STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ IZGRADNJE TE NA BIOMASU 20 MWel, KOPRIVNIČKI IVANEC

NETEHNIČKI SAŽETAK

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Zagreb, ožujak 2010.

IZRAĐIVAČ STUDIJE: FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 10000 Zagreb, Ivana Lučića 5 NARUČITELJ: E-TWO-ENERGY d.o.o. Koprivnički Ivanec, Matije Gupca 12 NOSITELJ ZAHVATA: E-TWO-ENERGY d.o.o. OBJEKT: TE na biomasu 20 MWel LOKACIJA: Koprivnički Ivanec BROJ DOKUMENTA: S-0303/10-6 Voditelj izrade Studije dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić dipl.ing. Ustanova Fakultet strojarstva i brodogradnje Područje 2,3.2,3.10,3.11,3.12,4,4.5,6,7 Koordinator izrade Studije Prof. dr.sc. Ivan Galaso, dipl,ing Ustanova Fakultet strojarstva i brodogradnje Suradnici: Ime i prezime Prof. dr. sc. Igor Balen, dipl.ing. stroj. Ustanova Fakultet strojarstva i brodogradnje Područje 1.4,3.3,3.7 Ime i prezime Mr. sc. Josip Dundović, dipl. ing. šum. Ustanova 1.2.1, Područje Ime i prezime Bogran Demić, ing.građ. Ustanova 3.1,3.8 Ime i prezime doc. dr. sc. Biljana Balen, dipl. biol. Ustanova 3.9,4.2.2,4.3.2 Područje Ime i prezime Mr. sc. Marijan Host, dipl. ing. kem. teh. Ustanova 1,1.1,4.4 Područje Ime i prezime Prof. dr. sc. Meho-Saša Kovačević, dipl. ing. građ. Ustanova Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Područje 3.4,3.5 Ime i prezime Dr. sc. Alan Štimac Ustanova Darh 2 d.o.o. Područje 3.13,4.2.9,4.3.8 Ime i prezime Davorin Tepeš, dipl. ing Ustanova 3.2 Područje / Ime i prezime Prof.dr. sc. Mirko Tadić, dipl.ing. Ustanova 1.3,3.14, 1.4.5. Područje / Ime i prezime Irena Bartok Ustanova Fakultet strojarstva i brodogradnje Područje Tehnička podrška

Dekan Prof. dr. sc. Izvor Grubišić

SADRŽAJ 1. Opis zahvata ................................................................................................................................... 1

1.1. Opis tehnološkog procesa ...................................................................................................... 1 1.2. Materijali koji ulaze u proces i energenti ................................................................................. 2

1.2.1. Sirovine i pomoćni materijali koji ulaze u proces............................................................ 2 1.2.2. Materijali koji izlaze iz procesa (otpad i emisije)............................................................. 4

1.3. tehnološko rješenje................................................................................................................. 6 1.4. Opis projekta .......................................................................................................................... 7

1.4.1. Smještaj objekata na parceli .......................................................................................... 7 1.4.2. Promet ........................................................................................................................... 8 1.4.3. Vodoopskrba.................................................................................................................. 8 1.4.4. Odvodnja ....................................................................................................................... 9

2. Varijantna rješenja zahvata ........................................................................................................... 10 3. Opis lokacije zahvata i podaci o okolišu ........................................................................................ 11

3.1. Prostorno planska dokumentacija......................................................................................... 11 3.2. Opis lokacije ......................................................................................................................... 11 3.3. Gospodarstvo ....................................................................................................................... 12 3.4. Geološke i hidrogeološke značajke lokacije ......................................................................... 12

3.4.1. Opća geološka, reljefna i hidrgrafska obilježja ............................................................ 13 3.5. Seizmološki podaci ............................................................................................................... 13 3.6. Kvaliteta zraka ...................................................................................................................... 13 3.7. Meteorološke i klimatološke značajke lokacije...................................................................... 13 3.8. Reljef i krajobraz................................................................................................................... 14 3.9. Biljni i životinjski svijet........................................................................................................... 14 3.10. Zaštićene prirodne vrijednosti ............................................................................................... 14 3.11. Kulturne vrijednosti ............................................................................................................... 14 3.12. Stanovništvo ......................................................................................................................... 14 3.13. Buka ..................................................................................................................................... 14 3.14. Infrastruktura ........................................................................................................................ 15

4. Opis utjecaja zahvata na okoliš tijekom građenja i/ili korištenja .................................................... 15 4.1. Opis potrebe za prirodnim resursima.................................................................................... 16

5. Prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.................................................. 16 5.1. Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i građenja ................................................................. 16 5.2. Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja................................................................................. 18

6. Program praćenja stanja okoliša i plan provedbe mjera zaštite okoliša......................................... 19 6.1. Prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata za okoliš .................................................................. 19

1

1. OPIS ZAHVATA

1.1. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA Termoelektrane su energetska postrojenja koja energiju dobivenu sagorijevanjem goriva prevode u električnu energiju. Proizvodnja električne energije iz šumske biomase temelji se na istim tehničkim principima kao i proizvodnja električne energije u termoelektranama na fosilna goriva. Izgaranjem pogonskog goriva razvija se toplina koja vodu pretvara u paru pod visokim tlakom. Para se odvodi na turbinu gdje se toplinska energija pretvara u mehaničku koja se u generatoru transformira u električnu energiju. Para koja je u turbini predala dio svoje energije vodi se u kondenzator gdje se pomoću rashladne vode hladi, kondenzira te se kao kondenzat vraća u spremnik vode odakle se vodi u kotao u proces proizvodnje pare.

