STUDIJ SLUAJA:

SADRAJ:

1.UVOD12.POVIJEST PODUZEA, ANALIZA RASTA I RAZVOJA22.1. Rafinerija nafte Rijeka32.2. Rafinerija nafte Sisak43.STRATEKA ANALIZA PODUZEA63.1. SWOT analiza63.2. PEST analiza84.ANALIZA KORPORATIVNE STRATEGIJE PODUZEA105.ORGANIZACIJSKA STRUKTURA126.ZAKLJUAK147.LITERATURA15

1. UVODU ovom radu osvrnuti emo se na poslovanje Hrvatske naftne kompanije INA d.d. Pokuati emo opisati njenu prolost i razvoj tijekom godina, te ujedno prikazati njeno trenutno stanje u vidu SWOT i PEST analize. Prouiti emo njezinu misiju, viziju i ciljeve, te ustanoviti na kojoj se trenutno poziciji nalazi i treba li izmjeniti dijelove strategije kako bi bila jo uspjenija. Ujedno valja napomenuti da je INA je vodea tvrtka u naftnoj industriji u Hrvatskoj i u regiji.Ukupan broj zaposlenih u INA Grupi na dan 31.12.2013. bio je 13.460. to nam ujedno daje poticaj za daljnje istraivanje takve kompanije, jer i mi kao budui menaderi prieljkujemo radno mjesto koje e nam omoguiti da napredujemo i razvijamo se u onom smjeru kojem smo zamislili.Sukladno tome nije na odmet spomenuti i da se Inin uspjeh temelji se na obrazovanom, kreativnom i inovativnom kadru.Zbog velikog broja djelatnosti, fascinantan je raspon profesionalaca zaposlenih u Ini, ija se znanja proteu od tehnikih do trgovakih podruja. Zahvaljujui svojoj financijskoj snazi, akumuliranim znanjima i trinom iskustvu INA je, kao malo koja tvrtka u regiji, idealna okolina za razvoj svih ljudskih potencijala.INA je dobitnik Certifikata Poslodavac Partner koji se dodjeljuje za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima.Primarna svrha projekta Certifikat Poslodavac Partner je prepoznavanje i isticanje organizacija koje kvalitetno upravljaju ljudskim resursima te propagiranje i implementacija onih standarda koji dokazano i smisleno unapreuju poslovne rezultate i kvalitetu rada. Ina je, zadovoljivi kriterije Certifikata, zasluila nositi naziv Poslodavca Partnera te se, na taj nain, pridruila kompanijama koje dijele najbolje prakse u upravljanju ljudskim resursima.

