1

STUDIJSKI ODBOR B2 – NADZEMNI VODOVI Predsjednik: GORDAN MIROŠEVIĆ, dipl. ing. el. Tajnik: GORAN ČUBRA, dipl. ing. el. Stručni izvjestitelji: dr.sc. IGOR LUKAČEVIĆ, dipl. ing. el. SANJA VINTER, dipl. ing. el.

13. savjetovanje HRO CIGRÉ

Šibenik, 05. -08. studenoga 2017.

HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ

B2-00

2

IZVJEŠĆE STRUČNOG IZVJESTITELJA 1. UVOD

Na studijski odbor B2 – Nadzemni vodovi, za 13. savjetovanje HRO CIGRÉ, u zadanom roku, od

prijavljenih 28 radova, ukupno su prispjela 22 rada. Preferencijalne teme za 13. savjetovanje HRO CIGRÉ za studijski odbor B2 su:

1. Pouzdanost postojećih prijenosnih i distributivnih nadzemnih vodova, analize pojedinih

elemenata, životni vijek opreme, pogonski događaji, dijagnostika, praktična iskustva i primjeri; 2. Koridori nadzemnih vodova: definicije, praksa, iskustva i potrebna usklađenja; 3. Poboljšanja električnih i/ili mehaničkih značajki, povećanje prijenosne moći, primjena novih

tehnika i tehnologija; 4. Zakonski i normativni okviri: tehnički propisi, očekivanja, rokovi, prijedlozi i preporuke.

Podjela referata prema preferencijalnim temama: Preferencijalna tema 1: B2-01, B2-02, B2-03, B2-04, B2-05; B2-06, B2-07 i B2-08, B2-09, B2-10 Preferencijalna tema 2: - Preferencijalna tema 3: B2-11, B2-12, B2-13, B2-14, B2-15, B2-16, B2-17, B2-18 i B2-19 Preferencijalna tema 4: B2-20, B2-21 i B2-22 Prva preferencijalna tema i njen sadržaj omogućila je širok pristup razmatranjima problematike nadzemnih vodova te je stoga s razlogom pobudila veliko zanimanja autora prijavljenih radova za grupu B2 – Nadzemni vodovi, na ovogodišnjem savjetovanju. U tom smislu potrebno je istaknuti specifičnu problematiku vezanu uz intenzivno zasoljavanje i posljedično tome neraspoloživost nadzemnih vodova koje su registrirane u periodu od 2015. – 2017. godine. Nadalje, rezimirana su dosadašnja pozitivna iskustva s primjenom linijskih odvodnika prenapona a iznova je dotaknuta i tema vezana uz značaj i potrebu ispitivanja izolacije za nadzemne vodove. Autori su u okviru ove preferencijalne teme ukazali i na prva iskustva vezana za primjenu interventnih modularnih stupova, dijagnostiku putem termovizije kao i primjenu GIS ili CAD tehnologija tijekom održavanja nadzemnih vodova te ispitivanja vodiča uzorkovanih s nadzemnih vodova koji se nalaze u pogonu 40-tak i više godina. Jedan od radova na ovu preferencijalnu temu vezan je uz određena pogonska iskustva s raspoloživošću i pouzdanošću distributivnih mreža i njihovih nadzemnih mreža. Druga preferencijalna tema je, za razliku od prethodno opisane teme, bila vrlo usko stručna vezana za problematiku koridora nadzemnih vodova, njihovo definiranje i iskustva vezana za održavanje tih koridora kao i mogućnosti potencijalne izgradnje u i oko koridora nadzemnih vodova, no na žalost niti jedan od autora nije našao za shodno da tu problematiku detaljnije razradi i ukaže na dosadašnja iskustva i načine na koje je ista tretirana zakonski ali i u praksi, što ne isključuje da se o toj temi neće raspravljati u okviru ovog studijskog odbora općenito kao i tijekom rada grupe. Nastavno na tematiku novih tehnologija, iskustva s prvom primjenom visokotemperaturnih niskoprovjesnih vodiča u Republici Hrvatskoj, kako u smislu planiranja, tako i same realizacije, obrađena je u sklopu 3. preferencijalne teme. U sklopu ove teme obrađena je i problematika vezana uz oštećenje ali i sanaciju stupa broj 56 na DV 2x400 kV Žerjavinec – Heviz, primjena posebne tzv. ACSS metode pri zamijeni postojećih vodiča primjenom koje se na poseban način rješavaju prijelazi preko infrastrukturnih i sličnih objekata, mogućnost primjena numeričkih metoda u tehnologiji nadzemnih vodova, analiza metodologija proračuna dopuštenih strujnih termičkih opterećenja nadzemnih vodova, te mogućnosti korištenja jednog 220 kV nadzemnog voda u rekonfiguriranoj prijenosnoj mreži. Isto tako jedan od radova vezan uz ovu temu obradio je rekonstrukciju i zahvate na 110 kV nadzemnom vodu dok je drugi obradio problematiku ugradnje indikatora kvarova na srednjenaponskom nadzemnom vodu. Specifična problematika vezana uz mehaničkih ispitivanja stupova nadzemnih vodova obrađena je u sklopu 4. preferencijalne teme kao i tematika vezana uz modeliranja i proračune sigurnosnih visina ostvarenih između nosivih stupova u slučajevima kad se u navedenom rasponu pojavi dodatni teret a u susjednim rasponima, unutar zateznog polja, istog nema. Iako se za opisane radove može reći da su indirektno vezan uz vrlo aktuelnu problematiku usklađenja naše prakse s normom HRN EN 50341 i donošenjem odgovarajućih nacionalnih aspekata iste, samo jedan od radova i to vezano uz metode preračunavanja brzine vjetra kao ulaznog parametra za statičke proračune stupova, intenzivnije se pozabavio tom normativnom problematikom .

3

2. IZVJEŠĆE O REFERATIMA PREFERENCIJALNA TEMA 1: POUZDANOST POSTOJEĆIH PRIJENOSNIH I DISTRIBUTIVNIH

NADZEMNIH VODOVA, ANALIZE POJEDINIH ELEMENATA, ŽIVOTNI VIJEK OPREME, POGONSKI DOGAĐAJI, DIJAGNOSTIKA, PRAKTIČNA ISKUSTVA I PRIMJERI

B2-01 Sanja Vinter, Melita Perčec Tadić, Milivoj Šutej i Stipe Pandža

MOGUĆNOST POVEĆANJA POGONSKE POUZDANOSTI DALEKOVODA IZLOŽENIH DJELOVANJU POSOLICE

Rad ponovno aktualizira i razmatra mogućnosti povećanja pogonske pouzdanosti 110 kV

dalekovoda „otočne veze“, dijela prijenosne mreže sjevernog primorskog područja, a s aspekta stanja i funkcionalnost kompozitne silikonske izolacije pri onečišćenju posolicom, prvenstveno motiviran dugotrajnim ispadima i neraspoloživošću vodova u opskrbi potrošača na otoku Krku, Rabu, Cresu i Lošinju krajem siječnja 2017. godine. Kroz analizu meteoroloških prilika koje su prethodile zabilježenim prekidima u opskrbi potrošača električnom energijom, rad naglašava ključne meteorološke čimbenike (brzina i smjer vjetra, promjena temperature i relativne vlažnosti zraka) za nastanak depozita i utjecaj soli na površinsku vodljivost izolatora te na ukupnu funkcionalnost izolacije u takvim uvjetima okoliša. U cilju razmatranja mjera za povećanje pogonske pouzdanosti izolacije, pregledno je objašnjen mehanizam preskoka pri onečišćenju na kompozitnoj izolaciji u uvjetima zadržavanja i gubitka hidrofobnosti, svojstvenu za silikonski tip kompozita, kao i utjecajnih faktora na njezinu trajnu degradaciju. Nastavno, rad ukazuje na mogućnosti trajnog monitoringa stanja izolacije kroz neke primjere ispitnih poligona i stanica za monitoring, s principijelnim prikazom rada uređaja za monitoring onečišćenja, a u svrhu pravovremenog informiranja i donošenja odluke operatora o poduzimanju mjera aktivnog pranja izolacije. Kao alternativu štapnoj kompozitnoj silikonskoj izolaciji u takvim uvjetima onečišćenja, u radu se daje pregled iskustava nekih od europskih operatora u primjeni staklenih kapastih izolatora, tvornički presvučenih silikonom, s ciljem preveniranja pada vodiča, koji je moguć kod većih oštećenja jezgre kompozita uslijed dugotrajnog djelovanja puznih struja, učestalih parcijalnih preskoka i električnog luka. Zaključno, rad predlaže uvođenje sustavnijeg monitoringa stanja izolacije, naprednije metode pranja izolatora kao i primjenu staklene izolacije presvučene silikonom kao alternativu na dalekovodima ugroženim posolicom.