SLIKA 1. Princip rada termoelektrane

U termoelektrani Koprivnički Ivanec drvena sječka se upuhuje u ložište kotla sa cirkulirajućim fluidiziranim slojem inertnog nosača. Tu izgara grijući vodu, koja tjerana napojnim pumpama struji kroz kotlovske cijevi i postepeno se pretvara u pregrijanu vodenu paru. Parovodima se para dovodi na visokotlačni dio turbine (535 0C/147 bara) gdje ekspandira, a nakon toga se (370 oC /47 bara) vraća u kotao na pregijavanje. Nakon pregrijavanja (535 0C/43 bara) ponovno se dovodi na turbinu, na srednjotlačni dio, gdje ponovno ekspandira i nakon toga spojnim parovodom dovodi u niski tlak. Ispod niskog tlaka turbine smješten je kondenzator gdje se para hladi zrakom, ukapljuje te ponovno vraća u kotao, čime se zatvara ciklus voda/para.

Ekspanzija pare uzrokuje okretanje turbine (3.000 o/min), a time i generatora s kojim je spojena krutom spojkom.

2

Rotoru generatora dovodi se istosmjerna uzbudna struja koja uslijed vrtnje rotora u statoru inducira električnu energiju. Transformatorima se električna energija generatora transformira na napon mreže (220 kV) i preko rasklopišta odvodi u mrežu.

1.2. MATERIJALI KOJI ULAZE U PROCES I ENERGENTI

1.2.1. SIROVINE I POMOĆNI MATERIJALI KOJI ULAZE U PROCES

1.2.1.1. Drvo

Drvo je osnovna sirovina za termoelektranu na biomasu Koprivnički Ivanec. Od ogrjevnog i energetskog drva mobilnim iveračima se proizvodi drvena sječka, koja se koristi kao gorivo u kotlovskom postrojenju. Drvo prosječno sadrži 50 % celuloze, 23-26 % hemiceluloze i 27-24 % lignina. Drvo je vrlo čist energent jer osim gorive organske tvari sadrži neznatne količine dušika i sumpora, a teških metala tek u tragovima.

Prednosti veće uporabe potencijala šumske biomase kao energenta su:

Ekološke prednosti biomase u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost. Potrošnja fosilne primarne energije u šumskoj proizvodnji iznosi svega 1 do 4%; Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva jesu smanjenje uvoza fosilnih energenata i platnog deficita, povećanje energetske neovisnosti i sigurnosti opskrbe energijom; Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što pridonosi ruralnom i lokalnom razvoju.

Elektrane koje koriste šumsku biomasu kao gorivo su potencijalno važna opcija ne samo zbog zadovoljavanja potreba za energijom, već i zbog činjenice da pod određenim okolnostima uporaba šumske biomase povoljno djeluje na okoliš. Korištenjem šumske biomase u proizvodnji električne energije kao zamjena za fosilna goriva, znatno se smanjuje udio CO2 u atmosferi jer šumska biomasa nastaje vezujući ugljik iz atmosfere za vrijeme procesa fotosinteze pri čemu nastaju drvo i kisik.

1.1.1.1.1. Potencijal krute šumske biomase (ogrjevnog i energetskog drva)

U nastavku je dan prikaz potencijala krute šumske biomase (ogrijevanog i energetskog drva) temeljem podataka iz Hrvatskih šume d.o.o. Zagreb (HŠ d.o.o.) - istraživanje potencijala i uvjeta po Upravama šuma Podružnicama Koprivnica i Bjelovar.

Prema vlasničkoj strukturi šumskogospodarskog područja HŠ d.o.o. gospodare sa 2.019.000 ha ili 75% šuma, koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, 22% ili 581.770 ha je u vlasništvu privatnih šumoposjednika, a 3% ili 87.930 ha je u vlasništvu pravnih subjekata čiji je osnivač RH. HŠ d.o.o. je teritorijalno organizirano trgovačko društvo sa Direkcijom u Zagrebu, Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, te 16 UŠP i 165 šumarija.

Prema propisanom godišnjem etatu za razdoblje 2006. – 2015. raspoloživa godišnja količina biomase za energetsku uporabu iz državnih šuma iznosi 2.503.000 m3 i 344.000 m3 iz privatnih šuma. (Tablica 1.)

HŠ d.o.o. u cilju što učinkovitijeg korištenja šumske biomase za energetsku uporabu sklopile su Ugovor o dugoročnoj poslovnoj suradnji 31.03.2009. sa Šumska biomasa d.o.o. Zagreb.

3

TABLICA 1. Podaci o šumskoj biomasi raspoloživoj održivo korištenje Podaci o biomasi raspoloživoj za održivo korištenje Raspoloživa godišnja količina biomase za ogrjev iz državnih šuma (ogrijev i otpad)

Rasploživa godišnja količina biomase za ogrjev iz granjevine i uzgojnih radova – državne šume

Raspoloživa godišnja količina biomase za ogrjev iz privatnih šuma

Sveukupna rasploživa godišnja količina biomase za ogrjev iz šuma svih oblika vlasništva

Uprava šuma Podružnica

m³ Vinkovci 187.520 18.752 1.000 207.272 Osijek 142.058 14.206 3.000 159.264 Našice 166.104 16.610 1.500 184.214 Požega 67.516 6.752 3.500 77.767 Bjelovar 308.478 30.848 44.000 383.326 Koprivnica 142.458 14.246 32.000 188.704 Zagreb 166.959 16.696 64.000 247.655 Sisak 150.241 15.024 20.000 185.265 Karlovac 130.152 13.015 72.000 215.167 Ogulin 110.936 11.094 4.000 126.030 Delnice 203.620 20.362 28.000 251.982 Senj 73.775 7.377 5.000 86.152 Gospić 240.458 24.046 5.000 269.504 Buzet 11.985 1.198 31.000 44.183 Split 560 56 20.000 20.616 Nova Gradiška 171.325 18.571 10.000 199.896 Ukupno 2.274.144 228.853 344.000 2.846.997

