni kompetencii:
Istra`uvawe i predviduvawe na potrebite vo biznis procesite na kompanijata vo oblast na bezbedno rabotewe;
Modelirawe i proektirawe na sistemite za bezbednost i zdravje
Upravuvawe so sistemite za bezbednost i zdravje;
Sposobnost za upravuvawe so funkciite vo komanijata i nivna integracija;
Upravuvawe so podatocite za sitemite za BZR vo integriran informaciski sistem vo kompanija;
Ekspertsko poznavawe na oblastite izu~uvani preku studiskite predmeti;
Upravuvawe so sistemite za BZR vo funkcija na od`liv razvoj;
Sposobnost za generirawe na inovativni pristapi;
Re{avawe na prakti~ni problemi so upotreba na nau~ni metodi i postapki;
Vr{ewe na konsultantski uslugi povrzani so proektirawe i upravuvawe so sitemite za BZR;
Sposobnost za povrzuvawe na teoretskite znaewa so nivna prakti~na primena
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
16
vo izu~uvani oblasti;
Vladeewe na istra`uva~ki metodi i sposobnost da go prodol`at obrazovanieto na doktorski studii.
Studiskata programa za vtor ciklus studii za Уpravuvawe so sistemi za
bezbednost i zdravje pri rabota (Studiska programa БЗР) po obem e organizirana vo
soglasnost so ~len 99, 105 i 112 od Zakonot za visokoto obrazovanie vo RM, kako i
~len 23 od Pravilnikot za prv i vtor ciklus studii na UKIM, kako:
двоgodi{na programa koja sodr`i 120 EKTS krediti i se realizira preku redovni studii,
programa koja se sostoi od ~etiri semestрi so 30 krediti po semestar, pri {to eden semestar se realizira vo 15 nedeli ili vkupno 30 nedeli godi{no,
1 EKTS kredit soodvetstvuva na 30 ~asovi vkupen raboten anga`man,
vkupnoto optovaruvawe na studentite se izrazuva preku proizvodot na 60 krediti godi{no i 30 ~asa raboten anga`man po kredit, {to e ednakvo so 1800 ~asa godi{no optovaruvawe. Brojot na ~asovite godi{no optovaruvawe podeleni so brojot na nedeli vo dvata semestri (30 nedeli) go izrazuva vkupnoto nedelnoto optovaruvawe, {to za obemot na ovaa studiska programa iznesuva 60 ~asovi.
Obemot na vkupniot broj ~asovi godi{no optovaruvawe na studentite iznesuva:
60 krediti godi{no h 30 ~asovi raboten anga`man po kredit = 1800 ~asovi godi{no optovaruvawe
1800 ~asovi godi{no optovaruvawe
_________________________________ = 60 ~asovi nedelno optovaruvawe
30 nedeli godi{no
60 ~asovi nedelno optovaruvawe = 20 ~asovi nastava + 40 ~asovi samostojno u~ewe
9. EKTS KREDITI SO KOI SE STEKNUVA STUDENTOT
Studentot koj gi zavr{il studiite se steknuva so 120 EKTS.
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
17
10. NA^IN NA FINANSIRAWE
Pokrivawe na tro{ocite za sproveduvawe na postdiplomskite studii }e se
realizira so samofinansirawe na kandidatite. Izvorite za samofinansirawe na
kandidatite mo`e da bidat potpomognati so stipendii, sredstva na kompanii koi
svoite vraboteni }e gi upatuvaat na ovie studii, kako i sredstva koi }e se obezbedat
preku drugi fondovi i grantovi na me|unarodni institucii.
Visinata na iznosot, na~inot na uplata, kako i site drugi uslovi se regulirani
so Pravilnik za postdiplomski studii i Odlukata za raspredelba na sredstvata
steknati za vr{ewe na visokoobrazovna dejnost od vtor ciklus studii na Ma{inskiot
fakultet pri UKIM.
11. USLOVI ZA ZAPI[UVAWE
Zapi{uvaweto na studentite vo vtoriot ciklus na studii na studiskata
programa BZR }e se sproveduva soglasno odredbite od Statutot na UKIM i
Pravilnikot za uslovite, kriteriumite i pravilata za zapi{uvawe i studirawe na
prv i vtor ciklus univerzitetski studii na UKIM (ponatamu vo tekstot: Pravilnikot
za prv i vtor ciklus studii) (~len 14, 15 i 16).
Ma{inskiot fakultet pri UKIM, na magisterskite studii na studiskata
programa od vtor ciklus za upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota,
kako samofinansira~ki, }e zapi{uva odreden broj na studenti, koj sekoja godina se
definira so posebna odluka na Nastavno-nau~niot sovet na Fakultetot, potvrdena so
odluka od Univerzitetot i so odluka od osnova~ot. Upisot }e bazira na
samofinasirawe, isto kako na site studiski programi na vtor ciklus na Ma{inskiot
fakultet.