Pitanja za diskusiju:

1. Obzirom na zabilježeni opseg i dugotrajnost neraspoloživosti vodova 110 kV na dijelu „otočne

veze“ u siječnju 2017. g., što je po mišljenju autora glavni uzrok događaja? Da li bi uz sustavni monitoring stanja izolacije i uz ovakav razvoj meteoroloških događanja bilo dovoljno realnog vremena za preventivno pranje izolacije?

2. Na temelju čega i kojih spoznaja autori temelje procjenu životnog vijeka „silikonskih“ izolatora na period od 15-20 godina, ili čak na znatno kraći? Jesu li to strana iskustva ili iskustva iz domaće elektroprivredne prakse?

3. Je li se u sagledavanju mogućnosti primjene staklenih izolatora obloženih silikonom, kao zamjena za kompozite u uvjetima onečišćenja jakom posolicom, uzimalo u obzir i ponašanje kaljenog stakla u uvjetima okoline s učestalim atmosferskim pražnjenjem? Jesu li poznata neka strana iskustva za takve uvjete okoliša?

B2-02 Gordan Mirošević, Goran Čubra i Josip Frušti OŠTEČENJA VODIČA NA DV 110 kV NIN – PAG – UZROCI I POSLJEDICE Predmetni rad obrađuje problematiku oštećenja vodiča uslijed intenzivnog onečišćenja uzrokovanog posolicom kao i prikaz laboratorijskih ispitivanja provedenih na istom vodiču. Autori u svom radu vrlo iscrpno iznose podatke o uzrocima nastanka oštećenja kao i moguće načine otklanjanja problema.

4

Pitanja za diskusiju:

1. Jesu li autori razmišljali o usporedbi rezultata tipskih ispitivanja odnosno ispitivanja prilikom preuzimanja s dobivenim na ispitivanju?

2. Jesu li autori razmišljali o naknadnoj analizi vezanoj uz podatak o prionljivosti i ravnomjernosti cinčane prevlake vezane uz vijek trajanja vodiča u uvjetima posolice?

3. Jesu li autori razmišljali o preporuci za periodičkim ispitivanjem kako bi se na vrijeme uočio i odredio kritičan period koji daje dovoljno vremena za zamjenu oštećenih vodiča?

B2-03 Dalibor Škarica i Luka Ćurin ISKUSTVA S DV 110 KV STON – KOMOLAC NAKON UGRADNJE LINIJSKIH

ODVODNIKA PRENAPONA U RAZDOBLJU 2007. – 2017. Predmetni rad obrađuje problematiku smanjenja broja prisilnih ispada 110 kV dalekovoda uslijed djelovanja atmosferskih pražnjenja ugradnjom linijskih odvodnika prenapona. Autori u svom radu iznose statističke podatke o ispadima dalekovoda i proradama linijskih odvodnika prenapona u vremenskom razmaku od 10 godina koliko traje praćenje navedene pojave. Također, u radu su opisana iskustva u primjeni linijskih odvodnika prenapona na konkretnom dalekovodu s opisom praćenja stanja i izmjena tijekom procesa eksploatacije a sve u cilju minimaliziranja negativnih učinaka atmosferskih pražnjenja u

blizini dalekovoda. Pitanja za diskusiju:

1. Mogu li se prikazati podaci o proradama i ponašanju linijskih odvodnika prenapona na istim

pozicijama nakon podjele dalekovoda Ston – Komolac na dva nova dalekovoda DV 110 kV Ston – Rudine i DV 110 kV Rudine – Komolac, odnosno ima li skraćenje dionice dalekovoda utjecaj na prorade linijskih odvodnika prenapona s aspekta zaštite dalekovoda LOP-ovima?

2. Može li se matematički izračunati idealna pozicija zavješenja linijskog odvodnika prenapona na fazni vodič i koji parametri se uzimaju u izračun?

3. Mogu li se, usprkos činjenici da se radi o različitim duljinama strujnih staza uspoređivanih izolatorskih lanaca, ipak određene prednosti dati nekim od razmatranih tehnologija i na temelju kojih relevantnih činjenica se to može zaključiti?

4. Je li, s obzirom na period eksploatacije od 10 godina, potrebna provjera funkcionalnosti brojača prorade linijskih odvodnika prenapona i kako sa sigurnošću utvrditi da je isti ispravan?

B2-04 Srećko Bojić, Zoran Subotičanec i Boris Babić ZNAČAJ LABORATORIJSKOG ISPITIVANJA KAO ELEMENT KONTROLE

KVALITETE PRI IZBORU I OPREMANJU VN DALEKOVODA NOVOM IZOLACIJSKOM OPREMOM

Rad objašnjava važnost osiguranja i kontrole kvalitete izolatora i izolatorskih konstrukcija s obzirom da su oni ključni elementi za pouzdanost nadzemnih vodova. Pri tome kontrola kvalitete obuhvaća čitav niz provjera i ispitivanja (od tvorničkih rutinskih i „sample“ testova do laboratorijskih dielektričnih ispitivanja) kojima se dokazuje sukladnost odabranih izolatora i izolatorskih lanaca sa zahtjevima iz projekta i sa zahtjevima iz normi. Naročito se naglašava važnost takvih kontrolnih radnji kod primjene izolatora proizvođača koji dotad nije primjenjivan u mreži, kod primjene specijalnih izolatorskih konstrukcija te kod primjene izolatorskih lanaca u specijalnim okolišnim uvjetima. Prikazuje se primjer provedenih kontrolnih radnji za stakleni izolator U120B jednog europskog proizvođača koji je u Hrvatskoj prvi put primijenjen na novom priključnom DV 2x220 kV za TE Sisak koji se interpolira u postojeći DV

220 kV Mraclin – Prijedor. Usporedbom podnosivih vrijednosti napona utvrđenih završnim dielektričnim

ispitivanjem na kompletnim izolacijskim konstrukcijama u neovisnom ispitnom laboratoriju zaključuje se o postignutoj visokoj razini kvalitete proizvoda te se sugeriraju mjere za dodatno poboljšanje dielektričnih karakteristika izolatorskih lanca.

5

Pitanja za diskusiju:

1. Koji faktori presudno utječu kod izolatorskih lanaca ove naponske razine, ali i općenito, na formu i oblik električnog luka u uvjetima laboratorijskog ispitivanja ali i u realnim pogonskim uvjetima?

2. Prema spoznajama autora koje eventualne korekcije geometrije armature bi doprinijele povećanju dielektričnih svojstava izolatorskih lanaca?

3. S obzirom da su se na priključnom dvosistemskom dalekovodu za TE Sisak ugrađivali izolatorski lanci na 50 stupova, može li se zaključivati o karakteristikama izolatorskih lanaca temeljem ispitivanja samo dva izolatorska lanca, odnosno postoji li temeljem neke norme ili prakse metodologija uzorkovanja kao npr. kod „sample“ testova?