1.2.1.2. Ostale sirovine Kvarcni pijesak je inertan materijal i koristi se za formiranje fluidizirajućeg sloja i kao nasač sječke u lebdećem sloju. Dio kvarcnog pijeska koji pada na dno kotla ili koji kao fina prašina odlazi s dimnim plinovima se nadoknađuje. Potrošnja kvarcnog pijeska će biti cca 40 t/tjedno Amonijačna voda-NH4OH koristi se u obradi dimnih plinova (SNCR-Selectiv Non Catalytic Reduction) sa svrhom smanjenja ionako malih količina dušikovih oksida, koji nastaju isključivo oksidacijom dušika iz zraka, jer sadržaj dušika u sirovini-drvu je zanemariv prema količini dušika u zraku. Ukoliko je sadržaj

4

NOx < 200 mg/m3, tada se amonijačna voda ne koristi. Prema dosadašnjem iskustvu postrojenja u Wittenbergu istog kapaciteta i iste tehnologije, amonijačna voda nije korištena. Otopina H3PO4 i NH3 koristi se za regulaciju pH i koristi se po potrebi. U tablici 2 prikazane su ukupne godišnje količine sirovine i pomoćnih materijala za termoelektranu kapaciteta 20 MW električne energije.

TABLICA 2. Količine sirovina i pomoćnih materijala za TE na biomasu 20 MW el SIROVINE t/g Drvena sječka 160.000 POMOĆNI MATERIJALI Nosač lebdećeg sloja- kvarcni pijesak 2.400 Obrada dimnih plinova -amonijačna voda – NH4OH (SNCR) zanemarivo H3PO4 i NH3 za regulaciju pH Po potrebi

1.2.1.3. Energenti

Za normalan rad termoelektrane, osim drva kao energenti koriste se još dizel i električna struja.

Dizel gorivo: Osim drva koje je osnovna sirovina i energent za proizvodnju električne energije, za pokretanje postrojenja (start up) koristi se dizel gorivo. Godišnja potrošnja dizel goriva ovisi o broju zastoja odnosno potreba za ponovno startanje/pokretanje postrojenja. Za jedno pokretanje potrebno je ukupno 40 t tona dizel goriva. U pravilu se postrojenje pokreće 3-4 puta godišnje (hladni start), rad s dizel gorivom traje cca 8 sati, a vrući start cca 10 puta godišnje, pri čemu rad TE s diesel gorivom traje cca 2 sata.

Električna energija: Za pokretanje i rad rotacione i ostale opreme (motori, pumpe, kompresori, ventilatori ...) koristi se električna energija iz mreže. Godišnje će se trošiti oko 2,3 MW električne energije iz mreže i cca 1,2 MW iz vlastitih izvora

1.2.1.4. Voda

Voda se dobavlja iz vodovodne mreže i prvenstveno se koristi za proizvodnju vodene pare ali i za sanitarne svrhe, pranje postrojenja i razna hlađenja (pepeo, rotaciona oprema, itd.). Iako se proizvedena para ponovno kondenzira i vraća u proces nastaju određeni gubici koji se kontinuirano nadoknađuju svježom vodom iz mreže. Ukupne potrebe na svježoj vodi su oko 5 m3/sat.

1.2.2. MATERIJALI KOJI IZLAZE IZ PROCESA (OTPAD I EMISIJE) Proizvod termoelektrane je električna energija, a materijalni izlazi su produkti izgaranja sirovine-drva. Od drva koje izgara u kotlu, uz plinovitu fazu (dimni plinovi) kao nesagorivi dio zaostaje pepeo na dnu ložišta i leteći pepeo u dimnim plinovima.. Krupnije aglomeracije pepela sjedaju na dno kotla, hlade se vodom i odvoze se na zbrinjavanje. Pepeo nastaje dinamikom od 0,3 t/h. Lagane čestice pepela-leteći pepeo odlazi iz kotla zajedno s dimnim plinovima i vodi se u vrećaste filtere gdje se leteći pepeo potpuno odvaja iz dimnih plinova (učinkovitost

5

tj. stupanj odvajanja pepela u filterima je 99,99%). Odvojeni leteći pepeo prikuplja se u prihvatnom tanku volumena cca 250 m3 i predaje ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje. Budući da je učinkovitost sagorjevanja drvene sječke u lebdećem sloju preko 99%, i s obzirom na čistoću goriva (celuloza), osnovni otpad je pepeo i ugljični dioksid (plin). Količine nesagorenog ugljika i ugljičnog monoksida su, s obzirom na efikasnost sagorijevanja, zanemarive. U proizvodnji nastaju i manje količine krutog otpada koji se izdvajaju iz sirovine (pijesak, kamenje), kao i otpad koji nastaje tijekom obrade otpadnih voda te otpad iz pripreme kotlovske vode.

TABLICA 3. Količine i vrste otpada TE na šumsku biomasu (20 MWel) Vrsta otpada Količina (t/g) Zbrinjavanje Pepeo (šljaka i prašina i dio kremenog pijesak) 1.000 + 400 Ovlašteni sakupljač Otpadne vode (sanitarne i tehnološke) 30m3/d Sustav odvodnje Leteći pepeo-prašina 400 Ovlašteni sakupljač

1.2.2.1. Kruti otpad Pepeo je osnovni kruti otpad koji zaostaje nakon sagorjevanja drvene sječke. Pojavljuje se kao pepeo na dnu ložišta i leteći pepeo-prašina koja se odvaja na filtrima tijekom obrade dimnih plinova. Pepeo se kamion cisternama odvozi na zbrinjavanje.