Preduslovite za priem na studiskata programa BZR se opredeluvat soglasno
~len 14 od Pravilnikot za prv i vtor ciklus studii na UKIM, odnosno na studiskata
programa mo`at da se zapi{at:
Kandidati so steknata diploma od prv ciklus akademski studii vo oblasta na in`enerskite nauki so osvoeni najmalku 180 krediti soglasno EKTS;
Kandidati so zavr{eni dodiplomski studii po nastavni planovi i programi na in`enerski fakulteti do voveduvawe na EKTS, vo soglasnost so Preodnite i zavr{ni odredbi na Zakonot za visoko obrazovanie;
Kandidati so zavr{eni dodiplomski studii na Ma{inskiot ili drug fakultet vo traewe od najmalku {est semestri po nastavni planovi i programi pred i po voveduvawe na EKTS, pri {to srodnosta na zavr{enite studii za zapi{uvawe na studiskata programa BZR na vtor ciklus na Ma{inskiot fakultet }e ja
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
18
ocenuva Nastavno-nau~niot kolegium (NNK) na studiskata programa BZR i pritoa mo`e da se propi{e polagawe na diferencijalen ispit.
Dopolnitelni ograni~uvawa }e se predvidat ako se propi{ani so nacionalnite zakoni ili so pravilata na Univerzitetot.
Postapkata za selekcija, soglasno ~len 18 od Pravilnikot za prv i vtor ciklus studii
na UKIM, }e ja vr{i NNK na studiskata programa, formiran soglasno ~len 17 od istiot
Pravilnik, koj }e gi razgleduva i prigovorite na postapkata za selekcija.
12. INFORMACIJA ZA PRODOL@UVAWE NA
OBRAZOVANIETO
Napreduvaweto vo tekot na studiite }e se ostvaruva soglasno Pravilnikot za
prv i vtor ciklus studii na UKIM (od ~len 25 do ~len 29) i soglasno kriteriumite
utvrdeni so ovaa studiska programa. Pri polagaweto, dokolku ne se ispolnat uslovite
propi{ani vo soglasnost so EKTS i predmetot ne se polo`i, toga{ istiot se
prezapi{uva. Po polo`uvaweto na ispitite od ~etirite semestri studentot mo`e da
premine kon procedura za prijavuvawe, ocenka i odbrana na magisterski trud soglasno
Statutot na UKIM i Pravilnikot za prv i vtor ciklus studii na UKIM, soglasno ~len
47.
So ogled na faktot deka predlo`enata studiska programa e so nacionalen
karakter, programata e otvorena za mobilnosta na studentite kon instituciite na koi
se nudat srodni studiski programi. Isto taka, mo`en e prenos na EKTS krediti od ova
studiska programa, prodol`uvawe i zavr{uvawe na studiite, vo smisla na izrabotka
i odbrana na magisterskiot trud na nekoja od evropski visokoobrazovni institucii,
kade se realizira studiskata programa za БЗР ili na druga visokoobrazovna
institucija kade ima srodna studiska programa.
So zavr{uvawe na site obvrski na studiskata programa odnosno polo`uvawe na
site ispiti, izrabotka na magisterskiot trud i negova odbrana, studentot soglasno
~len 116 od Zakonot za visoko obrazovanie na RM i ~len 48 od Pravilnikot za prv i
vtor ciklus studii na UKIM, steknuva pravo za soodvetna diploma so opredelen
nau~en naziv.
Studentite koi gi zavr{ile studiite i se steknale so opredelen nau~en
naziv: magister po tehni~ki nauki od oblasta na bezbednost pri rabota mo`at da
go prodol`at svoeto obrazovanie na doktorski studii soglasno ~len 96 od Zakonot za
visoko obrazovanie.
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
19
13. UTVRDEN SOODNOS POME\U ZADOL@ITELNITE I
IZBORNITE PREDMETI, SO LISTA NA ZADOL@ITELNI
PREDMETI, LISTA NA IZBORNI PREDMETI I
DEFINIRAN NA^IN NA IZBOR NA PREMETITE
Strukturata na studiskata programa organizirana vo ~etiri semestri spored
modelot prilo`en vo Tabela 13.1.