B2-05 Neven Vujičić, Viktor Lovrenčić, Zaviša Klobas, Marko Nevistić, Mladen Penava i

Stipe Pandža PRVA ISKUSTVA S PRIMJENOM HAVARIJSKIH MODULARNIH STUPOVA U

REPUBLICI HRVATSKOJ I REPUBLICI SLOVENIJI Predmetni rad obrađuje problematiku primjene montažnih prefabriciranih stupova za hitne intervencije s pripadnom elektromontažnom opremom uz osvrt na konkretne primjere kako s aspekta projektnih rješenja tako i u praksi realiziranih rješenja vezanih uz određena stanja u mreži koja su inicirala njihovu primjenu. U radu se osim projektnih rješenja poseban naglasak daje na sadržaju potrebne opreme, načinu skladištenja i transporta te praktičnih zahtjeva na opremu glede njene što jednostavnije primjene. Vezano uz dosadašnja iskustva u radu su prezentirani konkretni primjeri i uvjeti koji su vladali tijekom realizacije pojedinih privremenih rješenja kao i benefiti koji su korištenjem ove tehnologije polučeni u smislu osiguranja potrebnog uklopnog stanja nadzemnih vodova na kojima su rješenja primijenjena. Pitanja za diskusiju:

1. Na kojim razlozima su temeljeni zahtjevi HOPS-a prema isporučitelju modularnih stupova, vezano

uz duljinu i težinu modula u odnosu na uobičajene vrijednosti i jesu li ti zahtjevi uobičajena praksa? S kojim dužinama i težinama modula raspolažu kolege u Sloveniji i kakva su njihova iskustva s tim modulima u usporedbi na zahtjeve HOPS-a? Jesu li moduli koji se koriste u Sloveniji i Hrvatskoj međusobno kompatibilni?

2. Vezano uz problematiku stabiliziranja modularnih stupova i prostora koji je potreban za to jesu li evidentirani problemi kod projektiranja i realizacije obzirom na eventualne zahtjeve održanja minimalnih sigurnosnih udaljenosti u odnosu na dijelove pod naponom? Je li dopušten i primjenjiv drugačiji način stabiliziranja stupova osim primjene prefabriciranih betonskih blokova? Predstavljaju li ti blokovi, obzirom na težinu i dimenzije, određene ograničavajuće faktore glede potencijalne primjene na teško pristupačnim terenima?

3. Izvode li se i na koji način uzemljivači modularnih stupova? Koji se materijal koristi za izvedbu sidara i jesu li ista predviđena kao izolirana i zašto?

4. U kojoj mjeri je bitna edukacija projektantskog i operativnog kadra vezanog uz primjenu modularnih stupova?

5. Jesu li i kako su tehnička rješenja primjene modularnih stupova regulirana postojećom zakonskom regulativom u Republici Hrvatskoj i kakva su iskustva vezana uz tu problematiku u Republici Sloveniji?

B2-06 Ratko Ivković, Marko Groš i Marko Nevistić ISPITIVANJA VODIČA DALEKOVODA PRIJENOSNOG PODRUČJA ZAGREB Predmetni rad obrađuje uzorkovanje, tj. ispitivanje uzoraka vodiča Al/Č, uzetih sa visokonaponskih 400 kV, 220 kV i 110 kV dalekovoda Prijenosnog područja Zagreb. Radi se o uzorcima Al/Č užeta presjeka 240/40 mm² , 360/57 mm² i 490/65 mm² . Tipska ispitivanja su izvršena u ovlaštenom laboratoriju. Provedena su ispitivanja aluminijskih i čeličnih žica prema zahtjevima normi. Na sažet, zoran i razumljiv način daje se uvid u problematiku starosti ugrađenih Al/Č vodiča, utvrđeno je da isti ne zadovoljavaju sva mehanička i električka ispitivanja koja

6

uvjetuju europske norme. Rezultati mehaničkog ispitivanja cijelog vodiča u niti jednom slučaju nisu zadovoljili normu HRN EN 61284, što jasno ukazuje na potrebu planiranja zamjene istih. Autori u svom radu iznose tako obrađene rezultate laboratorijskih ispitivanja, te daju preporuke za buduće aktivnosti. Pitanja za diskusiju:

1. Koliku opasnost predstavlja za sigurnu opskrbu potrošača - vodič koji ima smanjena električna i

mehanička svojstva ? 2. Kako rastu gubitci u vodičima koji su pogonu preko 30 ili 40 godina, te što to u konačnici znači u

pogledu održavanja VN dalekovoda ? 3. Koji najvažniji parametar kod ispitivanja definira norma HRN EN 61284 (2008.) ? 4. Jesu li uzeti u obzir rezultati testiranja predmetnih vodiča uoči ugradnje ? 5. Koje su aktivnosti poduzete glede rezultata mehaničkog ispitivanja cijelog vodiča, koja u niti

jednom slučaju nisu zadovoljila normu HRN EN 61284 (2008) ?

B2-07 Igor Lukačević TEHNIČKI UVJETI ZA ISPRAVAN I KVALITETAN TERMOGRAFSKI PREGLED

DALEKOVODA Predmetni referat obrađuje koji sve tehnički uvjeti moraju biti ispunjeni, te kakve trebaju biti osnovne tehničke karakteristike digitalnih termografskih kamera da se mogu uspješno koristiti za termografske preglede dalekovoda. U uvodnom dijelu, autor je dao kratki osvrt na primjenu termografskih pregleda u trafostanicama prijenosnog elektroenergetskog sustava nazivnih napona 110/x kV i višeg, gdje se taj pregled pokazao i više nego učinkovitim i poželjnim za prevenciju kvarova na aparatima i uređajima u trafostanicama, s naznakom da se rijetko koristio za preglede dalekovoda. Razvoj tehnologija izrade i povećanje razlučivosti termografskih senzora (broja piksela), te optičke mogućnosti objektiva učinile su da nove generacije digitalnih termografskih kamera mogu obaviti jednako kvalitetno termografsko snimanje na puno većoj udaljenosti od objekta snimanja, čime su se stekli uvjeti za termografsko snimanje dalekovoda sa zemlje. Period učestalosti termografskih pregleda propisan je na svakih pet (5) godina, a mjesta pregleda su spojna mjesta, odnosno strujni mostovi na zateznim stupovima dalekovoda. U nastavku autor opisuje tehničke karakteristike termografskih kamera, posebnosti termografskog snimanja dalekovoda, obzirom na tehničke karakteristike termografskih kamera i veliku udaljenost objekta snimanja i same kamere. Autor se u kraćem osvrnuo i na primjenu bespilotnih letjelica – dronova, koji bi mogli eliminirati nedostatak s obzirom na udaljenost od objekta, ali zbog ograničene nosivosti nije moguće postaviti kamere veće razlučivosti, što primjenu takvog postupka u smislu kvalitete i korisnosti čini upitnom. Temeljem razrade tehničkih karakteristika, autor zaključuje da je za kvalitetan termografski pregled dalekovoda snimanjem sa zemlje potrebno koristiti kameru visoke rezolucije i objektiv s manjim vidnim kutom. Pitanja za diskusiju:

1. Prema spoznajama autora postoji li kamera bolje razlučivosti u odnosu na kameru koju preporučuje

u svom zaključku (kamera rezolucije minimalno 640x480 piksela i objektiv s kutom od 7 stupnjeva)?

2. Koji su kriteriji za utvrđivanje stanja, odnosno na koji način se radi procjena ispravnosti, odnosno neispravnosti snimljenog objekta, npr. strujnog mosta dalekovoda?

3. Koja je uobičajena mjera, odnosno razlika temperature pri kojoj bi trebalo preventivno djelovati u otklanjanju uočenih nedostataka (popravak ili zamjena) ?

4. U poglavlju 3. navedeno je kao posebnost nisko opterećenje dalekovoda u vrijeme snimanja, pa je pitanje autoru, je li u tom slučaju moguće otkriti ‘’toplo mjesto’’ i ima li snimanje u tim uvjetima učinka u smislu preventivnog djelovanja?

5. Prema spoznajama autora, kakva su iskustva u dosadašnjoj primjeni termografskog snimanja dalekovoda u smislu koliko je kvarova na taj način otkriveno ili prevenirano?

7

B2-08 Igor Lukačević i Mario Starčević GIS ILI CAD: PRIMJENA U PROJEKTIRANJU, IZGRADNJI I ODRŽAVANJU

DALEKOVODA

U referatu je dana usporedba GIS alata i CAD alata za primjenu u projektiranju, izgradnji i održavanju dalekovoda. Opisane su funkcionalnosti GIS alata i CAD alata. Dan je pregled prikaza nekoliko WEB preglednika i servisa. Na kraju je dan prikaz podloga u GIS alatu i CAD alatu. Pitanja za diskusiju:

1. Koje su mogućnosti povezivanja, ne importiranja, sa drugim bazama podataka koje se koriste u

HOPS-u? 2. Prilikom izrade geografskog informacijskog sustava koriste se GIS alati. Koja je cijena licence

pojedinog alata? 3. Kakove su mogućnosti korištenja „OpenSource“ GIS alata?