TABLICA 4. Analiza pepela iz TE Wittenberg i njegovog eluata te usporedba s graničnim vrijednostima za odlagališta*

Eluat**

Parametar Pepeo** mg/kg

µg/l mg/kg suhe tvari

Otpad-neopasni* mg/kg suhe tvari

Otpad-inertni* mg/kg suhe tvari

Arsen-As 4.5 < 2.0 < 0.02 2 0.5 Bakar-Cu 34.9 < 20.0 < 0.2 50 2 Cink-Zn 190 < 20.0 < 0.2 50 4 Kadmij-Cd 6 < 2.0 < 0.02 1 0.04 Krom-Cr 14.3 198 1.98 10 0.5 Nikalj- Ni 11.9 < 20.0 < 0.2 10 0.4 Olovo-Pb 36.8 45 0.45 10 0.5 Živa-Hg 0.17 < 0.1 < 0.001 0.2 0.01 * Pravilnik o odlagalištima; NN 117/07 ** Uzorak pepela iz TE Wittenberg od 8.03.2007. koji se sastoji od letećeg pepela i pepela s dna kotla

6

1.2.2.2. Zrak Dimni plinovi prije ulaska u dimnjak prolaze kroz uređaj za pročišćavanje, odnosno filtersko postrojenje za uklanjanje letećeg pepela-prašine. Pročišćeni dimni plinovi nakon analize odlaze kroz dimnjak u atmosferu. U normalnom radu u atmosferu se ispušta 32.100 Nm3/h pročišćenih dimnih plinova uključujući.

TABLICA 5. Vrijednosti parametara dimnih plinova i usporedba s graničnim vrijednostima emisija iz stacionarnih izvora pri volumnom udjelu kisika 6%

Parametar Jedinica TE-Wittenberg GVE* GVE** Krute čestice mg/m3 <50 50 50 Sumporni dioksid-SO2

mg/m3 <2000 2000 2000

Dušikovi oksidi kao NO2

mg/m3 <600 600 600

Ugljik monoksid mg/m3 <250 250 250 *Guidelines for Large Combustion Plant; Biomass boiler plant 50-100 MWth; Directive 2001/80/EC ** Uredba o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (>50 do 100 MW toplinske snage) NN 21/07, 150/08 za velika ložišta; Monitoring emisija: Dimni plinovi se prije ulaska u dimnjak i ispuštanja u atmosferu kontinuirano analiziraju. Mjere se kontinuirano na izlazu koncentracije NOx, SO2, CO, O2 i prašine. Mjerni rezultati se obrađuju, sakupljaju i prikazuju u autonomnom računalnom sustavu

1.2.2.3. Voda Za pročišćavanje otpadnih voda izgradit će se posebno postrojenje kapaciteta obrade 30 m3/h. Vode se pročišćavaju do kvalitete kako je određeno vodopravnom suglasnosti. Postrojenje ima prihvatni bazen zapremine 40 m3. U postrojenju se obrađuju tehnološke otpadne vode, otpadna voda iz postrojenja za pripremu kotlovske vode. Pročišćena otpadna voda se ispušta u sustav javne odvodnje.

1.3. TEHNOLOŠKO RJEŠENJE Za proizvodnju električne energije iz šumske biomase (drvena sječka) odabrana je tehnologija tvrtke AE&E Austria GmbH (Austrian Energy & Environment); tvrtke s velikim internacionalnim iskustvom u izgradnji energetskih postrojenja te razvoju i primjeni inovativnih tehnologija u zaštiti okoliša. U predviđenoj termoelektrani snage 20 MWel kao gorivo će se koristiti 160.000 t/g drvene sječke. Predviđeno je da termoelektrana radi 8.000 sati godišnje. Osnovna karakteristika odabrane AE&E tehnologije je sagorijevanje drvene sječke u cirkulirajućem fluidiziranom sloju-CFB (Circulating Fluid Bed combustion), po vlastitom patentiranom postupku. S ovom tehnologijom AE&E ima tridesetogodišnje iskustvo i brojne reference u Europi, Americi i Aziji.

7

Osnovna prednost sagorjevanja u fluidiziranom sloju je relativno niska temperatura izgaranja (850-900 0C) i visoka efikasnost sagorijevanja (> 99%).

SLIKA 2. Princip rada kotla s cirkulirajućim fluidiziranim slojem-CFB SLIKA 3. SLIKA 4.

1.4. OPIS PROJEKTA

1.4.1. SMJEŠTAJ OBJEKATA NA PARCELI Smještaj TE na šumsku biomasu Koprivnički Ivanec predviđena je na području poslovne zone Koprivnički Ivanec u njenom južnom dijelu neposredno uz poslovnu zonu Danica grada Koprivnice. TE na šumsku biomasku Koprivnički Ivanec sastoji od niza objekata i pomoćnih objekata sa privremenim skladištem biomase. Ukupna površina novoformirane građevinske čestice iznosi 53.014,75 m2. Urbanistički parametri: Površina parcele: - - - - 53.014,75 m2 Ukupan BRP građevina: - - - 6.193,25 m2 Površina zelenila: - - - 14.733,25 m2 Površina prometnica: - - - 24.561,00 m2

8

Površina deponija: - - - - 7.527,25 m2 Izgrađenost parcele: - - - 11,68 % Postotak zelenila: - - - 27,80 % Visina objekta: - maksimalna visina 37,300 m (visina dimnjaka cca 60 m) Na sjevernom dijelu parcele planira se izvedba glavnog objekta u koji se smješta turbina, upravljačke i kontrolne prostorije, kotlovnice, kondenzatora, postrojenje za obradu dimnih plinova, postrojenje za obradu otpadnih voda, te skladišta drvene sječke. Fiksni iverač smješten je na zapadnom dijelu parcele. Fiksni iverač mobilnom je trakom povezan sa skladištem drvene sječke koje je smješteno unutar glavnog objekta. Središnji i južni dio parcele predviđa se za otvoreno privremeno skladištenje drvene biomase. Na srednjem dijelu parcele predviđa se formiranje sveukupno 5 površina za skladištenje drvene biomase. Prvo skladište površine cca 500 m2 formira se neposredno uz unutarnju stranu transportne trake za fiksni iverač. Ostale 4 površine formiraju se okomito na transportnu traku, svaka po cca 750 m2. Površine za privremeno skladištenje drvene biomase izvest će se kao betonske s nagibom od 1% i pripadajućim obodnim kanalima. Na južnom dijelu parcele formira se 5 površina za skladištenje drvne biomase (480-720 m2). Na sjevernom dijelu parcele prije prometnice smjestit će se trafostanica i spremnik goriva (3 tanka), ukupnog volumena 3x20 m3. Jugoistočni dio parcele namijenjen je uspostavi zelenih površina.

