2
Imunološke reakcije Novija istraživanja pokazuju da mnoge od molekula obrane kao što su citokini aktivno doprinose bolestima mozga kao što su multipla skleroza, moždani udar i Alzheimerova bolest. Čini se da prekomjerna proizvodnja takvih molekula u mozgu sama po sebi može oštetiti neurone – posebice prekomjerna proizvodnja citokina. Različite nove strategije liječenja bolesti mozga razvile su se s idejom inhibiranja imunoloških i upalnih molekula. Stoga nam neuroimonologija, disciplina koja se bavi utjecajem stresa na imunosni sustav (Ader, 1982, prema Havelka, 2002) može dati neke odgovore i nove načine liječenja glavnih bolesti mozga. Utjecaj stresa na pojavu bolesti Stres je postao konstantan faktor u današnjem brzom svijetu. Ako ne provjeravamo količinu stresa kojoj smo izloženi, možemo osjetiti negativne posljedice za naše zdravlje. Način na koji se nosimo sa stresom može značiti razliku između zdravlja i poletnosti ili osjetljivost na zaraze i bolesti. Stres može oslabiti imunološki sustav i time utjecati na pojavu bolesti. Zdrav imunološki sustav regulira proces ozdravljivanja našeg tijela, te ga štiti od infekcija i zaraznih bolesti. Stres može kompromitirati funkcioniranje imunološkog sustava, što može rezultirati prehladama, gripom, umorom, poremećajima krvožilnog sustava i preranim starenjem. Stres povećava krvni tlak, ubrzava rad srca, povećava razine glukoze, adrenalina i slobodnih radikala (Mcleod, 2010).

Stres i Imunoloski Sustav

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Stres i Imunoloski Sustav

Imunološke reakcije

Novija istraživanja pokazuju da mnoge od molekula obrane kao što su citokini aktivno

doprinose bolestima mozga kao što su multipla skleroza, moždani udar i Alzheimerova bolest.

Čini se da prekomjerna proizvodnja takvih molekula u mozgu sama po sebi može oštetiti

neurone – posebice prekomjerna proizvodnja citokina. Različite nove strategije liječenja

bolesti mozga razvile su se s idejom inhibiranja imunoloških i upalnih molekula. Stoga nam

neuroimonologija, disciplina koja se bavi utjecajem stresa na imunosni sustav (Ader, 1982,

prema Havelka, 2002) može dati neke odgovore i nove načine liječenja glavnih bolesti mozga.

Utjecaj stresa na pojavu bolesti

Stres je postao konstantan faktor u današnjem brzom svijetu. Ako ne provjeravamo

količinu stresa kojoj smo izloženi, možemo osjetiti negativne posljedice za naše zdravlje.

Način na koji se nosimo sa stresom može značiti razliku između zdravlja i poletnosti ili

osjetljivost na zaraze i bolesti. Stres može oslabiti imunološki sustav i time utjecati na pojavu

bolesti.

Zdrav imunološki sustav regulira proces ozdravljivanja našeg tijela, te ga štiti od

infekcija i zaraznih bolesti. Stres može kompromitirati funkcioniranje imunološkog sustava,

što može rezultirati prehladama, gripom, umorom, poremećajima krvožilnog sustava i

preranim starenjem. Stres povećava krvni tlak, ubrzava rad srca, povećava razine glukoze,

adrenalina i slobodnih radikala (Mcleod, 2010).

Također, stres utječe na probavni sustav zbog prekomjernog izlučivanja gastrina, dišni

sustav u vidu pojave bronhalne astme, sustav organa za pokretanje u vidu pojave psihogenog

reumatizma. Osim navedenih poremećaja koji zahvaćaju određene organske sustave, postoje i

drugi poremećaji koji nisu vezani za pojedini organski sustav, ali za koji se smatra kako je u

vezi sa psihološkim stresom. To su razne kožne bolesti i nesanica (Havelka, 2002).

Stres također može imati i indirektan utjecaj na imunološki sustav ako osoba koristi

nezdrave strategije kako bi smanjila stres, u obliku pušenja cigareta ili konzumiranja alkohola.

Kroz te nezdrave navike stres indirektno utječe na pojavu bolesti.

Page 2: Stres i Imunoloski Sustav

LITERATURA

Havelka, M. (2002). Zdravstvena psihologija. Jastrebarsko :Naklada Slap

Mcleod, S. A. (2010). Simply Psychology; Stress and the Immune System. Preuzeto 17.11. 2011 sa stranice http://www.simplypsychology.org/stress-immune.html