B2-09 Tin Pavković i Zvonimir Petrović POREMEĆAJ U POGONU I PODUZETE MJERE ZA VRAĆANJE REDOVNOG

UKLOPNOG STANJA SN MREŽE HEP ELEKTRA VIROVITICA U predmetnom referatu autori opisuju primjer iz prakse intervencijskog održavanja dalekovoda. Poremećaji u distribucijskoj i prijenosnoj mreži na širem području grada Virovitice nastali su uslijed snažne snježne mećave praćene naletima vjetra. Autori opisuju proces stvaranja dodatnog tereta na vodičima dalekovoda te nastanak brojnih oštećenja dalekovoda i opreme te poremećaja u pogonu distribucijske i prijenosne mreže. Detaljno je opisan tijek intervencije i koordinacija terenskih timova s ciljem što bržeg vraćanja mreže u normalno pogonsko stanje. Napominje se važnost terenskog rada i ljudskog faktora u havarijskim situacijama pri ekstremnim vremenskim uvjetima. Predložene su i mjere za prevenciju nastanka ovakvih događaja. Naglašena je važnost usklađivanja tehničkih svojstava dalekovoda s ostalim infrastrukturnim i stambenim objektima te pravodobne sječe drveća i raslinja. Napominje se i da klimatske promjene utječu na pojavu sve većih meteoroloških ekstrema i vremenskih nepogoda.

Pitanja za diskusiju:

1. Realno je za očekivati a i praksa je pokazala da tijekom godina dolazi do neelastičnog izduženja vodiča te povećanja provjesa tj. smanjenja sigurnosnih visina i udaljenosti. Postoji li u HEP - ODS-u prema određenim internim pravilima o održavanju ili barem prema pozitivnoj tehničkoj praksi, obveza periodičnog mjerenja sigurnosnih visina? Je li se tijekom eksploatacije dalekovoda (45 godina) primijetilo da u određenim slučajevima provjes vodiča znatno odstupa od projektiranog što bi ukazivalo na neelastično izduženje vodiča?Obrada i klasifikacija mjernih podataka zahtjevan je i dugotrajan proces. Imaju li autori korisnički prilagođen softver koji automatski klasificira objekte karakteristične za prijenosne dalekovode kao što su čelično-rešetkasti stup, lančanica vodiča, izolatorski lanac i sl.?

2. Nije tehno-ekonomski opravdano da se dalekovodi projektiraju i izgrađuju za sve moguće slučajeve ekstremnih opterećenja. Pretpostavka je i da je dodatni teret od 2,6 ekstremni slučaj opterećenja za predmetno geografsko područje. Međutim, možda je i koeficijent dodatnog tereta 1,0 koji je u primijenjen u projektiranju i izgradnji predmetnog dalekovoda premalen. Postoje li iskustva iz prakse unazad nekoliko desetaka godina na području Elektre Virovitica koja bi ukazivala na učestalu pojavu dodatnog tereta većeg od 1,0? Drugim riječima, mogu li autori predložiti iz iskustva koliki dodatni teret bi bio tehno-ekonomski opravdan za primjenu pri projektiranju dalekovoda na ovom području?

3. Opisani primjer iz prakse pokazuje koliko je važna koordinacija i razmjena podataka između više timova čak i iz različitih tvrtki. Postoji li i na koji način se ostvaruje razmjena prostornih (lokacije i visine stupova, trase vodova, mjesta križanja itd.) i tehničkih podataka (nazivi dalekovoda, tipovi stupova, vrsta vodiča, zaštitnog užeta itd.) između dvije tvrtke kao što su HEP-ODS d.o.o. i HOPS d.o.o.? S obzirom na razvoj suvremene računalne i informatičke tehnologije i postojanje odgovarajućih GIS baza podataka u obje tvrtke, može li se ostvariti automatizam razmjene ovih podataka?

8

B2-10 Nenad Gubeljak, Viktor Lovrenčić, Matjaž Jarc, Matej Kovač, Bojan Banić, Andrej Ivec i Branko Uhlik

RAČUNALNA APLIKACIJA ZA ODREĐIVANJE GEOMETRIJE LANČANICE VODIČA ZA NADZOR SIGURNOSNIH VISINA VISOKONAPONSKIH DALEKOVODA

U predmetnom referatu autori opisuju mogućnosti primjene mjernih podataka OTLM uređaja ugrađenih na vodičima dalekovoda kroz računalnu aplikaciju za mehanički proračun vodiča, odnosno izračun sigurnosnih visina vodiča na proizvoljnom mjestu u rasponu. U uvodnom dijelu referata autori iznose podatke o ulaznim parametrima koje je potrebno poznavati kako bi se računalnom aplikacijom mogla izračunati sila zatezanja vodiča, odnosno provjes, te način na koji se mjerenjima utvrđuju realni parametri konkretnog vodiča. U nastavku referata autori iznose i opisuju mogućnosti računalne aplikacije, način i postupak kalibriranja OTLM uređaja i računalne aplikacije te daju osnovne upute rada s istom. Pri tome autori daju primjer primjene na „klasičnom“ 110 kV dalekovodu (vodiči 240/40-Al/Č) i 220 kV dalekovodu (vodiči 360/57-Al/Č). U zaključnom dijelu referata autori rezimiraju izneseno te upozoravaju na mogućnost i uzroke odstupanja proračunatih i stvarnih veličina.

Pitanja za diskusiju:

1. Primjenjuje li se prezentirana programska aplikacija u praksi i kakva su dosadašnja iskustva

korisnika, prvenstveno s aspekta jednostavnosti korištenja, preciznosti izračuna i praktičnog značaja?

2. Je li moguća primjena prezentirane programske aplikacije i na vodove s ugrađenim snopom vodiča ili je ista razvijena samo za slučajeve jednog vodiča?

3. Obzirom na potrebna prethodna ispitivanja stvarnih parametara vodiča i matematički model programske aplikacije, je li primjena aplikacije ograničena samo na alučelične vodiče ili se ista može primijeniti i na druge tehnologije vodiča?

PREFERENCIJALNA TEMA 3: POBOLJŠANJA ELEKTRIČNIH I/ILI MEHANIČKIH ZNAČAJKI,

POVEĆANJE PRIJENOSNE MOĆI, PRIMJENA NOVIH TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

B2-11 Toni Dropulić, Matija Kršić, Gordan Mirošević, Goran Čubra i Ivica Modrić UGRADNJA VISOKOTEMPERATURNOG NISKOPROVJESNOG VODIČA NA

DV 110 kV SINJ – DUGOPOLJE I DV 110 kV DUGOPOLJE - METERIZE U radu su sažeto prikazani radovi tijekom montaže ACCC užeta na DV 110 kV Sinj –Dugopolje i DV 110 kV Dugopolje – Meterize. Dana je usporedba karakteristika postojećih i novih vodiča. Opisana je nova ovjesna oprema, odnosno onaj dio koji je u direktnom kontaktu s vodičem.

Pitanja za diskusiju:

1. Kod montaže kompresijskih spojnica se zahtijevaju „čisti“ uvjeti okoline. Kako je to postignuto na

terenu (slika 4)? 2. U članku se spominje upotreba 60 tonske preše. Je li ista primjenjivana i do sada? 3. Spominje se izrada spojne opreme koja je dobila potvrdu od proizvođača užeta. O kome se radi,

domaća ili strana tvrtka? 4. Kakva su pogonska iskustva sa predmetnih dalekovoda, po pitanju provjesa kod leda, vibracija,

ponašanja kod vjetra?