1.4.2. PROMET Pristup parcele i cijelog kompleksa TE Koprivnica na javno prometnu površinu realiziran je preko spoja na postojeću prometnicu UK1. Također projektom se predviđa produljenje industrijskog željezničkog kolosijeka iz industrijske zone Danica do zapadnu među parcele TE točnije u koridoru planski definirane prometnice UK4. Za realizaciju navedenog kolosijeka potrebno je na parceli TE uz istočni rub koridora prometnice UK4 izgraditi dva kolosijeka, jedan za kompoziciju sa vagonima za prijevoz drvenih trupaca za istovar bio mase, te drugi za manipulaciju lokomotivom. Unutar rubnih dijelova parcele (sjeverna, istočna i zapadna strana) formiraju se interne prometnice s pripadajućim manipulativnim prostorom između površina predviđenih za privremeno skladištenje drvene biomase za predviđeni kamionski promet.

1.4.3. VODOOPSKRBA Za potrebe vodoopskrbe parcele postoje potrebe za: sanitarnom vodom hidrantskom vodom unutarnja mreža hidrantskom vodom vanjska mreža vodom za sprinkler instalaciju tehnološkom vodom za proces rada TE

9

Vodoopskrba će biti realizirana iz mreže koja se predviđa u profilima okolnih prometnica. Dok će iste biti spojene na novi magistralni vod koji formira vodoopskrbni prsten oko Grada Koprivnice.

1.4.4. ODVODNJA Odvodnja sa parcele tretira tri kategorije otpadne vode Sanitarna otpadna voda, Tehnološka otpadna voda Oborinska otpadna voda Temeljem navedenog na lokaciji zahvata izvest će se razdjelni sustav odvodnje. Sanitarna otpadna voda nastale na lokaciji zahvata sakupljaju se internim sustavom odvodnje i vode do sustava javne odvodnje na sjevero-zapadnom dijelu parcele (PPS3). Otpadna voda se odvodi do uređaja za pročišćavanje grada Koprivnice. Temeljem predviđenog broja zaposlenih na lokaciji zahvata predviđa se ukupna količina sanitarnih otpadnih voda kapaciteta 3,50 l/s. Tehnološka otpadna voda se sakuplja unutar postrojenja u internom uređaju za obradu otpadnih voda, te se obrađuje do kvalitete koja zadovoljava za ispust u sustav javne odvodnje (kemijska obrada – neutralizacija, koagulacija flokulacija). Predviđena količina tehnološke otpadne vode je 5,5 l/s. Oborinska otpadna voda s prometnih i skladišnih površina sakuplja se za zasebnim sustavom odvodnje i gravitacijski odvodi preko kontrolnog okna do otvorenog odvodnog kanala (Bikeš) koji se nalazi južno od parcele TE, a isti je održavan od Hrvatske vodoprivrede. Oborinska otpadna voda s prometnih površina prije ispuštanja u sustav odvodnje za oborinske vode pročišćava se na separatoru ulja i masti. Oborinska otpadna voda s površina privremenog skladišta drvne biomase također se pročišćava u taložnicima prije upuštanja u sustav oborinske otpadne vode. Ukupna količina oborinske vode zauljenih otpadnih voda u sustavu odvodnje iznosi cca 300 l/s (površina odvodnje cca 47000 m2). Za navedenu količinu zauljene otpadne vode usvojen je separator s baypasom standardne izvedbe s komorom za automatsko odvajanje ulja. Sam separator se sastoji iz tri povezane komore: taložnice, separatora i spremnika odvojenog ulja i baypasa. Predviđa se ugradnja dva separatora pojedinačnog kapaciteta 40/160 l/s. Mreža odvodnje će se izvesti nepropusno, a što će se dokazati odgovarajućim atestima kod preuzimanja sustava odvodnje fekalne kanalizacije. Oborinska voda s krovnih površina nadstrešnica i dijela zelenih površina (površina odvodnje cca 6200m2 što odgovara količini vode od cca 60 l/s) internim sustavom odvodnje i vertikalnim vodovima priključuju se preko odgovarajućih filtera u ukopanu vodonepropusnu cisternu volumena 200 m3. Sadržaj cisterne koristi se za sustav sprinkler instalacije. Preljevom iz cisterne voda se odvodi sustavom odvodnje u otvoreni kanal.

10

2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA Varijantna rješenja za termoelektranu na drvenu sječku su klasično sagorjevanje na rešetki ili neka druga varijanta sagorjevanja u fluidiziranom sloju. Sagorjevanja u fluidiziranom sloju su novija; tehnički efikasnija i okolišno prihvatljivij rješenja, i kao takva navedena su u BREF dokumentu za BAT tehnologije u energetskim postrojenjima.

3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU

3.1. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA Predmetni zahvat je usklađen s važećom prostorno planskom dokumentacijom.

3.2. OPIS LOKACIJE Izgradnja TE Koprivnički Ivanec planira se izgraditi na području Općine Koprivnički Ivanec u poslovnoj zoni. Općina Koprivnički Ivanec nalazi se u sastavu Koprivničko-Križevačke županije i čini je 5 naselja: općinsko središte Koprivnički Ivanec, te naselja Botinovec, Goričko, Kunovec i Pustakovec. Općina Koprivniči Ivanec smještena je u središnjem dijelu Koprivničko-križevačke županije i graniči s pet jedinica lokalne samouprave Koprivničko-križevačke županije: gradom Koprivnicom te općinama Rasinja, Đelekovec, Drnje i Peteranec.

SLIKA 5. Smještaj poslovne zone Koprivnički Ivanec na području Općine Koprivnički Ivanec (rozo)

Područje se trenutno koristi kao poljoprivredna površina.