Tabela 13.1: Struktura na studiskata programa Уpravuvawe so sistemi za
bezbednost i zdravje pri rabota
1 Semestar
R.B. Nastaven predmet ECTS Vkupen anga`man
vo ~asovi
1. M5-1 zadol`itelen 6 180
2. M5-2 zadol`itelen 6 180
3. M5-3 zadol`itelen 6 180
4. M5-4 izboren 6 180
5. M5-5 izboren 6 180
Vkupno: 30 900
2 Semestar
R.B. Nastaven predmet ECTS Vkupen anga`man
vo ~asovi
1. M5-6 zadol`itelen 6 180
2. M5-7 zadol`itelen 6 180
3. M5-8 zadol`itelen 6 180
4. M6-9 izboren 6 180
5. M6-10 izboren 6 180
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
20
Vkupno: 30 900
3 Semestar
R.B. Nastaven predmet ECTS Vkupen anga`man
vo ~asovi
1. M5-11 zadol`itelen 6 180
2. M5-12 zadol`itelen 6 180
3. M6-13 izboren 6 180
4. M6-14 izboren 6 180
5. M6-15 izboren 6 180
Vkupno: 30 900
4 Semestar
R.B. Nastaven predmet ECTS Vkupen anga`man
vo ~asovi
1. M6-16 izboren 6 180
2. M6-17 izboren 6 180
3. M7 Magisterski trud 18 540
Vkupno: 30 900
Kako kaj ostanatite aktivni studiski programi na magisterskite studii na Ma{inskiot fakultet, taka i kaj ovaa studiska programa, izrazuvaweto na kvalitativnite karakteristiki na profilot e preku moduli. Tie se prodol`enie - prodlabo~uvawe na modulite od dodiplomskite studii. Na magisterskite studii koi }e se realiziraat so ovaa studiska programa, predmetite pripa|aat na slednite moduli:
Modul M5 - Naprednite nivoa na osnovnite znaewa, Modul M6 - Naprednite nivoa na specifi~nite znaewa,
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
21
Modul M7 - Magisterski trud. Strukturata na studiskata programa za vtor ciklus studii prika`ana vo
Tabela1, bazira na slednoto:
Prviot semestar sodr`i tri zadol`itelni predmeti i dva izborni predmeti za koi se ponudeni grupa izborni predmeti vo modul M5.
Вториот semestar sodr`i tri zadol`itelni predmeti i dva izborni predmeti za koi se ponudeni grupa izborni predmeti vo modul M6.
Третиот semestar sodr`i dva zadol`itelni predmeti i tri izborni predmetи za koi se ponudeni grupa izborni predmeti vo modul M6.
^etvrtiot semestar sodr`i dva izborni predmeti, za koi se ponudeni grupa izborni predmeti vo modul M6.
Sekoj student mo`e da izbere najmnogu do dva nastavni predmeti od ponudenite predmeti po{iroko na modulite M5 i M6 na studiskata programa, od druga magisterska studiska programa na Fakultetot ili nadvor od nego, na drugite fakulteti na UKIM ili na drugi univerziteti vo zemjata i vo stranstvo.
Vo ~etvrtiot semestar se izrabotuva magisterskiot trud koj pretstavuva primena na steknatite znaewa i ve{tini na konkretna istra`uva~ka zada~a.
Spored programata studentot treba da polo`i vkupno sedumnaeset predmeti od
koi osum zadol`itelni (~47%) i devet izborni (~53%), pred da premine na izrabotka
na magisterskiot trud, {to e vo soglasnost so zadol`itelni predmeti spored ~len 99
od Zakonot za visoko obrazovanie na RM.
Programata na magisterskite studii }e se realizira na makedonski jazik, vo
soglasnost so ~len 103 od Zakonot za visoko obrazovanie na RM.
Strukturata na studiskata programa na vtor ciklus na studii za upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje e formirana od 17 predmeti i magisterski trud. Preku izbornite predmeti, studentite gi realiziraat svoite sopstveni afiniteti vo oblasta na istra`uvaweto. Site predmeti se ednosemestralni so soodveten broj na EKTS krediti pri {to eden kredit odgovara na 30 ~asovi aktivnosti na studentite.
Strukturata na studiskata programa e usoglasena so evropskite standardi vo
pogled na uslovite na upis, na~in na studirawe, traewe na studiite i steknuvawe na
diplomite, kako i vo soglasnost so nacionalnata legislativa Zakonot za visoko
obrazovanie na RM i Pravilnikot za prv i vtor ciklus na studii na UKIM.
Strukturata na studiskata programa e dadena vo Tabela13.2, vo prodol`enie.
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
22
Tabela 13.2. Studiska programa od II ciklus studii za upravuvawe so sistemi za
bezbednost i zdravje
R.B
Mo
du
l
Predmet Nastavnik
Se
me
sta
r
Ti
p
^asovi
aktivnosti
EKTS
Nastav
ni
ak
tiv
no
sti i
se
mi
na
ri
Pro
ek
tn
i
ak
tiv
no
sti i
sam
ostojn
o u
~e
we
Vk
up
en
an
ga`
ma
n
~a
sov
i
PRV SEMESTAR
LISTA NA ZADOL@ITELNI PREDMETI za modul M5
1 M5 Sistemsko in`enerstvo Von.prof. d-r
A. Ko~ov
7 ZP 60 120 180 6
2 M5
Mehanika i za{tita od mehani~ki
rizici
Von.prof. d-r
V. Gavrilovski 7 ZP 60 120 180 6
3 M5
Bezbednost vo tehnolo{kite
sistemi
Von.prof. d-r
J.^aloska 7 ZP 60 120 180 6
4 M5 Izboren predmet 1 7 IP 6
5 M5 Izboren predmet 2 7 IP 6
LISTA NA IZBORNI PREDMETI za modul M5
M5
Metodi na optimizacija Von.prof. d-r N.