9

B2-12 Dragutin Mihalic i Velimir Ilijanić PRIMJENA VISOKOTEMPERATURNIH NISKOPROVJESNIH (HTLS) VODIČA U

HRVATSKOJ PRIJENOSNOJ MREŽI – GDJE I ZAŠTO

Rad ponovno aktualizira već ranije započete analize o mogućnosti i potrebi primjene visokotemperaturnih i niskoprovjesnih vodiča (HTLS vodiča) pri revitalizaciji postojećih prijenosnih vodova 110 kV i 220 kV kojima je životni vijek pri kraju, a s osnovnim ciljem potrebnog povećanja prijenosne moći i istovremenog očuvanja kriterija sigurnosti (n-1) u napajanju potrošača. Opravdanost takvog pristupa temelji se na primjeni metodologije tehno-ekonomske analize varijante izgradnje (revitalizacije) alternativnog novog voda s klasičnim Al/Č vodičima i varijante revitalizacije postojećeg voda s novim tipom vodiča, uz dodatne, u pravilu prioritetne kriterije, mogućeg zadržavanja postojećih stupova i postizanja osjetno smanjenog provjesa vodiča. Nadalje, u radu se temeljem analize tokova snage i kriterija sigurnosti (n-1) hrvatske prijenosne mreže za projicirana opterećenja u vremenskom presjeku oko 2020. g., ukazuje na neophodnost povećanja prijenosne moći na nekolicini važnih 110 kV i 220 kV vodova. Polazeći od temeljnih principa odabira HTLS vodiča za zamjenu „klasičnih“ Al/Č vodiča i njihove međusobne usporedbe u pogledu mogućeg opterećenja, pokazuje se mogućnost dvostrukog povećanja prijenosne moći odabranih vodova i zadovoljenje potreba nužnog razvoja prijenosne mreže u promatranom slijedećem periodu od 3-5 godina. Zaključno, autori ističu potrebu opreznog i selektivnog pristupa revitalizaciji postojećih vodova, uvažavajući postavljene kriterije, metodologiju analize i specifičnosti svakog konkretnog slučaja, a uz naglasak značaja takvog pristupa na daljnju strategiju razvoja prijenosne mreže, posebno u kontekstu sagledavanja novih planiranih većih proizvodnih izvora na promatranom lokalitetu. Pitanja za diskusiju:

1. Obzirom na pokazanu izuzetnu primjenjivost HTLS vodiča u odnosu na klasične Al/Č vodiče u

pogledu povećanja prijenosne moći pri revitalizaciji postojećih dalekovoda, po kojem se od podkriterija provodi izbor vodiča tipa ACCR, odnosno tipa ACCC, za neki zadani slučaj?

2. Kolika je razlika u troškovima opremanja istog dalekovoda s vodičem jednog ili drugog tipa za željeni podjednaki stupanj opterećenja?

3. Koliki je utjecaj primjene HTLS vodiča na nekom dalekovodu na ukupne električne parametre dalekovoda u usporedbi s vodičima od Al/Č-a? U čemu je najznačajniji doprinos?

B2-13 Ervin Černetić, Kristijan Pavić i Mladen Penava SANACIJA STUPNOG MJESTA BROJ 56 DALEKOVODA 2X400 kV ŽERJAVINEC - HEVIZ

Predmetni rad obrađuje sanaciju stupnog mjesta broj 56 na postojećem dalekovodu 2 x 400 kV Žerjavinec – Heviz. Autori u svom radu opisuju i iznose podatke od samog uočavanja deformacija na predmetnom stupu, trenutno poduzetih radnji na stabilnosti postojećeg stupa, izradi potrebne projektne dokumentacije kroz koju se iznašlo rješenje sanacije, te na kraju i opis tijeka izvođenja radova na sanaciji. Pored opisa pojedinih radnji, autori su u svoj rad implementirali dio nacrta iz projektne dokumentacije kao i fotografije pojedinih faza izvođenja radova pa se je na taj način stekao potpuni dojam o složenosti izvedenih radova na ovoj zahtjevnoj sanaciji stupnog mjesta broj 56 na DV 2x400 kV Žerjavinec-Heviz. Pitanja za diskusiju:

1. Je li projektant predmetnog rješenja ponudio i neka druga rješenja osim ovog koja bi možda bila brža, jeftinija i ako je koja su i iz kojeg razloga nisu odabrana?

2. Jesu li provedena naknadna mjerenja deformacija i pomaka terena i stupa, nakon izvedene sanacije, i kakvi su rezultati dobiveni?

3. Prema spoznajama autora, obzirom na neposrednu blizinu, da li su uočene deformacije i pomaci na stupnim mjestima broj 55 i 57 postojećeg dalekovoda 2x400 kV Žerjavinec-Heviz?

10

B2-14 Tibor Dolenc, Ivo Palaversa, Ante Orlić, Zoran Rubinić i Neven Vujičić PRIMJENA ACSS METODE PRI ZAMIJENI POSTOJEĆIH VODIČA

Predmetni rad obrađuje problematiku zamjene vodiča i zaštitnog užeta kada vod prelazi preko infrastrukturnih objekata kao što su autoceste, državne ceste, željezničke pruge, rijeke, drugi elektroenergetski objekti i slično te metodu koja bi u tom slučaju uvelike olakšala posao, u ovom slučaju autori kao rješenje navode Aerial Catenary Support System (ACSS) metodu koja omogućuje radove na zamjeni užadi bez potrebe zaustavljana prometa ili isključivanja vodova. Autori u svom radu dosta detaljno opisuju probleme koji prilikom radova na zamjeni vodiča i zaštitnog užeta nastaju kada se primjenjuju klasična rješenja kao zatvaranje i štićenje cesta, pruga ili rijeka odnosno iskopčanja pojedinih elektroenergetskih objekata. U nastavku svog rada nude opis primjenjivosti same metode te analiziraju nekoliko slučajeva kritičnih opterećenja koji se javljaju prilikom korištenja ACSS sustava a iznimno su bitni za izvođenje radova na siguran način. Pitanja za diskusiju:

1. Je li potrebna certifikacija radnika za korištenje ove metode? 2. Koliko košta takav sustav, koja je njegova isplativost? 3. Može li se koristiti na OPGW-u, zbog osjetljivosti optičkih niti na dodatna opterećenja i savijanja? 4. Je li sustav univerzalan za sve presjeke užadi? 5. Mora li se tražiti neko posebno odobrenje od vlasnika objekata kada se radovi izvode pomoću

prezentirane metode (HAC, HŽ, HEP…)? B2-15 Ivan Pavičić, Davor Grgić, Ivica Pavičić i Alan Župan MOGUĆE PRIMJENE NUMERIČKIH METODA PRILIKOM

KONSTRUIRANJA/PROJEKTIRANJA NADZEMNIH VODOVA VISOKOG NAPONA

Predmetni rad obrađuje problematiku projektiranja nadzemnih vodova primjenom numeričkih metoda za složene proračune, koji su razvojem računala i odgovarajućih programa dobili svoju punu primjenjivost, za razliku od do sada primjenjivanih jednostavnih i brzih analitičkih metoda. Složenost geometrije i osobito primjena 3D modela, uzimajući u obzir međudjelovanja između elemenata nadzemnog voda, zahtijevaju detaljnu analizu i primjenu numeričkih metoda, koje u konačnici omogućavaju i optimiranje pojedinih komponenti.

Autori u svom radu opisuju primjenu metode konačnih elemenata u izračunu raspodjele električnog i magnetskog polja u glavi stupa, izolatora i ovjesne i spojne opreme, kao i električnog i magnetskog polja na površini zemlje u ANSYS-Maxwell programskom paketu. Kroz nekoliko konkretnih proračuna autori vrlo iscrpno iznose podatke o utjecaju oblika i rasporeda pojedinih elemenata nadzemnog voda na iznose električnih i magnetskih polja. Pitanja za diskusiju:

1. Jesu li rađene analize između vrijednosti izmjerenih tijekom ispitivanja izolatorskih lanaca (npr.

ispitivanja korone) i prethodno proračunatih vrijednosti prema FEM-u. Ukoliko su navedene analize provedene, u kojem relativnom odnosu se kreću razlike između izmjerenih i proračunatih vrijednosti.

2. Je li sa navedenim programom moguće modelirati složenije sustave poput npr. stupa na kojem nadzemni vod prelazi u kabelski podzemni vod, ili možda slučaja kad na jednom stupu imamo više trofaznih sustava različitih nazivnih naponskih razina?