12

Lokacija planiranog zahvata udaljena je cca 4 km zračne linije od grada Koprivnice, a cca 2 km od centra naselja Koprivnički Ivanec. Sjeverno od lokacije zahvata smješteno je zračno pristanište „Danica“ s pratećim sadržajima, koji se pretežito koristi za amaterske – sportske i školske letove, te poljoprivrednu funkciju na zračnoj udaljenosti od lokacije zahvata cca 1,8 km, dok je na sjevero-zapadnoj strani od lokacije na udaljenosti od zračne linije cca 4 km smještena lokacija postojećeg odlagališta otpada i budućeg Centra za gospodarenje otpadom.

SLIKA 6. Šire područje lokacije zahvata

3.3. GOSPODARSTVO Općina Koprivnički Ivanec je pod neposrednim utjecajem gospodarskih aktivnosti grada Kopirvnice, a tvrtka Podravka je glavni generator gospodarskih aktivnosti. Najveći broj zaposlenih iz općine dnevno migrira u grad Koprivnicu oko 70%. Oko 12% stanovništva općine Koprivnički Ivanec bavi se poljoprivredom s kontinuiranim trendom smanjenja. Tijekom 2010. godine u cijeloj županiji bilježi se trend povećanja stope nezaposlenosti (cca 8.000 nezaposlenih, dok je godinu prije zabilježeno cca 6.000 nezaposlenih).

3.4. GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE LOKACIJE

13

3.4.1. OPĆA GEOLOŠKA, RELJEFNA I HIDRGRAFSKA OBILJEŽJA Prostor Općine Koprivnički Ivanec položen je u rubnom dijelu panonskog prostora kojem pripada podravsko-bilogorska Podravina. Ona je dio tzv. Dravske potoline. Dravska potolina nastala je u miocenu (prije 50 milijuna godina) rovoskim rasjedanjem i dferencijalnim kretanjem blokova. Geološka podloga ovog dijela Podravine uglavnom je sastavljena od neogenih sedimenata (lapori, laporoviti pješćenjaci i slične naslage). Ispod tih kvartarnih sedimenata nastavlja se razmjerno dubog sloj tercijarnih naslaga. Na lokaciji zahvata provedeni su detaljni geotehnički istražni radovi.

3.5. SEIZMOLOŠKI PODACI Promatrano područje pripada panonskom bazenu u kome se javljaju relativno intenzivna tektonska kretanja uz pojavu potresa i to je područje potresa jačine intenziteta od V-VIII stupnja. Prema seizmičkoj karti Republike Hrvatske, koristeći Medvedeva, na lokaciji Koprivnički Ivanec može se očekivati potres od 8o prema MCS ljestvici za povratni period od 500 godina Na lokaciji zahvata provedeno je i seizmičko refrakcijsko ispitivanje.

3.6. KVALITETA ZRAKA Na području Korpivničko-križevačke županije ne postoji niti jedna postaja državne mreže za praćenje kakvoće zraka, niti je uspostavljena učinkovita područja (županijska) mreža, te nema niti izdvojenih mjerenja posebne namjene. Kako za cijelu Županiju, tako ni za lokaciju zahvata niti njen širi obuhvat ne postoje podaci o kvaliteti zraka. Obzirom na to da se radi o zahvatu koji je u osnovi ekološki prihvatljiv projekt s minimalnim emisijama u okoliš, a temeljem postojećih podataka o istim i/ili sličnim postrojenjima, može se reći da nedostatak ovih podataka ne treba biti prepreka za realizaciju projekta. Trenutno izgradnja TE Koprivnički Ivanec je prvi projekt koji će se realizirati u poslovnoj zoni Koprivnički Ivanec. Obzirom na to da u krugu poslovne zone gdje se planira izgradnja zahvata postoji mogućnost izgradnje drugih industrijskih i energetskih postrojenja, provedba nultog stanja mjerenja kvalitete zraka je neophodna kako bi u daljnjoj fazi izgradnje i rada postrojenja bilo moguće procijeniti međuutjecaje ovog postrojenja s drugim budućim projektima koji će se realizirati. Temeljem navedenog 12.ožujka 2010. godine u neposrednoj blizini lokacije postavljena je mobilna postaja za praćenje kvalitete zraka u periodu od 4 tjedna (Institut za medicinska istraživanja, Zagreb). Tijekom provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš dobiveni rezultati bit će uvršteni u ovu Studiju.

3.7. METEOROLOŠKE I KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE LOKACIJE U klimatskom pogledu ovaj prostor ima osobine svježih klima kontinentalnog tipa. Temperaturne i padalinske prilike pokazuju prijelazne osobne prema zapadnom, vlažnijem i hladnijem dijelu središnje Hrvatske. Homogenost makroklimatskih osobina bitna je odlika prirodno-geografske sredine, što je i razumljivo s obzirom na pretežno ravničarske karakteristike ovog područja.

14

3.8. RELJEF I KRAJOBRAZ Na ovom području reljef je svojim oblicima utjecao na višestoljetno agrarno korištenje, a samim time i na razvoj i prostorni raspored naselja. Cijelo područje obiluje poljoprivrednim površinama i livadama koje se izmjenjuju s naseljima, te većim i manjim šumskim površinama s kojima mjestimično ostvaruju vizualno privlačne odnose. Livade se, zbog vlažnih i često plavljenih tala, uglavnom rasprostiru uz vodotoke. Na prostoru šireg područja zahvata naselja su sveprisutna i raspoređena u pravilnom ritmu. Razvijena su uz lokalne prometnice i u pravilu su izraženih linijskih formi. Gledajući širu okolicu planirane lokacije tvornice, može se zaključiti da se radi o relativno urbaniziranom prostoru na kojem se konfliktno isprepliću industrijski, stambeni i trgovački objekti. Stoga, možemo reći da taj predio karakterizira raznolikost krajobrazne strukture, a vizualni identitet izvornog krajobraza narušen je u ranijem razdoblju prethodnim zahvatima izgradnje postojećih objekata.