2. POVIJEST PODUZEA, ANALIZA RASTA I RAZVOJAINA je osnovana 1. sijenja 1964. spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 31. prosinca iste godine dobiva dananje ime. Potkraj 1964. dijelom Ine postaje Trgovina, a 1966. godine i Rafinerija Lendava. Proces je nastavljen, pa INA s vremenom izrasta u tvrtku koja ukljuuje Rafineriju nafte Zagreb, Tvornicu mineralnih gnojiva u Kutini, Petronaftu Solin, Naftovod Opatovac Bosanski Brod, Inenjering Zagreb, petrokemijske tvornice OKI Zagreb i DINA Omialj.Od poetna 2,2 milijuna tona godinjega preradbenog kapaciteta, Inine su rafinerije 1979. dole do kapaciteta od 15 milijuna tona. Dogodilo se to zahvaljujui putanju u rad pogona Rafinerije nafte Rijeka na Urinju 1965, poveanju kapaciteta Rafinerije Sisak, te izgradnji pogona Rafinerije Zagreb na itnjaku 1971.Naftaplin je 1980. godine izvukao iz buotina tri milijuna tona crnog zlata. Od 195 benzinskih postaja, koliko ih je imala 1966, INA desetak godina potom posjeduje vie od 500 postaja. Godine 1979. puten je u rad naftovod od Omilja prema Sisku i ostalim potroaima u kontinentalnoj unutranjosti (Bosanski Brod, Panevo, Novi Sad). INA je jedan od glavnih financijera njegove izgradnje. U razdoblju od 1980. do 1990. godine INA je najvee poduzee u SFRJ. Zapoljava oko 32.000 radnika, a ukupni ostvareni prihod 1990. godine inio je deset posto sveukupnog gospodarstva Republike Hrvatske. Godine 1988. ostvarena je najvea proizvodnja ekvivalentne nafte u Ininoj povijesti: 5,1 milijuna tona: 3,04 milijuna tona nafte i 2,1 milijarda prostornih metara plina.Poetkom Domovinskog rata u Ini je vrlo brzo dolo do prilagodbe ratnim uvjetima poslovanja, osnovani su krizni stoeri, a mnogi su zaposlenici sudjelovali u obrani zemlje. Redovita proizvodnja nije prestala, nisu prekidani razvojni projekti, odvijalo se restrukturiranje i suradnja s inozemnim partnerima.Uz promjene u konceptu poslovanja, dogaaju se i promjene u vlasnikoj strukturi. Od 1990. INA je poduzee u dravnom vlasnitvu, a od 1993. dioniko drutvo. Prva faza privatizacije, u kojoj kupnjom 25 posto plus jedne dionice Inin strateki partner postaje MOL, zavrena je 2003. godine, a od 2006. dionice Ine izlistane su na Zagrebakoj i Londonskoj burzi.INA je i u 2000-im godinama nastavila intenzivne aktivnosti na planu istraivanja i proizvodnje u Hrvatskoj i inozemstvu i ulaganja u modernizaciju poslovanja. Od 2008. do 2014. u Inu je uloeno ak 16,5 milijardi kuna u sve tri temeljne djelatnosti (vie od 10 milijardi kuna uloeno je istraivanje i proizvodnju, a vie od 5 milijardi kuna u razvoj rafinerijskih sustava).Danas je INA srednje velika europska naftna kompanija s vodeom ulogom u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te znaajnom ulogom u regiji u podruju istraivanja, razrade i proizvodnje nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. Upravlja dvjema rafinerijama,u Rijeci i u Sisku, i mreom od 442 benzinske postaje. INA danas ima jasnu viziju svoje budunosti i svoje uloge nastavljajui ponosno tradiciju dugu pola stoljea.2.1. Rafinerija nafte RijekaRafinerija nafte Rijeka zapoela je radom 1883. godine, kao najvei pogon za preradu nafte na kontinentu. S godinjim preradbenim kapacitetom od 60 tisua tona, to je i ostala sljedeih desetak godina. Izgraena je na prigradskom podruju Ponsal (danas Mlaka), usporedno s izgradnjom Petrolejske luke. Podmirivala je treinu potreba za derivatima Austro-Ugarske Monarhije.Za razliku od tipinih rafinerija toga doba, koje naftu prerauju manufakturno, sa 10-20 radnika, bez vodstva struno obrazovane osobe, Rijeka zapoinje rad sa 300 zaposlenika i s tehnikim direktorom koji je visoko obrazovan kemiar. Time je postala prvi europski pogon za preradu nafte na industrijski nain.Kada po okonanju Prvog svjetskog rata grad Rijeka postaje dio teritorija Kraljevine Italije, Rafinerija dobiva ulogu jezgre dravnoga naftnog programa. Od 1922. pod imenom Raffineria di Olli