Studija slucaja

REPUBLIKA SRPSKA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA ZA POLICIJSKO OBRAZOVANJEVISOKA ŠKOLA UNUTRAŠNJIH POSLOVA

BANJA LUKA

Krivično djelo Razbojništvo iz člana 233 stav 2 KZ RS(studija slučaja)

STUDENT MENTORMilenko Divljak Prof. dr Krsto Lipovac

Banja Luka, septembar 2012. godine

1

UVOD..................................................................................................................................3 1. PRAVNI OSNOV..........................................................................................................4 2. ZNAČAJ PROBLEMA..................................................................................................7 3. STUDIJA SLUČAJA...................................................................................................12 3.1. Prva saznanja o krivičnom djelu.....................................................................13 3.2. Planiranje akcije.............................................................................................14 3.3. Realizacija.......................................................................................................14 3.4. Procesuiranje..................................................................................................15 3.5. Dokazivanje.....................................................................................................17 3.6. Sudski proces (epilog).....................................................................................20 4. ANALIZA STUDIJE SLUČAJA..................................................................................22 4.1. Ono što smo dobro uradili..............................................................................22 4.2. Ono što smo pogriješili...................................................................................22 4.3. Pouke...............................................................................................................23 5. NAJVAŽNIJI REZULTATI RADA..............................................................................24 6. ZAKLjUČCI I PREPORUKE.....................................................................................25 7. PRILOZI.....................................................................................................................27

2

UVOD

U ovom radu će biti prikazana analiza jednog slučaja iz prakse, tačnije krivično

djelo ''Razbojništvo'' iz člana 233. stav 2. koje je izvršeno dana 19.10.2011. godine u

Doboju od strane četiri izvršioca koji su naknadno osuđeni na pravosnažne kazne zatvora

od 16 godina i 6 mjeseci i 15 godina zatvora, te na taj način uočavanje, kako dobrih

postupaka, tako i propusta koji su načinjeni kako od strane OSL OUP-a, tako i od strane

Tužilaštva i Suda, kao i saradnja sa nadležnim organima Federacije BiH.

U radu će, pored opisa navedenog krivičnog djela, po principu retrospekcije, biti

hronološki prikazane sve mjere i radnje koje su preduzete od strane OSL CJB Doboja, od

saznanja da je izvršeno navedeno krivično djelo, do i nakon podnošenja izvještaja

Okružnom Tužilaštvu Doboj u saradnji i po nalogu ovog Tužilaštva. Takođe će biti

navedeni i analizirani dokazi koje je tužilac naveo u optužnici i kasnije prezentovao na

glavnom pretresu.

Na kraju, u sklopu zaključnih razmatranja, biće napravljena paralela između

izvještaja koji su Tužilaštvu podnijeli radnici CJB Doboj, optužnice i presuda kao i

zaključci o pozitivnim i negativnim aspektima u radu svih navedenih subjekata,

uključujući i njihovu međusobnu saradnju.

3

1. PRAVNI OSNOV

Krivična djela protiv imovine spadaju u red klasičnih krivičnih djela koja su

poznavala i najstarija krivična zakonodavstva. Krivična djela protiv imovine predstavljaju

najrasprostranjeniju vrstu krivičnih djela skoro u svim društvima. U imovinska krivična

djela spadaju sva ona djela koja su upravljena protiv imovine odnosno na pribavljanje

protivpravne imovinske koristi. Objekat zaštite kod ovih krivičnih djela je imovina.

Međutim, imovina se ne štiti samo ovim već i nekim drugim djelima kao što su krivična

djela protiv službene dužnosti, privrede, bezbjednosti ljudi i imovine i dr.

Osnovna karakteristika većine krivičnih djela protiv imovine je pribavljanje protivpravne

imovinske koristi. To su sva ona krivična djela kod kojih je konstitutivno obilježje

namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi. U ta djela spadaju npr. krađa,

razbojništvo, prevara, ucjena, utaja i dr.

Prema načinu izvršenja razlikuju se djela oduzimanja (npr. krađa, oduzimanje tuđe

stvari); djela prisvajanja (npr. utaja); djela koja se vrše upotrebom sile ili prijetnje (npr.

iznuda, razbojništvo, ucjena); djela koja se vrše obmanjivanjem ili korišćenjem, odnosno

zloupotrebom neke okolnosti (npr. prevara); djela kod kojih štetno raspolaganje sa

imovinom preduzima sam oštećeni odnosno žrtva (npr. prevara, iznuda); djela kojima se

ne ide za prisvajanjem stvari, već samo za njenim oštećenjem ili uništenjem (npr.

oštećenje tuđe stvari) i druga djela.

Subjektivnu stranu svih krivičnih djela protiv imovine čini umišljaj, jer krivično pravo ne

štiti imovinu od nehatnih napada.

Osim namjere kao subjektivnog obilježja, ova krivična djela se mogu razlikovati i po

nekim objektivnim okolnostima. Tako, prema objektu napada sva se mogu svrstati u dve

skupine: krivična djela protiv pokretne imovine i krivična djela protiv imovine uopšte i

imovinskih prava i interesa. Kod prvih radnja izvršenja se sastoji u oduzimanju ili

prisvajanju tuđih pokretnih stvari (krađa, teška krađa, razbojništvo, razbojnička krađa,

utaja, oduzimanje vozila na motorni pogon, oduzimanje tuđe stvari, i dr.), dok se kod

drugih radnja izvršenja javlja u drugim oblicima, kao što je prevara, oštećenje tuđe stvari,

zloupotreba povjerenja, oštećenje tuđih prava, prikrivanje, ugovaranje nesrazmjerne

imovinske koristi, ucjena i dr.

4

Krivično djelo razbojništva propisano je Krivičnim zakonom Republike Srpske, članom

233.:

(1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da će neposredno napasti na život

ili tijelo oduzme tuđu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili

drugom protivpravnu imovinsku korist, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

(2) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana nekom licu umišljajno nanesena teška

tjelesna povreda ili je djelo učinjeno od strane više lica ili je upotrebljeno kakvo oružje ili

opasno sredstvo, ili ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM, učinilac

će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

(3) Ako je pri izvršenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana neko lice umišljajno lišeno

života, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.

