Studija ranjivosti Bugojno

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET

ODSJEK ZA GEOGRAFIJU

SMJER: TURIZAM I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

STUDIJA RANJIVOSTI OPĆINE BUGOJNO

MENTOR: STUDENT:

DOC.DR.NUSRET DREŠKOVIĆ MERIMA IMAMOVIĆ

SARAJEVO, APRIL 2015.

SADRŽAJ

UVOD2

1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ OPĆINE BUGOJNO3

1.1. Fizičkogeografski položaj

1.2. Društvenogeografske karakteristike5

2. STANJE ŽIVOTNE SREDINE OPĆINE BUGOJNO9

2.1. Korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima

2.1.1. Sadašnje stanje9

2.1.2. Identifikacija problema i predložene mjere11

2.2. Upravljanje kvalitetom zraka ……………………......…………………….………….13



2.3. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem15



2.4. Korištenje, zaštita i upravljanje planinama i šumama18



2.5. Upravljanje otpadom......................................................................................................23



3. ZAKONSKI I INSTITUCIONALNI OKVIRI ZAŠTITE OKOLINE27

3.1. Sadašnje stanje27

ZAKLJUČAK0

LITERATURA I I IZVORI1

1

UVOD

Izrada procjene studije ranjivosti općine Bugojno sastoji se iz nekoliko segmenata, odnosno

svih sastavnih dijelova koje jedna procjena studije uticaja treba sadržavati. Predmet

seminarskog rada ovakve vrste su sve sastavne komponente životne sredine na koje čovjek

svojim antropogenim dejstvom može uticati i na taj način promijeniti ili zauvijek uništiti

funkcionisanje istih.

Zadatak je predstavljanje svake komponentne pojedinačno, uz objašnjenje šta koja

komponenta predstavlja, koje su njene osnovne funkcije, stepen zagađenosti ili izmjenjenog

stanja funkcionisaja, te mjera prevencije, odnosno sanacije i zaštite istih.

Prvi dio procjene studije uticaja općine Bugojno se sastoji od geografskog položaja, te

fizičkogeografskih i društvenogeografskih karakteristika istog, kako bi se na što bolji način

shvatili problem sa kojima se suočava teritorij pomenute općine.

U drugom dijelu seminarskog rada obrađeni su podaci o stanju životne sredine: stanju zraka i

problemima zagađenosti kao i problemi voda, te vodovodna i kanalizaciona mreža, stanje

zemljišta, problem odlaganja otpada i deponije te problemi vezani za šumsko tlo i fondove.

U ovome dijelu seminarskog rada, poslije stanja u svakoj od predstavljenih oblasti

identifikovani su problemi kao i uzroci, posljedice te ciljevi koji predstavljaju vid upute u

smislu prijedloga mjera za sanaciju postojećih šteta za svaku od komponenata, kao i niza

prijedloga mjera kako osim za prevazilaženje stanja, tako i smjerenica za buduće, sigurnije

djelovanje i korištenje istih.

Treće poglavlje govori o zakonskim i institucionalnim okvirima zaštite okoline koji postoje u

općini Bugojno te kantonu kome Bugojno administrativno-teritorijalno pripada.

Za izradu seminarskog rada korištene metode su analiza i sinteza. Sva prikupljena literature je

na adekvatan način analizirana i prilagođena za izradu rada ovakve vrste. Osim podataka iz

literature, radi što efikasnijeg sadržaja rada korištene i uvrštene su tabele, grafikoni, slike te

karte.

2

1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ OPĆINE BUGOJNO

Općina Bugojno se nalazi u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine, u Skopaljskoj kotlini na

569 metara nadmorske visine, u području gornjeg toka rijeke Vrbas, između gradova Gornji

Vakuf - Uskoplje i Donji Vakuf. Jedna je od dvanaest općina Srednjobosanskog kantona

Federacije Bosne i Hercegovine i graniči sa općinama Gornji Vakuf - Uskoplje, Kupres, Donji

Vakuf, Travnik i Novi Travnik. Sa površinom od 361 km² leži na raskršću tri važnija

magistralna pravca koji ga povezuju sa svim dijelovima zemlje.

Karta 1.: Položaj općine Bugojno unutar granica Bosne i Hercegovine

Izvor: uredio autor

3

1.1. Fizičkogeografske karakteristike općine Bugojno

Prostor općine Bugojno geološko-geomorfološki pripada bosanskohercegovačkim Dinaridima,

odnosno najvećim dijelom geotektonskom kompleksu središnjih Dinarida, zoni mezozojs-

kih pretežno trijaskih vapnenaca i dolomita sa srednjobosanskim škriljavim planinama u jezgru.

Općina se svrstava u brdsko-planinsko područje čiji su prepoznatljivi simboli planine Kalin

(1530 m) i Rudina (1385 m). Pored navedenih, u okolici Bugojna su poznate planine: Radovan

(1394 m) i Stožer (1662 m, najviši vrh Vrana 1758 m) i visorovni: Ravno Rostovo (1095 m),

Otigošće (1000 m), Karalinka (700 m) i Demirovac (1765 m).

Prema elementima fizičkogeografske strukture prostor općine je moguće podijeliti na tri

prostorne homogene cjeline: centralni ravničarski rejon (obuhvata dolinu Vrbasa), istočni brdsko

- planinski rejon (desno od Vrbasa), jugozapadni brdsko-planinski rejon (lijevo od Vrbasa).

Svakako da je najvažniji u reljefnom smislu centralni ravničarski rejon koji čini rijeka Vrbas,

dolina Vrbasa i proširene više terase. Grad Bugojno se nalazi u središnjem dijelu općine koja je

okružena sa sjevera obroncima Vlašića, s istoka planinom Vranica, s juga planinom Raduša i sa

zapada obroncima Vitoroga (Kupres).

Klima na području općine Bugojno je umjereno kontinentalna sa relativno toplim ljetima i

hladnim zimama. Godišnja kolebanja temperatura su visoka i posebno izražena u proljeće i jesen.

Mrazevi su izraženi u ranu jesen i kasno proljeće. Period umjereno toplih mjeseci je dugačak i

poklapa se s periodom vegetacije. Relativno brzo raste temperatura od zime ka proljeću tako da

krajem mjeseca maja je temperatura iznad 15 C. Najviše padavina je u kasnu jesen, a najmanje u

augustu.

Godišnja kolebanja padavina su do 4 %, što je veoma malo. U zadnjih 30 do 40 godina grad je

pao 17 puta, a najviše u mjesecu maju. Mrazevi su se pojavljivali u aprilu, maju i septembru, a

najviše u aprilu (zabilježeno 7 puta). Vlažnost zraka kreće se od 70 % u augustu, a u decembru

do 87 %. Bugojno karakterišu i dugotrajne magle, posebno u zimskom periodu, koje se miješaju

sa smogom.

4

1.2. Društvenogeografske karakteristike općine Bugojno

Istražena arheološka nalazišta govore o kontinuitetu života na ovim prostorima od bronzanog

i mlađeg željeznog doba, o boravku ilirskog plemena Sardeata, provalama Avara i Kelta, te

postojanju rimskog municipija Ad Matricem. Kroz srednjovjekovni, zatim osmanski period

Bugojno je poznato po tradicionalnim pazarima i trgovini, dok se u periodu Austro-Ugarske

njegov status mijenja i tada postaje sjedište novoustrojenog kotara u sastavu okruga Travnik.

Izgradnjom željeznice 1895. godine, počinje ubrzana industrijalizacija ovog kraja, otvaraju se

rudnici uglja (Gračanica), razvija šumarstvo i prerada kože. Nakon Drugog svjetskog rata,

Bugojno izrasta u moderan grad sa jakom metaloprerađivačkom industrijom, industrijom

prerade kože i obuće, mlinsko-pekarskom, drvoprerađivačkom i industrijom građevinskih

materijala, a u oblasti uslužnih djelatnosti dostiže najviši stepen razvoja.