3. Je li provedena usporedba čeličnorešetkastih stupova i pripadajućih čeličnorešetkastih konzola u odnosu na cijevne stupove i konzole u smislu jačine električnih polja i raspodjele potencijala, te kakvi su rezultati te analize?

4. Može li se tvrditi da je metoda konačnih elemenata (FEM) najbolja i najkvalitetnija od prikazanih analitičkih i numeričkih metoda? Koliko se ove metode primjenjuju u praksi projektiranja nadzemnih vodova i u kojem konkretno području?

11

B2-16 Zvonimir Zegnal i Mato Kovačić REKONSTRUKCIJA DALEKOVODA DV 110 KV SLAVONSKI BROD 1 – EVP DONJI

ANDRIJEVCI

Autori opisuju način rekonstrukcije DV 110 kV Slavonski Brod – EVP Donji Andrijevci izgrađenog prije više od 60 godina. Postojeći jednostruki dalekovod na betonskim stupovima predviđeno je u potpunosti ukloniti te izgraditi dvosistemski dalekovod na čeličnorešetkastim stupovima opremljen alučeličnim vodičima presjeka 240/40, zaštitnim užetom s optičkim nitima i izolacijom sastavljenom od staklenih kapastih izolatora U120 B. Budući da je postojeći dalekovod važna elektroenergetska veza, zahtjeva se što kraći prekid pogona za vrijeme trajanja rekonstrukcije te se u radu opisuje način kojim će se taj period minimizirati. Posebna se pažnja posvećuje sigurnom radu prilikom građevinskih radova te prilikom građevinskih i elektromontažnih radova na križanjima i prilikom približavanja postojećim objektima, cestama i vodovima srednjeg napona. Zaključuje se kako će se nakon rekonstrukcije povećati prijenosna moć te pouzdanost elektroenergetske veze između Slavonskog Broda i Đakova, dvaju centara konzuma slavonskih županija.

Pitanja za diskusiju:

1. Je li razmatrana mogućnost izvođenja radova na iskopu novih temelja stupnih mjesta koja su izmaknuta u odnosu na postojeće za vrijeme dok je dalekovod pod naponom kako bi se dodatno skratio period dalekovoda van pogona, te koje bi mjere sigurnosti bilo potrebno poduzeti u tom slučaju?

2. Koliko je predviđeno vrijeme trajanja rekonstrukcije? 3. S obzirom da je predviđeno jednosistemski vod rekonstruirati u dvosistemski koji su još zahvati u

mreži predviđeni i kako će izgledati konačna konfiguracija mreže nakon svih zahvata i rekonstrukcija te kada su ti zahvati planirani?

4. Kako se zbrinjavaju srušeni betonski stupovi i o kojoj se količini betona radi? B2-17 Dejan Ćulibrk, Bojan Đurović, Zvonimir Popović, Igor Bujan i Josip Popović PRIMJER UGRADNJE INDIKATORA KVAROVA U JEDAN SREDNJENAPONSKI

ZRAČNI VOD

Predmetni rad prikazuje pregled mogućnosti primjene ugradnje indikatora kvarova na srednjenaponskom zračnom vodu. Opisane su prednosti koje ugradnja indikatora kvarova pruža u vođenju pogona razgranate mreže dalekovoda, te kako njihova ugradnja znatno skraćuje vrijeme lociranja i iskapčanja dijela mreže u kojem se dogodio kvar. U kratkim crtama je prikazan princip djelovanja indikatora kvarova te princip komunikacije indikatora kvarova s dispečerskim centrom. Dan je konkretan prikaz ugradnje mreže indikatora kvarova na jednom10 kV zračnom izvodu iz TS 35/10 kV Ivanska s mnogobrojnim radijalnim otcjepima, logika smještaja indikatora prenapona (obično uz pristupačne stupove na kojima su ugrađeni učinski rastavljači koji mogu iskopčati struju kvara). Pitanja za diskusiju:

1. Na kojim se sve naponskim razinama do sada ugradilo indikatore kvarova? 2. Kakva su iskustva autora s pogonskom pouzdanošću indikatora kvarova? 3. Koji je predviđeni životni vijek indikatora kvarova? 4. Iskapča li nakon dojave o kvaru od strane određenog indikatora kvara sustav relejne zaštite

automatski dio mreže koji je u kvaru ili se kvar mora iskopčati manualno od strane dispečera? 5. Kako bi priključak nekog proizvodnog postrojenja (npr. elektrane na biomasu) niže u mreži

utjecao na djelovanje indikatora kvarova te imaju li autori iskustva s takvim slučajevima? B2-18 Krešimir Laušić i Mateja Kaurloto NOVE MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA I POTREBNE PRILAGODBE DV 220 KV

ŽERJAVINEC – CIRKOVCE U PROMIJENJENOJ KONFIGURACIJI PRIJENOSNE MREŽE REPUBLIKE HRVATSKE

Referat obrađuje interesantnu i neuobičajenu tematiku vezanu uz mogućnosti nastavka uporabe i eksploatacije određenih elemenata predmetnog dalekovoda za slučaj pretpostavljenog ukidanja veze

12

između TS Žerjavinec i TS Cirkovce na 220 kV naponskom nivou kao posljedice pretpostavljenog postupnog napuštanja 220 kV nazivnog naponskog nivoa u TS 220/110 kV Cirkovce i prijelaza na 400 kV nazivni naponski nivo s transformacijama na 110 kV naponski nivo. Autori su u uvodnom dijelu referata iznijeli osnovne tehničke podatke o predmetnom dalekovodu te su ukazali na problematiku pogona i vođenja 110 kV mreže grada Zagreba. Upravo u rješavanju ovoga problema autori su prepoznali potencijal predmetnog dalekovoda nakon ukidanja 220 kV nazivnog naponskog nivoa u TS Cirkovce. Također, u uvodnom dijelu rada autori postavljaju i posebne zahtjeve za „prenamijenjeni“ dalekovod; zadržavanje postojećih stupova, primjena novih tehnologija vodiča u smislu povećanja prijenosne moći, ali i povećanog nivoa sigurnosnih visina. U nastavku rada autori prezentiraju u konkretnom slučaju primjenjive tipove vodiča koji bi omogućili povećanje prijenosne moći uz povećani nivo sigurnosnih visina. Također, autori se osvrću i na primjenu i prednosti primjene novih tehnologija izolacije u odnosu na klasičnu „staklenu“ izolaciju. U završnom dijelu rada autori dovoljno detaljno iznose tri moguće prenamjene predmetnog dalekovoda te navode benefite svake od njih. Pitanja za diskusiju:

1. Obzirom da su postojeći stupovi dimenzionirani za vodič 360/57-Al/Č (cca 20 % veća strujna

opteretivost u odnosu na vodič 240/40-Al/Č), je li primjena tzv. visokotemperaturnih vodiča razmatrana prvenstveno zbog nužnog povećanja prijenosne moći ili su isti razmatrani s aspekta značajnijeg povećanja sigurnosnih visina?

2. Koji bi bili benefiti primjene „V“ lanaca pri prijelazu na 110 kV nazivni naponski nivo? 3. Jesu li za predložene rekonfiguracije prijenosne mreže rađeni proračuni tokova snaga i jesu li i u

kojoj mjeri potvrdili njihov pozitivan utjecaj na dosadašnje pogonske probleme? 4. Je li razmatran prijelaz predmetnog dalekovoda na 400 kV nazivni naponski nivo i ostvarivanje

400 kV veze između TS Žerjavinec i TS Cirkovce? Kakve bi implikacije na prijenosnu mrežu imala takva konfiguracija?

