LIMFA I LIMFNI SUSTAV

LIMFALimfa je jedna od tekućih tvari

u organizmu koja se najprije formira kao tkivna tekućina a zatim ulazi u limfne sudove putem filtracije. Nakon ulaska u limfni sud, limfa putuje do barem jednog limfnog čvora i na kraju izlazi u lijevu ili desnu podključnu venu i tu se miješa s krvlju

SASTAV LIMFE Limfa je po sastavu slična krvnoj plazmi ali

može biti različitog sastava u zavisnosti od tkiva koje opslužuje, odnosno u kojem se izlučuje: npr. u limfnim čvorovima limfa se obogaćuje limfocitima a limfa koja se formira u probavnom sistemu (tzv. mliječ) bogata je trigliceridima i bjeličaste je boje (tako je i dobila naziv mliječ)

KAKO NASTAJE LIMFA?? Budući da iz međustaničnih prostora odnosi

otpadne tvari poput masti, bjelančevina i dijelova odumrlih stanica, limfa se više ne vraća u krvne žile, već ulazi u posebne, tzv. limfne žile koje se skupljaju u sve deblje ogranke. Glavne limfne žile neposredno prije srca spajaju se s glavnim venama. Tok limfe u limfnim žilama omogućuje pritisak u okolnim mišićima. Limfne žile prolaze kroz limfne čvorove koji sudjeluju u obrani organizma od bolesti, a naročito su gusti uz dišne puteve, oko crijeva i krajnika, u preponama i vratu te ispod pazuha. U njima dozrijevaju limfociti. 

TOK LIMFE

Limfa teče kroz limfne kapilare. Limfa polako teče limfnim žilama. Tok limfe omogućuju mišići i krvne žile koje ju pokreću prema srcu.

LIMFNI ČVOROVI

Organi kuglastog oblika Na nekim mjestima nalazimo ih u

nakupinama Stvaraju limfocite te imaju ulogu

biološkog filtra limfe

LIMFNI SUSTAV Limfni sustav je dio  imunološkog

sustava ljudskog organizma. Glavni mu je zadatak obrana od infekcija i bolesti, uključujući i obranu od tumora. U limfnim žilama cirkulira limfa, tekućina koja sadrži limfocite (bijele krvne stanice). Postoje dva tipa limfocita: T limfociti i B limfociti. Oba tipa igraju važnu ulogu u imunološkom odgovoru protiv bolesti

LIMFNI SUSTAV IMA TRI GLAVNE FUNKCIJE:

sakupljanje i dostava viška međustanične tekućine u krv, pomažući tako održavanje ravnoteže tekućina u organizmu

upijanje masnoća iz crijeva i njihov prijenos u krv

obrana organizma od bolesti.

KOŠTANA SRŽ Koštana srž je krvotvorno tkivo smješteno u

moždinskim šupljinama kosti i u prostorima među gredicama spužvastog koštanog tkiva. U njoj nastaju sve krvne stanice, razgrađuju se eritrociti i stvara rezerva željeza nastala raspadanjem hemoglobina.

TIMUS Timus ili prsna žlijezda je organ smjeršten

u prednjem, gornjem dijelu prsnog koša odnosno medijastinuma. Timus je središnji organ imunološkog sustava. Kod novorođenčeta i djece je dobro razvijen, dok poslije puberteta dolazi do njegove involucije i pretvaranja u masno tijelo.

SLEZENA Organ koji je smješten u lijevom dijelu

trbušne šupljine ispod zadnjih rebara Ono je biološki filtar krvi U slezeni se razgrađuju dotrajali eritrociti, a

nastaju limfociti Služi kao spremnik krvi

KRAJNICI Nakupine limfnih čvorića Smješteni su na prijelazu usne i nosne

šupljine u ždrijelo Njihova uloga je sprječavanje prodora

bakterija i štetnih tvari iz nosa ili usta u organizam

Zbog svoje zaštitne uloge i stalne izloženosti bakterijama iz zraka, naginju upalama

BOLEST LIMFNOG SUSTAVA Infektivna MONONUKLEOZA(bolest poljupca)

danas je česta bolest limfnog sustava u djece i mladih ljudi

Uzročnik je virus Zaraza se širi kapljičnim putem i slinom Znakovi bolesti su: vrućica,povećanje limfnih

čvorova,jetara,slezene te česta upala krajnika

Najvažnije je mirovanje i lagana hrana s dovoljno tekućine

Nađeno na: http://bs.wikipedia.org/wiki/Limfa Timus – Wikipedija Koštana srž - Wikipedija Limfni sustav - anatomija i fiziologija -

Onkologija.hr Srce, krvne žile i limfa | Eduvizija mononukleoza - Google pretraživanje krajnici - Google pretraživanje Knjiga Biologija 8 – str. 93 i 94

Izradila: Petra Grgurinović