Tuneski 7 IP 60 120 180 6
M5
Odbrani poglavja od verojatnost i
statistika
Von.prof. d-r N.
Tuneski 7 IP 60 120 180 6
M5
MONIR Prof. D-r M.
Kuzinovski,
Prof.d-r S. Dinevska
]ovkarovska
7 IP 60 120 180 6
M5
Za{tita od opasno dejstvo na
elektri~na energija Von.prof. d-r S.
^undeva 7 IP 60 120 180 6
M5 Profesionalna toksikologija Doc. D-r J.Minov 7 IP 60 120 180 6
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
23
M5 Za{tita i osiguruvawe Доц. д-р D. Bo{kovska 7 IP 60 120 180 6
PRV SEMESTAR VKUPNO EKTS: 30
VTOR SEMESTAR
LISTA NA ZADOL@ITELNI PREDMETI za modul M5
6
M5
Bezbednost na ma{ini i uredi Prof. d-r Q.Dudeski,
Prof. D-r Z.
Pandilov
8 ZP 60 120 180 6
7 M5
Medicina na trudot Prof. d-r
J.K.Bislimovska 8 ZP 60 120 180 6
8 M5
Tro{oci i investicii na sistemot
na za{tita pri rabota
Prof d-r B. Angelova 8 ZP 60 120 180 6
9 M6
Izboren predmet 3
8 IP 6
10 M6
Izboren predmet 4
8 IP 6
LISTA NA IZBORNI PREDMETI za modul M6
M6
Bu~ava i vibracii Von. Prof. d-r Z.
Petreski
8 IP 60 120 180 6
M6
Bezbednost pri vnatre{en
transport
Prof. d-r V.
Stojmanovski
8 IP 60 120 180 6
M6
Za{tita i bezbednost kaj hidroenergetskite postrojki i sistemi
Von. Prof. d-r V.
Stojkovski
8 IP 60 120 180 6
M6
Termopostrojki i za{tita Von. Prof. d-r
R.Filkovski
Doc. d-r D. Ta{evski
8 IP 60 120 180 6
M6
Opasni materii i opasen otpad Von. Prof. d-r A.
Grozdanov
8 IP 60 120 180 6
M6 Bezbednost pri zavaruvawe i Prof. d-r D. Run~ev 8 IP 60 120 180 6
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
24
srodni postapki
VTOR SEMESTAR VKUPNO EKTS: 30
TRET SEMESTAR
LISTA NA ZADOL@ITELNI PREDMETI za modul M5
11 M5
Upravuvawe so profesionalen
rizik
Von. Prof. d-r J.
^aloska
9 ZP 60 120 180 6
12 M5
Informati~ki sistemi za za{tita
pri rabota
Von. prof. d-r R.
Minovski
9 ZP 60 120 180 6
13 M6
Izboren predmet 5
9 IP 6
14 M6
Izboren predmet 6
9 IP 6
15 M6
Izboren predmet 7
9 IP 6
LISTA NA IZBORNI PREDMETI za modul M6
M6 Ekonomika na za{tita pri rabota Проф. д-р В. Јанеска 9 IP 60 120 180 6
M6
Organizacija i bezbednost na
gradili{ta
Prof. d-r V.@.
Pan~ovska 9 IP 60 120 180 6
M6 Nade`nost i bezbednost na sistemi Von.prof. d-r I.
\urkov
9 IP 60 120 180 6
M6 Mikroklima vo rabotna sredina Doc. D-r V. [arevski 9 IP 60 120 180 6
M6
Za{tita od zra~ewa Von.prof. d-r M.
Ginovska
9 IP 60 120 180 6
M6
Za{tita od po`ar i eksplozija Von prof. d-r M.
Cvetkovska
9 IP 60 120 180 6
M6 Psihofiziologija na rabotata Doc. D-r J.Minov 9 IP 60 120 180 6
M6 Odr`uvawe na tehni~ki sistemi Prof. d-r V. Donev 9 IP 60 120 180 6
TRET SEMESTAR VKUPNO EKTS: 30
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
25
^ETVRTI SEMESTAR
16 M6
Izboren predmet 8
10 IP 6
17 M6
Izboren predmet 9
10 IP 6
LISTA NA IZBORNI PREDMETI za modul M6
M6
Upravuvawe na procesi Von. prof. d-r V.
Ge~evska
10 IP 60 120 180 6
M6 Modelirawe i simulacija na rizik Prof. d-r R.
Minovski
10 IP 60 120 180 6
M6 Upravuvawe so vonredni situacii Prof. d-r V.@.