Minerali S.A., ona 1926. godine postaje prvi industrijski objekt dravne kompanije Agip. Time Rijeka postaje i "rodno mjesto" naftnih industrija dviju dananjih lanica Europske unije prvo Maarske, potom Italije.Poetkom Drugog svjetskog rata ima kapacitet od 120 tisua tona. Zavrivi poslije rata u granicama Jugoslavije, razorena pa obnovljena, Rafinerija izrasta u njezin najvaniji naftaki pogon.Godine 1965., s novim postrojenjima na Urinju, dobiva preradbeni kapacitet od 8 milijuna tona. Pogon na Mlaki tada se specijalizira za proizvodnju maziva, pogon na Urinju za goriva. I u Jugoslaviji tehnoloki i trino prednjai. Osamdesetih godina prolog stoljea se u Rijeci proizvodi 250 vrsta derivata, 1984. i prvi bezolovni benzin u ondanjoj dravi.Rafinerija je odigrala vanu ulogu u stvaranju Republike Hrvatske, kao opskrbljiva Hrvatske derivatima u devedesetima, u doba Domovinskog rata. U Rafineriji nafte Rijeka 12. veljae 2011. sveano je obiljeen zavretak investicijskog projekta i predaja na koritenje triju procesnih postrojenja u sklopu Hidrokreking kompleksa -Blagi hidrokreking, Proizvodnja vodika i Izdvajanje sumpora - te brojnih pomonih postrojenja i instalacija.U veljai 2014. godine potpisan je ugovor o izradi baznog dizajna za postrojenje za obradu tekih ostataka s kompanijom Bechtel Hydrocarbon Technical Solutions (BHTS). Ova tehnologija priznata je po odlinim ekolokim i ekonomskim pokazateljima na ekoloki osjetljivim lokacijama, kao to je i Rijeka, a bazni dizajn predstavlja veoma vaan element u studiji izvodljivosti na temelju koje e se donijeti odluka o ovom kljunom investicijskom projektu za Rafineriju.2.2. Rafinerija nafte SisakRafinerija nafte Sisak razvila se iz Shellova skladinog prostora izgraenog 1923. na uu Kupe u Savu. Na istoj lokaciji Shell 1927. izgrauje kotlovsku destilaciju s dnevnim preradbenim kapacitetom od 170 tona. Sirovina i derivati transportirani su teglenicama Savom i eljeznikim cisternama. Domaa se nafta poinje preraivati 1940. Rafinerija tada godinje prerauje 96 tisua tona nafte i proizvodi dvjesto vrsta derivata.Tijekom Drugog svjetskog rata pogon je teko oteen. Proizvodnja je obnovljena rujna 1945, a predratne se brojke premauju ve 1949. Nov razvojni ciklus zapoinje izgradnjom modernoga Kombiniranog postrojenja I. Ono je poelo s radom 1956., uz dnevni kapacitet od tisuu tona. Sirovinom je dominirala iraka nafta. Nakon to je 1960. izgraen naftovod Struec Sisak, prednost dobiva nafta sa slavonskih i moslavakih polja. Godine 1961. zapoela je izgradnja Kombiniranog postrojenja II. Zahvaljujui tome, Rafinerija 1964. prva u dravi uspijeva preraditi vie od milijun tona nafte te poinje proizvodnju benzina od 98 oktana. Stalna izgradnja novih postrojenja dovest e do tehnolokog vrhunca u osamdesetim godinama prolog stoljea, uz sposobnost prerade 6,7 milijuna tona nafte.U Domovinskom ratu Rafinerija se nalazila nekoliko kilometara od bojinice, to je dovelo do ponovnog ratnog razaranja. Obnova proizvodnje i novi zahtjevi glede kakvoe proizvoda, postavili su pitanje novog investicijskog ciklusa. U sklopu razvoja Ininog rafinerijskog sustava, u Rafineriji nafte Sisak izgraena su tri postrojenja: postrojenje za izdvajanje sumpora (tzv. Claus postrojenje), postrojenje za hidrodesulfurizaciju FCC i Postrojenje Izomerizacije. Rafinerija od sredine 2013. godine ima mogunost proizvodnje dizelskih goriva s bio komponentom, a u rujnu iste godine je u rad puten sustav dodatne obrade otpadnih voda KROFTA.U travnju 2014. izvrena je montaa novih koksnih komora na Koking postrojenju. U posljednjih nekoliko godina INA je uloila vie od milijardu kuna u razvoj Rafinerije zahvaljujui emu su izgraene nove procesne jedinice s ciljem osiguranja suvremenih standarda prerade sirove nafte i proizvodnje motornih goriva u skladu s hrvatskim i europskim uvjetima. Cilj ulaganja je poveanje zatite zdravlja, sigurnosti i okolia i poboljanje uinkovitosti u Rafineriji.