B2-19 Alen Pavlinić i Branko Posedel ANALIZA STANDARDNIH METODOLOGIJA PRORAČUNA DOPUŠTENIH STRUJNIH

TERMIČKIH OPTEREĆENJA NADZEMNIH VODOVA Predmetni rad opisuje i analizira metodologije proračuna strujnog termičkog naprezanja vodiča nadzemnih vodova koje se primjenjuju u praksi diljem svijeta. Autori u svom radu konkretno obrađuju dvije metodologije proračuna strujnih termičkih naprezanja i to metodologiju prema standardu IEEE 738-2012 te metodologiju prema Tehničkoj brošuri CIGRE br.601. Također, referat analizira pojedinačne faktore koji definiraju osnovnu polazišnu točku, odnosno stacionarnu jednadžbu toplinske ravnoteže, te funkciju koja takva složena jednadžba opisuje. Pojedinačnom analizom svih čimbenika koji utječu na ograničenje dopuštenog strujnog termičkog naprezanja nadzemnih vodova, a na primjeru najčešće primijenjenih ACSR vodiča, autori propituju "gruba" ograničenja i zanemarivanja nekih bitnih klimatskih parametara koja postojeće metodologije nude, a sve u svrhu razmatranja povremenog povećanja dopuštenog strujnog termičkog naprezanja u funkciji povećanja prijenosne moći na nekim nadzemnim vodovima bez straha da će se izazvati oštećenje ili havarijski efekt istih. Pitanja za diskusiju:

1. Koje bi kriterije monitoringa na nadzemnim vodovima valjalo uspostaviti, odnosno koji bi vodovi

bili potencijalni kandidati za monitoring? 2. Kakav je hardware (oprema) i software (programski paket) potreban za realizaciju monitoringa,

odnosno kakva je gruba procjena troškova za isti? 3. U slučaju da se pokaže da postoji određena termička "rezerva" u prijenosnoj moći nekog

nadzemnog voda, tko bi u sustavu trebao odlučiti i preuzeti rizik za moguće veće opterećenje nekog dalekovoda, posebno u situacijama potencijalnih ispada nekog drugog dijela mreže?

4. Kako predmetnu problematiku, odnosno zaključke iz referata primijeniti na regionalne odnosno duže dalekovode koji prolaze kroz klimatski različite regije?

5. Jesu li provedene stvarne usporedbe rezultata sa postojećim matematičkim modelima i kolika su odstupanja?

13

PREFERENCIJALNA TEMA 4: ZAKONSKI I NORMATIVNI OKVIRI: TEHNIČKI PROPISI, OČEKIVANJA, ROKOVI, PRIJEDLOZI I PREPORUKE

B2-20 Petar Drmać i Ernest Šimić MEHANIČKA ISPITIVANJA STUPOVA NADZEMNIH VODOVA Predmetni rad prezentira proceduru ispitivanja dalekovodnih stupova na testnim postajama. Autori su rad koncipirali na sljedeći način. U prvom poglavlju su objasnili svrhu mehaničkih ispitivanja stupova te su naveli svoje reference u odnosu na tematiku. U drugom poglavlju su naveli normu po kojoj se ispitivanja vrše. U trećem su opisali dvije testne stanice s kojima imaju iskustva. U četvrtom poglavlju su opisali postupke i izradu potrebne dokumentacije koja prethodi ispitivanju. U petom su opisali postupak ispitivanja, u šestom postupke koji se provode nakon ispitivanja stupova te u sedmom poglavlju sadržaj završnog izvještaja sa ispitivanja. Osmo poglavlje je zaključak te deveto literatura. Autori u svom radu donose jasan pregled postupka ispitivanja jednog stupa, od prvog do zadnjeg koraka. Pitanja za diskusiju:

1. Postoji li uobičajen način odabira kombinacija za koja će se stup ispitivati i ovisi li to o vrstu stupa

(nosivi, zatezni, o naponskom nivou)? 2. Kako se odabire poredak tih opterećenja? Je li to diskrecijsko pravo projektanta ili redoslijed

opterećenja bira Investitor? 3. Utječu li detalji izvedbe, prema vašem iskustvu, na rezultate ispitivanja (npr. način na koji su

izvedeni spojevi konzola i glave stupa, glave i trupa stupa, itd.)? 4. Koliko je problematično točkasto unošenje vjetra na stup u odnosu na ono modelirano

proračunom? 5. Prema vašem iskustvu ispituju li se i niskonaponski stupovi? Vidite li prednost u njihovom

ispitivanju? B2-21 Toni Pavić i Mateja Kaurloto MEHANIČKE ANALIZE I PRORAČUNI KONTROLE SIGURNOSNIH VISINA ZA

RASPONE KRIŽANJA REALIZIRANE NOSIVIM STUPOVIMA S NORMALNIM DODATNIM OPTEREĆENJEM NA VODIČIMA I ZAŠTITNOJ UŽADI

Autori u referatu obrađuju pojavu povećanog provjesa vodiča u uvjetima kada u rasponu djeluje dodatni teret, dok ga u drugim rasponima tog zateznog polja nema. Predmetna tema je izuzetno značajna, poglavito u smislu sigurnosti ljudi koji se u ovakvim uvjetima mogu zateći u blizini dalekovoda. U uvodnom dijelu referata autori konstatiraju kako postojeći Pravilnik, trenutno jedini obvezujući dokument u domeni projektiranja nadzemnih vodova, samo u određenim situacijama križanja dalekovoda sa drugim objektima zahtijeva kontrolu sigurnosnih visina u ovim uvjetima. Također, autori sugeriraju kako bi se više pozornosti trebalo dati ovakvim kontrolama sigurnosnih visina, odnosno kako bi iste trebalo raditi i u ostalim slučajevima prijelaza dalekovoda preko objekata. U nastavku rada autori provode niz kontrola sigurnosnih visina uz zadane uvjete i to na primjeru konkretnog dalekovoda 110 kV nazivnog naponskog nivoa. Pri tome autori proračune vrše približnom metodom po Wycisk-u te ih uspoređuju sa daleko preciznijom metodom konačnih elemenata. Usporedbom rezultata ovih dviju metoda, autori zaključuju kako jedino metoda konačnih elemenata u praksi daje dovoljno precizne rezultate. Također, autori zaključuju kako je porast provjesa vodiča u uvjetima kada u rasponu djeluje dodatni teret, dok ga u drugim rasponima tog zateznog polja nema izuzetno značajan, posebice u slučajevima duljih zateznih polja i/ili djelovanja većih dodatnih tereta. U zaključnom dijelu referata autori upućuju na uvažavanje značaja propadanja vodiča prilikom projektiranja nadzemnih vodova te kao preventivnu predlažu mjeru primjenu kraćih zateznih polja ili zateznih zavješenja vodiča na nosivim stupovima.

Pitanja za diskusiju:

1. Koji je uzrok tzv. „propadanju“ vodiča u rasponu opterećenom dodatnim teretom kada ga u susjednim rasponima ili ostalim rasponima zateznog polja nema?

2. Osim iznosa dodatnog tereta, koji još faktori utječu na intenzitet „propadanja“ vodiča? Je li, uz pretpostavku nepromjenjivosti ostalih parametara, razmatrana ovisnost „propadanja“ vodiča o presjeku vodiča?

14

3. Po kojem kriteriju je udaljenost vodiča od tla manja od 2 m uzeta kao kritična u smislu opasnosti za ljude? Dojam je da bi minimalna udaljenost vodiča od tla koja bi, u uvjetima „propadanja“ vodiča pod naponom, osiguravala minimum sigurnosti trebala biti veća od 2 m.

4. Prema spoznajama autora, je li problematika „propadanja“ vodiča prepoznata u prihvaćenoj HRN EN 50341-1:2012, odnosno je li (hoće li) istoj biti dan veći značaj u nacionalnim aspektima norme u odnosu na značaj koji joj je dan Pravilnikom?

5. Obzirom na činjenicu kako su u prijenosnoj mreži HOPS-a u novije vrijeme primjenjivani i vodiči drugih tehnologija, primjerice ACCC vodiči, je li razmatran intenzitet „propadanja“ ovakvih vodiča ili se analiza odnosila isključivo na alučelične vodiče?