Pan~ovska
10 IP 60 120 180 6
M6
Upravuvawe so ~ove~ki resursi Prof. d-r R.
Polenakovi}
10 IP 60 120 180 6
M6 Po~isto proizvodstvo Von. prof. d-r A.
Ko~ov, Von.prof.d-r
J.^aloska
10 IP 60 120 180 6
M6
Korporativni odnosi so javnosta Prof. d-r T. P.
Mir~evska
10 IP 60 120 180 6
8 M7 Magisterski trud
10 540 18
^ETVRTI SEMESTAR VKUPNO EKTS: 30
VKUPNO EKTS: 120
* ZP - zadol`itelen predmet; IP - izboren predmet
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
26
14. PODATOCI ZA PROSTOROT PREDVIDEN ZA
REALIZACIJA NA STUDISKATA PROGRAMA
Nastavniot proces i realizacijata na Studiskata programa }e se vr{i vo
prostoriite na Ma{inskiot fakultet pri Univerzitetot Sv.Kiril i Metodij, vo
Skopje.
Magisterskite studii se organiziraat kako redovni studii so nastava.
Materijalni, tehni~ki i informaciski ulovi za izveduvawe na studiskata programa se
obezbedeni od strana na Ma{inskiot fakultet koj raspolaga so dovolno soodvetno
opremeni prostorii i tehni~ki uslovi kako laboratorii i kompjuterski centar za
realizirawe na nastavata na studii od ovaa programa i planiranite aktivnosti na
nau~no-istra`uva~ka rabota.
Podatoci za resursite so koi raspolaga Ma{inskiot fakultet pri UKIM za
vr{ewe na visokoobrazovna dejnost:
1. Vkupna povr{ina (bruto prostor)
(prostor za izveduvawe nastava i dvorna povr{ina) ............................ 9918 m2
2. Vkupna povr{ina na prostorot za
izveduvawe na nastava (neto prostor) ..................................................... 4840 m2
3. Broj na amfiteatri so vkupen broj
na sedi{ta ................................................. 2 so vkupen broj na sedi{ta 480
4. Broj na predavalni so vkupen broj
na sedi{ta ............................................. 24 so vkupen broj na sedi{ta 1111
5. Broj na kompjuterski u~ilnici so kapacitet na
kompjuterski rabotni mesta............ 8 u~ilnici so vkupno rab. mesta 342
6. Broj na laboratorii za izveduvawe
prakti~na nastava .......................................................................................... 21
7. Oprema za vr{ewe na visokoobrazovna dejnost
Vrednost na opremata .............................................................. 13.829.470,00 den.
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
27
8. Informativno-informati~ka i dokumentaciona dejnost
8.1. Vkupen broj na knigi vo biblioteka
(bibliote~en fond) ................................................................................ 92.000
8.2. Drugi sredstva za informativno-informati~ka i
dokumentaciona dejnost(disketi, CD i dr.) ......................... (vo golem broj)
15. LISTA NA OPREMA PREDVIDENA ZA REALIZACIJA
NA STUDISKATA PROGRAMA
Tabela 15.1 Lista na oprema
Red.
broj
Naziv Tip Proizveduva~ Lokacija
1. Повекефункциски дигитален инструментEUROTEST
MI 2086-
EU
Metrel Slovenija MF
2. Сонда за мерење на осветлување
A1119 za MI 2086-
EU
Metrel Slovenija MF
3. Комбинирана струјна клешта- мултимер
NI 12R NIEAF Holandija MF
4. Мерна лента Topmaster MF
5. Универзално подвижно мерила
MEBA Germany MF
6. Динамометар SH-50H
SUNDOO MF
7. Мерен мост MGC HBM MF
8. Сонда за притисок HYDROTECHNIK
9. Механички хронометар RC 173
Dolmy Watch LTD MF
10. Komora za merewe na VICTOREEN 492
VICTOREEN MF
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
28
jonizira~ki zra~ewa
11. Dozimetar Model 290
Victoreen ,USA FEIT
12. Linearen dozimetar Babyline 81
Canbera, Canada FEIT
13. Precizen Gajger
Milerov broja~
EN 30 Daedalon FEIT
14. Precizen Gajger
Milerov broja~
Nuclear Chicago FEIT
15. Gajgerova cevka
EN 04 Daedalon FEIT
16. Izvor na a zra~ewe
Po-210 FEIT
17. Izvor na β zra~ewe
Sr-90 FEIT
18. Izvor na γ zra~ewe
Co-60 FEIT
19. Aparatura za
opredeluvawe na e/m na
elektronot
EP-20 Daedalon FEIT
20. Komplet aparatura za
elektron -spin
rezonansa
EN-35 Daedalon FEIT
21. Generator na visok DK- Olgod FEIT
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
29
napon za Gejslerovi
cevki
6870
22. Spektrometar
Heraeus Leybold FEIT
23. Vibration analyzer CMVA60-EN-1
SKF MF
24. Vibration analyzer 2515 Bruel & Kjaer MF
25. Impulse precision sound
level meter, 1/3 Octane
filter set.