3. STRATEKA ANALIZA PODUZEAProuavanje, odnosno analizu okoline treba tretirati kao sastavni dio ireg procesa koji se kontinuirano provodi u svakom trino usmjerenom poslovnom sistemu. Preduvjet za ispravni odabir strategije je analiza situacije. Pod tim se podrazumijeva da poduzee treba sagledati vanjske i unutarnje imbenike kako bi spoznalo najbolji nain da se ostvari eljeni cilj. Sve vea dinaminost koja je prisutna na tritu primorava poduzetnike da paljivo odabiru nain na koji e se natjecati sa konkurencijom.3.1. SWOT analizaSWOT analiza predstavlja vanu kariku analitikog procesa svakog projekta jer prua informacije o organizaciji i projektnom timu. Ovo je kvalitativna analitika metoda koja kroz 4 imbenika nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje odreene pojave ili situacije. Ova analitika metoda esto se primjenjuje zbog svoje jednostavnosti koja omoguuje kvalitetno strateko planiranje razvoja projekata i samih organizacija. Vaan je alat kriznog managementa te pomae da se rad organizacije sagleda iz razliitih perspektiva. Upravo su u SWOT analizi karakteristine dvije perspektive: organizacijska, uvjetovana sadanjim i prolim vremenom, te perspektiva okoline koncentrirana na budunost. Slijedom toga, svaka organizacija analizira i prikazuje svoje snage i slabosti te vodi rauna o mogunostima i prijetnjama iz okoline.SNAGE- prepoznatljiv brand- rairenost prodajne mree- tradicija- vertikalna integriranost kompanije- briga za okoli- jasna vizija, misija i ciljevi- dravno vlasnitvoSLABOSTI- zastarjele rafinerije- ovisnost o cijeni sirove nafte na svjetskom tritu- premala proizvodnja sirove nafte na podruju RH