B2-22 Ana Komorski, Alica Bajić PRIMJENJIVOST METODA PRORAČUNA BRZINE VJETRA S JEDNOG

POVRATNOG PERIODA NA DRUGI ISKAZANE NORMAMA NA VJETROVE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Predmetni rad obrađuje problematiku metoda preračuna brzine vjetra s jednog povratnog periodan na drugi prema važećim normama u Republici Hrvatskoj, HRN EN 50341-1:2013en i HRN EN 1991-1-4:2012:hr, pri čemu prva smatra da brzina vjetra, a druga da tla (pritisak) vjetra prati Gumbelovu razdiobu. Primjenom odgovarajućih koeficijenata, provodi se preračunavanje brzine vjetra sa jednog povratnog perioda na drugi. Kao jedno od primarnih opterećenja na nadzemni vod, vjetar predstavlja izrazito bitan ulazni parametar za projektiranje nadzemnog voda. U tom smislu, autori u svom radu opisuju primjenu i obradu podataka sa dvije mjerne postaje u Republici Hrvatskoj te preračun brzine vjetra sa jednog na drugi povratni period prema metodama danim u navedenim normama. Provedena je usporedba tako dobivenih podataka, a također je dat komentar na parcijalne faktore definirane normom HRN EN 50341-1:2013en. Pitanja za diskusiju:

1. Možete li detaljno razjasniti mjernu jedinicu vjerojatnosti – godinu? 2. Zašto se Jenkinsova metoda smatra primjerenijom statističkom metodom za obradu podataka o

brzinama vjetra? U tom kontekstu smatrate li potrebnim povećanje koeficijent sigurnosti za područja sa ekstremnim brzinama vjetra?

3. Razjasnite tvrdnju da je za niže ( T < 50 god) povratne periode stroža osnovna građevinska norma HRN EN 1991-1-4?

3. ZAKLJUČAK

Referati prihvaćeni za 13. Savjetovanje grupe B2 – Nadzemni vodovi obuhvatili su svojom tematikom tri (3) od ukupno četiri (4) nominirane preferencijalne teme. Radovi su se u većini slučajeva naslanjali na aktuelnu problematiku u svijetu općenito a pogotovo u regiji, no neki od radova prezentirali su usko specifičnu problematiku vezanu za naš elektroenergetski sustav.

Najviše radova bilo je vezano uz 1. Preferencijalnu temu pri čemu se problematika intenzivnog zasoljavanja i posljedično tome neraspoloživost nadzemnih vodova pokazala kao problematika kojoj će se u budućnosti trebati posvetiti posebna pozornost kako bi se na bazi dosadašnjih praktičkih iskustava, kao i dostupnih svjetskih iskustava, na odgovarajući način mogla prepoznati i prevenirati. U smislu navedenog biti će nužno uspostaviti određene mehanizme dodatnog monitoringa i šireg multidisciplinarnog pristupa kako bi se eventualni ekstremni uvjeti mogli predvidjeti i na odgovarajući način minimalizirati negativni utjecaji.

U okviru ove preferencijalne teme autori su još iznijeli iskustva nakon desetogodišnje ugradnje odvodnika prenapona na DV 110 kV Ston – Komolac analizirajući efekt ugradnje odvodnika na minimiziranje negativnih učinaka atmosferskih pražnjenja u blizini dalekovoda.

Laboratorijska dielektrična ispitivanja izolatorskih lanaca kao jedan od niza radnji potrebnih za osiguranje i kontrolu kvalitete također je jedna od tema, a rad je pokazao kako takva ispitivanja osim za dokazivanje kvalitete proizvoda, mogu poslužiti i za dodatna poboljšanja performansi izolatorskih lanaca, a time i za povećanje pouzdanosti nadzemnih vodova.

Raspoloživost mreže imperativ je modernog doba, a primjena havarijskih modularnih stupova tehnologija je kojom se minimalizira vrijeme prekida pogona vodova u slučaju rekonstrukcija, sanacija ili

15

havarija. Jedan od radova donosi vrlo aktuelno prva iskustva s primjenom ovakvih stupova u elektroenergetskoj mreži Hrvatske i Slovenije.

Kvalitetnom i pravovremenom održavanju nadzemnih vodova posvećeni su bili radovi o ispitivanju alučeličnih vodiča tipskih presjeka u mreži PrP-a Zagreb, rad o termografskom pregledu elemenata dalekovoda, tehnologiji koja je uznapredovala do razine da danas omogućuje kvalitetne termografske preglede i iz daljine što ju čini sve atraktivnijom za preglede nadzemnih vodova, rad o GIS i CAD sustavima kao alatima za projektiranje, izgradnju i održavanje dalekovoda, kao i rad o računalnoj aplikaciji za određivanje geometrije lančanice vodiča sa svrhom nadzora sigurnosnih visina.

Radovi iz preferencijalne teme 1 usmjereni su većinom na dobro gospodarenje postojećim resursima, tematika čiji značaj raste i u svijetu i kod nas te se razvila u zasebnu gospodarsku granu (Asset managment), jer osim što se kvalitetnim održavanjem sprječavaju incidenti, jasno je da kvalitetno održavanje štedi novac, te je očekivano da će se ovaj SO baviti ovom temom i sve značajnije u budućnosti.

Preferencijalna tema 2., Koridori nadzemnih vodova: definicije, praksa, iskustva i potrebna usklađenja, ove godine nije privukla interes autora unatoč činjenici da se vlasnici mreže i projektanti u svakodnevnoj praksi susreću s problemima vezanima uz koridore nadzemnih vodova, izgradnju drugih objekata unutar tih koridora, imovinsko-pravne odnose, kao i definiranje širine koridora pri projektiranju i izgradnji novih vodova. Upravo iz tih razloga SO B2 predložio je ovu temu kako bi se kroz radove i diskusiju doprinijelo donošenju određenih definicija i usklađenja u pojmovlju vezano uz koridore nadzemnih vodova. Ova tema će i dalje biti dio rada ovog studijskog odbora kroz redovne sastanke i buduća savjetovanja.

U okviru 3. preferencijalne teme prezentirano je nekoliko referata vezanih za povećanje prijenosne moći postojećih dalekovoda. Povećanje prijenosne moći aktualna je problematika s obzirom na veliku zauzetost prostornih resursa i probleme pri zauzimanju novih koridora za izgradnju dalekovoda. Također, zbog dotrajalosti pojedinih dalekovoda neupitna je potreba njihove revitalizacije odnosno rekonstrukcije. U pojedinim situacijama kada je potrebno revitalizirati dalekovod i povećati njegovu prijenosnu moć, tehno-ekonomske analize su pokazale opravdanost ugradnje visokotemperaturnih i niskoprovjesnih (HTLS) vodiča. Primjena ovih vodiča u prijenosnoj mreži obrađena je kroz dva referata. Jedan se bavi konkretnim primjerom dalekovoda gdje je ugrađen ACCC tip vodiča, a drugi obrađuje općenito mogućnosti primjene ovakvih vodiča u hrvatskoj prijenosnoj mreži. Povećanje prijenosne moći povećanjem dopuštenih strujnih opterećenja također je obrađeno u referatu koji opisuje i analizira metodologije proračuna strujnog termičkog opterećenja vodiča nadzemnih vodova. Iskorištavanje trase postojećeg dalekovoda razmatra se i u primjeru spuštanja naponske razine s 220 kV na 110 kV uz zadržavanje postojećih stupova.

Primjena novih tehnologija opisana je kroz tri referata. Prvi obrađuje ACSS metodu zamjene postojećih vodiča u situacijama križanja s drugim infrastrukturnim objektima (ceste i autoceste, željezničke pruge itd.) koja omogućuje radove bez potrebe za zaustavljanjem prometa ili isključivanjem drugih elektroenergetskih vodova. Drugi referat opisuje primjenu suvremenih numeričkih metoda za izračun električnih i magnetskih polja pri konstruiranju/projektiranju dalekovoda. U razgranatoj mreži distribucijskih dalekovoda često postoji problem identificiranja i lociranja kvara što se pokušava riješiti ugradnjom suvremenih indikatora kvarova povezanih GSM vezom s dispečerskim centrom.

Nekoliko referata iz područja zakonske regulative i normizacije otvara široko područje usklađivanja postojeće prakse projektiranja i izgradnje dalekovoda u Republici Hrvatskoj sa suvremenom svjetskom praksom. Važeća zakonska regulativa u području projektiranja i izgradnje dalekovoda zastarjela je i u tijeku je izrada nacionalnog dodatka norme HRN EN 50341. Usvajanje ovog nacionalnog dodatka otvorit će u skoroj budućnosti niz pitanja i problema te se u idućem periodu očekuju značajne aktivnosti ovog studijskog odbora na ovom području.