1. Razbojništvo ili nasilna krađa postoji kada se upotrebom sile protiv nekog lica ili

prijetnjom da će se neposredno napasti na život ili tijelo oduzme tuđa pokretna stvar u

namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska korist.

Razbojništvo je po svojoj konstrukciji slično djelu razbojničke krađe, jer zakonska bića i

jednog i drugog djela sadrže elemente krivičnog djela krađe i krivičnog djela prinude i

spadaju u prava složena krivična djela. Razlika je samo u redoslijedu vršenja: kod

razbojništva prinuda prethodi krađi dok kod razbojničke krađe prinuda slijedi poslije

krađe da bi se zadržala ukradena stvar. Krađa i prinuda, iako same za sebe samostalna

krivična djela, ovdje gube svoju samostalnost i u ovako stvorenom kompleksu čine jedan

novi, autonomni, krivičnopravni sadržaj, posebno krivično djelo sa svojom samostalnom

prirodom.

2. Teži oblik djela (stav 2.) postoji ako je pri izvršenju razbojništva nekom licu

umišljajno nanesena teška tjelesna povreda ili je djelo učinjeno od strane više lica ili je

upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost oduzetih stvari prelazi

iznos od 50.000 KM.

Ukoliko je dakle pri izvršenju ovog djela nekom licu nanesena teška tjelesna povreda,

potrebno je da je to učinjeno umišljajno. Ako je teška tjelesna povreda nanesena nehatno,

neće postojati ovo krivično djelo već će se raditi o sticaju između ovog djela i teške

tjelesne povrede izvršene iz nehata. Ako je, međutim, pri izvršenju ovog djela nekom licu

nanesena umišljajno laka tjelesna povreda, neće se raditi o sticaju, jer je laka tjelesna

5

povreda inkludirana u djelo razbojništva, odnosno ono je konsumirano od strane ovog

djela. Međutim, ukoliko je kod učinioca postojao umišljaj na tešku tjelesnu povredu, a

nanesena je samo laka, radiće se o pokušaju ovog oblika razbojništva.

3. Najteži oblik djela (stav 3.) postoji ako je pri izvršenju djela razbojništva neko lice

umišljajno lišeno života. Ovo je zapravo samo specijalni slučaj kvalifikovanog ubistva iz

koristoljublja, ali s obzirom da se ovdje lišenje života pojavljuje kao sredstvo za izvršenje

krađe, pa zbog povezanosti tih djela, zakon ovaj slučaj predviđa kao teški oblik

razbojništva.

6

2. ZNAČAJ PROBLEMA

Imovinska krivična djela su oduvijek spadala u grupu najbrojnijih krivičnih djela.

Krivično djelo razbojništvo spada u grupu težih krivičnih djela, kojim se nanose

značajne posledice po lica i imovinu.

Statistički podaci koji su preuzeti iz MUP-a u sjedištu na nivou Republike Srpske

pokazuju veliki broj ovih krivičnih djela na području Republike Srpske, kao i na području

koji pokriva Centar javne bezbjednosti Banja Luka u odnosu na ostala četiri Centra javne

bezbjednosti u Republici Srpskoj.

Krivična djela razbojništva uzela su velikog maha u Republici Srpskoj, ali prema

statističkim podacima, broj izvršenih krivičnih djela razbojništva je u blagom padu.

IMOVINSKA KRIVIČNA DJELA U RS 2009-2010. GODINA

r.b. 2010 2009 %

1. Krađe 1.961 2.12 -7.5

2. Teške krađe 3.132 3.673 -14,7

3. Krađe vozila 219 293 -25,3

4. Razbojničke krađe 4 3 33,3

5. Razbojništva 151 223 -32,3

6. Prevare 125 163 -23,3

7. Iznude 46 54 -14,8

8. Ucjene 3 4 -25,0

9. Prikrivanje 131 163 -19,6

10. Ostala imovinska KD 636 902 -29,5

11. Ukupno imovinskih KD 6.189 7.303 -15,3

Ukupna rasvjetljenost 57,9 49,5

Rasvjetljenost po NN 52,3 42,2

Tabela br.1

U 2009. godini prijavljeno je 7.303 KD protiv imovine, a u 2010. godini prijavljeno je

6.189 KD protiv imovine, što je za 15,3% prijavljenih KD manje nego u 2009. godini.

7

Ukupna rasvijetljenost u 2009. godini je 49,5 %, a po nepoznatom izvršiocu 42,2 %., dok

je ukupna rasvijetljenost u 2010. godini 57,9%, a po nepoznatom izvršiocu 52,3%.

Takođe, broj izvršenih KD razbojništva u 2009. godini je 223, a u 2010. godini je 151,

što je za 32,3% manje nego u 2009. godini.

IMOVINSKA KRIVIČNA DJELA U RS 2010 - 2011. GODINAР.Б. 2011 2010 %

1. Teške krađe 1.963 1.961 0,1

2. Krađe vozila 2.812 3.132 -10,2

3. Razbojničke krađe 122 219 -44,3

4. Razbojništva 4 4 0

5. Prevare 144 151 -4,6

6. Iznude 145 125 16,0

7. Ucjene 38 46 -17,4

8. Prikrivanje 4 3 33,3

9. Ostala imovinska KD 93 131 -29,0

10. Ukupno imovinskih KD 632 636 -0,6

11. Ukupna rasvjetljenost 5.835 6.189 -5,7

Rasvjetljenost po NN 58,7 % 57,9 %

Teške krađe 52,8 % 52,3 %

Tabela br. 2

U 2010. godini prijavljeno je 6.189 KD protiv imovine, a u 2011. godini prijavljeno je

5.835 KD protiv imovine, što je za 5,7% prijavljenih KD manje nego u 2010. godini.

Ukupna rasvijetljenost u 2010. godini je 57,9 %, a po nepoznatom izvršiocu 52,3 %., dok

je ukupna rasvijetljenost u 2011. godini 58,7%, a po nepoznatom izvršiocu 52,8%.