2209 / 1616
Bruel & Kjaer MF
16. PREDMETNI PROGRAMI
Sodr`inata na sekoj predmet vo studiskata programa dava opis koj sodr`i:
naslov, kod, semestar na studii, EKTS krediti, ime na predmetniot nastavnik, celi na
predmetot, kompetencii koi se steknuvaat preku predmetot, sodr`ina na predmetot,
metodi na u~ewe, formi na nastavnite aktivnosti, na~in na proverka na znaeweto i
ocenuvawe i literatura zadol`itelna i dopolnitelna. Vo prilog 3 od ovoj predlog
elaborat za studiskata programa za BZR se nao|aat site predmetni programi
popolneti od nastavnicite spored prilog br. 3 od Pravilnik za zadol`itelnite
komponenti koi treba da gi poseduvaat studiskite programi od prvot, vtorot i tretiot
ciklus na studii.
17. SPISOK NA NASTAVEN KADAR
Za realizirawe na studiskata programa na vtor ciklus studii za upravuvawe so
sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota obezbeden e nastaven kadar so potrebni
stru~ni i nau~ni kvalifikacii za predmetite predvideni vo programata od
institucijata predlaga~ na programata i od Univerzitetot Sv.Kiril i Metodij.
Pri realizacijata na studiskata programa, so predavawa }e u~estvuva nastaven
kadar od fakultetite u~esnici vo predlo`enata studiska programa.
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
30
Pregledot na nastavnicite i sorabotnicite e prika`an vo slednata Tabela
17.1.
Tabela 17.1. Pregled na nastavnicite anga`irani na studiskata programa
Ime i prezime Univerzitet-fakultet
1. Von.prof. d-r Jasmina ^aloska UKIM, Ma{inski fakultet
2. Prof. d-r Quben Dudeski UKIM, Ma{inski fakultet
3. Von.prof. d-r Atanas Ko~ov UKIM, Ma{inski fakultet
4. Prof. d-r Mikolaj Kuzinovski UKIM, Ma{inski fakultet
5. Von.prof. d-r Valentina Ge~evska UKIM, Ma{inski fakultet
6. Prof. d-r Van~o Donev UKIM, Ma{inski fakultet
7. Prof. d-r Robert Minovski UKIM, Ma{inski fakultet
8. Von.prof. d-r Radmil Polenakovi} UKIM, Ma{inski fakultet
9. Prof. d-r Zoran Pandilov UKIM, Ma{inski fakultet
10. Von.prof. d-r Zlatko Petreski UKIM, Ma{inski fakultet
11. Von.prof. d-r Viktor Gavrilovski UKIM, Ma{inski fakultet
12. Von prof.Valentino Stojkovski UKIM, Ma{inski fakultet
13. Von. prof. Risto Filkovski UKIM, Ma{inski fakultet
14. Von.prof. d-r Nikola Tuneski UKIM, Ma{inski fakultet
15. Doc. d-r Igor \urkov UKIM, Ma{inski fakultet
16. Von.prof. d-r Viktor Stojmanovski UKIM, Ma{inski fakultet
17. Prof. d-r Dobre Run~ev UKIM, Ma{inski fakultet
18. Doc. d-r Done Ta{eski UKIM, Ma{inski fakultet
19. Doc.d-r Vasko [arevski UKIM, Ma{inski fakultet
20. Von.prof. d-r Anita Grozdanov UKIM, Tehnolo{ko-Metalur{ki fakultet
21. Von.prof. d-r Margarita Ginovska UKIM, Fakultet za elektrotehnika i
informati~ki tehnologii
22. Von.prof. d-r Sne`ana ^undeva UKIM, Fakultet za elektrotehnika i
informati~ki tehnologii
23. Von prof. d-r Mери Cvetkovska UKIM Grade`en fakultet
24. Prof. d-r Vалентина @. Pan~ovska UKIM, Grade`en fakultet
25. Prof d-r Bилјана Angelova UKIM, Ekonomski institut
26. Prof. d-r Tатјана P. Mir~evska UKIM, Ekonomski institut
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
31
27. Проф. д-р Весна Јанеска UKIM, Ekonomski institut
28. Доц. д-р Diana Bo{kovska UKIM, Ekonomski institut
29. Prof. d-r Jovanka K.Bislimovska UKIM, Medicinski fakultet
30. Doc. D-r Jordan Minov UKIM, Medicinski fakultet
31. Prof. d-r Suzana Dinevska
]ovkarovska
UKIM, Prirodno-matemati~ki fakultet
Nau~nite i stru~ni kvalifikacii na nastavniot kadar soodvetstvuvaat na
nau~nata oblast i nivoto na nivnoto anga`irawe i pritoa sekoj nastavnik ima
najmalku pet referenci od potesnata nau~na, odnosno stru~na oblast od koja izveduva
nastava na studiskata programa. Podatocite za profilot i kvalifikaciite na
nastavniot kadar se prilo`eni vo Prilog 4 na ovoj dokument, vo soglasnot so
barawata definirani vo Prilog broj 4 od Pravilnik za zadol`itelnite komponenti
koi treba da gi poseduvaat studiskite programi od prvot, vtorot i tretiot ciklus na
studii.