PRILIKE- zadovoljenje potreba i oekivanja kupaca- bolji poloaj na tritu- modernizacija benziskih postaja- jaanje INA trgovake marke- pristupni fondovi EU- ekoloka reputacija- istraivanje nafte i plina u JadranuPRIJETNE- konkurencija- gubitak povjerenja kupaca- odnos INA-MOL

Iz gore navedene analize lako je uoiti da su Inine snage oitovane u prepoznatljivom brandu koji jami kvalitetu u opskrbi i kvalitetu robe, a osim toga Ina posjedu i 55% trita.Nadalje njena prodajna mrea je vrlo rairena to znai da segment djelatnosti Trgovina na malo upravlja regionalnom mreom od 442 benziske postaje u Hrvatskoj, te susjednim zemljama Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori. Uz prodaju motornih goriva, Inine benziske postaje pruaju iroku mogunost opskrbe robom iroke potronje, te pruaju dodatne usluge prilagoene zahtjevima i potrebama kupaca.Ina je Hrvatska naftna kompanija s pedesetogodinjom tradicijom, ona je drutveno odgovorna kompanija, tj. njezino je poslovanje usmjereno na stvaranje dobrobiti za lokalne zajednice i drutvo u cijelini.Ina kao energetska kompanija mora opskrbiti trite energijom i zatititi okoli. Ona doprinosi odrivom razvoju kroz sustavno upravljanje zatitom okolia kao sastavnog dijela njene politike. Zatita okolia ukljuena je njene osnovne djelatnosti u kojima primjenom naela predstronosti i racionalnog gospodarenja stvara temelje ostvarenja odrivog razvoja.Jedna od slabosti Ine je upravo zastarjelost rafinerija. Iako je kompanije 2009. godine krenula s ulaganjem u njihovu modernizaciju i ija se vrijednost procijenjivala na milijardu i pol eura, zahtjevno europsko trite ipak je utjecalo na daljni razvoj. Dogodilo se upravo suprotno i pojavile su se pekulacije o zatvaranju rafinerije Sisak. Takavim ishodom u dravi bi se javio socijalni problem, drugim rjeima to bi dovelo da 800 nezaposlenih djelatnika direktno iz rafinerije plus oko 2000 nezaposlenih povezanih djelatnika (vanjskih dobavljaa, podizvoaa itd.)Ali da nije sve tako crno govore nam prilike koje Ina ima u daljnjem razvoju. Jedna od mogunosti je upravo modernizacija benziskih postaja i jaanje INA trgovake marke. Projekt modernizacije potrebno je pokrenti kako bi se potroaima ponudila visoko kvalitetna goriva i maziva, te via razina usluga na postajama. Potrebno je poboljati vizualni identitet i tehniku opremljenost kako bi benzinske postaje bile prvi odabir ne samo domaih, ve i stranih kupaca. Treba spomenuti da je Ina pokrenula modernizaciju svoje maloprodajne mree 2011. godine, te taj projekt nastavlja dalje. Kao to je spomenuto u gore navedenim snagama Ine kao kompanije koja brine za okoli tako valja rei da je jedna od prilika upravo ekoloka reputacija. Danas Ina potie svijest o zatiti okolia, a jedan od naina je i nagraivanje najboljih ekolokih projekta kola. Natjeaj kojim se pozivaju sve kole, osnovne i srednje, da prijave ekoprojekte, a tri najuspjenija biti e novano nagraena. Sukladno tome Ina ima jo mnogo mogunosti kojima e poveati svoju ekoloku reputaciju a samim time i vee povjerenje klijenata.Jedna od najveih prijetnji Ine je konkurencija. Danas tu konkurenciju ine Crodux, Tifon, EuroPetrol i Petrol. Crodux sa svojom veliinom i financijskom snagom, posjedovanjem preko 65 benzinskih postaja od novoizgraenim modernim postajama, te skladitem naftnih derivata na otoku Krku; Tifon koji nema fiksnih rafinerijskih trokova, ima maloprodajnu mreu od 43 benzinske postaje, skladite naftnih derivata u Zagrebu; Petrol nema fiksnih rafinerijskih trokova, u Hrvatskoj je predstavljenj sa svojih 100 lokacija i jo se iri, mogui strateki savezi sa energetskim gigantima.

3.2. PEST analizaPEST analiza je akronim ( politika, ekonomska, socioloka i tehnoloka ) metoda analize poslovnog okruenja i predstavlja temelj za strateko planiranje. PEST analizira okolinu, za trite u nastajanju ili ve postojee i prua pregled vanjske situacije koja moe imati utjecaj na industriju u globalu ili na tvrtke unutar promatrane industrije. Pojasnimo sada svaki njezin pojedini segment.POLITIKI FAKTORI- zakoni- vladine zabrane- EuEKONOMSKI FAKTORI- izvoz derivata- konkurencija- niske plae- trini udio

SOCIJALNI FAKTORI- kvaliteta ivota- ivotne navike- medijiTEHNOLOKI FAKTORI- istraivanje i razvoj- tehnologija- standardi poslovanja