Takođe, broj izvršenih KD razbojništva u 2010. godini je 151, a u 2011. godini je 144,

što je za 4,6% manje nego u 2010. godini.

Broj krivičnih djela Razbojništva na području RS2009 2010 2011223 151 144

8

Tabela br. 3 i dijagram br. 1 prikazuju broj KD Razbojništva na području Republike

Srpske u vremenskom periodu od 2009. do 2011. godine. Broj KD Razbojništva u 2009.

godini bio je 223 KD Razbojništva, 2010. godine bio je 151 KD Razbojništva, a 2011.

godine iznosio je 144 KD Razbojništva. Broj KD Razbojništva na području Republike

Srpske je u blagom padu.

IMOVINSKA KRIVIČNA DJELA PO CJB U 2009. GODINIr.b. BL BN DO IS TB1. Teške krađe 1.246 275 455 96 48

2. Krađe vozila 2.218 536 650 139 130

3. Razbojničke krađe 143 48 52 14 36

4. Razbojništva 2 1 - - -

5. Prevare 128 21 38 18 18

6. Iznude 82 34 25 19 3

7. Ucjene 24 9 9 7 5

8. Prikrivanje 4 - - - -

9. Ostala imovinska KD 127 10 16 5 5

10. Ukupno imovinskih KD 526 136 115 93 35

11. Ukupna rasvjetljenost 4.357 1.021 1.309 374 242

Rasvjetljenost po NN 44,3 63,7 51,3 67,1 46,3

Teške krađe 36,2 56,9 48,8 53,9 38,7

Tabela br. 4

Tabela br. 4 prikazuje broj izvršenih imovinskih krivičnih djela po Centrima javne

bezbjednosti u 2009. godini. Broj KD Razbojništava na području CJB Banja Luka iznosi

128 KD Razbojništva, na području CJB Bijeljina 21 KD Razbojništva, na području CJB

9

Doboj 38 KD Razbojništva, na području CJB Istočno Sarajevo i CJB Trebinje po 18 KD

Razbojništva.

IMOVINSKA KRIVIČNA DJELA PO CJB U 2010. GODINIr.b. BL BN DO IS TB1 Teške krađe 1.033 331 425 98 74

2 Krađe vozila 1.745 542 575 165 105

3 Razbojničke krađe 128 32 38 9 12

4. Razbojništva 3 1 0 0 0

5. Prevare 96 13 24 14 4

6. Iznude 58 28 29 7 3

7. Ucjene 22 8 11 3 2

8 Prikrivanje 3 0 0 0 0



11. Ukupna rasvjetljenost 3.434 1.044 1.132 344 235

Rasvjetljenost po NN 54.5 66.48 55.74 64.53 68.9

Teške krađe 48.1 61.2 53.7 61.2 55.5

Tabela br. 5

Tabela br. 5 prikazuje broj izvršenih imovinskih krivičnih djela po Centrima javne

bezbjednosti u 2010. godini. Broj KD Razbojništava na području CJB Banja Luka iznosi

96 KD Razbojništva, na području CJB Bijeljina 13 KD Razbojništva, na području CJB

Doboj 24 KD Razbojništva, na području CJB Istočno Sarajevo 14 KD Razbojništva i na

području CJB Trebinje 4 KD Razbojništva.

IMOVINSKA KRIVIČNA DJELA PO CJB U 2011. GODINIr.b. BL BN DO IS TB1 Teške krađe 950 320 496 134 63

10

2 Krađe vozila 1,.426 475 629 182 100

3 Razbojničke krađe 55 11 28 17 11

4. Razbojništva 4 0 0 0 0

5. Prevare 77 20 20 19 8

6. Iznude 62 40 30 9 4

7. Ucjene 18 9 7 3 1

8 Prikrivanje 1 2 1 0 0



11. Ukupna rasvjetljenost 2.962 989 1.250 415 219

Rasvjetljenost po NN 55,0 % 61,2 % 62,3 % 64,8 % 66,2 %

Teške krađe 47,9 % 55,4 % 60,0 % 52,9 % 60,6 %

Tabela br. 6

Tabela br. 6 prikazuje broj izvršenih imovinskih krivičnih djela po Centrima javne bezbjednosti u 2011. godini. Broj KD Razbojništava na području CJB Banja Luka iznosi 77 KD Razbojništva, na području CJB Bijeljina i CJB Doboj po 20 KD Razbojništva, na području CJB Istočno Sarajevo 19 KD Razbojništva i na području CJB Trebinje 8 KD Razbojništva.

3. STUDIJA SLUČAJA

3.1. Prva saznanja o krivičnom djelu

11

Dana 19.10.2011. godine oko 03:50 časova putem telefona dežurnoj službi

Policijske stanice Doboj 1, obratio se K.B. radnik na benziskoj pumpi "Nestro Petrol" u

Doboju, te prijavio da su neposredno prije podnošenja prijave dok se isti nalazio u

unutrašnjosti pumpe, ušla tri NN maskirana lic.a sa fantomkama na glavama i rukavicama

na rukama, sitnije građe oko 170-180 cm, na sebi su imali tamniju odjeću. A jedno od

lica je u rukama držalo vatreno oružje i ispalilo jedan hitac u staklo izloga koje se razbilo,

te zadalo dva udarca gore navedenom radniku u predjelu glave i iz kase izvadilo 9.000,00

KM, a zatim se trčećim korakom udaljili sa benzinske pumpe u nepoznatom pravcu.

Materijalna šteta pričinjena ovim krivičnim djelom iznosi 9.000, KM, dok sumnje o

izvršiocima i saučesnicima nema.