18. IZJAVI OD NASTAVNICITE
Site izjavi od nastavnicite za davawe na soglasnost za u~estvo vo
izveduvaweto na nastava po odredeni predmeti od studiskata programa od vtor
ciklus: Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota, se dadeni vo
Prilog 5.
19. SOGLASNOST OD VISOKOOBRAZOVNITE USTANOVI
ZA U^ESTVO VO REALIZACIJA NA STUDISKATA
PROGRAMA
Pismata za soglasnost od visokoobrazovnite ustanovi za u~esto na
nastavnicite vo realizacijata na studiskata programa za BZR se dadeni vo Prilog 6.
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
32
20. INFORMACIJA ZA BROJOT NA STUDENTI ZA
ZAPI[UVAWE VO PRVA GODINA NA STUDISKATA
PROGRAMA
Spored procenkite za prostoriite, opremata i kadarot za ovaa studiska
programa, optimalen broj na studenti za zapi{uvawe e do 20 studenti godi{no.
Predlaga~ot na studiskata programa, Ma{inskiot fakultet pri UKIM vo
soglasnost so op{testvenite potrebi i resursite, na akademskite magisterski studii
kako samofinansira~ki, }e zapi{uva odreden broj na studenti, koj sekoja godina se
definira so posebna odluka na Nastavno-nau~niot sovet na Fakultetot, potvrdena so
odluka od Univerzitetot i so odluka od osnova~ot.
21. INFORMACIJA ZA OBEZBEDENA ZADOL@ITELNA I
DOPOLNITELNA LITERATURA
Predvidenata zadol`itelna i dopolnitelna literatura (dadena vo
predmetnite programi) }e bide obezbedena od strana na sekoj nastavnik pred
po~etokot na studiskata programa.
22. INFORMACIJA ZA WEB STRANA
Site informacii za studiskata programa za upravuvawe so sistemi za
bezbednost i zdravje pri rabota }e bidat dostapni na web stranata na Ma{inskiot
fakultet www.mf.edu.mk.
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
33
23. STRU^NIOT ODNOSNO NAU^EN NAZIV SO KOJ SE
STEKNUVA STUDENTOT PO ZAVR[UVAWE NA
STUDISKATA PROGRAMA
So zavr{uvaweto na redovnite dvegodi{ni magisterski studii, odnosno so
steknuvawe na 120 krediti na vtoriot ciklus studii ili vkupno najmalku 300 krediti
na prviot i vtoriot ciklus na studii, a soglasno ~len 245 od Statutot za UKIM i ~len
48 od Paravilnikot za prv i vtor ciklus na studii na UKIM, na studentot }e mu se
izdava diploma za akademski magisterski studii.
Liceto koe gi zavr{ilo studiite i se steknalo so 120 EKTS na vtoriot ciklus
studii ili vkupno najmalku 300 krediti prviot i vtoriot ciklus na studii ima pravo
na diploma so nau~niot stepen i naziv: Magister na tehni~ki nauki od oblasta na
bezbednost pri rabota.
24. AKTIVNOSTI I MEHANIZMI PREKU KOI SE RAZVIVA
I SE ODR@UVA KVALITETOT NA NASTAVATA
24.1 METODI ZA PREDAVAWA NA STUDIITE
Studiskata programa od vtor ciklus studii za upravuvawe so sistemi za
bezbednost i zdravje pri rabota }e se realizira kako redovni studii so slednite
formi na nastava: predavawa, auditoriski, laboratoriski, kompjuterski ve`bi i
seminari. Redovna nastava }e se realizira za nastavnite predmeti kade {to se
prijaveni do 5 studenti. Vo slu~aj koga brojot na studenti e pomal od 5, se organizira
mentorska nastava.
Optovaruvaweto na studentite }e se realizira i preku posebni oblici na
aktivnosti, kako individualna rabota na seminarski zada~i i proekti nameneti za
studija na prakti~ni slu~ai od soodvetnite oblasti na istra`uvawata na studiite,
timska rabota, istra`uva~ka rabota, samostojno u~ewe i u~estvo na rabotilnici.
Osobeno vnimanie }e se posvetuva na individualnata rabota so studentite vo vid na
mentorska rabota i konsultacii.