3.9. BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET Područje lokacije zahvata se do sada koristilo kao poljoprivredna površina, te je i obrađeno/uređeno u navedenu namjenu iako se trenutno na njoj se ne uzgajaju nikakve poljoprivredne kulture. Uz navedenu površinu nalazi se i kanal koji je nekada služio za melioraciju, a danas je potpuno zarastao u korov i šikaru. Radi se o antropogenoj ili sekundarnoj biljnoj zajednici kakve se normalno stvaraju u nizinskom kontinentalnom području Hrvatske uz rubove šuma, livada, polja i putova. Vrste koje možemo naći su svibovina (Cornus sanguinea) trnina (Prunus spinosa), pasja ruža (Rosa canina), pavitina (Clematis vitalba) i dr. Kanal je potpuno zapušteni i neprohodan, a povremeno služi i kao mjesto za nelegalno odlaganje otpada. U dijelu gdje je prisutan navedeni gusti biljni pokrov mogu se naći zajednice sitnih sisavaca sastavljene uglavnom od vrsta iz reda glodavaca (Rodentia) i to vrste iz porodice miševa (Muridae): poljski miš (Apodemus sylvaticus) i šumski miš (Apodemus flavicollis).

3.10. ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI Šire područje lokacije zahvata nije smješteno u području nacionalne ekološke mreže.

3.11. KULTURNE VRIJEDNOSTI Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine broj 109/07), područje poslovne zone ne zadire u područja Nacionalne ekološke mreže.

3.12. STANOVNIŠTVO Kretanje broja stanovnika općine Korpivnički Ivanec u skladu je s gospodarskim i socijalnim mijenama u ovom dijelu Podravine. Općina Koprivnički Ivanec danas broji cca 2300 stanovnika.

3.13. BUKA

15

U svrhu utvrđivanja postojećih razina buke u okolini planiranog zahvata za potrebe izrade studije utjecaja buke na okoliš provedeno je mjerenje razine buke nultog stanja.

TABLICA 6. Rezultati analize izmjerenih razina buke Dan Noć

Mjerno mjesto Opis LA,eq, T=16 h / dB(A) LA,eq, T= 8 h / dB(A)

MM 1 Na sjevernoj granici parcele 58 55

MM 2 Na zapadnoj granici industrijske zone 49 47

3.14. INFRASTRUKTURA Lokacija je infrastrukturno opremljena.

4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM GRAĐENJA I/ILI KORIŠTENJA

TABLICA 7. Sumarni prikaz mogućih utjecaja

Intenzitet utjecaja

Duljina trajanja utjecaja

Obuhvat rasprostra-njenosti utjecaja

Numerička vrijednost utjecaja

Predznak djelovanja

Način djelovanja

Mogući utjecaji zahvata na okoliš tijekom gradnje Utjecaj na stanovništvo 0 1 2 0 Negativan Kumulativan

Utjecaj na stanovništvo 3 1 5 15 Pozitivan Izravan/neizravan

Utjecaj na floru i faunu 2 1 2 4 Negativan Izravni Utjecaj na prirodne vrijednosti 2 1 2 4 Negativan Izravni

Utjecaj na tlo 3 1 2 6 Negativan Izravan Utjecaj na vode 3 1 2 6 Negativan Neizravan

Utjecaj na zrak 2 1 3 6 Negativan Izravan, Kumulativan

Utjecaj na kulturno povijesnu baštinu 0 1 3 0 / /

Utjecaj na krajobraz 2 1 3 6 Negativan Izravan Utjecaj buke 3 1 2 6 Negativan Izrravan

16

Utjecaj na promet 2 1 4 8 Negativan Izravan/neizravan

Otpad 2 1 3 6 Negativan Izravan/neizravan

Mogući utjecaji zahvata na okoliš tijekom korištenja

Utjecaj na stanovništvo 5 4 5 100 Pozitivan Izravan/neizravan

Utjecaj na floru i faunu 1 4 2 8 Negativan Neizravni Utjecaj na prirodne vrijednosti 0 4 4 0 / /

Utjecaj na tlo 0 4 4 0 / /

Utjecaj na vode 1 4 4 16 Negativan Izravan/neizravan

Utjecaj na zrak 2 4 4 32 Negativan Izravan/neizravan

Utjecaj na zrak 4 4 5 80 Pozitivan Izravan/neizravan

Utjecaj na kulturno povijesnu baštinu 0 4 4 0 / /

Utjecaj na krajobraz 1 4 3 12 Negativan Izravan Utjecaj buke 2 4 3 24 Negativan Izravan Utjecaj na promet 1 4 5 20 Negativan Izravan Otpad 2 4 2 16 Negativan Izravan

4.1. OPIS POTREBE ZA PRIRODNIM RESURSIMA Prirodni resursi koji se koriste za rad TE Koprivnički Ivanec su voda i drvena biomasa. Voda se koristi u količini od 5m3/h, s tim da se dio vode recirkulira, a dio dodaje kao napojna voda (5m3/h). Planirano korištenje drvene biomase je 160.000 t/g. Biomasa koja će se koristiti nastaje kao posljedica gospodarenja šumama (njihova redovnog održavanja). Sveukupna raspoloživa godišnja količina biomase za ogrjev iz šuma svih oblika vlasništva u Republici Hrvatskoj iznos negdje oko cca 2.800.000 m3. Stoga korištenje planirane biomase ne predstavlja opterećenje prirodnog resursa šume.