Dana 19.10.2011. godine izvršen je vanredni popis robe, novčanih sredstava,

opreme i inventara na benzinskoj stanici "Nestro Petrol" u Doboju. Popis je izvršen tako

što su prvo popisane zalihe goriva, stanje totalizatora pumpnih automata i popis novčanih

sredstava u kasi, te je nastavljena prodaja naftnih derivata, a potom je popisana komadna

roba. Otuđen pazar u banzinskoj stanici iznosi 9.192,47 KM i dopuna M:tel u iznosu od

80,00 KM (samo gotovina). Inveturom je utvrđeno da nema otuđenja roba dopunskog

asortimana.

3.2. Planiranje akcije

Nakon saznanja za bilo koje krivično djelo, na osnovu Obavezne instrukcije o načinu

vršenja poslova suzbijanja kriminaliteta kao i korištenju određenih sredstava i metoda

MUP-a, sačinjava se plan rada. Za ovo krivično djelo plan rada predviđa preduzimanje

12

službenih operativnih mjera i radnji: obavijestiti Okružno tužilaštvo Doboj i operativno

dežurstvo CJB Doboj, po ovlašćenju okružnog tužioca izvršiti uviđaj, na osnovu

činjenica o izvršenom krivičnom djelu i tragova do kojih se dođe izvršenim uviđajnim

radnjama preduzeti odgovarajuće mjere, sačiniti zapisnik, izvršiti fiksiranje tragova

fotodokumentovanjem, skicom lica mjesta, konstatovati zatečeno stanje i pronađene

tragove krim. tehničkim izvještajem, obaviti razgovor sa oštećenim tj. odgovornim,

uputiti depešu CJB Doboj na gore navedene okolnosti.

Raditi na prikupljanju informacija na gore navedene okolnosti, pozivati lica i uzimati

izjave na zapisnik u skladu sa ZKP-om, preduzimati druge mjere i radnje iz nadležnosti

MUP-a radi prikupljanja dokaza o mogućem izvršiocu KD, u cilju prikupljanja potrebnih

obavještenja svakodnevno ostvarivati kontakt sa vođom bezbjednosnog sektora za

navedeno područje, plan po potrebi dopunjavati, zavisno od prikupljanja obavještenja do

kojih se dođe u toku rada na rasvjetljavanju navedenog krivičnog djela, podnijeti izvještaj

Okružnom tužilaštvu o otkrivanju izvršilaca KD. Za provođenje aktivnosti predviđenih

ovim planom zaduženi su radnici SKP CJB Doboj.

Kontaktirati operativne veze u cilju prikupljanja saznanja o identitetu mogućih izvršioci

krivičnog djela, te drugim bitnim okolnostima u vezi ovog krivičnog djela.

3.3. Realizacija

Odmah po zaprimanju prijave na lice mjesta je upućena patrola policije, koja je

potvrdila navode prijave, te obezbjeđenje lica mjesta do dolaska uviđajne ekipe, o čemu

je sačinjena i službena zabilješka.

13

Na osnovu člana 227. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske sačinjen je

Zapisnik o uviđaju, na licu mjesta izvršenog krivičnog djela Razbojništvo iz člana 233.

stav 2 Krivičnog zakona Republike Srpske, izvršenog od strane tri nepoznata izvršioca,

nad oštećenim B.K. na benziskoj pumpi "Nestro Petrol" u Doboju.

Nakon što je dežurni tužilac Okružnog tužilaštva u Doboju, upoznat sa navodima

prijave, isti je naložio da uviđaj na licu mjesta izvrši uviđajna ekipa, dok isti nije izlazio

na lice mjesta, a isti je upoznat da je oštećeni zbog povreda koje je zadobio upućen u

prostorije Službe hitne pomoći u doboju. S uviđajem je započeto 19.10.2011. godine u

05:10 časova. Prilikom vršenja istog izvršeno je izuzimanje uzoraka eventualnih čestica

baruta sa staklene površine, kao i izuzimanje metalnog dijela, koji svojim izgledom

asocira na zrno sačme. Daljim pregledom nisu pronađeni drugi tragovi i predmeti a koji

bi se mogli dovesti u vezu sa izvršenim krivičnim djelom.

Dana 21.10.2011. godine uzeta je izjava na zapisnik u prostorijama SKP CJB

Doboj, od oštećenog Kuzmić Branislava na okolnosti predmtnog krivičnog djela, koji

ponavlja svoje navode kao i u prijavi i navodi da su mu u Službi hitne pomoći

konstatovane povrede, a da će stepen istih biti naveden na ozljednom listu, te naknadno

dostavljen. Oštećenji zahtjeva da mu se, ukoliko se učinioci krivičnog djela otkriju,

nadokanadi pričinjena šteta, kao i da se učinioci krivično gone.

Preduzimajući niz operativno-taktičkih mjera i radnji na rasvjetljavanju

predmetnog djela, te izvršenim pregledom užeg i šireg lica mjesta na krovu benziske

pumpe "Nestro Petrol" pronađena je čaura. Dana 21.10.2011. godine o tome je obavještan

dežurni tužilac Okružnog tužilaštva u Doboju, koji je dao saglasnost da pripadnici SKP

CJB Doboj izađu na lice mjesta i izvrđe uviđaj i utvrde činjenično stanje o čemu će se

sačiniti dopuna Zapisnika o uviđaju. Te je tom prilikom fiksirana i fotografisana puščana

čaura, koja je od strane krim. Tehničara izuzeta sa lica mjesta.

Operativnim radom na terenu došlo se do informacija da bi se u vezu sa

izvršenjem predmetnog djela mogla dovesti u vezi lica Šaldić Aladinom, Memić

Osmanom, Kešetović Samirom, Husarkić Himzom, Osmanović LatifomL, te su dana

14

21.20.2011.godine od strane propadnika policije Policjske stanice Gračanila lišeni

slobode Memić Osman, Kešetović Samir i Osmanović Latif, o čemu je sačinjen Zapisnik

o oduzimanju slobode. Navedena lica su istog dana predata SKP CJB Doboj, o čemu je

sačinjen Zapisnik o predaji osobe lišene slobode drugoj organizacionoj jedinici,

policijskoj ili drugoj instituciji.