4. ANALIZA KORPORATIVNE STRATEGIJE PODUZEAINA je moderna, drutveno odgovorna i transparentna tvrtka u stalnom dijalogu sa svojim okoliem, usmjerena na odrivi razvoj i skrb o zdravlju i sigurnosti svojih zaposlenika i cjelokupne zajednice .Proces korporativne strategije se realizira kroz tri koraka: strategijska analiza okruenje, resursi, vizija, misija, ciljevi; razvoj strategije strateke opcije, selekcija, identifikacija strategijskih, utjecaj strategijske strukture i stila; te implementacija strategije.MisijaINA d.d. je utjecajan sudionik na tritu nafte, derivata i plina u Hrvatskoj i susjednim zemljama, koja je stalnim unapreenjem poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga, usmjerena na stvaranje vee vrijednosti.VizijaBiti uvaavan i poeljan partner, poznat po izvrsnosti proizvoda i usluga, potenim i brino njegovanim odnosima i zatiti interesa vlasnika, kupaca, radnika i drugih partnera.Temeljne vrijednostiKako bi se ostvarila Misija i dostigla Vizija, nuno je svoje ponaanje podrediti oekivanjima i ciljevima svih zainteresiranih za Inino djelovanje, a to su prvenstveno vlasnici, kupci, dobavljai i zajednice u kojima djeluje, a da svojim djelovanjem ne naruava sklad prirode koja je okruuje. Stoga su njene temeljne vrijednosti:Korist vlasnikaOstvarivati primjeren rast vrijednosti imovine vlasnika i zainteresiranih ulagaa.Partnerstvo s kupcimaZadovoljavati potrebe i oekivanja kupaca, pridobiti njihovo povjerenje i trajnu privrenost.DobavljaiOdravati korektne odnose.Uvaavanje zajednice - prepoznatljiv imidOdravati prepoznatljiv imid prisnom suradnjom i potivanjem kulturnih, vjerskih i drugihposebnosti zajednica u kojima djeluje.Dobrobit radnika - kreativnost i jedinstvenostUvaavati potrebe, interese i sposobnosti radnika, poticajnim sustavom nagraivanja i napredovanja, jer su nezamjenljiv kreativni potencijal, svekolika podrka i uporite u realizaciji ciljeva.Danas INA u sklopu provoenja svoje misije, vizije i ciljeva obavlja nekolicinu temeljnih djelatnosti sa svojim ovisnim drutvima ( INA Grupe), a to su:1. Istraivanje i proizvodnja nafte i plina u Hrvatskoj i inozemstvu2. Prerada nafte i proizvodnja derivata u rafinerijama u Rijecii Sisku (proizvodnjagoriva) teu Zagrebu (proizvodnja maziva)3. Maloprodaja derivata i drugih roba putem maloprodajne mree (442 benzinske postaje u Hrvatskoj te susjednim zemljama Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori)4. Trgovina sirovom naftom i naftnim derivatima5. Dobava i prodaja prirodnog plina6. Pruanje usluga buenja, remonta i drugih radova vezanih za istraivanje i proizvodnju nafte i plina iz kopnenog dijela i podmorja - Crosco, Integrirani naftni servisi d.o.o.7. Pruanje usluga pri gradnji naftovoda, plinovoda, procesnih postrojenja i odravanja procesnih postrojenja - STSI, Integrirani tehniki servisid.o.o.8. Proizvodnja i prodaja maziva - INA MAZIVA d.o.o.9. Ugostiteljstvo i turizam - Hostin d.o.o.10. Iznajmljivanje plovila i automobila - ITR d.o.o.11. Raunovodstvene usluge Top Raunovodstvo Servisi d.o.o.Po ostvarenom prihodu INA Grupa se nalazi meu vodeim kompanijama u Hrvatskoj. Ukupni rezultati INA Grupe ostvareni u zadnje tri godine pokazuju obnovljenu profitabilnost na razini operativnog poslovanja i na razini neto-dobiti te znaajno poboljanje financijske pozicije. INA se, prema izraunu meunarodne konzultantske tvrtke Brand Finance iz travnja 2010. godine, nala na drugom mjestu izmeu 100 najvrjednijih hrvatskih brendova, s vrijednou brenda od 582 milijuna dolara.

5. ORGANIZACIJSKA STRUKTURACilj organizacijske strukture i sustava kontrole je utvrditi kakvu strukturu i sustave kontrole koristi poduzee pri implementaciji izabrane strategije poslovanja, te odgovoriti na pitanje je li zabrana prikladna organizacijska struktura za poduzee. Potrebno se je fokusirati na one aspekte kontrole u poduzeu koji imaju presudan utjecaj na poduzee u cjelini.