Razvoj u materijalnoj proizvodnji imao je za rezultat i ubrzani razvoj u oblasti društvenih

djelatnosti. U ovom periodu izgrađeni su novi školski objekti, kulturno-sportski centar,

nogometni stadion, kompleks bazena, hoteli, objekti lovnog i skijaškog turizma i mnogi drugi.

Bugojno, kao savremeno izgrađen i urbaniziran grad, postaje centar mnogih kulturnih i

sportskih dešavanja koje Bugojanci i danas njeguju.

Kada je riječ o demogeografskim karakteristikama općina Bugojno se sastoji od 78 naseljenih

mjesta koja su organizirana u 27 mjesnih zajednica. Prema popisu stanovništva iz 1991.

godine, općina je imala 46.889 stanovnika, a u 2012. godini 37.197 stanovnika prema procjeni

Federalnog zavoda za statistiku. Gustina naseljenosti prema procjeni Federalnog zavoda za

programiranje iz 2011. godine iznosi 103 stanovnika km2. Prirodni priraštaj stanovništva za

period od 2010. do 2012. godine je negativan.

Tabela br. 1: Broj rođenih i umrlih

5

Izvor: podaci Federalnog zavoda za statistiku

Kada je riječ o tržištu rada treba pomenuti da je na području općine Bugojno u 2012. godini

registrovano ukupno 3.981 zaposleno lice. U odnosu na broj penzionera (4.708) i broj

nezaposlenih (5.869), ovaj podatak je ozbiljan indikator trenutne privredne situacije.

Prema rangu razvijenosti općina u FBiH, Bugojno je u 2012. godini na 51. mjestu od 79

ukupno rangiranih i spada u red nedovoljno razvijenih općina (nedovoljno razvijene općine su

one koje imaju index razvijenosti između 52 i 75), dok se SBK prema stepenu razvijenosti

kantona u FBiH nalazi na 7. mjestu.

Osnovne karakteristike tržišta rada u Bugojnu i neposrednom okruženju su uništena

infrastruktura, preusmjeravanje zapošljavanja iz proizvodnih (produktivnih) djelatnosti u

uslužna – uglavnom javna preduzeća i ustanove, samozapošljavanje (trgovina, ugostiteljstvo,

obrt).

Kao i sve zemlje u tranziciji tako se i naša zemlja, a time i općina Bugojno, susreće sa

problemom visokog stepena nezaposlenosti, posebno mladih i nekvalifikovanih radnika.

Privreda lokalne zajednice u sadašnjim uslovima je na relativno niskom nivou u odnosu na

prijeratni status jedne od najrazvijenijih cijelog regiona, ali i u odnosu na ostale zajednice u

njenoj neposrednoj blizini, s kojima bi se mogla uspoređivati prema broju stanovnika,

prirodnim potencijalima i preostaloj infrastrukturi.

Tabela br. 2.: Struktura privrede po djelatnostima

6

Izvor: AFIP, 2011.

U ukupnoj površini od 361 km² poljoprivredno zemljište čini oko 131 km² (36%), 214 km²

(60%) pokriveno je kvalitetnom bjelogoričnom i crnogoričnom šumom, a 15 km² (4%) je

neplodno odnosno građevinsko zemljište.

Ako se uzme u obzir površina raspoloživog obradivog zemljišta (oranice i bašte, voćnjaci i

livade) i procjena trenutnog broja stanovnika, Bugojno ima oko 0,30 ha obradivog zemljišta

po glavi stanovnika, što je prema standardima iznad minimalnog nivoa koji omogućava

proizvodnju dovoljnu za prehranu stanovništva općine.

Grafikon br.1.: Struktura zemljišta

7

Poljoprivredne površine općine većinom su u privatnom vlasništvu (88% od ukupne

površine), dok je 12% površine u državnom vlasništvu. Ograničavajući faktor za razvoj

organizovane poljoprivredne proizvodnje predstavljaju usitnjene parcele koje dominiraju u

privatnom posjedu, dok se veći kompleksi poljoprivrednih površina nalaze u državnom

vlasništvu. Navedeni razlozi su u dobroj mjeri, pored ostalih faktora, utjecali da je trenutno

udio sjetvenih u ukupnim obradivim poljoprivrednim površinama veoma nizak, svega 30-

44%.

Kada je riječ o turizmu, on kao grana privrede u ovoj općini u proteklom periodu nije

predstavljao značajnu oblast razvoja, niti su u isti, izuzme li se razvoj kapaciteta za lov po

kojem je Bugojno bilo poznato u širem području, ulagana značajnija sredstva. Realizacija

projekta razvoja turizma Gornjevrbaske doline, područje općina Bugojno, Gornji Vakuf –

Uskoplje i Donji Vakuf, finansiranog sredstvima Evropske unije, ukazala je na uzroke

postojećeg stanja, mogućnosti razvoja industrije turizma i očekivane efekte.

Analiza trenutne situacije pokazala je da je dolina Vrbasa ispodprosječno razvijeno područje

BiH, bez vodeće industrije koja bi bila nosilac privrednog razvoja, sa visokom stopom

nezaposlenosti i nedostatkom kvalitetne radne snage. Ukazala je i da vrlo malo pojedinačnih

ulaganja dugoročno uspijeva, kao i da u privredi dominira trgovina, manji industrijski pogoni

i individualni napori pojedinaca kroz različite aktivnosti (stočarstvo, poljoprivreda,

pčelarstvo, sakupljanje bilja, uzgoj riba, prerada kreča i slično).

Analiza sadašnje situacije još je pokazala da relativno povoljna geosaobraćajna pozicija regije

u odnosu na mrežu cestovnih saobraćajnica u BiH i Evropi otvara mogućnosti za povezivanje

sa susjednim državama, ali i da loše stanje saobraćajnica, slaba umreženost sa državnim i

magistralnim cestama, nedostatak zračnih linija ograničava dostupnost i brzinu pristupa.

Značajni magistralni pravci M-16, M-16.2 i M-16.4, prolaze kroz Bugojno i ukrštaju se u

centru grada povezujući područje općine sa Sarajevom, Mostarom, Banja Lukom i drugim

centrima u državi i okruženju.

Kroz općinu Bugojno prolazi i regionalni asfaltni put R-481, dužine 3,5 km, koji Bugojno

alternativnim pravcem povezuje sa Donjim Vakufom.

8

U cestovnoj mreži na prostoru općine Bugojno postoji 11 kategorisanih lokalnih puteva

ukupne dužine od 45,1 km koji se priključuju na magistralne puteve i tako ostvaruju cjelovit

sistem cestovnog komuniciranja na prostoru općine.

2. STANJE ŽIVOTNE SREDINE

2. 1. Korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima

2.1.1. Sadašnje stanje

Snabdijevanje pitkom vodom

Općina Bugojno se snabdijeva pitkom vodom iz gradskog vodovoda sa izvorišta: “Kruščica”

kapaciteta 316 l/s, “Resnik” kapaciteta 36 l/s i “Bila vrila” 25 l/s i to gravitacionim dotokom

vode. Vodovod je dat na upravljanje JKP “Vodovod i kanalizacija”. Dužina vodovodne mreže

je 195 km na kojoj je ugrađeno 12 pumpnih stanica i 4 rasteretne komore u naseljima: Vrbanja,

Kopčić, Gradina, Čipuljić. Broj domaćinstava priključen na vodovod je 6.700. Cijena vode je

0,50 KM/m3 za domaćinstva, a 0,95 KM/m3 za privredne subjekte. Na izvorištima sa kojih se

snabdijeva gradski vodovod redovno se obavlja analiza kvaliteta i hlorisanje pitke vode.