3.4. Procesuiranje

Istog dana pripadnici Policijske uprava Lukavac izvršili su pretres motornog

vozila marke Fiat tip "Stilo" i tom prilikom pronađena je odbačena automatska puška,

koja je izuzeta i predata pripadnicima Policijske stanice Srebrenik, a isti su dana

22.10.2011. godine uz potvrdu o predaji privremeno oduzetih predmeta predali SKP CJB

Doboj radi potrebnih vještačenja.

Dana 22.10.2011. godine u prostorijama SKP CJB Doboj sačinjen je zapisnik o

ispitivanju osumnjičenog Osmanović Latifa, zbog osnova sumnje da je počinio krivično

djela Razbojništvo iz člana 233 stav 2. Prilikom ispitivanja gore pomenuti u potpunosti

priznaje izvršenje krivičnog djela.


ispitivanju osumnjičenog Kešetović Samira, zbog osnova sumnje da je počinio krivično




saslušanju svjedoka Osmanović Latifa, na okolnosti izvršenog krivično djela

15

Razbojništvo iz člana 233 stav 2. Prilikom ispitivanja pomenuti svjedok a koji je ranije

saslušan i u svojstvu osumnjičenog u potpunosti priznaje izvršenje krivičnog djela.


ispitivanju osumnjičenog Memić Osmana, zbog osnova sumnje da je počinio krivično



Policijska uprava Gradačac, dana 22.10.2011.godine lišava slobode i H.H, o čemu

je sačinjen Zapisnik o oduzimanju slobode.

Dana 22.10.2011. godine, na osnovu člana 227. stav 5 Zakona o krivičnom

postupku Republike Srpske CJB Doboj podnio je Okružnom tužilaštvu u Doboju

Izvještaj o izvršenom krivičnom djelu od strane Šaldić Aladina, Memić Osmana,

Kešetović Samira, Husarkić Himze, Osmanović Latifa, sa prilozima.

3.5. Dokazivanje

Dana 22.10.2011. godine Okružno tužilaštvo u Doboju donosi Naredbu o sprovođenju

istrage protiv : Šaldić Aladina, Memić Osmana, Kešetović Samira, Husarkić Himze,

Osmanović Latifa, zbog osnovane sumnje da su dana 18.10.2011. godine osumnjičeni

16

Šaldić, Memić i Husarkić putničkim motornim vozilom marke Volkswagen tip "Polo"

došli u Srebrenik gdje su se u kafe baru "IN" našli sa Kešetovićem i Osmanovićem, pri

čemu su konzumirali alkohol. I oko 00:00 časova putničkim motornim vozilom marke

Volkswagen tip "Polo" i Fiat tip "Stilo" uputili se u pravcu Gračanice. Dolaskom u

mjesto Orahovica, opština Gračanica Osmanović je iz kuće svog oca uzeo automatsku

pušku. Nakon čega nastavljaju vožnju u pravcu Doboja i na magistralnom putu Doboj-

Modriča zaustavljaju vozla da bi postigli dogovor da izvrše krivično djelo na benziskoj

pumpi "Nestro Petrol" u Doboju, na insistiranje Osmanovića. Dana 19.10.2011. godine

oko 03:25 časova, u Doboju, nakon prethodnog dogovora u namjeri pribavljanja

protivpravne imovinske koristi, osumnjičeni Šaldić, Memić, Kešetović i Husarkić dovezli

su se do bensziske pumpe "Nestro Petrol" putničkim motornim vozilom marke

Volkswagen tip "Polo", bez registarskih oznaka, koji je upravljao osumnjičeni Husarkić.

Nakon čega su sa crnim kapama tzv. "fantomkema" na glavama i rukavicama na rukama,

Memić, Kešetović, Šaldić koji je sa sobom unio automatsku pušku, ušli u unutrašnjost

benziske pumpe, dok ih je Husarkić čekao u vozilu. Ulaskom u benzisku pumpu Šaldić

zadaje udarac Kuzmić Branislavu, radniku benzinske pumpe, kundakom puške u predjelu

glave, usljed čega pomenuto lice pada na pod, a Kešetović iz fiskalne kase uzima novac u

iznosu od 150,00 KM, da bi potom Memić pronašao ključ od metalne kase i otključao

tražeči da mu oštećeni preda novac, što je isti i učinio, pri čemu Memić iz kase uzima

novac u iznosu od 9.100,00 KM. Nakon toga od oštećenog uzimaju mobilni telefon

marke "Nokia" i potom sva trojica odlaze pomenutim putničkim motornim vozilom u

kojem ih je čekao Husarkić, a pri kretanju Šaldić iz automatske puške ispaljuje jedan

hitac prema benzinskoj pumpi. Osmanović koji je Šaldiću predao automatsku pušku prije

izvršenja krivičnog djela, je čekao u putničkom motornom vozilu marke Fiat tip "Stilo",

nakon čega su se udaljili u pravcu Gračanice, nakon čega je sa pomenutim licima

podjelio novac na jednake djelove, čime bi počinili krivično djelo Razbojništva iz člana

233. stav 2, a vezi sa članom 23 Krivičnog zakona Republike Srpske. Ova naredba je

opravdana Izvještajem CJB Doboj o izvršenom krivičnom djelu.

Shodno prednje navedenom, naređuje se preduzimanje sledećih istražnih radnji, i to

ispitivanje osumnjičenih, saslušanje svjedoka, saslušanje zakonskih zastupnika benziske

pumpe "Nestro Petrol", da se identifikuje izvjesna "Zana" i sasluša u svosjstvu svjedoka,

17

da se izvrši vještačenje puškomitraljeza i čaure koja je pronađena na krovu benziske

pumpe i po potrebi preduzeti i druge istražne radnje.