Po miljenjima nekih strunjaka, to se moe vidjeti iz strukturne organizacije, Ina ima specifinu organizaciju kakva ne postoji u Hrvatskoj. Tu prije svega mislimo na upravljanje organizacijom koja se vodi kroz tri tijela: odbor izvrnih direktora, uprava drutva i nadzorni odbor. Prema zakonodavstvu u RH, to se moe iitati iz javne rasprave kroz medije, Ina je organizirana suprotno Zakonu o tgrovakim drutvima, zapravo pojavljuje se pojava trodiobe upravjanja kroz navedena upravljaka tijela. Bez obzira na takav nain upravljanja Ina se pokazala kao visoko profitabilna i dobra kompanija u poslovanju. Takoer moemo napomenuti da presudan nain upravljanja Inom danas ima odnos stratekih partnera Mola i RH. Iz dostupnih podataka vidljivo je da se glavne odluke u Ini donose iskljuivo od strane jednog partnera, u ovo sluaju Mola. Do takvog zakljuka dolazimo saznanjem da se glasovanje provodi kroz sustav uprave u kojoj se nalazi po tri lana uprave od svakog stratekog partnera s tim da se na strani Mola unutar tih lanova nalazi i predsjednik, pa u sluaju neodlunog glasovanja prilikom donoenja odluka, odluuje glas predsjednika koji je predstavnik Mola. Smatramo da takav nain odnosa u kompaniji koja je bitni energetski imbenik za RH dugorono neodgovara RH. Bitno bi bilo da pregovori izmeu Vlade RH i Mola budu uspjeni, te donesu zajedniko rjeenje kojim bi se promijenila organizacijska struktura na naina da se ili ukine izvrni odbor direktora ili uprava. Pored navedenog, za opstanak Ine kao vertikalne organizacijske energetske kompanije, vrlo znaajne za RH, je promijeniti strategiju odnosa Mola prema Ini. Moemo zakljuiti da ovakav odnos izmeu stratekih partnera najvie moe natetiti samoj kompaniji.

6. ZAKLJUAK

INA je vaan gospodarski subjekt koji zapoljava vie od trinaest tisua radnika i na taj nain omoguuje sigurnu egzistenciju velikom broju hrvatskih graana. Svojim financijskim rezultatima znaajno doprinosi hrvatskom gospodarstvu i nacionalnom dohotku, INA je jedan od najveih poreznih obveznika, a distribuira i veliku gospodarsku vrijednost svojim dobavljaima te drugim privrednim i dravnim subjektima ime pridonosi stanju cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.INA, kao kompanija koja se bavi istraivanjem, proizvodnjom i opskrbom stanovnitva naftom i plinom, odrivi razvoj smatra jednim od temeljnih naela svoga poslovanja. Odrivi razvoj predstavlja nau trajnu predanost uravnoteenoj integraciji gospodarskih, okolinih i drutvenih imbenika u svakodnevno poslovanje, s ciljem uveanja zajednike vrijednosti kao i prepoznavanja, sprjeavanja i izbjegavanja moguih negativnih utjecaja.Ina kao energetska kompanija mora opskrbiti trite energijom i zatititi okoli. Ona doprinosi odrivom razvoju kroz sustavno upravljanje zatitom okolia kao sastavnog dijela njene politike. Zatita okolia ukljuena je njene osnovne djelatnosti u kojima primjenom naela predstronosti i racionalnog gospodarenja stvara temelje ostvarenja odrivog razvoja. Cilj je uspostavljanje ravnotee izmeu gospodarskog rasta, napretka drutva i brige za okoli.INA je kompanija s pedeset godina dugom tradicijom dobre suradnje sa zajednicama u kojima posluje. elimo biti poeljan partner koji podupire razvoj i sam aktivno sudjeluje u ivotu zajednice.

7. LITERATURA

1. http://www.ina.hr/2. http://limun.hr/main.aspx?id=2579312