9

Na području općine Bugojno postoje 32 lokalna / seoska vodovoda za pojedina seoska područja

iz kojih se vodom snabdijeva oko 3.000 domaćinstava. Osnovni problem je upravljanje seoskim

vodovodima jer vlasnici vodovoda su dužni dati vodovod na upravljanje ovlaštenoj instituciji, a

dosada ni jedan lokalni vodovod nije povjeren na upravljanje. Mnogi lokalni vodovodi su

izvedeni bez tehničke dokumentacije, nema utvrđenih zona sanitarne zaštite, niti se vrši kontrola

kvaliteta vode ni hlorisanje. Stanovništvo koje se snadbjeva sa lokalnih/seoskih vodovoda ne

plaća potrošnju vode.

Vodotoci i poplave

Vodne površine na području općine Bugojno su rijeka Vrbas sa svojim pritokama-potocima:

Mlava, Bunta, Vitina, Goruški, Zaneški, Vileški, Odžački, Javorak, Mračaj, Čardaški, Pećinski,

Skakavački, Zijametski, Servanski, Bunarski, Grlića potok, Rijeka, Lubava, Mačkovac, a u užem

području grada protiču tri manje rijeke: Poričnica, Vesočnica i Okašnica. Na prostoru općine

Bugojno nalazi se vještačko jezero Zanesovići koje je nastalo na površinskom kopu rudnika

mrkog uglja “Gračanica”, površine 0,12 km2.

Rijeka Vrbas i njene pritoke su najviše ugrožene otpadnim komunalnim i industrijskim vodama,

odlaganjem i bacanjem čvrstog otpada.

Na području općine Bugojno na lokalitetu Rostova se nalazi izvorište, mineralno vrelo “Vruća

voda” koja se ne iskorištava i značajan izvor “Bili potok/Zlatarica”. Izvor“Bili potok/Zlatarica

izvire u potpećini Zlatarica koja je smještena u podnožnju planine Kalin s jugozapadne strane. Za

izvorište se vjeruje da je ljekovito i da liječi oči i reumu.

Korita rijeka se ne održavaju redovno već duži niz godina, pa u kišnim periodima zbog velikih

oborinskih voda dolazi do poplava. Poplave predstavljaju elementarnu nepogodu koja donosi

velike materijalne štete. Područje općine Bugojno je ugroženo poplavama i one su uglavnom

uzrokovane dugotrajnim padavinama, podzemnim vodama, sječom šume, bespravnom

gradnjom, zauzimanjem vodnog pojasa i sporim prijemom vode u korito rijeke Vrbas. Na

području općine Bugojno poplave izazivaju rijeke: Vrbas, Poričnica, Vesočnica, Bunta i Mlava.

Ugrožena područja od poplava su: Kordići, Humac, Gračanica, Vrbanja, Kandija, Vučipolje,

Jaklić, Donjići, Kula, Čaušlije, Kopčić, Lug, Udurlije, Karadže, Vesela, Malo selo, Čipuljić,

Poriče i Alibegovići. Površina ugroženog područja poplavama iznosi oko 300 ha, a obuhvata

dijelove gusto naseljenih zona sa putnom mrežom i kompleksima poljoprivrednog zemljišta.

10

Otpadne vode

Dužina izgrađene kanalizacione mreže je 58 km na koju je priključeno 4.300 domaćinstava (oko

40% od ukupnog broja domaćinstava), a otpadne vode odvode se preko šest postojećih kolektora

u rijeku Vrbas. Sedmim kolektorom otpadne vode se ispuštaju u rijeku Vesočnicu kojom otiču u

rijeku Vrbas. Nema tretmana otpadnih voda. U nižim dijelovima grada pri oborinama jačeg

inteziteta dolazi do nemogućnosti prihvatanja velike količine i izlijevanja kanalizacije na lokalne

površine. Veći dio naseljenjih mjesta nema kanalizacione mreže, niti su stambeni objekti

priključeni na propisne taložnice (septičke jame), već se otvorenim kanalima odvode na okolna

zemljišta. Od industrijskih pogona jedino pogon “Kožare” ima interni uređaj za prečišćavanje

koji trenutno nije u funkciji. Postoji još niz neregistrovanih lokalnih kanalizacionih kolektora,

manjih profila kojima se uglavnom fekalne vode odvode u najbliži potok, a zatim u Vrbas.

Dispozicija i visinski položaj pomenutih kolektora omogućavaju priključenje istih na budući

glavi gradski kolektor upotrijebljenih voda.

Nedovoljan kapacitet mreže za odvod oborinskih voda uzrokuje velike vodene površine na

ulicama u kišnom periodu što predstavlja problem za pješake i vozače.

2. 1. 2. Identifikacija problema

1. Neuređena riječna korita i odlaganje čvrstog otpada na obale riječnih korita i u same

vodotoke;

2. Zagađenje vodnih resursa;

3. Dotrajalost vodovodne mreže, pumpnih sistema;

4. Neriješeno pitanje upravljanja lokalnim/seoskim vodovodima;

5. Dotrajalost i nedostatak kanalizacione mreže;

6. Nepostojanje odvojene mreže odvoda oborinskih voda;

7. Nezaštićeni vodotoci Duboke;

8. Ugrožen riblji fond;

9. Nepostojanje katastra izvorišta, vodotoka, podzemnih instalacija.

Glavni uzroci problema su:

nesavjesni građani i privrednici,

nepoštivanje postojeće zakonske regulative,

11

neusaglašenost zakonske regulative,

ekološka needuciranost i nedovoljna odgovornost građana, privrednika, lokalne vlasti i

komunalnih preduzeća;

neefikasan rad inspekcijske službe,

nedostatak financijskih sredstava,

nepostojanje planova i strategije za rješavanje ovog problema,

nedovoljan kapacitet postojeće kanalizacione mreže,

nepostojanje stručnih kadrova i opreme,

nezaštićenost izvora i bazena pitke vode,

nepostojanje kontrole ispravnosti pitke vode u lokalnim/seoskim vodovodima.

Posljedice problema su:

nemogućnost korištenje vodnih resursa (rijeke, rječice, potoci, jezera),

u vodotoke direktno dolaze: kanalizacija, otpad životinjskog porijekla, industrijski

otpad,

toksični otpad,

rijeke osiromašene florom i faunom,

velike količine oborinskih voda na ulicama,

zbog velikih lokvi nesigurno i neugodno hodanje ulicama i trotoarima, posebno,

učenicima,

invalidnim i starim osobama,

opterećenje za fekalnu kanalizaciju,

postojeći kanalizacioni sistem ne zadovoljava narasle potrebe stanovnika,

izljevi kanalizacije idu direktno u vodotoke, vrlo često su lako dostupni i djeci,

konstantan neugodan miris kanalizacije za obližnje stanovnike,

otvoreni kanalizacioni sistemi predstavljaju latentnu zdravstvenu opasnost.

Ciljevi

12

Da bi se saniralo postojeće stanje, ispunile zakonske obaveze prema problematici vodnih

resursa, potrebno je uložiti dosta volje, rada i sredstava. Osnovni ciljevi koje je potrebno

dostići u narednom su:

1. Očišćeni svi vodotoci i uređena korita;

2. Prečišćavanje industrijskih otpadnih voda;

3. Lokalni vodovodi stavljeni pod nadzor i upravljanje;

4. Izgradnja kanalizacionog sistema fekalnih i oborinskih voda;

5. Obezbjeđenje dovoljnih količina pitke vode za sva naselja.

2. 2. Upravljanje kvalitetom zraka

2. 2. 1. Sadašnje stanje

Zagađivači zraka na području općine Bugojno mogu se identifikovati kao izvori sa stalnim i

povremenim emisijama, koje u zavisnosti od vrste, sastava i količine zagađujućih materija i

fizičko-meteoroloških uslova postaju uzročnici aero zagađenja. Izvori zagađivanja zraka kao

posljedice ljudske aktivnosti, na području općine Bugojno mogu se svrstati u tri osnovne grupe:

1. Emisija od grijanja nastala kao posljedica spaljivanja goriva u svrhu snabdijevanja

potrebnom toplotnom energijom stambenog i poslovnog prostora posebno izražena u

zimskom periodu.

Centralno grijanje za stanove i poslovne prostore nije stavljeno u funkciju izuzev naselja Nugle s

300 domaćinstava koja se zagrijavaju s kotlovnice na ugalj locirane u krugu “Kožare”. Pored ove

kotlovnice u funkciji su i kotlovnice osnovnih i srednjih škola, javnih ustanova i privrednih

subjekata koje su značajni zagađivači. Ostala domaćinstva i privredni subjekti problem

zagrijavanja uglavnom rješavaju korištenjem ogrijevnog drveta i uglja. Na ovaj način ozbiljno se

ugrožava kvalitet zraka u zimskim mjesecima kada su meteorološke prilike, sa aspekta kretanja

13

vazdušnih masa, najnepovoljnije. Postoje dvije kotlovnice na tečno gorivo namjenjene za

zagrijavanje kompleksa stambenih zgrada koje nisu u funkciji.

Mjerenja koncentracije polutanata koja uzrokuju zagađenje zraka na području općine Bugojno

nisu vršena. Za ocjenu stanja kvaliteta zraka koristili smo parametre iz elaborata u kojem su

navedeni slijedeći podaci: ukupna energetska potreba za općinu Bugojno iznosi 395.370. 000

kWh/god, potrošnja uglja 22.100 tona/god, potrošnja drveta 102.600 m3/god. i potrošnja lož ulja

150 tona/godišnje. Sagorijevanjem ovih energenata ukupna emisija polutanata u atmosferu je:

SO2 – 278.369 kg/ god., NOx – 317.185 kg/god., CH – 750.475 kg/god., CO – 716.400

kg/god. i čađi 176.980 kg/ godišnje.

2. Emisija od mobilnih izvora, nastala kao posljedica funkcionisanja saobraćaja, naročito

usmjerenošću magistralnih i regionalnih putnih pravaca kroz urbanu zonu grada Bugojna.

Emisija od saobraćaja, odnosno motornih vozila takođe značajno utiče na nivo aero zagađenja, s

obzirm na izuzetno veliki broj motornih vozila registrovanih na području općine i velikog broja

vozila koja prođu u tranzitu.

Povećanom nivou zagađenja zraka doprinosi i česta tehnička neispravnost vozila, loše

sagorijevanje a posebno gustina saobraćaja u užem gradskom jezgru. Štetne materije koje nastaju

kao rezultat sagorijevanja motornih pogonskih goriva su: ugljen monoksid, azoti oksidi,

ugljikovodici, olovo i čvrste materije.

3. Emisija iz industrije (industrijska zagađenja) nastala kao posljedica snabdijevanja

energijom tehnoloških procesa i usljed odvijanja tehnoloških procesa u industrijskim

postrojenjima.

Najveći izvor zagađenja zraka na prostoru Bugojna do 1990. godine bio je industrijski kompleks

“ Slavko Rodić”, TBM Bugojno, Tvornica kože krzna i obuće i DD Gorica. Zbog smanjenih i

potpuno ugašenih industrijskih kapaciteta na području Bugojna trenutno nema većih industrijskih

zagađivača izuzev eksploatacije i separacije pijeska od strane DD Gorica i dr.

Jedan od zagađivača zraka jeste i privremena gradska deponija locirana u naselju Gaj, koja

naročito u ljetnom periodu uslijed raspada organskih materija stvara plinove neprijatnog

mirisa. U zimskom periodu je učestala pojava paljenja otpada u kontejnerima, što u mnogome

doprinosi zagađenju zraka.

2. 2. 2. Identifikacija problema:

14

1. Emisija polutanata od grijanja, saobraćaja, industrije, deponije, separacije i spaljivanja

smeća;

2. Nepostojanje uređaja za mjerenje štetnih polutanata koji zagađuju zrak.


neriješena toplifikacija u Općini Bugojno,

nepostojanje filtera na dimnjacima toplana i ventilacijama industrijskih postrojenja,

nepostojanje zaobilaznica koje bi rasteretile saobraćaj kroz užu gradsku zonu,

veliki broj vozila zbog starosti emituju nedopustivo velike količine zagađenih materija,

trend stalnog smanjenja zelenih površina usljed izgradnje poslovnih ili stambenih

objekata,

nepostojanje monitoringa emisije zagađujućih materija,

neažurnost odgovarajućih inspekcijskih službi na rješavanju aktuelnih problema

aerozagađenja.

Posljedica problema su:

degradacija kvaliteta zraka u urbanom i ruralnom području,

pojačana emisija zagađujućih materija usljed veće potrošnje goriva,

povećana mogućnost respiratornih oboljenja.

Ciljevi Općine Bugojno u oblasti upravljanju kvalitetom zraka

1. Smanjenje aerozagađenja iz saobraćaja, industrije i domaćinstava;

2. Donijeti program toplifikacije gradske zone;

3. Monitoring kvaliteta zraka.

2. 3. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem


Općina Bugojno po konfiguracijskom sastavu spada u red brdskoplaninskih područja s manjim

dijelom plodnih ravnica koje se protežu uglavnom dolinom rijeke Vrbas. Morfološke

15

karakteristike reljefa čine zastupljenost terena različitih nagiba. Ravne površine i blagi nagibi

zastupljeni su u dolini rijeke Vrbas, a blago nagnute i nagnute strane dominiraju u visinskim

zonama. Općina raspolaže sa 13316 ha poljoprivrednih površina od čega oranica i bašta 6630 ha,

voćnjaka 576 ha, livada 4276 i pašnjaka 1834 ha.

Ako se uzme u obzir površina raspoloživog obradivog zemljišta (oranice, bašte, voćnjaci i

livade) i procjene trenutnog broja stanovnika, Bugojno ima oko 0,29 ha obradivog zemljišta po

glavi stanovnika, što je prema standardima iznad minimalnog nivoa koji omogućava proizvodnju

dovoljnu za prehranu stanovništva općine. Navedeni podaci iz katastra nekretnina nisu ažurirani

duži niz godina, te se znatne površine vode kao poljoprivredne a u stvarnosti su promijenile

svoju namjenu.

Poljoprivredno zemljište koje je u privatnom vlasništvu (88 %), zbog usitnjenih parcela

prestavlja ograničavajući faktor za organizovanu proizvodnju. Prisutan je problem

neiskorištenosti obradivih površina, tako da sjetvene površine zauzimaju oko 40 do 45% ukupno

raspoloživih obradivih površina. Poljoprivrednu proizvodnju karakteriše tradicionalan način

proizvodnje s malom produktivnošću i velikim troškovima. Na području općine 30%

domaćinstava od ukupnog broja se bavi mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom (ratarska,

stočarska i voćarska).

Osim toga, usitnjenost zemljišnog posjeda, orijentisanost stanovništva Bugojna na uslužne

djelatnosti i još uvijek prisutna nada stanovništva za rad u industriji, predstavlja dodatni problem.

U općini Bugojno djeluju Zemljoradničke zadruge “Poljoprodukt”, “Behar” i Udruženja

poljoprivrednih proizvođača “Kalin” i NUPP – Nezavisno udruženje poljoprivrednih

proizvođača

Na granici općine Bugojno i općine Gornji Vakuf – Uskoplje nalazi se površinski kop rudnika

mrkog uglja “Gračanica” površine 125 km2 na lokalitetu Zanesovići. Na dijelu površine je

izvršena rekultivacija zemljišta sjetvom leguminoznih vrsta, dok se daljom eksploatacijom uglja i

dalje uništavaju poljoprivredne površine, ugrožava biljni pokrivač, remeti režim površinskih i

podzemnih voda.

Na lokalitetima Vesela i Zlavast nalaze se majdani za eklsploataciju pijeska. Eksploataciju

pijeska vrši DD “Gorica” i “Sitex” d.o.o koji u velikoj mjeri ugrožavaju okolinu i obližnja

naselja (miniranjem, eksploatacijom i transportom). Eksploataciju pijeska vrši i ŠPD “

Srednjobosanske šume”, čiji su lokaliteti u šumskim područjima, a pijesak im služi za održavanje

šumskih puteva.

Najkvalitetnija zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju su zemljišta u dolini rijeke Vrbas koja su

ugrožena čestim poplavama zbog neuređenosti korita rijeke Vrbas i njenih pritoka.

16

Značajan kompleks poljoprivredne površine “Lužansko polje” je duži niz godina neobrađivan,

zarastao u močvarnu floru i tokom cijele godine je pod vodom zbog neuređenosti korita potoka:

Karadžinac i Redžepovac i zbog konfiguracije zemljišta, velikih podzemnih voda i neizgrađenog

sistema za odvodnju viška vode.

U pravcu Donjeg Vakufa nalazi se značajan kompleks kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta

Kopčić polje koje je minirano.

Poljoprivredne površine u brdskim dijelovima općine su povoljne za uzgoj voćnih i ratarskih

kultura, a značajni kompleksi Rostovo i Otigošće su idealni za proizvodnju zdravog sjemenskog

materijala.

Primijetna je pojava smanjenja obradivih poljoprivrednih površina iz razloga neplanskog i

nelegalnog građenja stambenih i gospodarskih objekata.

Uzroci zagađenja i degradacije zemljišta su: deponija otpada, minirana područja, neizgrađen

kanalizacioni sistem u selima, pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište,

erozija zemljišta usljed nekontrolisanog korištenja prirodnih sirovina i usljed poplava, te

dugogošnje neobrađenosti poljoprivrednih parcela.


1. Zagađenje zemljišta;

2. Oštećenje zemljišta;

3. Neiskorištenost poljoprivrednog zemljišta;

4. Minirano poljoprivredno zemljište;

5. Neuređenost kompleksa kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta (Lužansko i Vileško

polje);

6. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta.


nezainteresiranost i neprosvijećenost stanovnika,

neadekvatne i nedovoljne poticajne mjere iz kantonalnog i federalnog Budžeta,

nema poticaja poljoprivrednoj proizvodnji iz Budžeta Općine,

17

uvoze se i prodaju jeftini poljoprivredni proizvodi upitne kvalitete,

nema kvalitetne edukacije i kvalitetnih projekata,

usitnjenost posjeda.


osiromašenje stanovnika,

neiskorištenost poljoprivrednog zemljišta,

kupuju se manje kvalitetni i rizični proizvodi,

neiskorištenost potencijala u proizvodnji zdrave hrane,

domaći proizvođači teško prodaju svoje proizvode.

Ciljevi

1. Iskorištavanje raspoloživih potencijala za proizvodnju hrane;

2. Rekultivacija i revitalizacija poljoprivrednog zemljišta;

3. Smanjenje degradacije i zagađenja zemljišta.

2. 4. Korištenje, zaštita i upravljanje planinama i šumama


Općina Bugojno spada u red relativno šumovitih područja, tako da šuma ima značajan uticaj na

cjelokupni privredni i kulturni život. Na jednog stanovnika u našoj općini dolazi oko 0,5 ha

šumske površine, što je iznad evropskih prosjeka koji iznosi 0,34 ha. Uticaj čovjeka na šumu se

povećava s povećanjem broja naselja, zatim s povećanjem upotrebe vrijednosti drveta, kao i

razvojem trgovine drveta. Međutim, šumarstvo se ne može posmatrati samo iz aspekta korištenja

drvne mase u industrijske svrhe iako je proizvodna funkcija šuma primarna. Šume kao dobro od

općteg društvenog interesa po svom značaju prevazilaze domen korištenja drveta kao sirovine i

funkcije šuma treba posmatrati sa šireg privredog i kulturnog značaja. Ostale funkcije šuma su:

zaštitna funkcija šuma u sprječavaju erozije zemljišta, uloga šuma kao regulatora režima voda,

blagotvorni uticaj šuma na klimatske prilike i filtriranje onečišćenog zraka, povoljno djelovanje

18

šuma na zdravsteveno stanje ljudi, kao i funkcija šuma u cilju razvoja sportskih, rekreativnih i

turističkih aktivnosti.

Pod šumom se nalazi 18.844 ha, od toga je 2.426 ha u privatnom vlasništvu a ostatak u

državnom vlasništvu. Korištenje šumskog fonda kao i gazdovanje šumama vrši se prema

šumsko-privrednoj osnovi, koja je za naše područje istekla 1999. godine, a gazdovanje se vrši na

osnovu godišnjih planova. Prema Zakonu o šumama, politika razvoja, upravljanje i gazdovanje

državnim i privatnim šumama je na Federalnim odnosno Kantonalnim upravama i Kantonalnom

šumsko privrednom društvu.

Poslovi korištenja, upravljanja i zaštite šuma povjereni su Šumsko privrednom društvu

“Srednjobosanske šume “ sa sjedištem u Donjem Vakufu. Šumski ekosistemi na području općine

su u znatnoj mjeri ugroženi, što je posljedica ratnog i poratnog perioda nekontrolisanih sječa,

pustošenja i degradacije šume.Takav nemar ima za posljedicu pojavu erozije zemljišta kao i

pojavu biljnih bolesti i insekata, požara, vjetroloma i slično. Dodatno, veliki problem

predstavljaju minirane površine gdje je nemoguća bilo kakva intervencija u cilju zaštite.

Struktura šuma

Red.bro

j

Struktura šuma Površina

(ha)

Bruto masa,bruto prirasti bruto etat (m 3)

Zalihe drvne

mase

Godišnji

prirast

Godišnji etat

1. Državne šume 16418 2674009 63070 37660

1.1. Lišćari 6269 1388974 29934 16350

1.2. Četinari 10143 1285035 33136 21310

2. Privatne šume 2426 196181 6336 3244

2.1. Lišćari 2042 148117 4819 2652

2.2 četinari 384 48063 1517 592

UKUPNO 18844 2870190 69406 40904

Najznačajniju floru bugojanskog područja i okruženja čini vegetacija obrasla šumom i to:

crnogoričnom i bjelogoričnom šumom.Visinski raspored vegetacije nedvosmisleno izaziva

19

najjači dojam kojeg čovjek doživi na srazmjerno kratkom putu od podnožja do vrha planine. U

vezi s promjenom nadmorske visine mogu se jasno razlikovati nekoliko diferencijalnih visinskih

pojaseva. Iznad brdskog pojasa bukovih šuma razvijen je pojas bukve i jele, koji čine najljepše

šume koje zauzimaju visinski pojas od 900 do 1400 m nadmorske visine. Crni bor na ovom

području zauzima širok areal i stvara posebne šumske zajednice, koje pripadaju nižem

vegetacijskom pojasu, dok šume bijelog bora i smrče pripadaju višem i hladnijem vegetacijskom

pojasu. Povoljni edafski i klimatski faktori su omogućili bujnu šumsku floru koja za vrijeme

ljetnog perioda omogućava povoljnu ishranu divljači. Zastupljene su slijedeće vrste crnogoričnog

drveta: crni bor, bijeli bor, jela, smrča, smreka i tisa kao reliktni primjerci. Od bjelogoričnog

drveća zastupljene su vrste: bukva, gorski javor, klen, javor, brijest, jasen, joha, bagrem, grab,

breza, hrast, lipa i dr.

Pored žbunastih vrsta: maline kupine, divlja ruža, ljeska i dr., ovo područje obiluje i bogatstvom

ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva: lincura, srijemoš, islandski lišaj, uva, zoha, mrazovac,

kravljak, ježevka, imela, iva, matičnjak, preslica, bokvica, kantarion, borovnica, smrekova boba,

brusnica, drenjak, šumska jagoda, lisičarka, vrganj, smrčak i dr.

S posebnom pažnjom treba istaći prirodnu rijetkost - staro stabo hrasta, koje je po stručnim

procjenama staro oko 600-700 godina, a njegov lokalitet je u naselju Gaj. Ovom starom stablu se

do sada nije posvećivala naročita pažnja, a moglo bi da bude privlačna tačka i za turizam , pored

toga što ima značaj za nauku i razna istraživanja.

Faunu bugojanskog područja i okruženja čine brojne vrste koje zauzimaju značajan prostor.

Fauna je u tolikoj mjeri izmiješana da se na relativno malom prostoru susreću razne vrste jednih

pored drugih, što je rijetka pojava u fauni Evrope, i čini vrijednost i atraktivnost faune koja se

može iskoristiti u turističke svrhe. Područje naseljava raznovrsna zaštićena i nezaštićena divljač,

pernata i dlakava, niskog i visokog lova i to: medvjed, vuk, srna, divokoza, divlja svinja, zec,

jazavac, lisica, kuna, soko, jastreb, veliki terijeb, jarebica, svraka, vrana i dr.

Bogastvo divljači daje mogućnost za razvoj lovnog turizma na visoku i nisku divljač po čemu je

tradicionalno poznat ovaj kraj. U općini Bugojno je od 1972. godine egzistiralo lovište Lovno

gazdinstvo “Koprivnica” s posebnom namjenom za uzgoj, zaštitu divljači, lovni turizam i

fotosafari. Lovnim gazdinstvom je upravljalo Savezno izvršno vijeće R BiH, a obuhvatalo je

područja općina Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf i jedan dio Kupresa. Lovno gazdinstvo

“Koprivnica “ pokrivalo je površinu od 26000 ha, zauzimalo je slivove područja gornjeg toka

rijeke Vrbas u sklopu masiva Raduše, Vranice, Skrta, Radovana, Sivera, Vrane, Demirovca,

20

Dekala i Čičkovine. Ratnim dejstvima uništeni su svi kapaciteti tada postojećeg Lovnog

gazdinstva “Koprivnica”, a nakon rata Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i

šumarstva Sarajevo ponovo osniva Lovno gazdinstvo “Koprivnica” d.o.o. Ovo gazdinstvo zbog

niza razloga nije uspjelo obnoviti nekadašnju infrastrukturu lovišta, stvoriti uslove za uspješan

rad i razvoj lovnog turizma, niti nastaviti tradiciju imidža Bugojna kao centra lovnog turizma.

U općini Bugojno djeluje “Lovačko udruženje Bugojno” čiji je značaj za lokalnu zajednicu veliki

u cilju razvoja lovnog turizma i rekreacije lokalnog stanovništva. Udruženje broji 300 članova.

Površina lovišta je 11000 ha sa slijedećom infrastrukturom: lovački dom, 3 lovačke kuće, 4

lovačke kolibe, 8 lovačkih hladnjaka i vatrišta, 10 hranilišta za dlakavu divljač. Problemi s

kojima se susreće udruženje su: mali broj autohtone vrste divljači (srna i zec) koji je daleko ispod

kapaciteta lovišta, znatno prisustvo krivolova i nedostatak finansijskih sredstava.

Jedan od ciljeva razvoja udruženja jeste povećanje brojnog stanja vrste (srne i zeca), zatim uzgoj

i zašita divljači, edukacija lovaca i lovočuvara, izgradnja lovno tehničkih i lovno uzgojnih

objekata.

Lijepe i pitome naše planine pružaju ne samo prekrasne vidike panorame na veliki broj ostalih

planina, već su same po sebi vanredno lijepe i podesne za duži boravak, osobito ljeti. Njihove

pitke i meke vode, guste i hladovite šume, bujni prostrani i mirisni pašnjaci mogu zadovoljiti

zahtjeve izletnika i planinara. Najpoznatija izletišta su: Duboka, Seona, Pršljani, Rostovo i

Potočani.

U općini Bugojno djeluje udruženje planinara “Koprivnica “ koje broji oko 120 članova. Ovo

udruženje je u toku svog dugogodišnjeg rada markiralo oko 80 km planinarskih staza na

području : Crni vrhovi, Milevina voda, Jagodići, Zlokuće, Stolac, Šušljici, Hum, Humska

gradina, Odžak, Pavice, Kruševice i dr. Udruženje koristi planinarski dom “Duboka”, udaljen od

centra grada oko 13 km, koji je ograničenih kapaciteta i trenutno ne zadovoljava potrebe

društva. Problemi s kojima se susreću planinari su: planinarske staze su dijelom uništene uslijed

nekontrolisane sječe šume, uništavanje postojećih markera, odlaganje otpada iz seoskih naselja

na postojeće planinarske staze, nerješen status upravljanja planinarskim domom, nedovoljan

postojeći kapacitet infrastrukture, minirane površine u blizini planinarskog doma, nedovoljna

educiranost planinara, nedostatak finansijskih sredstava. Jedan od ciljeva razvoja udruženja jeste:

edukacija članstva, raditi na omasovljavanju članstva planinara a posebno mladih, obnavljanje

21

markera postojećih planinarskih staza i markiranje novih trasa, izrada karte s markiranim

planinarskim stazama, izgradnja novih kapaciteta planinarskog doma na lokaciji Rostova i dr.

Udruženje ribolovaca SRD“Vrbas” Bugojno gazduje rijekom Vrbas s pritokama te jezerima

Zanesovići i Radovan. Od riba u tim vodama nalazimo: u rijekama potočnu i kalifornijsku

pastrmku, lipljen, škobalj i mladica, a u jezerima: šaran, som, zlatovčica, klen, kalifonijska

pastrmka i babuška. Ribolov se obavlja isključivo vještačkim mamcima, a članovi SRD svake

godine vrše poribljavanja Vrbasa i jezera kao i redovno čišćenje vodotokova. Tradicionalno

godišnje takmičenje ribolovaca u lovu ribe udicom na plovak za sve kategorije održava se na

jezeru Zanesovići. Problemi ribolovnog društva su: minirana područja uz riječne obale,

neuređena riječna korita, deponovanje otpada u rijeke i riječna korita, ispuštanje otpadnih voda u

vodotoke, krivolov, nedovoljno poribljavanje vodotoka, nedovoljna saradnja s nadležnim

kantonalnim ministarstvom, nedostatak financijskih sredstava i dr.

Ciljevi udruženja: uređenje korita rijeka, čišćenje vodotokova, poribljavanje riječnih vodotokova

i jezera, smanjenje krivolova, edukacija članstva i dr.


1. Minirani kompleksi šuma;

2. Nekontrolisana sječa šume;

3. Nedovoljno pošumljavanje;

4. Smanjena brojnost pojedinih vrsta divljači i izražen krivolov;

5. Neuređene planinarske staze i izletišta;

6. Slaba promocija prirodnih resursa za turizam, rekreaciju i sport.


nepovoljna zakonska regulativa o šumama,

22

inspekcijske službe nisu u nadležnosti Općine i pasivnost istih,

pasivnost udruženja građana,

ratna dejstva,

veliki broj naoružanja zaostao iz rata,

nazakonito ponašanje građana u neplanskoj sječi šuma i lovaca u krivolovu,

nedovoljno provođenje mjera u mladim, vještački podignutim zasadima,

nepostojanje planova turističkog razvoja.


goleti, šikare, erozije zemljišta,

gubitak staništa za divljač i ptice,

istrebljenje divljači: srne, divokoze, medvjeda, zeca, lisice i ptica,

opasnost od miniranih područja,

slabija posjećenost planinskih prostora,

umanjena mogućnost razvoja turizma,

osiromašenje prirodnog ambijenta,

umanjena mogućnost rekreacije u prirodi,

tradicija loših stilova života.

Ciljevi

1. Šume i planine Bugojna očišćene od mina;

2. Kontrolisana i planska sječa šume;

3. Unaprjeđenje, revitalizacija i promocija lovnog bogatstva;

4. Pošumljavanje degradiranih i uništenih šumskih površina;

5. Korištenje i promocija šuma i planina kao mjesta za odmor, turizam, sport i rekreaciju.

2. 5. Upravljanje otpadom

2. 5. 1 Sadašnje stanje

23

Problem otpada je jedan od najvećih svjetskih ekoloških problema. Ljudsko društvo je uporedo s

razvojem industrije, poljoprivrede, saobraćaja i drugih vidova aktivnosti razvijalo vlastiti

potrošački mentalitet. Iako se u našem društvu konstantno potencira teško socijalno stanje, ne

može se zaobići činjenica da je potrošnja velika, pa u nekim slučajevima se može reći i

nepotrebna. U principu, problem je snažno generisan u dva pravca. Jedan čini neodgovorni i

ekološki nesavjesni građani, a drugi problem su nedovoljno razvijeni kapaciteti ovlaštenog

komunalnog preduzeća.

Upravljanje otpadom u općini je povjereno JKUP ”Čistoća” Bugojno. Na deponiju se odlažu sve

vrste otpada (komunalni, građevinski, poljoprivredni, životinjski, medicinski) izuzev

farmaceutskog i patološkog. JKUP “ Čistoća” radi usluge sakupljanja, odvoza i deponovanja

otpada. Otpad se ne odvaja i ne postoje kontejneri za selektivno sakupljanje otpada (papir, staklo,

plastika i drugo). S prostora općine smeće se odvozi iz gradskih i prigradskih mjesnih zajednica

dok udaljenija naselja nisu zainteresovana za odvoz istog. Prosječna količina smeća koje se

prikupi u toku jednog mjeseca je oko 3000 m3. Odnosi prema otpadu se mijenjaju kako u svijetu

tako i kod nas, tako da se otpad sve više koristi kao sirovina i izvor prihoda. U Bugojnu se

razvija djelatnost otkupa: papira, metala, plastike i dr., tako da je očekivati tendenciju širenja ove

djelatnosti što će doprinjeti izvoru prihoda i očuvanju životne okoline.

Otpad s područja općine Bugojno odlaže se na privremenu deponiju “Glinište” parcela k.č. 880

k.o. Poriče, koja se koristi od 1994. godine kao privremena lokacija. Za navedenu lokaciju ne

postoji tehnička dokumentacija niti ikakvo odobrenje. Problem lokacije je prvenstveno zbog toga

što se nalazi u blizini gradske zone a najbliže kuće su udaljene oko 50 m od ruba deponije. Iz tog

razloga mještani MZ Gaj su u više navrata skretali pažnju javnosti i tražili izmještanje iste.

Privremena deponija ja locirana na zemljištu gdje se nekad ranije vršila eksploatacija gline u

svrhu proizvodnje građevinskog materijala tako da je podloga deponije ilovasta što je povoljno

jer ne dolazi do zagađenja podzemnih voda. Otpadne vode s deponije se sabiraju u odvodne

kanale koji su priključeni na kanalizacionu mrežu. Put do deponije je čvrsti, makadamski, a

lokacija deponije je djelimično ograđena, dok je sami rub obrastao drvećem tako da ima prirodnu

zaštitu. Na deponiji je stalno prisutan jedan radnik koji kontroliše ulazak na deponiju i jedan

radnik koji mašinom vrši razgrtanje i sabijanje smeća i nasipanje zemlje.

Općina Bugojno je svjesna činjenice da navedena lokacija deponije nije adekvatno rješenje i da

istu treba izmjestiti, a nakon toga prostor privremene deponije sanirati. Problem gradske deponije

prisutan je već duži niz godina, Općina je 1990. godine pribavila tehničku dokumentaciju i

24

urbanističku saglasnost za izgradnju sanitarne deponije na lokalitetu Dubočine - Talin Gaj, za

čiju realizaciju je bilo potrebno obezbjediti oko 2.000.000,00 KM. Problem finansiranja u tom

periodu, kao i sada, je glavni razlog nerješavanja pitanja gradske deponije.

Općina je u cilju rješavanja ovog problema u toku 2000. godine vršila pregovore sa Austrijskom

kompanijom A.S.A. oko izrade nove savremene deponije za tri općine (Bugojno, D. Vakuf i G.

Vakuf), koji nisu doveli do rješavanja problema zbog nedostatka finansijskih sredstava, a i

promjene zakonske regulative. Nacrtom Prostornog plana Kantona bilo je predviđeno da

kantonalna deponija bude locirana u Bugojnu, što nakon javne rasprave nije podržano od strane

građana Bugojna. Novom zakonskom regulativom predviđene su regionalne deponije kao i

selektivni način odlaganja otpada, što u potpunosti mijenja pristup rješavanja problema. Općina

Bugojno još uvjek nema jasnu viziju na koji način rješiti problem deponiranja otpada, ali su u

toku pregovori oko izrade Studije izvodljivosti rješavanja komunalnog otpada.


1. Nepostojanje lokacije, tipa i izvora finansiranja nove gradske deponije (izgradnja nove,

zatvaranje i saniranje postojeće deponije);

2. Postojanje divljih deponija;

3. Životinjski, medicinski i industrijski otpad se odlaže zajedno sa komunalnim otpadom;

4. Nepostojanje životinjskog groblja;

5. Ne vrši se sortiranje otpada;

6. Nepostojanje strogih kazni za prekršioce Odluke o komunalnom redu;

7. Neadekvatne lokacije postojećih kontejnera, nepostojanje dovoljnog broja zatvorenih

kontejnera i korpi za smeće.


25

neprosvjećenost građana, privrednika, javnih radnika,

neprovođenje i nepoštivanje važeće zakonske regulative,

neefikasan rad inspekcija,

nedovoljni resursi komunalnog preduzeća,

nepostojanje sanitarne deponije,

neadekvatan način odlaganja otpada,

neorganizirano prikupljanje svih sekundarnih sirovina,

finansijska nemogućnost Općine.


postojanje divljih deponija u gradu i prigradskim naseljima kako građevinskog

materijala, tako i kućnog otpada,

neprivlačna životna okolina,

neuređen grad, neugodni mirisi iz kontejnera i odlagališta otpada, posebno ljeti

životinje raznose otpad po gradu i naseljima,

gubitak značajnih finansijskih sredstava,

neiskorištenost sekundarnih sirovina,

opasni otpad nije selektovan,

otpad se neprimjereno, u kabastom, tečnom, zapaljivom, eksplozivnom i drugom

obliku odlaže u kontejnere ili pored njih;

kontejneri se na razne načine uništavaju: prevrću, odvoze, skidaju se točkovi i

drugo,

neodgovoran je odnos stanovnika i vlasnika uslužnih radnji prema odlaganju otpada,

ne vrši se sortiranje otpada u domaćivstvu.

Ciljevi

1. Kontrolisano i selektivno odlaganje komunalnog čvrstog otpada;

2. Kontrolisano i selektivno odlaganje životinjskog, medicinskog i industrijskog otpada.

26

3. ZAKONSKI I INSTITUCIONALNI OKVIRI ZAŠTITE OKOLINE

3. 1. Sadašnje stanje

Međunarodne konvencije, protokoli i programi

Evropska unija u svojoj politici okoline mnogo pažnje pridaje Arhurskoj konvenciji o pravima

građana o dostupnosti informacijama i učešću javnosti u odlučivanju o okolini. Tu su još i niz

drugih konvencija kao Konvencija o prekoračenoj procjeni uticaja na okolinu (Espoo

Konvencija), Dunavka konvencija i dr. S gledišta lokalne zajednice najznačajniji međunarodni

dokument je Agenda 21 usvojena 1992. godine na Konferenciji o okolini i razvoju u Rio de

Janeiru. Agenda 21 je predložak za djelovanje vezano za oklinu u cijelom svijetu. Poglavlje 28.

Agende 21 sadrži poziv svim lokalnim zajednicama da izrade svoje dokumente (NEAP-e,

KEAP-e i LEAP-e).

27

Institucionalna organizovanost u BiH

Na državnom nivou odgovornost za pitanje okoline dodjeljuje se Ministarstvu za vanjsku

trgovinu i međunarodne odnose. Za koordinaciju aktivnosti o pitanjima zaštite okoline i razvoja

postoji na državnom nivou od 2002. godine Nacionalni savjet za okolinu i razvoj.

Na nivou entiteta odgovornost je podijeljena. Ustav Federacije spominje odgovornost za okolinu

samo u članu 2. koji kaže da su Federacija i kantoni nadležni za politiku zaštite okoline. U FBiH

glavnu nadležnost ima Ministarstvo za prostorno planiranje i okolinu, a u određenim pitanjima i

Ministrastvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Na nivou Kantona nadležnost je na

Ministarstvu prostornog uređenja, obnove i povratka. U Općini Bugojno nema referata koji

tretira poslove iz oblasti zašte okoline, već postoji samo inspektor zaštite okoline, koji je

postavljen na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi.

Politika okoline

Akcioni plan zaštite okoline BiH (NEAP) krovni je dokument na nivou države, prihvaćen

početkom 2003. godine. Na nivou Srednjobosanskog kantona nije urađen akcioni plan zaštite

okoline (KEAP).

Općina Bugojna je u Strategiji razvoja 2005. – 2015. postavila razvojni cilj koji se odnosi na

poboljšavanje uslova i kvalitetu življenja lokalnog stanovništva kroz unapređenje fizičke

infrastrukture i zaštite okoline.

Izrada prijedloga projekta “Izrada lokalnog akcionog plana zaštite okoline LEAP-a” i apliciranje

prijedloga projekta prema UNDP kao jedna od aktivnosti na implementaciji Općinske razvojne

strategije, rezultiralo je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između općine Bugojno i

UNDP-a. Svrha ovog Memoranduma je da se uspostavi saradnja i precizira odgovornost na

projektu Izrade lokanog akcionog plana za zaštitu okoline LEAP-a kojeg će implementirati

općina Bugojno.

Zakonodavstvo

Na nivou države ne postoje zakoni ili druga regulativa u vezi sa zaštitom okoline. Na nivou F

BiH doneseno je niz novih zakona: Zakon o zaštiti okoline, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o zaštiti

voda, Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o zaštiti prirode i Zakon o fondu za zaštitu okliša.

Novi zakoni uglavnom reflektiraju praksu Evropske unije. Zakon o zaštiti okoline predstavlja

28

principe održivog razvoja, predostrožnost i prevenciju, saradnje i podijeljene odgovornosti,

učešća javnosti, pristup informacijama i pristup “zagađivač plaća”. Postavljeni su temelji za

upotrebu efikasnih instrumenata: studije uticaja na okolinu, strategije studije uticaja na okolinu,

standardi okoline itd.

Srednjobosanski kanton je takođe donio kantonalne zakone i to:

1. Zakon o upravljanju otpadom,

2. Zakon o zaštiti okoline,

3. Zakon o kvalitetu zraka koji nije usklađen sa Zakonom o zaštiti zraka FBiH,

4. Zakon o zaštiti prirode.

Takođe su doneseni i neki podzakonski akti: Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji se mogu

izgraditi i pustiti u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, Pravilnik o rokovima za podnošenje

zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije

stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoline.

Inspekcija

Inspekcija zaštite okoline je u nadležnosti Federacije i Kantona. Kantonalni propisi iz oblasti

zaštite okoline su dali samo neznatan dio nadležnosti općinskoj inspekciji. Zakon o

inspekcijama Federacije je predvidio da nadzor nad zaštitom okoline vrši kantonalna i federalna

inspekcija, a nije predvidio općinsku inspekciju. Zakon o principima lokalne samouprave je dao

mogućnost formiranja općinske inspekcije zaštite okoline što je u koliziji sa naprijed navedenim

Zakonima.

Poslove nadzora iz oblasti zaštite okoline u općini Bugojno vrši jedan inspektor u čijoj je

nadležnosti komunalna i inspekcija zaštite okoline, a djeluje u okviru Službe za finansije i

inspekcijski nadzor. Općina Bugojno nema donesene Odluke iz oblasti zaštite okoline, a

komunalni inspektor i inspektor zaštite okoline radi prema Odluci o komunalnom redu.

Općina Bugojno je zajedno s nevladinim sektorom provodila kampanju “Građanin kao eko

policajac”, jer je prepoznala potrebu za formiranje eko - policije, zbog nepoštivanja odredbi

29

Odluke o komunalnom redu. Formiranje eko - policije je potreba oćine Bugojno u cilju ljepšeg

životnog okruženja.

Problemi

1. Neuređenost zakonske i podzakonske regulative;

2. Mala nadležnost općinske inspekcije;

3. Oduzimanje zakonodavne nadležnosti lokalnoj upravi od strane viših nivoa vlasti;

4. Nepostojanje eko - policije;

5. Nije uspostavljen efikasan sistem za zaštitu okoline,

ZAKLJUČAK

Najveći problem općine Bugojno je problem odlaganja svih vrsta otpada, onečišćenje

površinskih voda, uništavanje šuma, zagađenje zemljišta, degradacija zemljišta, neadekvatno

postupanje s industrijskim i opasnim otpadom, problemi vodosnabdijevanja, problemi

održavanja javnih zelenih površina i prirodnog naslijeđa, problemi odvodnje i kanalizacije.

Administrativno-organizacijski nedostaci odnose se na urbanu ekološko, komunalnu kulturu,

neprovođenje zakona, nepostojanje legislative i institucionalne infrastrukture.

Okolina se posmatra kao integralni dio socio-ekonomskog razvoja. Svakako, prednosti općine

su povoljna saobraćajna - geografska pozicija i prirodna bogatstva voda, šuma i zemljišta. Na

drugoj strani niz je ograničenja: veliki industrijski kapaciteti uništeni, teška socijalna situacija

zbog migracije i nezaposlenosti, ograničeni raspoloživi finansijski resursi i nerazvijena svijest

30

o okolini. Vizija bi trebala biti postizanje lijepog, ekonomski jakog, atraktivnog i

prosperitetnog Bugojna koje omogućuje ugodan život i zadovoljenje potreba na održiv način.

U tranziciji prema novim privrednim inicijativama treba ostaviti otvorena vrata prema svim

razvojnim opcijama, pri čemu se uvijek podrazumijeva čista industrija, odnosno primjena

najboljih raspoloživih tehnika za smanjenje uticaja na okolinu.

Kroz studiju ranjivosti predlaže se niz aktivnosti i projekata za približavanje prema

postavljenoj viziji, pri čemu se prednost daje mjerama koje su ekološki prihvatljive, tehno -

ekonomski izvodljive, imaju podršku javnosti i nemaju suviše prepreka u smislu

administriranja. Lokalna samouprava ima ograničenu nadležnost o nizu pitanja. Zbog toga u

nekim projektima treba aktivno sarađivati s nadležnim višim instancama i pitanja rješavati

pro-aktivnim pristupom svih interesnih sudionika.

LITERATURA I IZVORI

Studija o procjeni uticaja na okoliš općine Bugojno, 2011.

Strategija razvoja općine Bugojno, 2011.-2020.

Lokalni ekološki akcioni plan-općina Bugojno, 2012.

http://www.bug.ba/

http://www.zupa-bugojno.org/

http://www.hronika.ba/bugojno-index.html

http://www.bug.ba/tag/kantonalna-uprava-za-sumarstvo-sbk-obiljezila-21-mart

31

http://www.hronika.ba/bugojno-index.html

http://www.zupa-bugojno.org/

http://www.bug.ba/

http://www.fzs.ba/god.htm

32

Documents

Studija ranjivosti Bugojno