CJB Doboj dostavlja Mobilnoj telefoniji BiH, Telekom Sarajevo Naredbu

Okružnog suda u Doboju, za dostavu podataka za IMEI broj 35932402424470 mobilnog

aparata pa nadalje, nalazi aktivan broj operatera mobilne telefonije BiH Telekom

Sarajevom te ukoliko je isti aktivan dostaviti listing odlaznih i dolaznih poziva, te SMS

poruka za vrijeme u kojem je navedeni broj bio aktivan.

Takođe, CJB Doboj dostavlja Mobilnoj telefoniji HT, Eronet Mostar Naredbu

Okružnog suda u Doboju, za dostavu podataka za IMEI broj 35932402424470 mobilnog

aparata pa nadalje, nalazi aktivan broj operatera HT Eronet Mostar te ukoliko je isti

aktivan dostaviti listing odlaznih i dolaznih poziva, te SMS poruka za vrijeme u kojem je

navedeni broj bio aktivan.

Okružno tužilaštvo u Doboju, na osnovu člana 199. stav 1 i člana 197 stav 1 tačka

a), v) i g) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, podnijelo je Okružnom sudu u

Doboju Prijedlog za produženje pritvora, protiv: Husarkić Aldina.

U toku ispitivanja osumnjičenog Šaldić Aladina tužilaštvo je došlo do saznanja da je u

izvršenju krivičnog djela Razbojništvo, zajedno sa Memić Osmanom, Kešetović

Samirom, Husarkić Himzom i Osmanović Latifom učestvovao i Husarkić Aldin, nakon

čega je tužilaštvo donijelo naredbu za proširenje istrage i u odnosu na ovog

osumnjičenog. Dana 11.11.2011. godine nakon što su policijski službenici Policijske

stanice Gračanica, lišili slobode osumnjičenog Husarkić Aldin, isti je priveden u

prostorije Okružnog tužilaštva u Doboju. Okružni tužilac u Prijedlogu sudu za

određivanje pritvora između ostalog navodi da je osumnjičeni krivično djelo koje mu se

stavlja na teret, učinio kao saizvršilac, a obzirom na način izvršenja i posljedice, uz

upotrebu vatrenog oružja, puštanje na slobodu osumnjičenog rezultiralo bi stvarnom

prijetnjom narušavanja javnog reda.Benziska pumpa u kojoj je izvršeno krivično djelo

Razbojništva nalazi se u samom centru grada i u neposrednoj blizini autobuske stanice,

gdje je evidentno okupljanje većeg broja građana, pa sve to ukazuje na vanredne

18

okolnosti, da bi puštanje na slobodu osumnjičenog rezultiralo stvarnom prijetnjom

narušavanja javnog reda.

Okružno tužilaštvo u Doboju, na osnovu člana 200.stav 2, a u vezi sa članom 197

stav 1 tačka a), v) i g) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, podnijelo je

Okružnom sudu u Doboju Prijedlog za produženje pritvora, protiv: Šaldić Aladina i

Husarkić Aldina. Okružno tužilaštvo navodi da istaga u toku trajanja jednomjesečnog

pritvora osumnjičenima nije okončana iz objektivnih razloga i predlaže da se

osumnjičenima produži pritvor za još jedan mjesec iz istih razloga zbog kojih je i

određen.

3.6. Sudski proces (epilog)

Dana 14.12.2011. godine Okružno tužilaštvo u Doboju podiglo je optužnicu

protiv: Šaldić Aladina, Memić Osmana, Kešetović Samira, Husarkić Himze, Osmanović

Latifa i Husarkić Aldina, što su:

19

Dana 19.10.2011. godine oko 03:25 časova, u Doboju, nakon prethodnog

dogovora u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, nakon što je prethono

osumnjičeni Husarkić Aldin nadgledao benzisku pumpu, kojom prilikom je uočio gdje se

nalazi metalna kasa za pazar i da u blizini pumpe nema video nadzora, o čemu je

obavjesti ostale osumnjičene. Osumnjičeni Šaldić, Memić, Kešetović i Husarkić dovezli

su se do bensziske pumpe "Nestro Petrol" putničkim motornim vozilom marke

Volkswagen tip "Polo", bez registarskih oznaka, koji je upravljao osumnjičeni Husarkić.

Nakon čega su sa crnim kapama tzv. "fantomkema" na glavama i rukavicama na rukama,

Memić, Kešetović, Šaldić koji je sa sobom unio puškomitrakjez koji mu je dao

osumnjičeni Osmanović, ušli u unutrašnjost benziske pumpe, dok ih je Husarkić čekao u

vozilu. Ulaskom u benzisku pumpu Šaldić zadaje udarac Kuzmić Branislavu, radniku

benzinske pumpe, kundakom puške u predjelu glave, usljed čega pomenuto lice pada na

pod, a Kešetović iz fiskalne kase uzima novac u iznosu od 150,00 KM, da bi potom

Memić pronašao ključ od metalne kase i otključao tražeči da mu oštećeni preda novac,

što je isti i učinio, pri čemu Memić iz kase uzima novac u iznosu od 9.100,00 KM. Nakon

toga od oštećenog uzimaju mobilni telefon marke "Nokia" i potom sva trojica odlaze

pomenutim putničkim motornim vozilom u kojem ih je čekao Husarkić, a pri kretanju

Šaldić iz automatske puške ispaljuje jedan hitac prema benzinskoj pumpi. Osmanović

koji je Šaldiću predao automatsku pušku prije izvršenja krivičnog djela i Husarkić Aldin,

čekali su ih u putničkom motornom vozilu marke Fiat tip "Stilo", nakon čega su se

udaljili u pravcu Gračanice, nakon čega je sa pomenutim licima podjelio novac na

jednake djelove,

dakle, u namjeri pribavljanaj protivpravne imovinske koristi upotrebom sile i uz

prijetnju vatrenim oružjem oduzeli tuđu pokretnu stvar, a djelo učinjeno od strane više

lica,

čime su počinili krivično djelo Razbojništva iz člana 233. stav 2, a vezi sa

članom 23 Krivičnog zakona Republike Srpske.

U optužnici se dalje navodi i prijedlog dokaza koje treba izvesti, rezultati istrage,

razlozi koji opravdavaju prijedlog za produženje pitvora, kao i dokazi koji potkrepljuju

navode optužnice.

20

Okružni sud u Doboju je, dana 02.02.2012. godine, javno objavio sledeće

presude:

1) Šaldić Aladinu, kojeg osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine. Na

pretresu za izricanje krivično-pravne sankcije tužilac je istakao da se opredjelio za

zaključivanje sporazuma sa optuženim zbog velike saradnje optuženog sa

tužiocem još od samog početka istrage i velikog doprinosa u razotkrivanju ostalih

učinilaca, da je djelo priznao odmah, te da je uvjerenja da će ugovorena krivična

sankcija i pored ranije osuđivanosti optuženog na istog dovoljno djelovazi da

ubuduće ne čini krivična djela.

2) Osmanović Latifu, kojeg osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine.

Prihvatajući Sporazum o priznanju krivice, sud je prihvatio i olakšavajuće

okolnosti istaknute od strane tužioca i branioca, položaj i doprinos optuženog

tokom cijele istrage, da je u potpunosti priznao izvršenje krivičnog djela, detaljno

opisao izvršeno krivično djelo za sva lica, životnu dob optuženog (1985. godište),

pa i pored toga cjenio težinu i društvenu opasnost djela.

Vrhovni sud Republike Srpske u Banjoj Luci donio je, 12.07.2012. godine, presudu

kojom se odbijaju, kao neosnovane, žalbe optuženog Husarkić Aldina i branioca

optuženog Husarkić Himze i potvrđuje presuda Okružnog suda u Doboju od 28.03.2012.

godine. Presudom Okružnog suda u Doboju optuženi Husarkić Himzo i Husarkić Aldin

su oglašeni krivim zbog krivičnog djela Razbojništva iz člana 233. stav 2. i u vezi sa

članom 23 Krivičnog zakona Republike Srpske, osuđeni na kazne zatvora u trajanju od

po pet godina i šest mjeseci, u koje im je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru,

obavezani na plaćanjetroškova krivičnog postupka i imovinskopravni zahtjev "Nestro

petrol", a oštećeni Kuzmić Branislav sa svojim odštetnim zahtjevom je upućen na parnicu

4. ANALIZA STUDIJE SLUČAJA

4.1. Ono što smo dobro uradili

Analiziranjem prethodno opisanog slučaja može se zaključiti da nije bilo velikih

razlika kao ni nesuglasica u radu policije, suda i tužilaštva, posebno ako se uzme u obzir

21

da su optuženi uložili žalbu o čemu je odlučivao Vrhovni sud republike Srpske u Banjoj

Luci. Ono što je potrebno posebno da se istakne je saradnja između nadležnih organa

entiteta Republike Srpske i Federacije BiH, odnosno CJB Doboj sa Tuzlanskim

kantonom, prvenstveno sa policijskom upravom Lukavac a u okviru nje sa Policijskim

stanicama Lukacav i Gračanica, kao i sa Policijskom upravom Gradačac. Na što bi trebali

da se ugledaju svi organi čitave Bosne i Hercegovine, obzirom da su opšte poznati loši

među entitetski odnosi.

4.2. Ono što smo pogriješili

U čitavom predmetu CJB, od prijema prijave pa do Izvještaja Okužnom tužilaštvu,

primjećuje se rad neadekvatnih lica, prvenstveno nepismenih i neobrazovanih. Zatim

oštećeni u svojoj izjavi navodi da će Služba hitne pomoći dostaviti ozljedni list sa

utvrđenim stepenom povrede, koji se u daljem radu više nigdje ne spominje niti je prilog

izvještaju, osim što se u optužnici navodi kao prijedlog dokaza koje treba izvesti.

Osumnjičeni Osmanović Latif, a kasnije optuženi i okrivljeni, saslušan je i u

svojstvu svjedoka i u svojstvu osumnjičenog, pri čemu je evidentno da su izjave

identične, odnosno da su policijski službeni kopirali izjave, pri čemu se oučava nemar i

nezainteresovanost za posao.

U sklopu Naredbe o sprovođenju istrage, između ostalog naređuje se identifikacija

izvjesne "Zane", a da se nakon toga pozove i sasluša u svojstvu svjedoka, što se dalje u

toku istrage, suđenja i uopšte procesuiranja više ne spominje, tako da u naredbi izgleda

kao da je to tek usput navedeno.

U Izvještaju o izvršenom krivičnom djelu navodi se da su pripadnici Policijske

tanice Gračanica izvršili pretres putničkog motornog vozila marke Fiat tip "Stilo" i tom

prilikom pronađena je puška-puškomitraljez, koja je oduzeta i predata pripadnicima

Policijske stanice Srebrenik, a istog dana predata i pripadnicima SKP CJB Doboj.

Međutim, kao prilog izvještaja navodi se pomenuta potvrda, ali cjelokupan predmet ne

sadrži tu potvrdu. U izvještaju se spominje da je puška oduzeta radi potrebnih

vještačenja, dok krajnji nalaz i mišljenje vještaka, da li je pronađena čaura ispaljena iz

oduzetog puškomitraljeza, se ne navodi kao prilog izvještaja.

22

U Okružnom tužilaštvu u Doboju, dobio sam Optužni i Presudu Okružnog suda ali

samo za lica Šaldić Aladina i Osmanović Latifa, kao i presudu Vrhovnog suda Republike

Srpske za lica Husarkić Himzu i Husarkić Aldina. Dok se u optužnici navodi šest lica, iz

čega proizilazi da nisam dobio presude za lica Memić Osmana i Kešetović Samira.

Kao prijedlog mjera za unapređenje rada CJB Doboj predlažem zapošljavanje

školovanog kadra, prvenstveno sa završenom Policijskom akademijom na mjesto

policajca i Visoku školu unutrašnjih poslova na mjesto kriminalističkog inspektora. Radi

primoravanja zaposlenih u CJB Doboj, na bolji rad i veću požrtvovanost predlažem

unutrašnju formalnu kontrolu koja obuhvata hijerarhijsku kontrolu, disciplinsku

odgovornost i kontrolu koju vrše interna nadzorna tijela, kao i stalno prećenje rada i

obilaske i prisustvo na mjestu rada od strane rukovodilaca.

4.3. Pouke

Pouke koje se mogu izvući su da je za uspješno rasvjetljavanje KD potrebno da se

blagovremeno, pravilno i temeljno, poštujući načelo brzine i operativnosti, preduzimaju

sve operativne i dokazne mjere i radnje. Iz ovog rada posebno se izvlači pouka i upućuje

policijskim službenicima koji nisu ostali da obezbijede lice mjesta krivičnog djela, jer

svako lice mjesta gdje je počinjeno krivično djelo mora da se obezbijedi od strane policije

kako bi se sačuvali dokazi, koji će se koristiti za rasvjetljavanje, dokumentovanje i

dokazivanje krivičnog djela, kao i otkrivanje učinilaca. Policijski službenici, pošto nisu

ostali da obezbijede lice mjesta, nisu čak ni upozorili radnicu da ne smije ništa da

pomiče ili posprema na licu mjesta izvršenja krivičnog djela.

5. NAJVAŽNIJI REZULTATI RADA

Generalno gledajući radi se o dobro urađenom i uspješno okončanom predmetu, s

obzirom da je krivično djelo dokazano, a izvršioci pravosnažno osuđeni na relativno

visoke kazne zatvora. Pri tome je prikupljeno dovoljno dokaza koji su išli u prilog

činjenici da su osumnjičeni, a kasnije i optuženi i osuđeni izvršili navedena krivična

23

djela. Što se tiče saradnje između tužioca i OSL prilikom rada na predmetu, ta saradnja se

uglavnom svodila na telefonske kontakte. U tome bi, možda ubuduće, trebalo tražiti

uzroke nastanka nekih od propusta, s obzirom da tužioci ni kada su teška krivična djela u

pitanju ne izlaze na lice mjesta lice radi vršenja uviđaja.

Izradom studije slučaja detaljnije sam se upoznao sa fazama krivičnog postupka, tj.

sa prethodnim postupkom (istraga, postupak stavljanja pod otužbu, tj. podizanjem

optužnice), kao i sa glavnim postupkom i donošenjem i objavljivanjem presude. Dakle

upoznao sam se sa operativno-taktičkim i dokaznim mjerama i radnjama, i njihovom

praktičnom primjenom.

6. ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Najveći broj krivičnih djela na teritoriji Republike Srpske izvrši se u oblasto

imovinskog kriminaliteta, a posebno krivičnih djela krađa i razbojništava. Najveći broj

24

krivičnih djela uopšte, a i samih imovinskih krivičnih djela, izvrši se na području koji

pokriva CJB Banja Luka.

Radnici PS Kozarska Dubica, kada je u pitanju krivično djelo koje je bilo predmet

ove studije, su na zadovoljavajućem nivou odradili svoj dio posla na otkrivanju,

rasvjetljavanju, dokumentovanju i dokazivanju krivičnog djela, i otkrivanju učinilaca, s

obzirom da su učinioci otkriveni i privedeni u PS na dalju krim. obradu, samo nakon tri

časa poslije izvršenog krivičnog djela.

Dakle, blagovremeno i zakonito, uz poštovanje načela brzine i operativnosti,

preduzeta je većina potrebnih mjera i radnji na prikupljanju informacija i drugih činjenica

i dokaza, u cilju rasvjetljavanja ovog krivičnog djela. Izuzetak je jedino obezbjeđenje lica

mjesta krivičnog djela, koje nije ostalo obezbjeđeno od strane policijske patrole, pa je

došlo do uništavanja tragova krivičnog djela prilikom pospremanja, čišćenja i brisanja

trgovinske radnje-dragstora.

Borba protiv kriminala ne može se zamisliti bez kvalitetne saradnje Ministarstva

unutrašnjih poslova Republike Srpske sa svim državnim i nedržavnim organima i

institucijama, prvenstveno sa tužilaštvom i sudom, ali i pojedincima, koji daju korisne

informacije u suzbijanju ove društveno štetne pojave. Konkretno u ovom slučaju dobra

saradnja je ostvarena između policijskih službenika i tužioca. Tužilac nije izlazio na lice

mjesta izvršenja krivičnog djela, ali je pratio i nalagao preduzimanje određenih mjera i

radnji u cilju prikupljanja potrebnih dokaza i obavještenja.

Policija treba da djeluje što je moguće više preventivno na sprečavanju krivičnih

djela, da ostvaruje što veći broj kontakata sa građanima, prikupljajući informacije korisne

za službu, kao i da poveća prisutnost policije oko važnijih objekata koji mogu biti objekat

napada kriminalaca, pogoto u noćnim satima.

Iako su izvršioci priznali izvršenje krivičnog djela, iako je pričinjena manja

materijalna šteta, iako se radi o licima koja nisu imala namjeru da oštećenoj nanesu

povredu, a koja su upotrijebila nož, dakle ugrozila su ličnu i imovinsku sigurnost

oštećene, po meni su blago kažnjeni.

25

Prilozi

1. Izvještaj CJB Doboj, kao i sva prateća dokumentacija koja je dostavljena Okružnom tužilaštvu Doboj;

2. Optužnica Okužnog tužilaštva u Doboju od dana 14.12.2011.godine;

26

3. Presuda Okružnog suda u Doboju, od dana 02.02.2012. godine,4. Presuda Okružnog suda u Doboju, od dana 02.02.2012. godine,5. Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske broj 13 0 K 001829 12 Kж 7, od

dana 12.07.2012. godine.

27

Documents

Studija slucaja