Obemot i organiziraweto na studiite }e se izvr{i vo soglasnost so ~len 112 od
Zakonot za visoko obrazovanie na RM i ~len 23 od Pravilnikot za prv i vtor ciklus
studii na UKIM soglasno EKTS metodologijata, odnosno vkupnoto optovaruvawe na
studentite se izrazuva preku obemot od 60 krediti godi{no, po 30 ~asa raboten
anga`man po kredit, {to e ednakvo so 1800 ~asa godi{no optovaruvawe. Brojot na
~asovite godi{no optovaruvawe rasporedeni na brojot na nedeli vo dvata semestri,
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
34
vkupno 30 nedeli, go izrazuva vkupnoto nedelnoto optovaruvawe na studentite
(nastava i posebni oblici na aktivnosti), {to za obemot na ovaa studiska programa
iznesuva 60 ~asovi.
24.2 METODI ZA PROVERKA NA ZNAEWA
Proverkata na znaewa }e se vr{i preku kontinuirano ocenuvawe ili preku
zavr{en ispit. Vo predmetnite programi koi se prilo`eni vo to~ka 13 na ovoj
dokument, za sekoj predmet poedine~no e utvrden na~inot na proverka na znaewata i
soodnosot na vrednuvawe na aktivnostite za kontinuirano ocenuvawe odnosno
definirani se bodovite koi gi obezbeduva studentot so realizacija na poedine~ni
aktivnosti definirani vo predmetnata programa.
Kone~nata ocenka na sekoj od nastavnite predmeti na ovaa studiska programa se
formira na osnova na kontinuiranoto ili zavr{noto ocenuvawe preku postignatite
rezultati na studentot. Kone~nata ocenka se formira na osnova na vkupniot broj
bodovi od kontinuiranoto ili zavr{noto ocenuvawe koi studentot gi osvoil, pri {to
maksimalniot broj na mo`ni osvoeni bodovi e 100. Ocenuvaweto }e se vr{i soglasno
~len 35 od Pravilnikot za prv i vtor ciklus studii na UKIM so primena na
numeri~kiot sistem za ocenuvawe po~ituvajki gi ekvivalenciite so azbu~niot sistem
na ocenuvawe spored EKTS.
Studentot ja sovladuva studiskata programa preku polagawe na ispiti so {to
ostvaruva odreden broj na EKTS krediti, vo soglasnost so kurikulumot odnosno
strukturata na studiskata programa.
24.3 AKTIVNOSTI I MEHANIZMI ZA RAZVIVAWE I ODR@UVAWE NA KVALITETOT NA STUDISKATA PROGRAMA
Vo ramkite na studiskata programa od vtor ciklus za upravuvawe so sistemi za
bezbednost i zdravje pri rabota za razvivawe i odr`uvawe na kvalitetot i
kontrolata na kvalitetot, }e se sproveduvaat metodite na kontinuirana evaluacija,
samoevaluacija i sistemot za ocenuvawe na kvalitetot na nastavniot kadar vo
soglasnost so odredbite od Zakonot za visokoto obrazovanie na RM i ~lenovite 73 i
77, kako i vo soglasnost so ve}e vospostavenite mehanizmi za evaluacija vo ramkite na
UKIM, koi se sproveduvaat kaj site postojni studiski programi na Ma{inskiot
fakultet.
Obezbeduvaweto i odr`uvaweto na kvalitet i kontrolata na kvalitetot na
ovaa studiska programa }e bidat sproveduvani vo soglasnost so aktivnosti i
mehanizmi koi se sproveduvaat za site studiski programi i se odnesuvaat na site
u~esnici vo nastavniot proces na Ma{inskiot fakultet. Navedenite aktivnosti i
mehanizmi na samoevaluacija se odnesuvaat na:
razvojot na nastavnite sodr`ini,
realizacijata na nastavniot proces,
ocenuvaweto na studentite,
izrabotkata na magisterski trud,
Predlog za osnovawe na studiska programa na vtor ciklus studii
Upravuvawe so sistemi za bezbednost i zdravje pri rabota
35
ocenka na kvalitetot na nastavata od strana na studentite so anketi na krajot od sekoj semester za sekoj predmet,
ocenka na kvalitetot na studiskata programa od strana na studentite pri dodeluvawe na diplomata i drugi proceduri koi se odnesuvaat na resursite i logistikata na nastavniot proces.
Evaluacija od strana na studentite na sekoj predmet, kako i za studiskata
programa voop{to, }e se realizira postojano i }e bide zemena vo predvid pri
evaluacijata i razvojot na studiskata programa BZR.
Kako aktivnosti za razvivaweto i odr`uvaweto na kvalitet i kontrolata na
kvalitetot na studiskata programa, }e se primenuva sledewe na sostojbata so uspehot
na studentite i realizacijata na programata od strana na Nastavno-nau~niot kolegium
(NNK) na programata, formiran soglasno Pravilnikot za prv i vtor ciklus studii na
UKIM, na operativno nivo. Istiot }e sproveduva interna evaluacija na sodr`inata na
studiskata programa vo pravec na podobruvawe i razvoj vo soglasnost so sovremenite
sostojbi vo oblasta.