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

5.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME I GRAĐENJA Opće mjere

17

Izraditi projekt organizacije gradilišta Mjere zaštite tla Definirati mjesto privremenog skladištenja zemlje od iskopa. Zemlju od iskopa u maksimalnoj mjeri koristiti za uređenje zelenih površina. Odrediti mjesta za parkiranje i okretanje građevinske mehanizacije s ciljem sprječavanja procjeđivanja otpadnih ulja u tlo. Definirati putove kretanja teške mehanizacije. Mjere zaštite voda Prije priključenja građevine ishoditi pravovaljanu vodoopskrbnu suglasnost Osigurati privremene sanitarne čvorove – kemijske WC Izvesti uređaj za obradu tehnološke otpadne. Izvesti razdjelni sustav odvodnje unutar obuhvata zahvata. Na parkirnim i skladišnim površinama izvesti sustav odvodnje te taložnike i separatore ulja i masti. Pri izvedbi tankova za gorivo osigurati dovoljnu vodonepropusnu površinu i kadu za sakuplajnje goriva u slučaju izlijevanja prema posebnim propisima i sukladno vodopravnim uvjetima. Mjere zaštite zraka Koristiti noviju mehanizaciju koja je prošla test na dopuštene količine emisije. Prekrivati rasute terete tijekom prijevoza do gradilišta, te prskati teren s ciljem sprječavanja širenja i raznošenja prašine. Izvesti sustav za obradu dimnih plinova. Mjere zaštite od buke Koristiti noviju mehanizaciju koja je prošla testiranje na buku pri tehničkom pregledu. Prilikom nabavke opreme, prvenstveno građevinskih strojeva, isključivo nabavljati opremu u tzv. „malobučnim“ verzijama (low-noise versions) s deklariranom zvučnom snagom Izraditi projekt zaštite od buke područja planiranog zahvata Otpad Sukladno zakonskim propisima osigurati zbrinjavanje krutih otpadnih tvari (višak materijala od iskopa) kao i otpadnih ulja, te ostalog otpada nastalog tijekom građenja. Ambalažni otpad (vreće, palete, kutije, plastične folije i sl.) od proizvoda upotrijebljenih na gradilištu mora se skupljati odvojeno i predavati ovlaštenom sakupljaču.

18

Ostaci boja, lakova i ostalih opasnih tvari moraju se skupljati u posebne posude u skladu s propisima za postupanje s opasnim otpadom.

5.2. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA Opće mjere Rezultate monitoringa objavljivati na web stranici TE Koprivnički Ivanec Mjere zaštite voda Sanitarnu otpadnu vodu sakupljati internim sustavom odvodnje i odvoditi u sustav javne odvodnje Tehnološke otpadne vode sakupljati i obraditi u uređaju za obradu otpadnih voda do kvalitete koja zadovoljava za ispust u sustav javne odvodnje. Oborinske otpadne vode s parkirališnih i skladišnih površina pročistiti na taložniku i separatoru ulja i masti prije njihova ispuštanja u kanal oborinske odvodnje Bikeš. Oborinske otpadne vode s krovova i nadstrešnica sakupljati u prikladnom ukopanom tanku, a višak preljevom odvesti u kanal oborinske odvodnje Bikeš. Mjere zaštite zraka Kao gorivo koristiti isključivo biomasu. Otpadni zrak pročišćavati na filtracijskom sustavu postrojenja. U slučaju prekoračenja vrijednosti NOx (>200 mg/m3) koristiti sustav za redukciju NOx (amonijačna voda). Mjere zaštite od buke Izraditi plan upravljanja bukom. Pri uspostavi sustava upravljanja okolišem, uvesti sustav upravljanja bukom.

Otpad Komunalni otpad sakupljati odvojeno i predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje. Osigurati odvojeno sakupljanje posebnih kategorija otpada (zauljeni otpad, električni i elektronički otpad i ambalažni otpad), a sakupljeni otpad predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje. Otpadni mulj iz tehnološkog procesa odvojeno sakupiti i predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje. Otpad od čišćenja taložnika i separatora ulja i masti odvojeno sakupiti i predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje. Pepeo iz kotla iskoristiti kao sekundarnu sirovinu (proizvodnja cementa, dodatak kompostu kao gnojivo, iskorištavanje za gnojidbu poljoprivrednih površina…). Ukoliko pepeo iz kotla nije moguće iskoristiti na

19

gore navedeni način, potrebno ga je odvojeno sakupljati i predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje. Leteći pepeo (iz filtarskog sustava) potrebno je odvojeno sakupljati. Ukoliko rezultati analiza ukažu na to da spada u kategoriju neopasnog otpada (osim vrijednosti pH), tada ga je moguće pomiješati s pepelom i kotla. Ukoliko rezultati analiza ukažu na to da leteći pepeo ima karakteristike opasnog otpada (osim pH), tada ga je potrebno odvojeno prikupiti i predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje

6. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Pratiti emisije prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08) Kvalitetu tehnološke otpadne vode kontrolirati dinamikom propisanom u vodopravnim uvjetima. Pepeo iz kotla i leteći pepeo analizirati prema Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada (NN 117/07). Prije puštanja pogona u rad, po izrađenom projektu zaštite od buke, provesti mjerenje buke na kritičnim mjernim mjestima u skladu sa ocjenskim mjestima studije o utjecaju na okoliš i glavnim projektom zaštite od buke (ISO 17025). Mjerenja razina buke ponoviti prilikom svake izmjene uvjeta rada pri kojima se mijenja vrijeme rada izvora ili razina emitirane buke. U okviru uspostave sustava upravljanja okolišem, potrebno je predvidjeti uvođenje sustava upravljanja bukom okoliša.

6.1. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ U ovoj Studiji opisan je zahvat izgradnje TE Koprivnički Ivanec, Koprivničko-križevačka županija. Analizirani su podaci o lokaciji zahvata i podaci o okolišu zahvata uz uključivanje svih sastavnica okoliša i društvenog aspekta. Nakon analize, procijenjeni su mogući utjecaj zahvata na okoliš, provedeno je njihovo vrednovanje s više aspekata (intenzitet, duljina, rasprostranjenost, te predznak utjecaja). Nakon provedenog vrednovanja predložene su mjere zaštite i plan njihove provedbe te program i plan praćenja stanja okoliša. Temeljem cjelovite analize predlaže se slijedeće: Zahvat izgradnje i korištenja TE Koprivnički Ivanec, Koprivničko-križevačka županija prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša.