STRATEŠKI PLAN OPĆINE · PDF fileProstorni plan Dubrovačko-Neretvanske županije kao i Strategija regionalnog razvoja RH. ... organizira rekonstrukcija povijesne bitke iz 1571.godine

STRATEŠKI PLAN OPĆINE SMOKVICA 2016. – 2018.

1

STRATEŠKI PLAN OPĆINE SMOKVICA 2016.-2018.

Strateški plan Općine Smokvica za trogodišnje razdoblje


2

SADRŽAJ:

1. PRIPREMA PLANIRANJA .................................................................................. 3

2. UVODNO O OBVEZNIKU ................................................................................... 5

2.1. Opći podaci Općine Smokvica ....................................................................... 6

2.1.1. Organizacijska shema ................................................................................ 8

2.1.2. Obavijest o razvrstavanju prema NKD - u . Pogreška! Knjižna oznaka nije

definirana.

2.2. Povijest Općine Smokvica ............................................................................. 9

3. DEFINIRANJE VIZIJE I MISIJE......................................................................... 10

3.1. Vizija ............................................................................................................ 10

3.2. Misija ........................................................................................................... 11

4. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA ..................................................................... 11

4.1. SWOT analiza ............................................................................................. 28

5. OPĆI CILJEVI .................................................................................................... 33

6. POSEBNI CILJEVI ............................................................................................ 33

7. NAČINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI ............................... 34

8. POVEZIVANJE CILJEVA S PRORAČUNOM ................................................... 50

9. SKRAĆENI PRIKAZ STRATEŠKOG PLANA ................................................... 53

10. PRAĆENJE I EVALUACIJA .............................................................................. 55


3

1. PRIPREMA PLANIRANJA

Sukladno Zakonu o Proračunu i Uputama za donošenje proračuna, Općina Smokvica

izrađuje strateški plan za trogodišnje razdoblje koji je podloga za donošenje

proračuna za 2016. sa projekcijama za sljedeće dvije godine, te plana razvojnih

programa, kako je i navedeno u članku 27. spomenutog Zakona. Temelj za izradu

Strateškog plana Općine Smokvica je Prostorni plan uređenja Općine Smokvica,

Prostorni plan Dubrovačko-Neretvanske županije kao i Strategija regionalnog razvoja

RH. Svrha strateškog planiranja je da Općina Smokvica aktivno sudjeluje i efikasno

upravlja razvojem na način da se utvrdilo postojeće stanje cjelokupnog života,

kritične točke sadašnjeg razvoja te smjernice i strateški ciljevi daljnjeg razvoja

Općine.

Strateški plan Općine Smokvica je iznimno važan alat za upravljanje razvojem

Općine. Njegovi prioriteti i ciljevi moraju se uvažavati prilikom donošenja općinskog

proračuna i investicijskih programa, kako nalažu i nacionalne smjernice. Strateški

plan postaje i ključni ulazni programski dokument za izradu programskih dokumenata

regije i Republike Hrvatske, temeljem kojeg Općina Smokvica koristi financijska

sredstva iz Strukturnih i Kohezijskih fondova Europske unije prilikom provedbe

odabranih programa i projekata.

Izradi strateškog plana se pristupilo prvenstveno provedbom aktivnosti za utvrđivanje

trenutnog stanja/okruženja, tj. provedbom analize internog i eksternog okruženja

Općine Smokvica (SWOT analiza). Prije utvrđivanja ciljeva definirat će se i temeljno

prilagoditi vizija i misija Općine Smokvica s obzirom na djelokrug Općine, kao i

razvojne prioritete i potencijale.

S obzirom na provedenu analizu, kao i uspostavljenu misiju i viziju Općine Smokvica,

uspostavit će se opći i posebni ciljevi, te načini i aktivnosti koje će putem operativnog

planiranja dovesti do njihovog ostvarenja i unapređenja razvoja Općine Smokvica. Na

kraju se utvrđuju određeni parametri, odnosno radnje prema kojima će se pratiti

evaluacija i provedba strateškog plana, što je od iznimne važnosti.

Za strateško planiranje odgovoran je Općinski načelnik Općine Smokvica, Lenko

Salečić, uz suradnju sa djelatnicima Općine. U svrhu strateškog planiranja donesena

je i Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog

plana. Kao prilog nadalje u ovom dokumentu je dana navedena odluka.

Prilikom izrade strateškog plana proučeni su Zakonski akti i Statut Općine Smokvica,

te je dokument donesen u skladu s Uputama za izradu strateških planova za

razdoblje 2016 – 2018. izdanih od strane Ministarstva financija. Kroz identifikaciju

vremenskog razdoblja strateškog plana, u ovom slučaju, radi se o predviđenom roku

trajanja od 2016. godine do 2018. godine.


4

Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana

REPUBLIKA HRVATSKA DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

OPĆINA SMOKVICA OPĆINSKI NAČELNIK Klasa: 302-02/15-01/01 Ur.broj: 2138-04/2-15-1 Smokvica,16.prosinca 2015.g. Temeljem članka 45. Statuta Općine Smokvica (“Službeni glasnik Općine Smokvica” broj 3/09 i 22/13), Općinski načelnik Općine Smokvica donosi slijedeću:

O D L U K U o osnivanju i imenovanju članova radne skupine

za izradu strateškog plana

Članak 1. Osniva se radna skupina za izradu Strateškog plana Općine Smokvica 2016-2018. godine.

Članak 2. U radnu skupinu za izradu Strateškog plana Općine Smokvica imenuju se:

LENKO SALEČIĆ, Općinski načelnik

MARTINA MARELIĆ, direktorica TZO Smokvica

VALERIJA RADOVANOVIĆ, Jedinstveni upravni odjel Općine Smokvica

IVANA TOMAŠIĆ, Tajnica Općine Smokvica

Članak 3. Zadužuju se članovi radne skupine za pripremu i izradu, te praćenje provedbe i realizacije Strateškog plana Općine Smokvica za razdoblje 2016 – 2018. godine.

Članak 4. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

OPĆINSKI NAČELNIK:

LenkoSalečić DOSTAVITI:

- Imenovanim članovima - Pismohrana


5

2. UVODNO O OBVEZNIKU

Općina Smokvica, kao jedinica lokalne samouprave obavlja niz poslova i aktivnosti,

te nudi široku lepezu mogućnosti i rješenja kako bi osigurala potrebe građana,

kvalitetnu perspektivu za dugoročan razvoj, te kako bi u konačnici neprestano

pridonosila unaprjeđivanju kvalitete življenja.

Općina Smokvica je pravna osoba sa sjedištem u Smokvici, Smokvica 212, 20272

Smokvica. Dan Općine Smokvica obilježava se od 29. siječnja do 2. veljače kada je

predviđena procesija s kipom Gospe Kandelore i svečano euharistijsko slavlje u

župnoj crkvi te svečani godišnji nastup Viteške udruge Kumpanjija iz Smokvice.

Općina Smokvica obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju

potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to

osobito poslove koji se odnose na:

- uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno

gospodarstvo,

- brigu o djeci,

- socijalnu skrb,

- primarnu zdravstvenu zaštitu,

- odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu,

- tjelesnu kulturu i šport,

- zaštitu potrošača,

- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

- protupožarnu i civilnu zaštitu,

- promet na svom području,

- ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se utvrđuju odlukama Općinskog

vijeća i Općinskog načelnika u skladu sa zakonom i Statutom Općine Smokvica.

Općina može organizirati obavljanje pojedinih poslova zajednički s drugom jedinicom

lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave, na način da se osnuje

zajedničko tijelo, zajednički upravni odjel ili služba, zajedničko trgovačko društvo ili

zajedničko organiziranje i obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim

zakonom.

Općina surađuje s općinama otoka Korčule i Gradom Korčulom, gradovima i

općinama Dubrovačko-Neretvanske županije i Dubrovačko-neretvanskom županijom

radi ostvarenja zajedničkih interesa na unapređenju gospodarskog i društvenog

razvitka. Također uspostavlja i održava suradnju i s drugim jedinicama lokalne

samouprave u inozemstvu poštivajući zakon i međunarodne ugovore.


6

Budući da na području Općine djeluju brojne udruge, Općina svake godine izdvaja

određeni iznos sredstava kroz donacije za kontinuirani rad udruga.

2.1. Opći podaci Općine Smokvica

Načelnik Lenko Salečić Sjedište općine Smokvica

Adresa: Smokvica 212, 20272 Smokvica Broj stanovnika 9161 Gustoća stanovništva (2011. godine) 21,07 stanovnika po km2 Površina 43,48 km2 (otok Korčula 279 km2) Naselja 1 (u kojem postoje 4 izdvojena dijela) Postojeći turistički kapaciteti 488 smještajnih jedinica

ležajevi u hotelima 133 privatni smještaj 355

Broj noćenja Udjel domaćih turista Udjel stranih turista

32.156 14,24% 85,76%

Web stranica www.smokvica.hr

Telefon 020 831 105 Fax 020 831 033 E - mail [email protected]

[email protected]

Općina Smokvica sastoji se od jednog naselja - naselja Smokvica, te četiri izdvojena

dijela koja nemaju status samostalnog naselja, a to su: Brna, Istruga Vinačac, Mala

Kapja i Blaca. Glavno naselje je Smokvica gdje živi oko 2/3 stanovnika općine, zatim

slijedi Brna, a izdvojeni dijelovi naselja Istruga, Vinačac, Mala Kapja i Blaca imaju po

svega nekoliko stalno naseljenih stanovnika.

Naselje Smokvica smješteno je u gotovo samom središtu otoka Korčule, na

padinama spojenih brda Vele i Male Obale. Na području Smokvice nalazi se nekoliko

plodnih polja, a najveća su Kruševo, Prapratna, Stiniva, Njivice, Dračevica, Banja,

Sitnica, Livin dol i Čipojino polje.

Naselje Brna nalazi se jugozapadno, četiri kilometra cestovne udaljenosti od

Smokvice. Smješteno je u istoimenoj uvali i na ravnini rta Mali Zaglav, te se širi i

prema manjoj sjevernijoj uvali Istruga.

1 Popis stanovništva 2011, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

http://www.smokvica.hr/

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]


7

Vinačac se nalazi zapadno od Brne udaljeno sedam kilometara cestom, na obali i

padini strmog brda Vela Glava. Istruga se nalazi sjeverno od Brne udaljeno nekoliko

stotina metara od Brne. Mala Kapja se nalazi sjeverno i malo zapadno od Smokvice,

dok se Blaca nalaze na sjevernoj obali Općine Smokvica.

Južna obala je relativno lakše pristupačnija te ima jednu dobru uvalu (uvala Brna).

Sjeverna obala znatno je nepristupačnija i prometno je više izolirana, slabo

razvedena i bez uvala. Postoji tek jedna markantna točka – rt Blaca. Granica

područja Općine Smokvica ide rubnom crtom katastarske općine Smokvica.

Znamenitosti Smokvice:

Crkva Blažene Djevice Marije od Očišćenja smještena je u središtu Smokvice,

ističe se svojim velikim zvonikom i neorenesansnom arhitekturom. Crkvu okružuju

Velika i Mala Pijaca te Loža koje su stoljećima središte glavnih događanja i

svečanosti.

Brojne crkvice smještene su uokrug Smokvice, a sagrađene su kako bi „nebeski

zaštitnici“ čuvali mjesto. Najznačajnija od njih je crkvica Sv. Mihovila iz 1372. godine

smještena na uzvisini s koje se pruža prekrasan pogled na plodna polja podno

Smokvice..

Ostaci vila rustika i kaštela plemića dokaz su da je Smokvica zbog svoje plodne

zemlje i prekrasne prirode oduvijek privlačila. Ovdje su plemići gradili svoje

gospodarske komplekse i odmarališta. I korčulanski pjesnik Kanavelić imao je svoj

ljetnikovac u smokvičkom polju, gdje je pjesničku inspiraciju našao u mirisima i

zvukovima prirode.

Torete su kamene kućice jedinstvene na otoku koje karakterizira specifična gradnja

kružnog slaganja ploča. Smještene u vinogradima koristile su se za čuvanje alata za

rad u polju.

Osnovne atrakcije Općine Smokvica:

Najpoznatija priča iz povijesti Smokvice je ona o utvrdi Gradini, jednoj od

najpoznatijih utvrda na Otoku Korčuli. Svake godine u srpnju se na Gradini

organizira rekonstrukcija povijesne bitke iz 1571.godine.

Iako je Smokvica najpoznatija po vinogradima i vinima oduvijek su se uzgajale i

druge mediteranske kulture. Jedna od najpoznatijih su mindeli (bajami) i to oni

posebno tanke kore koje su zbog svoje ljepote i ukusa prozvali „Smokviška

princeza“. U proljetnom cvatu bajami posebno uljepšavaju Smokvicu.


8

Jedna od najzanimljivijih legendi u Smokvici je o vilama - prekrasnim djevojkama koje

u predvečerje plešu po proplancima i kupaju se u uvalama. Brojne su priče ispričane

o vilama a najpoznatija je ona o Vilin dolu kad je seljak krenuo u polje i našao vilu

kako spava u hladu borova.

Uvala Istruga u neposrednoj blizini Brne najpoznatija je po ljekovitom blatu ali i po

spilji do koje vodi prekrasna staza. Prapovijesna spilja nekadašnje nastanište te

zaklon pastirima specifična je zbog svog položaja u udubini visoke stijene.

2.1.1. Organizacijska shema


9

2.2. Povijest Općine Smokvica

Smokvica je jedno od pet starih naselja na Otoku Korčuli u kojoj je kontinuitet

ljudskog življenja neprestan od prapovijesti do danas. Naziv mjesta pogrešno bi bilo

vezivati uz mediteransku voćku smokvu, već ime Smokvica potječe iz romanskih

jezika i vezuje se za prisutnost vode. Naime nedaleko u polju Siknica nalazimo brojne

lokve koje su još u antičko doba dale ime ovom kraju. Iako se naselje sa svojim

granicama spominje u Korčulanskom statutu iz 1214. godine, Ilirska Gradina iz

drugog tisućljeća pr.n.e. te nalazište starohrvatskog groblja nedaleko od današnjeg

groblja dokaz su da je život na ovim područjima bio mnogo prije. Tijekom povijesti

stanovništvo se neprestano moralo boriti protiv raznih osvajača. Na lokalitetu „Krvava

ropa“ vodile su se velike bitke protiv turskih osvajača. S razlogom je stara jezgra

mjesta nedaleko od crkve Sv. Mihovila nekad bila dobro utvrđena. Crkva Sv. Mihovila

je sagrađena na stijeni s koje se pruža pogled na sve glavne putove do Smokvice. U

spomen na bitke i ulogu čuvara Smokvice razvila se Kumpanjija, viteški ples sa

mačevima koji prikazuje borbu mještana protiv osvajača. Na području Smokvice su

se tijekom vremena izmijenile brojne kulture o čemu svjedoče ostaci antičke

keramike, starogrčka preša za vino, nekadašnje vile rustike, srednjovjekovne crkvice

i kaštela korčulanskih plemića. Administrativno se Smokvica nalazila u sastavnom

dijelu srednjovjekovne korčulanske komune sa sjedištem u Korčuli sve do 1843.

godine kada je postala sastavnim dijelom novoustrojene općine Blato sve do

završetka Drugog svjetskog rata. Od 1952. do 1955.godine Smokvica ima status

samostalne Općine a činila su je naselje Smokvica i naselje Čara. Novim ustrojem

1955. godine Smokvica i susjedna Čara postaju Mjesni Narodni odbori u sustavu

Općine Korčula. Godine 1962. godine ukinute su sve tadašnje Općine na Korčuli i

sva naselja na otoku te dio Poluotoka Pelješca postaju jedinstvena Općina Korčula,

koja je kao takva egzistirala sve do 1993. godine kada u novoj samostalnoj i

neovisnoj Republici Hrvatskoj Smokvica ponovno dobiva status Općine i taj status

ima do danas.

Općina Smokvica je najviše stanovnika imala nakon prvog svjetskog rata, oko 1400,

dok danas ovdje živi oko 900 stanovnika. Smokvičani su kroz stoljeća bili i ostali

poznati kao vrsni poljoprivrednici, veliki vjernici i domoljubi. U Smokvici postoji

Osnovna škola sagrađena 1914. godine, dok je redovito školstvo u Smokvici počelo

još 1876. godine. Od 1955. godine djeluje i zdravstvena ambulanta, a 2001. godine

sagrađena je nova koja pruža osnovnu zdravstvenu zaštitu. Kroz vjekove u Smokvici

su glavne djelatnosti bile i ostale vinogradarstvo i maslinarstvo. Godine 1953. u

Smokvici je sagrađena Vinarija koja je započela sa svim fazama proizvodnje i

plasiranja vina, a danas u Smokvici postoji nekoliko privatnih malih vinarija koje osim

vina, u svojoj ponudi imaju i maslinovo ulje, te razne aromatizirane likere i rakije.

Turizam u Smokvici započinje 1907. godine otvaranjem „konačišta“ i gostionice o

čemu svjedoči prva knjiga gostiju, a tadašnji gosti bili su iz Europe uglavnom iz Italije.

Godine 1960. turizam se polako proširuju na uvalu Brna.


10

Brna se razvila u 19. stoljeću kao luka za odvoz vina iz Smokvice u luke na Jadranu i

Mediteranu, pa je time započeo i razvoj samog naselja. Naziv mjesta potječe od

latinske riječi „taberna“ što znači radionica brodova. Brna, kao najsigurnija luka na

jugu otoka, bila je uvozno-izvozna luka Smokvice, ali i drugih mjesta na otoku.

Pomorska vlada je 1860. godine izgradila obalu u Brni i tada je godišnje uplovljavalo i

isplovljavalo preko 200 brodova. Izvozilo se vino, maslinovo ulje, borova kora, borovi

balvani za brodogradnju te drva za ogrjev, a uvozilo sve što je bilo potrebno

stanovnicima Smokvice i otoka. Na uzvisini u sredini uvale nalazi se crkvica Sv.

Stjepana izrađena 1971. godine.

3. DEFINIRANJE VIZIJE I MISIJE

3.1. Vizija

Formuliranje Vizije mora pokrivati nekoliko aspekata budućeg stanja u smislu kombinacije gospodarskih, društvenih i ekoloških zahtjeva. U svojoj srži, vizija predstavlja željeno stanje u budućnosti, koje obuhvaća vremensko razdoblje od 15 –

20 godina. Uspješna vizija ima značajke realnosti i koherentnosti, kroz koju se jasno utvrđuju glavni strategijski ciljevi i očekivani rezultati strategije. Općina Smokvica je ponajprije okrenuta razvoju poljoprivrede, s obzirom na prirodne resurse koje posjeduje, koji daju

preduvjet za razvoj ove grane gospodarstva. Dubrovačko – neretvanska županija, a jednako tako i Općina Smokvica kao turistička destinacija, smatraju turizam jednim od važnijih sektora svojeg razvoja, uz poljoprivredu, a koji daje značajan doprinos kvaliteti života, pa je temeljem navedenog Općina Smokvica definirala svoju Viziju koja slijedi smjernice Vizije turizma temeljem razvoja infrastrukture. Turizam, kao razvojni sektor definira Viziju kojom se:

- generira zapošljavanje i kreiraju poslovne mogućnosti, - dodaje raznolikost lokalnom životu i široj mogućnosti za kulturu i rekreaciju, - nudi izuzetna iskustva za posjetitelje i kreira pozitivan imidž.

„Vizija Općine Smokvice je postati infrastrukturno unaprijeđena i sigurna

općina, kako bi postala mjesto ugodnog življenja, te koja će u sinergiji s jačim

korištenjem prirodnih bogatstava omogućiti daljnji razvoj poljoprivrede, ali i turizma“


11

3.2. Misija

4. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA

Analizom stanja/okruženja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u

kojem se Općina Smokvica nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje

informacija o sadašnjem stanju i poziciji Općine na tržištu (promatrano kroz sve

odnose na tržištu), u namjeri da te informacije posluže kao oslonac za donošenje

odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru Općina treba djelovati.

Budući da je okruženje uglavnom turbulentno, kompleksno i sklono promjenama,

analiza stanja je vrlo značajna. Analiza stanja podrazumijeva razumijevanje

konteksta i okoline, predviđanje budućih trendova u okružju, kao i procjenu

kapaciteta Općine Smokvica za ostvarivanje postavljenih ciljeva. Također

omogućava izbjegavanje kriznih situacija, bolju pripremljenost u neizvjesnim

situacijama i spremniji odgovor na promjene u vanjskom okružju.

Za analizu stanja na raspolaganju imamo razne alate, odnosno analize, a na temelju

njih, kao i postojeće misije i vizije Općina Smokvica definira jedan opći, kao i

određeni broj posebnih ciljeva čijom će realizacijom u narednom razdoblju od tri

godine pridonijeti ostvarenju postavljene misije, te se približiti željenom stanju u

budućnosti, odnosno pridonijeti ukupnom razvoju Općine.

Alati pomoću kojih se provodi analiza stanja/okruženja su sljedeći.

„Misija Općine Smokvica se očituje kroz pretpostavku infrastrukturno

unaprijeđene i sigurne općine, kako bi postala mjesto ugodnog življenja,

koja će svim stanovnicima osigurati socijalnu sigurnost i odgovarajuće

standarde življenja, s uređenom komunalnom i društvenom

infrastrukturom“.


12

SWOT analiza

Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura

Geografski položaj

Općina Smokvica je smještena na otoku Korčuli koji se nalazi na južnom Jadranu.

Otok pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ima površinu od 279,03 km2 (dužina

46,8 km, širina 5,3-7,8 km) i 16.000 stanovnika. Najviša brda su Klupca sa 568 m

i Komsa 508 m. To je šesti najveći Jadranski otok. Klima je mediteranska (blaga);

prosječna temperatura u siječnju je 9,8 °C, a u srpnju 26,9 °C. Prosječne godišnje

padavine su 1100 mm, a otok je prekriven mediteranskom florom, ponegdje i

šumom borova. Izgrađen je na dolomitima tj. vapnencu. Jedno od najrazvijenijih polja

je Blatsko polje koje je ujedno najveće.

Otok je trajektima povezan sa Orebićem na poluotoku Pelješcu, te Ublima na otoku

Lastovu, a ljeti i s Drvenikom blizu Makarske. Trajekti drže vezu i s drugim

gradovima, kao što su Dubrovnik, Split i Rijeka, a ljeti i s Italijom.

Općina Smokvica je područje od 43,48 km2površine i zauzima gotovo 8,8% površine

otoka Korčula.

Klimatske prilike

Klimatske prilike vrlo su povoljne. Južni položaj i maritimnost ublažavaju termičke

ekstreme i klimu čine ugodnom iako ponekad iznenade studeni prodori s kopna.

Srednje siječanjske temperature nisu nikad niže od 9,8 0C, dok srpanjske ne prelaze

26,90C. Relativno male godišnje amplitude povoljne su za poljoprivredu. Dnevne su

amplitude male, a mrazova nema. Dominantni su vjetrovi bura, koja snižava

temperaturu na sjevernoj obali i jugoistočnjak (jugo), koji otežava redovite brodske

linije. Po klimatskim karakteristikama razlikuje se južna obala (više temperature,

dominantno jugo i visoki valovi) od sjeverne obale (niže temperature, jaka bura i veća

naoblaka). Općina Smokvica, koja izlazi i na južno more Lastovski kanal i na sjeverno

more Hvarski kanal spaja na neki način ova dva klimatski svojstvena prostora.

Flora i fauna


13

Korčula je naš najšumovitiji otok, ali se njegov biljni pokrov promijenio antropogenim

utjecajem. Najbolje to potvrđuju toponimi na kojima danas više nema šume. Česmina

i bor sjekli su se za građu brodova, dok je makija uništavana za ogrjev i prehranu

stoke. Treba spomenuti zajednicu crnog jasena i oštrike (Fraxino orni-

Quercetumcocciferae) oko uvale Dominče i Lumbarde na otoku Korčuli. Zajednica

bušika pršljenaste resike i dalmatinske žutilovke (Genisto-Ericetummanipuliflorae)

značajna je za hemimediteransku vegetacijsku zonu mediteransko-montanog pojasa,

pa je tako poznata s viših položaja otoka Korčule.

U krajobrazu kraja svojstveno je pružanje kraških udubljenja i polja. Međusobno su

razdvojena niskim bilima po kojima se, kao i po padinama brežuljaka koji ih okružuju,

nižu podzidani dolci vinograda i maslinika, grupe čempresa i makije, te najvećma

grupacije alepskog i crnog bora i hrasta crnike. Taj kultivirani krajolik, usprkos

činjenice da možda i nije osobito tipičan za otok, jedinstven je spomenik ljudskom

radu. Tome osobito treba pridružiti slikovita polja obrasla kulturama vinove loze

čuvenog pošipa.

Fitocenološki kraj pripada asocijaciji hrasta crnike, koji je svojstven mediteranskom

kraju. Utjecajem abiotskih, ali i biotskih čimbenika na pojedinim mjestima šume su

degradirane do stadija gariga, pa i rijetko obraslih kamenjara.

Otoci i obala Županije značajno su gnjezdilište sredozemnog galeba

(Larusaudouinii), legnja, kaukala, gregule, sivog i eleonorinog sokola. Među malim

sisavcima ističu se arborealne vrste poput vjeverice, gorskog puha na području

Neretve i nešto južnije od Neretve, vrtnog puha, čestog u krškom području te otocima

Korčuli i Lastovu, kao i sivog puha, koji osim kopnenog dijela, nastanjuje također otok

Korčulu. Također su naseljeni i jeleni lopatari (otok Badija, Korčula, otok Mljet), te

indijski mungos, koji je prvenstveno unesen radi smanjenja broja zmija na otoku

Mljetu, a kasnije i na Korčuli, gdje je danas u kompeticiji s autohtonom kunom

bjelicom. Uz obalu kopna, otoka Korčule, te na području Malostonskog zaljeva

proteže se koridor za prolaz morskih kornjača, glavate i zelene želve. Zmije su

također dobro rasprostranjene. Poskok, jedina otrovnica, naseljava krške dijelove

kopna i otok Korčulu.

Zajedničko lovište koje je otvorenog tipa, u kome se uzgajaju zec običan i fazan

gnjetlovi, prostire se na 4371,00 ha2.

Kulturna baština

Otok Korčula predstavljen je kao otok Marka Pola, kulture i viteštva, pjesme i vina.

Kulturni i društveni život Smokvice obogaćuju mnogobrojne udruge koje nastoje

očuvati smokvičke običaje i tradiciju. Osim Kumpanjija u Smokvici djeluju starinski

2http://edubrovnik.org/pplan2010/03_IDPPDNZ_IZVORNIK_Obrazlozenje_procisceni_tekst.pdf

http://edubrovnik.org/pplan2010/03_IDPPDNZ_IZVORNIK_Obrazlozenje_procisceni_tekst.pdf


14

plesovi, klape, crkveni zbor, pjevanje po starinsku, limena glazba i mnoge druge

udruge. Iz Smokvice su mnogi poznati umjetnici, pjesnici, svećenici, znanstvenici...

Popis kulturnih dobara

Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik

2010.

Crkvica sv. Ciprijana je grobljanska. Posvećena je biskupu i mučeniku iz Kartage,

najvećem crkvenom piscu i naučitelju u III st. čija je slava u Rimu od početka stalno u

usponu. Ovaj titul odaje svu davnu prošlost i starinu u kraju Smokvice i on skriva

podatke koji postaju ishodištem za povijest Smokvice. Sv. Ciprijan je bio najprije

visoki državni činovnik, a potom obraćenik te svećenik i biskup. Gotovo je sva

teološka pitanja u svojim spisima obrađivao i razrađivao i uvijek gledao čistoću,

afirmaciju i mir Crkve što sve proizlazi iz vjere i pojačava dobra vjere. Bio je snažan

borac za čistoću vjere i vrline u duši čovjeka te je bio željan mučeništva za vjeru. Zato

je i bio zahvalan Bogu što ga je carski sudac osudio na smrt te je potom zapovjedio

da se krvniku koji će mu odsjeći glavu, isplati 25 zlatnika. Upravo tolika Ciprijanova

želja da se pošto poto dočepa neba mogla je biti presudna da su stari Smokvičani u

davna vremena vođeni mudrošću svog duhovnog pastira možda još u IV st ovo

groblje a tako i sebe i svoje pokojne stavili pod zaštitu tako znamenitog sveca i

sjajnog mučenika kao što je sv. Ciprijan. Po primjeru ovog divnog uzora koji teži za


15

nebom htjelo se potaknuti svakog čovjeka koji ovdje živi i umire da sebe usmjeri na

hod prema nebu.

Crkva sv. Petra nalazi se na Siknici poviše antičkog puta koji je išao preko Lova za

Blato. Isto kao što je sv. Ivan čuvao vode i krak puta preko Gradine za Blato, tako je

sv. Petar imao istu funkciju u zapadnom dijelu polja: čuvati put. Ovakva pažnja koju

crkve daju važnim putovima na Siknici upućuje ne samo na prolaznike i učestalost

ljudi, nego možda i na blizinu naselja u tom kraju koje se poslije ugasilo i nestalo.

Ovu crkvu slučajno ne spominje arhivska građa u XIV st, ali je ona zasigurno u to

doba bila sagrađena pa i mnogo ranije. Paulini je spominje kao ruševnu koja je "sada

obnovljena" (sredina XVIII st.). Ova je dakle sadašnja crkva sagrađena na temeljima

jedne starije crkve. Zato je ta nova crkva viša i prostranija od drugih crkava po

poljima, a i stilski je dotjeranija.

Crkva sv. Ane u prekrasnom polju Prapatna najprije je bila vezana uz kult sv.

Izidora, zaštitnika ratara da bi poslije prevladao kult u čast sv. Ane. Crkva je nastala u

kulturno-gospodarskom kompleksu korčulanske plemićke obitelji Kanavelić (i njezinih

nasljednika), koja je tu imala ladanjsku kuću, torkul, konobu i ostale gospodarske

zgrade. Tu je pjesnik Petar provodio svoja ladanjska ljeta blizu mora i plodnog polja. I

dok je punio konobe i žitnice bogatstvom uroda, usput je stvarao svoja literarna djela,

a naročito nabožne pjesme, koje su mnoge preuzeli bratimi Smokvice i drugih naselja

kao pjevne tekstove u svojim brojnim procesijama, kako to potvrđuje tradicija

Smokvice. Za ovu crkvu ne znamo kad je sagrađena i niti jedna Vizitacija je ne

spominje.

Špilja Gospe Lurdske na izlazu iz Smokvice na starom putu prema Brni ima oltar i u

njoj se može govoriti misa. Odmah uz nju je i križ sv. Liberana Tim putem su dolazili

napadači iz Brne, a iz tog istog pravca i olujni oblaci. Zato je tu sv. Liberan, ali njegov

kult u našim krajevima nije naročito star.

Crkvica sv. Stjepana mučenika u Brni sagrađena je g. 1971 dobrotvornošću

Stjepana Oreba povratnika iz Amerike, međutim, ona je za potrebe Brne nedostatna.

Propale crkvice iz okolice Smokvice zadržale su svoj spomen u sanktoremu kao:

Sućurska glava, Sutulija, Sutvara, Stofija, Mihanja glavica. Smokvica se dakle može

podičiti crkvenom arhitekturom koja je tu cvala ponajbolje na otoku Korčuli tijekom

vjekova.

Prirodna baština

Prirodni krajobraz u Općini Smokvica jeste jama Kom na lokalitetu Kom.


16

U središtu uvale Brna je šljunčana plaža „Žal“ koja je opremljena dječjim

toboganom, a u neposrednoj blizini se nalazi ugostiteljski objekt i trgovina, dok plaža

hotela „Feral“ pruža gostima dodatne sadržaje (školu jedrenja, najam kajaka i sl.).

Duž cijele uvale, obala je niska pa je uživanje u suncu i moru moguće u neposrednoj

blizini smještanih kapaciteta. U nedaleko udaljenoj uvali Istruga nalazi se plaža sa

ljekovitim blatom nadaleko poznatom po svojim zdravstvenim učincima.

Na području Županije postojeće plaže prema Pravilniku o vrstama morskih plaža i

uvjetima koje moraju zadovoljavati (NN, broj 50/99), odnosno potencijalni lokaliteti za

rekreativne namjene nalaze se na lokalitetima:

- rt Blaca, (Općina Smokvica),

- Brna, uvala Istruga (Općina Smokvica)

Gospodarstvo

Gospodarstvo općine dijelom turistički orijentirano, vezano je uz komponentu

poljodjelstva. Osobito vinarstva. Ipak, more je za Općinu značajan prirodni resurs,

kako za turističko gospodarstvo, tako i za eventualni razvoj marikulture, a što još nije

znanstveno istraženo. More i njegova ekološka ranjivost zahtijevaju dodatne napore

zaštite, kao od izgradnje i uništavanja preostalih obalnih prostora, tako i u

sprječavanju njegovog zagađenja ispuštanjem svekolikog otpada čime se posredno

štiti njegova fauna i flora

Dosadašnjim planovima poticao se razvitak turizma i industrije, uz ekstenzivno

zapošljavanje i iskorištavanje prostora. Pri tome je turizam, koji je bio u ekspanziji,

pokazao priličnu ravnodušnost prema prirodnim i kulturnim vrijednostima prostora koji

je iskorištavao. Dimenzioniranje turističkih kapaciteta prema raspoloživim

atraktivnostima prostora bilo je pogrešno. Taj odnos nužno je ispraviti, a planiranje

dovesti u korelaciju s demografskim ograničenjima i mogućnostima, kao i s

mogućnostima prostora da prihvati određene kapacitete bez trajnih šteta za

vrijednosti prostora i krajobraza, a pri tome treba voditi računa o kvaliteti ponude u

suglasju s vrijednostima okolne prirode i prostora.

Najvažnije promjene, koje su se izvršile u Prostornom planu uređenja Općine

Smokvica odnosu na Prostorni plan ex Općine Korčula - revizija ovim Planom u dijelu

područja Općine Smokvica, odnose se na promjene u segmentu građevnih područja i

to građevnih područja naselja, građevnih područja za turističku i gospodarsku

izgradnju, a osobito u segmentu odredaba za provođenje, koje su potpuno nove.

Dakle važnije izvršene promjene su:

• promjene u odredbama za provođenje koje su izrađene kao novi tekst prilagođen

današnjim potrebama;


17

• manje promjene u planu namjene površina i to u segmentu građevnih područja

naselja, turističkih i gospodarskih zona odnosno građevnih područja;

• manje su promjene u planiranju komunalne infrastrukture;

• određen je zaštićeni obalni pojas (ZOP).

Mogućnosti i ograničenja u odnosu na prostorno-krajobrazne i prirodne vrijednosti, te

u odnosu na kulturno-povijesne cjeline i građevine:

Očuvani kulturni krajobraz (sinteza prirodnog i kultiviranog) velikog dijela prostora

Općine, a posebno njegova karakteristična vitalnost, otvara iznimno dobre

mogućnosti razvoja Općine Smokvica. Ovdje se upravo radi o mogućnosti sinteze

poljoprivredne i turističke komponente. Naime, vitalnost i suvremeni značaj

(razvijenost) poljodjelstva nije dovela do devastacije tradicionalnog kultiviranog

krajobraza.

U takvoj situaciji, eventualna ograničenja i posebni uvjeti (propisi) za korištenje

područja kultiviranog krajobraza i elemenata graditeljske baštine za suvremene

potrebe, moraju biti odmjereni na način da ne ugrožavaju postignutu vitalnost i

gospodarsku učinkovitost, ali i da ne ugroze značaj turističke atraktivnosti tih

područja i građevina u turističkoj komponenti gospodarstva Općine Smokvica.

Poljoprivreda

Treba imati na umu da u poljoprivredi kao osnovnoj djelatnosti radi samo 1,86%

(podatak iz 2003.) od aktivnog stanovništva što obavlja djelatnost. No također je

važno navesti da 21,2% (podatak iz 2003.) domaćinstava ima gospodarstvo.

Osnovni pravci i ciljevi razvoja poljoprivrede morali bi se temeljiti na:

• optimalnom vrednovanju svih uvjeta za razvoj poljoprivrede;

• na proizvodnji onih proizvoda za koje već i sada postoji izražena potražnja u

okolnom prostoru i široj regiji (proizvodnja vrhunskog vina);

Kao najvažniji poljoprivredni proizvodi u ovom trenutku, a i u budućnosti, sigurno će

biti vino i ulje koje kao tradicionalne kulture i proizvodi već imaju izraženu potražnju

na tržištu i najveći se dio plasira kroz turističku ponudu. Jedna od prednosti

poljoprivredne proizvodnje mogla bi biti i “zdrava hrana” s posebnom ponudom u

ugostiteljskim objektima za što postoje uvjeti, a sada takve ponude uopće nema.

U proizvodnji grožđa i vina pored sadašnjih stimulativnih mjera, koje se primjenjuju,

trebalo bi osigurati i nove. Osobito u smislu poticaja sadnji novih vinograda s

tradicionalnim sortama prilagođenih kvaliteti tla, a s akcentom na tradicionalno

vrhunsko vino s posebnom kvalitetom i zaštitom - Pošipa.


18

Maslinarstvo je drugi važan oblik poljoprivredne proizvodnje čiji značaj iz godine u

godini biva sve veći. U maslinarstvu je prvenstveno potrebno obnoviti sadašnje

zapuštene maslinike uz čišćenje navedenih površina od borova i makije uz čije je

prisustvo razvoj maslina onemogućen i ograničen. Kao jedan od načina poticanja

poljodjelske proizvodnje, koji bi u budućnosti trebalo uvesti, sigurno je pripomoć u

obnovi dijelova zapuštenih polja gdje bi se uz primjenu suvremenih agrotehničkih

mjera mogle zasaditi značajne količine mladih sadnica visokorodnih sorti.

Navedeno sigurno nameće i potrebu izgradnje i opremanja uljara bilo u privatnoj

inicijativi ili preko zadruga što bi uz ostale stimulacije dodatno povećalo interes za

razvoj i unapređenje maslinarstva.

Sve ove mjere za pokretanje i poticanje poljodjelske proizvodnje najvećim bi se

dijelom oslanjale na obiteljska gospodarstva, koja ne bi trebala postati

monokulturna.

Dalje, potrebno je urediti postojeće i izgraditi mrežu novih poljskih putova do

poljodjelskih površina za korištenje mehanizacije (traktora i sl.). Obrađene

poljoprivredne površine značajne za uzgoj poljoprivrednih kultura potrebno je zaštititi

od izgradnje i po mogućnosti spajanjem i zamjenom određenih površina stvarati

veće posjede radi lakše obrade i boljih rezultata.

Poljoprivredna djelatnost usko je vezana uz proizvodnju vina i turističko-ugostiteljsku

djelatnost. Svega 8,6% (podatak iz 2001.) aktivnog stanovništva što obavlja

djelatnost zaposleno je u poljoprivredi. S druge strane 56,4% kućanstava ima

gospodarstvo. To ukazuje na vezanost za zemlju, ali i za druge stalnije izvore

prihoda (zaposlenja).

Osnovno obilježje poljodjelskih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihova

rascjepkanost. Poljoprivredu Općine odlikuje vinogradarsko-voćarska, maslinarska,

ratarska i povrtlarska proizvodnja. Vinogradarstvo je svakako najtipičnija grana

poljodjelske proizvodnje Općine. Unatoč smanjenju broja čokota, proizvodnja se

grožđa, zbog poznatog „pošipa“ na približno istoj razini.

Tradicija vinogradarstva posljednjih se godina unapređuje novom sadnjom i sadnjom

plemenitih sorta grožđa i proizvodnjom vrsnih vina, pa bi to mogla biti djelatnost od

većeg značenja. Maslinarstvo je dobro zastupljeno. U posljednje vrijeme zapaža se

velik interes za obnovu starih maslinika i sadnju novih. Općina potiče poljoprivrednu

proizvodnju nabavkom stalnog materijala za poduzetnike. Stočarstvo nema značaja

kao niti ribarstvo. Riba je izlovljena, pa se po ozbiljan ulov treba zaputiti prema

otvorenom moru izvan područja Općine. Šumarstvo nema velikog značenja u

gospodarstvu. Iako šume i šumsko zemljište zauzimaju 3114,0 hektara, u načelu su

sve šume na kršu prvenstveno zaštitnog, a ne gospodarskog karaktera. Borove


19

šume, a osobito šume alepskog bora teško se mogu gospodarski značajnije koristiti,

jer se drvo alepskog bora jedva može upotrijebiti i za obično loženje. Šume su dakle

u ovim krajevima bitne u zaštitnom i krajobraznom smislu.

Navedeno ukazuje na potrebu ozbiljnog pristupa problemu gospodarskog razvoja, na

potrebu iznalaženja mjera za poboljšanje gospodarske strukture, povećanje broja

zaposlenih i time stvaranje uvjeta za ubrzani gospodarski i sveukupni razvoj i

napredak Općine.

Najvažnija je, u okviru mogućnosti koje pruža okruženje, gospodarska politika koja je

trajna i usmjeravajuća odrednica razvoja. Njezin je pravi smisao u tome da potiče i

ne ometa niti nacionalni, niti regionalni, niti lokalni razvoj. Poslovna politika poduzeća

i drugih gospodarskih subjekata traži svoj oslonac u svim navedenim odrednicama

(raspoloživi resursi, tržište, makroekonomsko okruženje i gospodarska politika) da bi

pronašla i iskoristila šanse za opstanak i razvoj.

Budući da autarkično gospodarstvo ne može opstati to je makroekonomsko

okruženje od izuzetne važnosti za daljnji razvoj Općine i veze sa širim okruženjem.

Navedeno ukazuje na potrebu ozbiljnog pristupa problemu gospodarskog razvoja, na

potrebu iznalaženja mjera za poboljšanje gospodarske strukture, stvaranje uvjeta za

ubrzani gospodarski i sveukupni razvoj i napredak i time povećanje broja zaposlenih.

Može se zaključiti da je trenutna gospodarska struktura te cjelokupna gospodarska

situacija nepovoljna i ne osigurava perspektivni razvoj bez znatnijih ulaganja.

Upravo od ljudi kao pokretača svih ostalih resursa ponajviše i ovisi kako će u danim

uvjetima i mogućnostima biti iskorišteni u razvojne svrhe.

POLJOPRIVREDNA KUĆANSTVA PREMA UKUPNO RASPOLOŽIVOM ZEMLJIŠTU, POVRŠINA UKUPNO RASPOLOŽIVOGA ZEMLJIŠTA,

KORIŠTENOGA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA, OSTALOG ZEMLJIŠTA I BROJ PARCELA KORIŠTENOGA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

(1. lipnja 2003.)

POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

Skupine poljoprivrednih

kućanstava prema ukupno raspoloživom

zemljištu

Broj kućanstava

Ukupno raspoloživa

površina zemljišta, ha (3+7)

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

Ostalo zemljište,

ha

Broj parcela korištenoga

poljoprivrednog zemljišta

ukupno korišteno (4+5-6)

u vlasništvu

uzeto u

zakup

dano u

zakup

1 2 3 4 5 6 7 8

Dubrovačko-neretvanska

županija 9.723 22.625,53 7.119,73 6.144,80 995,37 20,44 15.505,80 59.366

Smokvica 196 782,83 255,98 236,45 21,43 1,90 526,85 1.660


20

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske


Poljoprivrednu djelatnost Općine Smokvica karakterizira usitnjenost poljoprivrednog

zemljišta. Usitnjenost proizvodnih čestica stvara velike probleme i ograničenja u

organizaciji profitabilne učinkovite poljoprivredne proizvodnje, i jedan je od glavnih

ograničavajućih čimbenika za brži razvoj poljoprivrede.

U Republici Hrvatskoj obiteljska poljoprivredna gospodarstva prosječne su veličine

2,7 ha, i obrađuju 5,3 međusobno odvojene proizvodne čestice prosječne veličine 0,5

ha. U Općini Smokvica, te na razini Županije postoje poljoprivredne zadruge koje su

se pokazale kao korisna institucija u razvitku poljoprivrede, iako posluju na malim

proizvodnim česticama u vlasništvu ili u zakupu. Zbog usitnjenosti proizvodnih

čestica stvaraju se povećani troškovi, pa se poljoprivrednim gospodarstvima

umanjuje dohodak i konkurentnost na tržištu. Kako bi se riješio navedeni problem i

kako bi poljoprivredna imanja bila održiva i profitabilna potrebno je provesti agrarnu

reformu, tj. poduzimati mjere za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta pomoću

arondacije i komasacije.


21

Turizam

Turizam u Smokvici započinje 1907. godine otvaranjem „konačišta“ i gostionice o

čemu svjedoči prva knjiga gostiju, a tadašnji gosti bili su iz Europe uglavnom iz Italije.

1960. godine turizam se polako proširuju na uvalu Brna. Prekrasan, dobro zaštićen

lokalitet omogućio je da se od nekadašnjeg ribarskog naselja razvije osnovica za

turističko-ugostiteljsku djelatnost, pa je 1960. godine osnovano Turističko društvo

koje se bavilo iznajmljivanjem privatnog smještaja u Brni i u Smokvici. Rastom

dolazaka gostiju pojavila se potreba za proširivanjem turističkih kapaciteta te je 1971.

godine sagrađen hotel Feral, koji je 2005. godine renoviran i sada ima 4 zvjezdice.

Izgradnjom hotela stanovništvo iz Smokvice započelo je u Brni veću gradnju

apartmana i vikend kuća te se sve više razvija privatni smještaj. Brna je danas

turističko odredište sa brojnim sadržajima, a od nedavno započinje i razvoj turizma –

iznajmljivanje apartmana i soba turistima na području naselja Smokvica.

Smještajni kapaciteti

Turističke kapacitete čine uglavnom privatni i hotelski smještaj. U njima ukupno ima

567 ležajeva od čega najviše u privatnom smještaju. Postojeći smještajni kapaciteti

Općine Smokvica prikazani su u slijedećoj tablici:

Tablica 1: Smještajni kapaciteti u Općini Smokvica

Vrsta smještajnog

kapaciteta

Smještajne jedinice (u

%)

Privatni smještaj 70,46

Hoteli 29,54

Ukupno: 100,00

Izvor: Turistička zajednica općine Smokvica, Statistički izvještaji za 2015. godinu

Sportsko-rekreativni sadržaji

Brojni sadržaji za sport i rekreaciju dio su turističke ponude područja Smokvice, kao

što su:


22

Teniski tereni

Igralište za mali i veliki nogomet

Pješačke i biciklističke staze

Jedrenje

Ribarenje: Za rekreativni-sportski ribolov potrebna je dozvola koju možete

dobiti elektronskim putem na web stranicama Uprave ribarstva Ministarstva

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ili u ovlaštenim trgovinama na

otoku.

Nautika

Ronjenje

Berba grožđa i maslina

Navedeni sadržaji daju još veću mogućnost razvoja naturalnog, sportskog i

odmorišnog turizma.

Gastronomija

Cijeli otok, a posebno Smokvica se može pohvaliti tradicijom vinogradarstva i

vinarstva još od vremena starih Grka. Svjedoče o tome brojni dokazi, a posebno oko

dvije i pol tisuće godina star dio preše pored Vinarije «Smokvica», te ostaci grčkih

ljetnikovaca, ispred kojih se nalaze nepregledne površine zasađene vinovom lozom.

Usprkos povremenoj pojavi bolesti i štetnika, kontinuirani razvoj vinogradarske

proizvodnje odvijao se na Korčuli kroz stoljeća, a rezultat toga su visokokvalitetna

autohtona vina. Gusto nasađeni vinogradi, nagnuti i terasasti tereni prisiljavaju da se

većina radova još uvijek obavlja ručno, na tradicionalan način. Smokvica je

nezaobilazna destinacija na svim vinskim kartama Hrvatske.

Pošip je svojevrsni svjetski raritet, zna mu se točno porijeklo, mjesto pronalaska i

ime pronalazača i jedno je od prvih bijelih vina Hrvatske zaštićeno Zakonom. Vino je

blistave, slamnato - zlatnožute boje, teško se i gusto ljulja u čaši u kojoj ostavlja gusti

trag, visokih alkohola (13-14,5 %), punog i osebujnog okusa sa svojstvenom aromom

suhih marelica i smokava. Kao autohtona hrvatska sorta stoji uz rame najpoznatijim

svjetskim bijelim sortama, a to mu mjesto i pripada zbog svojstava koje ima. Osim

Pošipa u Smokvici je najpoznatiji Rukatac također vrhunsko suho bijelo vino koje se

proizvodi od autohtone sorte grožđa maraština koja je idealno okružje pronašla na

šumovitom otoku Korčuli. Ovo vrhunsko suho bijelo vino, visoke koncentracije

alkohola (oko 13%) spada u sam vrh kvalitete bijelih vina Dalmacije. Svjetlo žuta

boja, punoća i sklad ovog vina najbolja su slika podneblja koje ga je rodilo. Iako je

Smokvica najpoznatija po bijelim vinima proizvode se i visokokvalitetna crna vina od

kojih se najviše ističe Plavac. Ovo „vatreno“ južnjačko vino, ljubičasto-crvene boje,

uglavnom je suho i jako, više ili manje trpkastog okusa. Plavac je oduvijek bio piće i

hrana običnoga težaka i ribara, ali i ukras najluksuznijem stolu. Specifično desertno

vino Prošek posebno ako je proizvodi od sorte Pošip svojevrsni je užitak u okusu za


23

ljubitelje slatkih vina. Tradicionalno se proizvodi u Dalmaciji i na otocima od

presušena grožđa autohtonih sorti. Najčešće sadrži visoke koncentracije alkohola,

prekrasnog je bukea i izrazito sladak.

Manifestacije

Tijekom godine na području Smokvice održavaju se tradicionalne, povremene i

prigodne manifestacije koje doprinose turističkom razvoju područja i dolascima

gostiju. Izdvajamo najznačajnije manifestacije:

Smokvičko lito – Smokvičko lito (srpanj i kolovoz) je tradicionalna kulturno

zabavna manifestacija koja posjetiteljima nudi uživanje u brojnim

događanjima. Nastupi viteške igre „Kumpanjija“ i tradicionalnih starinskih

plesova, ribarske večeri, izložbe, koncerti kulturno-umjetničkih društava,klapa i

tradicionalne fešte samo su dio događanja koja se organiziraju tijekom

turističke sezone.

Božić i Nova Godina – Proslava Božića je u kršćanskom duhu sa ponoćnom

misom i tradicionalnim paljenjem „badnjaka“ ispred župne crkve te misom na

Božić u prekrasnom ugođaju crkve u Smokvici. Za Novu Godinu se

organiziraju proslave i zabave u lokalnim ugostiteljskim objektima.

Dan Općine – Blagdan Gospe Kandalore–02. veljače Općina Smokvica slavi

svoj dan, a najveća atrakcija je godišnji nastup Viteške udruge Kumpanjija na

središnjem mjesnom trgu ispred CrkveOčišćenja Marijina.

Pokladni običaji – U vrijeme poklada mjestom vladaju maškare i tada se

organizira tradicionalna maškarana povorka i paljenje „krnovala“. U vrijeme

poklada organiziraju se dječje maškare i zabavne maškarane večeri.

Uskršnji blagdani –Običaji i tradicija u Smokvici se iznimno poštuju, te se u

vrijeme najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa odvijaju događanja Velikog

tjedna. Na Veliki četvrtak je u crkvi „Posljednja večera“, a u noći

procesija „Pogorah“ kada vjernici prolaze križni put obilazeći crkvice uokrug

mjesta. Tradicionalna procesija Velikog Petka prolazi ulicama Smokvice, dok

je u Veliku Subotu bdijenje u župnoj crkvi. Na sam Uskrs svečana sveta misa

je centralno događanje koje okuplja brojne vjernike.

Postojeće promotivne aktivnosti

U cilju boljeg praćenja kretanja i razvoja turizma veliku ulogu ima Turistička zajednica

Općine Smokvica koja poduzima niz radnji i aktivnosti za stvaranje preduvjeta nužnih

za potrebe razvoja turizma. Turistička zajednica, pored niza svojih aktivnosti, ulaže

velike napore na uspostavi suradnje sa sustavima višeg nivoa kao i ostalim lokalnim,


24

gospodarskim i turističkim dionicima važnim za razvoj turizma u Općini Smokvica.

Jedna od glavnih i značajnih zadaća koje turistička zajednica poduzima je

organizacija raznovrsnih aktivnosti za pripremu turističke sezone i promociju ove

destinacije.

Turistički rezultati za 2015. Godinu Općine Smokvice

Tablica 2: Ukupan promet turista u Općini Smokvica

Domaći turisti

Strani turisti Hotel Kućanstva Ukupno:

Broj dolazaka 716 6733 4698 2751 7449

Broj noćenja 4920 44012 23268 25664 48932

Izvor: Turistićka zajednica općine Smokvica, Statistički izvještaji za 2015. Godinu

Prema konačnim podacima TZO Smokvica za 2015. Godinu na području Općine

Smokvica ostvareno je 11,27 % dolazaka i 5,18% više noćenja nego u 2014.

godini. U 2015. godini se nastavlja pozitivni trend povećanja noćenja u hotelskom

smještaju koji je u 2015 godini zabilježio porast noćenja od 20,39 % privatnom

smještaju zabilježen pad noćenja od 5,63%. Malobrojni privani smještaj na području

naselja Smokvica bilježi konstanti rast noćenja u 2015. godini je isti bio 7,33 %. Na

području Turističke zajednice Općine Smokvica kao jedne od manjih turističkih

zajednica sa svega 567 kreveta u privatnom i hotelskom smještaju u 2015. godini

ostvareno je 48 932 noćenja, najvećim dijelom u uvali Brna. Najbrojniji gosti su iz

tradicionalnih tržišta Njemačke, Austije i Slovenije a zatim slijede domaći gosti te

gosti iz Poljske, Italije i Češke.

Unatoč padu gostiju u privatnom smještaju 2015. godina je bila rekordna po

ostvarenom turističkom prometu. Hotelski kapaciteti su bili popunjeni 139,32 dana,

dok je popunjenost privatnog smještaja bila 47,54 dana. Prosječni boravak gostiju

tijekom 2015. godine bio je 4,95 dana u hotelu i 8,71 dan u privatnom smještaju.

Ostvareni turistički promet u kolovozu 2015.3

Na području Turističke zajednice Općine Smokvica u kolovozu je ostvareno 2.275

dolazaka, 10,38% više nego u istom mjesecu prethodne godine i 17.841 noćenja,

0,55% više nego u kolovozu 2014. godine.

U hotelu „Feral“ ostvareno je 5.567 noćenja, 9,67% više nego u kolovozu prethodne

godine dok je u privatnom smještaju ostvareno 10.085 noćenja, 1,74 % manje nego

u istom razdoblju 2014. godine. Ostala noćenja, njih 2.189 ostvarena su u privatnim i

vikend kućama. Prema strukturi gostiju u kolovozu su najbrojniji gosti bili iz

Njemačke (17,03%), Italije (11,99,%), Poljske (10,62%), Slovenije (10,62%), a zatim

slijede gosti iz Hrvatske (10,31%) i Austrije (8,26%).

3 Turistička zajednica Općine Smokvica, http://www.brna.hr

http://www.brna.hr/


25

Ljudski resursi-stanovništvo i demografija

Stanovništvo – demografski pokazatelji

Slijedeći prikazi pokazuju udio radno aktivnog stanovništva, nezaposlene prema

spolu, tj. stopu nezaposlenosti, te podatke o nezaposlenima prema razini

obrazovanja.

Kontingenti stanovništva po općinama, popis 2011.

Spol Ukupno 0-6

godina 0-14

godina 0-17

godina 0-19

godina

Žene u fertilnoj dobi

Radno sposobno

stanovništvo (15-64 godine)

60 i više

godina

65 i više

godina

70 i više

godina

Prosječna starost

Svega 15 – 49 godina

od toga 20 - 29

svi 916 62 123 159 181 - - 588 278 205 109 44,4

m 454 36 68 82 90 - - 289 137 97 52 43,9

ž 452 25 55 7 91 200 50 299 141 108 57 44,8


Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje


26

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Udio ženskog spola u radno sposobnom stanovništvu u Općini Smokvica iznosi 51%,

a muškaraca 49%. Udio nezaposlenog stanovništva ima 63% nezaposlenih ženskog

spola te 37% nezaposlenih muškaraca. Najveći udio neudatih žena živi u Općini

Smokvica, čak 30,7%.

Izvori financiranja

Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, postaju dostupni strukturni

instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski

socijalni fond i Kohezijski fond, i instrumenti zajedničke poljoprivredne politike EU:

Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni

razvoj i Europski fond za ribarstvo.

Dakle, kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata i programa Općine

Smokvica, mogu se predvidjeti:

- sredstva proračuna Županije i jedinica lokalne samouprave i sredstva lokalnih

komunalnih poduzeća

- sredstva državnog proračuna, odnosno resornih ministarstava i fondova, sredstva

javnih poduzeća

- strukturni, kohezijski i poljoprivredni fondovi,

- sredstva na temelju bilateralne, multilateralne i regionalne suradnje,

- sredstva domaćih i međunarodnih financijskih institucija – domaće financijske

institucije, Hrvatska banke za obnovu i razvoj, Svjetska banke, Europska banka za

obnovu i razvoj, Europska investicijska banka,

- pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države

- sredstva iz privatnih izvora


27


28

4.1. SWOT analiza

SWOT analiza je sredstvo koje pomaže prepoznati, otkriti i utvrditi ključne čimbenike razvoja,potencijale za razvoj, kao i ograničenja

u razvoju, u ovom slučaju razvoju Općine Smokvica.. Sukladno SWOT (Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats) analizi

identificirane su slijedeće snage, slabosti, prilike i prijetnje, koja se odnose na Općinu Smokvica.

Prednosti Nedostatci

Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura

Povoljan geografski i geoprometni položaj

Bogati i raznoliki prirodni resursi (šume, more)

Bogata i atraktivna prirodna i kulturna baština

Bogata kulturno povijesna baština

Povoljni klimatski uvjeti

Infrastruktura, tradicija i znanje u turizmu

Očuvani prirodni resursi i brojna posebna vrijedna zaštićena područja i cjeline zaštite

Neizgrađenost prometne infrastrukture

Neadekvatan standard postojeće županijske i lokalne cestovne infrastrukture

Neuravnotežen razvoj vodoopskrbne i kanalizacijske mreže

Neizgrađenost osnovne komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, otpad, plin, distribucija električne energije)

Gospodarstvo Gospodarstvo

Blizina emitivnih tržišta

Ekološka sačuvanost

Povoljni klimatski uvjeti

Povijesno i kulturno nasljeđe

Bogatstvo raznolikosti

Raznolikost ponude

Visoka svijest o potrebi zaštite okoliša

Kultura stanovništva

Kvaliteta smještajnih jedinica

Tradicija u turizmu

Sigurnost destinacije

Nema jasnog pogleda u budućnost

Nepostojanje politike i planova razvoja i turizma

Nedostatak mladih stručnih ljudi

Nedovoljna suradnja između općina na turističkom razvoju

Nedostatak specifičnih dokumenata za prostorno planiranje

Neiskorištenost postojećih objekata i infrastrukture

Nema adekvatnih programa

Nedovoljna diversifikacija ponude kao ograničavajući faktor za rast prometa i prihoda izvan glavne turističke sezone

Iznajmljivanje nekategoriziranog smještaja limitira kvalitetu promicanja privatnog smještaja


29

Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) Ljudski resursi (stanovništvo i demografija)

Razvijena turističko – ugostiteljska tradicija

Radno aktivno stanovništvo

Negativni demografski trendovi

Teška zapošljivost određenih skupina stanovništva

Nepovoljna dobna piramida stanovništva

Koncentracija stanovnika i radne snage u urbanoj sredini

Neodgovarajuća kvalifikacijska struktura radne snage

Visoka stopa nezaposlenosti (63%) ženske populacije

Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb

Društvene djelatnosti, civilno društvo, zdravstvo i socijalna skrb

Relativno dobro razvijena infrastruktura društvenih djelatnosti

Relativno dobra teritorijalna mreža zdravstvenih i institucija socijalne skrbi

Postojeći kapaciteti unutar dijela organizacija civilnog društva: znanja, vještine, iskustvo, infrastruktura, informacije

Nedovoljna valorizacija kulturne baštine u turističke svrhe

Nedovoljna izgrađenost objekata za predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje

Nedostatak kulturnih sadržaja

Nedostatni i neadekvatni sportski objekti

Nedovoljan broj stručno osposobljenih djelatnika u sportu

Prilike Prijetnje

Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura

Izgradnja infrastrukture

Financiranje razvojnih programa kroz nacionalne i EU fondove

Priprema razvojnih programa/projekata za izvore financiranja (strukturni fondovi, JPP)

Financiranje razvojnih projekata kroz financijska sredstva EU

Jačanje prometne infrastrukture

Registar i valorizacija kulturne baštine – izvori financiranja održivog korištenja

Postojanje potencijalnih izvora onečišćenja voda i mora

Nedostatni lokalni, regionalni i nacionalni izvori financiranja razvojnih projekata

Neusklađenost zakonske regulative s praksom u zaštiti okoliša

Upravljanje kulturno-povijesnom baštinom

Nedovoljan utjecaj na tijela državne uprave i na druge institucije državne razine (nedovoljna provedba decentralizacije)


30

Gospodarstvo Gospodarstvo

Razvoj seoskog turizma

Razvoj novih sadržaja

Produženje sezone

Sačuvani ruralni objekti

Podizanje kvalitete ugostiteljskih objekta i usluga

Razvoj kapitalne turističke infrastrukture

Razvoj dodatne prepoznatljivosti destinacije

Sačuvanost unutrašnjosti otoka

Pristup novim tehnologijama

Povećanje kvalitete smještajnih jedinica za dugoročno osiguranje rasta prometa i prihoda

Razvoj selektivnih oblika turizma –kulturni, ruralni i dr.

Arheološka nalazišta

Korištenje nacionalnih programa za poticanje poduzetništva

Povećanje dostupnosti financijskih instrumenata poduzetnicima – npr. unapređenje postojećih i razvoj novih kreditnih linija, edukacija poduzetnika o mogućnostima, razvoj jamstvenih instrumenata itd.

Razvoj postojećih i osnivanje novih potpornih institucija za razvoj poduzetništva u županiji

Uvođenje novih programa potpore poduzetnicima i razvoj postojećih

Jačanje povezanosti s državnim institucijama i međunarodnim organizacijama

Umrežavanje i razmjena iskustva

Privlačenje investitora

Neadekvatna struktura kadrova

Devastiranje okoliša

Komunalni nered i neurednost

Neadekvatna zakonska regulativa

Nedostatak jasnih ciljeva

Nekontrolirani razvoj

Nediscipliniranost i neurednost stanovništva pri odlaganju otpada

Nekontrolirana gradnja uzrokuje devastaciju prostora

Zaostalost u kvaliteti, smanjen turistički promet

Nedostatak kvalitetnog upravljanja destinacijom kao instrumentom održivog razvoja

Prometna izoliranost

Kriza i recesija u hrvatskom gospodarstvu


31

Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) Ljudski resursi (stanovništvo i demografija)

Razvitak i unapređenje sustava cjeloživotnog učenja

Podizanje kvalitete radne snage

Provođenje populacijskih mjera

Daljnji razvoj obrazovnog sustava

Povećanje dostupnosti svih informacija vezanih uz tržište rada/ponude i potražnje za radnom snagom

Unapređenje postojećih programa poticanja zapošljavanja

Izrada novih programa poticanja zapošljavanja i njihova provedba

Depopulacija otoka

Nepovoljne migracije

Fluktuacija radne snage

Crno tržište i siva ekonomija

Negativan demografski trend

Depopulacijski proces u Hrvatskoj

Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb

Društvene djelatnosti, civilno društvo, zdravstvo i socijalna skrb

Razvijanje zajedničkih projekata organizacija civilnog društva

Razvoj i unapređenje sustava cjeloživotnog učenja

Provođenje populacijskih mjera

Daljnji razvoj obrazovnog sustava

Financijska ovisnost o državnom proračunu

Nedostatno financiranje društvenih djelatnosti

Negativan demografski trend

Novi Zakon o socijalnoj skrbi

Smanjenje broja djece u školama


32

Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik 2010.


33

5. OPĆI CILJEVI

Općim ciljem prostornog razvoja općinskog značaja može se smatrati težnja za

postizavanjem višeg (objektivno mogućeg) stupnja razvijenosti kroz ostvarivanje

održivog razvitka poradi bolje kvalitete života stanovništva na svim područjima

Općine, ali i šire.

Na temelju provedenih analiza stanja/okruženja Općina Smokvica definira opće

ciljeve koji predstavljaju izjave o tome što se namjerava postići u naredne tri godine,

tj. određuje se jasan smjer kretanja i djelovanja u navedenom vremenskom razdoblju,

a njihova realizacija će pridonijeti ostvarenju postavljene vizije i misije.

Uspostavljanje općih ciljeva mora biti u skladu sa definiranom vizijom same Općine,

ali i Razvojnom strategijom Dubrovačke-neretvanske županije, koja je usmjerena

prije svega na razvoj turizma kroz unaprjeđenje infrastrukture općina i gradova.

Opći cilj Općine Smokvica:

Opći cilj 1. Podizanje razine kvalitete života građana kroz daljnji razvoj

određenih grana gospodarstva

6. POSEBNI CILJEVI

Na temelju postavljenih općih ciljeva, proizlaze posebni ciljevi koji ukazuju na

prioritete prilikom alokacije resursa. Posebni ciljevi predstavljaju očekivane rezultate,

odnosno željene promjene koje su posljedica niza specifičnih aktivnosti usmjerenih

postizanju općih ciljeva.

Posebni ciljevi općeg cilja koji se odnose na Podizanje razine kvalitete života

građana kroz daljnji razvoj određenih grana gospodarstva su sljedeći:

Posebni cilj 1.1. Razvoj poljoprivrede iskorištenjem prirodnih potencijala

Posebni cilj 1.2. Razvoj društvene infrastrukture i usluga u svrhu podizanja razine

kvalitete života

Posebni cilj 1.3. Razvoj komunalne infrastrukture i usluga radi poboljšanja uvjeta za

obavljanje turističke djelatnosti

Posebni cilj 1.4. Unaprjeđenje turizma


34

7. NAČINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI

Opći cilj 1. Podizanje razine kvalitete života građana kroz daljnji razvoj

određenih grana gospodarstva

Poveznica načina ostvarenja/aktivnosti koje će se provoditi za poboljšanje kvalitete

života građana je razvitak komunalne, društvene i socijalne infrastrukture.

Unapređenjem uvjeta za rad i kvalitetu u sustavu odgoja i obrazovanja stvaraju se

uvjeti za cjelovit razvoj djece u skladu s njihovim mogućnostima. Potrebno je

osigurati/povećati kapacitete odgojno obrazovnih ustanova. Održivost i najznačajniji

utjecaj na kvalitetu življenja imaju razvijena i kvalitetna infrastruktura. Preduvjet za

poboljšanje kvalitete života građana su izgrađena komunalna, energetska, ali i

prometna infrastruktura koja predstavljaju jedno od prioritetnih područja ulaganja

Općine.


Kako bi se ostvarila težnja da poljoprivreda postane strateška gospodarska grana od

koje će Općina i njeno stanovništvo dugoročno profitirati, osim što je potrebno pratiti

promjene zakonodavstva kao rezultata ulaska RH u Europsku Uniju, neophodno je i

mijenjanje ukorijenjenih stavova, a jedan od njih je predrasuda kako je za bavljenje

poljoprivredom jedino potrebno imati komadić zemlje i živjeti na selu.

Poljoprivredna proizvodnja zauzima značajno mjesto, te predstavlja osnovni segment

razvoja gospodarstva Općine Smokvice, no međutim, potrebno je poduzimati mjere

kako bi se poljoprivrednike usmjerilo na proizvodnju. S obzirom da Općinu Smokvica

karakterizira usitnjenost poljoprivrednog zemljišta, navedeni vid poljoprivredne

proizvodnje danas postaje sve više neekonomičan. Rastući troškovi proizvodnje, u

sinergiji sa sve nižim otkupnim cijenama proizvoda, zahtijevaju obradu sve većeg

broja poljoprivrednih čestica kako bi navedena proizvodnja bila rentabilna, tj. kako bi

odnos dobiti i uloženih sredstava bio pozitivan.

Od velike je važnosti posvetiti pažnju dobroj edukaciji jer poljoprivreda sve više

postaje suvremena poduzetnička djelatnost koja sa sobom nosi i brojne rizike.

Proizvođač u svakom momentu treba poznavati tehnologiju proizvodnje, donositi

ispravne poslovne odluke, prilagođavati se situacijama i poštovati načela dobre

poljoprivredne prakse.


35

Načini ostvarenja/aktivnosti

1.1.1. Financijska potpora proizvođača

Općina Smokvica će i u narednom razdoblju, kao i dosadašnjih godina financijski

podupirati poljoprivredne proizvođače kako bi im, barem dijelom, olakšali financijsko

opterećenje i dali poticaj za nastavak bavljenja navedenom djelatnosti.

1.1.2. Educiranje o poljoprivrednim mogućnosti

Općina Smokvica će u narednom razdoblju, kako bi utjecala na razvoj gospodarstva,

omogućiti organiziranje i održavanje brojnih edukativnih predavanja i seminara iz

različitih oblasti agrara, a kako bi se proizvođače informiralo, ali isto tako i potaklo

zanimanje i interes za proizvodnju ne toliko tradicionalnih proizvoda, a što se odnosi

na pripadajuće proizvode povrtlarstva i voćarstva.

Cilj je potaknuti razvoj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kroz osiguranje jače

stručne edukacije poljoprivrednika. Aktivnosti provedbe uključuju: poticanje razvoja i

unaprjeđenja tradicionalne proizvodnje.

1.1.3. Provedba procesa okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta

Poljoprivrednu djelatnost Općine Smokvica karakterizira usitnjenost poljoprivrednog

zemljišta. Usitnjenost proizvodnih čestica stvara velike probleme i ograničenja u

organizaciji profitabilne učinkovite poljoprivredne proizvodnje, i jedan je od glavnih

ograničavajućih čimbenika za brži razvoj poljoprivrede.

Provedba obuhvaća okrupnjavanje posjeda kroz poticanje kupnje susjednih parcela i

sređivanja zemljišnih knjiga. Time će se stvoriti preduvjeti za korištenje modernih

tehnologija u poljoprivredi i preradi poljoprivrednih proizvoda.

1.1.4. Poticanje suradnje i udruživanja poljoprivrednih proizvođača

Navedenim načinom ostvarenja će se nastojati potaknuti i unaprijediti poljoprivredna

proizvodnja, te poboljšati iskorištavanje kapaciteta u poljoprivredi i to kroz poticanje

suradnje i udruživanje poljoprivrednika i zajednički nastup na tržištima. Poljoprivredne

zadruge su se pokazale kao korisna institucija u razvitku poljoprivrede. Prema tome,

ostvarenje navedene aktivnosti obuhvaća: osnivanje udruga, zadruga, osmišljavanje

zajedničke ponude i brandova, zajednička marketinška koncepcija i plasman

proizvoda na tržište itd. Provedbu će osigurati Općina Smokvica u suradnji s

udrugama i Županijom.


36

TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)

Opći cilj 1. Podizanje razine kvalitete života građana kroz daljnji razvoj određenih grana gospodarstva


Načini ostvarenja Pokazatelj rezultata (output)

Definicija Jedinica Polazna

vrijednost Izvor

Ciljana vrijednost

(2016.)

Ciljana vrijednost

(2017.)

Ciljana vrijednost

(2018.)

1.1.1. Financijska

potpora

proizvođača

1.1.1.1. Odobrene

financijske

potpore

proizvođači

ma

Ostvarenje navedenog

cilja će se mjeriti

brojem korisnika

financijske potpore

broj

korisnika 10

Općina

Smokvica 10 10 10

1.1.2. Educiranje o

poljoprivrednim

mogućnosti

1.1.2.1. Organiziranj

e i

održavanje

brojnih

edukativnih

sadržaja

Ostvarenje navedenog

cilja će se mjeriti

brojem održanih

edukativnih seminara,

predavanja i radionica

broj

predavanja,

seminara,

radionica

4 Općina

Smokvica 4 5 5

1.1.3. Provedba

procesa

okrupnjavanja

poljoprivrednog

zemljišta

1.1.3.1. Poticanje

provedbe

mjera

arondacije i

komasacije

Povećanje prosječne

veličine obradivih

poljoprivrednih čestica

na području Općine

ha Općina

Smokvica

1.1.4. Poticanje

suradnje i

udruživanja

poljoprivrednih

proizvođača

1.1.4.1. Povećanje

broja

proizvođača

uključenih u

udruge

Udruživanje

poljoprivrednika s

ciljem zajedničkog

nastupa na tržištima i

lakšeg plasiranja

proizvoda

broj

proizvođač

a

20 Općina

Smokvica 5 5 5


37

TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)


Posebni cilj Pokazatelj učinka

(outcome) Definicija Jedinica

Polazna vrijednost

Izvor Ciljana

vrijednost (2016.)

Ciljana vrijednost

(2017.)

Ciljana vrijednost

(2018.)

1.1. Razvoj

poljoprivrede

iskorištenjem

prirodnih

potencijala

Povećanje udjela

poljoprivredne

proizvodnje u ukupnoj

gospodarskoj

djelatnosti Općine

Povećanje udjela

će se iskazati

postotnim udjelom

poljoprivredne

proizvodnje u

ukupnom bruto –

domaćem

proizvodu Općine

%

udjela

BDP – a

Općine

60 Općina

Smokvica 5 5 5


38

Posebni cilj 1.2. Razvoj društvene infrastrukture i usluga u svrhu podizanja razine

kvalitete života

Rekonstrukcija zgrade Osnovne škole, izgradnja Školskog igrališta i Športske

dvorane u Smokvici “ će se poboljšati uvjeti i kvaliteta življenja djece kroz raznolikost

programa i usluga za djecu i mlade, kao i u obrazovnim i predškolskim ustanovama.

Uređenje Doma Kulture će pridonijeti obogaćivanju kulturnog sadržaja u Općini

Smokvica. Muzej Zlata i Srebra Smokvice će upotpuniti atrakcije Općine Smokvica. I,

t.d.


1.2.1. Unapređenje kapaciteta sustava odgoja i obrazovanja

Rekonstrukcija zgrade Osnovne škole, izgradnja Školskog igrališta doprinijet će

unapređenju kapaciteta sustava odgoja i obrazovanja.

1.2.2. Izgradnja Školske športske dvorane

Izgradnja Športske dvorane uključuje unaprjeđenje i podizanje kvalitete života koje

doprinosi unapređenju zdravog tjelesnog stanja građana i športske kvalitete u

individualnom i kolektivnim sportovima i rekreaciji, uključujući i poboljšanje uvjeta za

športsku edukaciju. Uključiti u sport i rekreaciju što veći broj mještana, osobito djece,

mladeži i studenata, te ulagati u razvoj mlađih sportaša radi stvaranje osnova kao

uvjeta daljnjeg napretka i očuvanja dostignute razine kvalitete sporta.

1.2.3. Izgradnja Muzeja Zlata i srebra Smokvica

Izgradnjom Muzeja stvorit će se preduvjeti za prezentaciju te valorizaciju kulturnih

dobara i baštine. Osiguranje prostora povećat će se broj raznih kulturnih događanja

koja su bitna za unaprjeđenje kvalitete stanovanja i zajednice.

1.2.4. Uređenje Doma kulture

Stvaranje preduvjeta za održavanje kulturnih događanja, te valorizaciju kulturnih

dobara i baštine. Osiguranje prostora povećat će se broj raznih događanja koja su

bitna za unaprjeđenje kvalitete stanovanja i zajednice.

1.2.5. Izgradnja Vatrogasnog doma

Izgradnjom Vatrogasnog doma u području Gospodarske zone Smokvica u

neposrednoj blizini prostora Vinarije stvaraju se preduvjeti na normalan rad

Dobrovoljnog vatrogasnog društva – DVD Smokvica koji uspješno djeluje već 30

godina. Na taj način stvorit će se preduvjeti za kvalitetno obavljanje zaštite i

spašavanja te protupožarne zaštite.


39

1.2.6. Kupnja zgrade obitelji – nasljednika Pecotić Marka Markulina

Predviđa se kupnja zgrada sa okućnicom u centru Smokvice u cilju izgradnje Doma

umirovljenika. Stvorit će se preduvjeti za brigu o starijim i nemoćnim osobama kao i

za otvaranje dodatnih radnih mjesta na području Općine.


40



Posebni cilj 1.2. Razvoj društvene infrastrukture i usluga u svrhu podizanja razine kvalitete života

Načini ostvarenja Pokazatelj rezultata

(output) Definicija Jedinica

Polazna vrijednost

Izvor Ciljana

vrijednost (2016.)

Ciljana vrijednost

(2017.)

Ciljana vrijednost

(2018.)

1.2.1. Unapređenje

kapaciteta sustava

odgoja i obrazovanja

1.2.1.1. Rekonstrukcija zgrade osnovne škole

Rekonstrukcija zgrade osnovne škole mjeri se postotkom realizacije projekta kroz sljedeće tri godine

% 30 Općina

Smokvica 30 30 10

1.2.1.2. Izgradnja školskog igrališta

Izgrađenost školskog igrališta mjeri se postotkom realiziranosti projekta kroz godine

% - Općina

Smokvica 50 50 -

1.2.2. Izgradnja Športske

dvorane

1.2.2.1. Izgrađena Športska dvorana

Izgrađenost Športske dvorane mjeri se postotkom realiziranosti projekta kroz godine

% - Općina

Smokvica 30 30 40


1.2.3.1. Izgrađen Muzej

Zlata i srebra

Smokvica

Izgrađenost Muzeja mjeri se udjelom realizacije projekta po godinama

% - Općina

Smokvica 10 50 40

1.2.4. Uređenje doma Kulture

1.2.4.1. Broj događaja

Broj događanja koji se događaju u domu za kulturu tijekom godine

broj 4 Općina

Smokvica 2 1 1


41

1.2.5. Izgradnja Vatrogasnog doma

1.2.5.1. Izgrađen Vatrogasni dom

Izgrađenost Vatrogasnog doma mjeri se udjelom realizacije projekta po godinama

% - Općina

Smokvica

1.2.6. Kupnja zgrade obitelji – nasljednika Pecotić Marka Markulina

1.2.6.1. Kupljena zgrada sa okućnicom i njena prenamjena u Dom umirovljenika

Kupnja zgrade mjeri se udjelom realizacije projekta po godinama

% - Općina

Smokvica



Posebni cilj Pokazatelj

učinka (outcome)


vrijednost Izvor

Ciljana vrijednost

(2016.)

Ciljana vrijednost

(2017.)

Ciljana vrijednost

(2018.)

1.2. Razvoj društvene infrastrukture i usluga u svrhu podizanja razine kvalitete života

Povećanje postotka obuhvaćenog stanovništva navedenom infrastrukturom

Razvojem društvene infrastrukture i usluga povećava se udio stanovništva kojima je dostupna navedena infrastruktura

% 60 Općina

Smokvica 10 20 10


42

Posebni cilj 1.3. Razvoj komunalne infrastrukture i usluga radi poboljšanja uvjeta za

obavljanje turističke djelatnosti

Realizacija ovog cilja omogućava daljnji razvoj zaštite i podizanje kvalitete prirodne

sredine na širem području Općine Smokvica te sigurna opskrba pitkom vodom

sukladno standardima. Cilj ove aktivnosti je sanirati odlagalište otpada „Ugrinovica“ u

Općini Smokvica. Isto tako, potrebno je izgraditi kanalizaciju u Smokvici i u Brni ali i u

Istruzi i na Vinašcu te unaprijediti prometnu infrastrukturu, ali izgraditi i nove objekte

radi kontinuiranog razvoja turizma.


1.3.1. Izgradnja objekata i uređaja kanalizacije

Kanalizacijski sustav Smokvica - Brna je podijeljena u 4 osnovne faze izgradnje koje

će se, ovisno o financijskim uvjetima, obavljaju se u fazama. Trasa cjevovoda

(uglavnom gravitacijska) predstavlja kanalizacijski rutu od Smokvice do Brna, a zatim

prema postrojenju za obradu otpadnih voda i, konačno, u podmorski ispust. Konačno

sve otpadne vode prikupljene u Smokvici i Brni Brna PS "2" usmjeravaju se na

postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Otpadne vode iz kućanstava, kao i

otpadne vode od turističkih objekata i malih poduzeća će se prikupljati u sekundarnoj

mreži. U tijeku je projektiranje kanalizacijskog sustava u aglomeraciji Smokvica-Brna.

Do mjeseca lipnja 2016. godine projekti trebaju biti gotovi i ishođena građevinske

adozvola.

1.3.2. Sanacija i zatvaranje odlagališta

Prilikom radova na sanaciji i zatvaranju odlagališta „Ugrinovica“, kod postavljanja

postrojenja za obradu otpada i uređenja odlagališta ostatnog otpada, treba primijeniti

sve mjere koje proizlaze iz važećih propisa o gradnji objekata, kao i odgovarajuće

mjere zaštite na radu.

1.3.3. Proširenje groblja

Radi doprinosa razvoju komunalne infrastrukture, planira se proširenje groblja čije

postojeće stanje više ne zadovoljava potrebe mještana. Zbog povišene stope

mortaliteta potreba za proširenjem groblja je neophodna.

1.3.4. Spojna cesta M. Kapja-Blaca

Asfaltiranje nerazvrstanih cesta kao i izgradnja spojne ceste M. Kapja-Blaca na

području Općine doprinosi unaprjeđenju postojećih cestovnih prometnih pravaca, te

bolju povezanost s nacionalnim cestovnim prometom, kao i proširenju mreže lokalnih


43

cesta i unaprjeđenje infrastrukture, te poboljšanje protočnosti i iskorištavanja

geoprometnog položaja.


44



Posebni cilj 1.3. Razvoj komunalne infrastrukture i usluga radi poboljšanja uvjeta za obavljanje turističke djelatnosti



Polazna vrijednost

Izvor Ciljana

vrijednost (2016.)

Ciljana vrijednost

(2017.)

Ciljana vrijednost

(2018.)

1.3.1. Izgradnja objekata i

uređaja kanalizacije

1.3.1.1. Izgrađena kanalizacija

Dužinom obnovljene vodovodne mreže se mjeri izgradnja objekata i uređaja odvodnje i vodovoda

km Općina

Smokvica

1.3.2. Sanacija i zatvaranje

odlagališta

1.3.2.1. Sanirano odlagalište smeća

Sanirano odlagalište mjeri se u broju metara kvadratnih navedenog prostora

m² Općina

Smokvica

1.3.3. Proširenje groblja

1.3.3.1. Prošireno

groblje

Prošireno groblje iskazuje se kroz dodatni broj metara kvadratnih proširenog groblja

m² Općina

Smokvica

1.3.4. Spojna cesta M. Kapja-Blaca

1.3.4.1. Kilometri asfaltiranih cesta

Kvalitetan prometni sustav preduvjet je daljnjeg gospodarskog razvoja koji se iskazuje iznosom kilometara asfaltiranih cesta

km Općina

Smokvica


45




učinka (outcome)


vrijednost Izvor

Ciljana vrijednost

(2016.)

Ciljana vrijednost

(2017.)

Ciljana vrijednost

(2018.)

1.3. Razvoj komunalne infrastrukture i usluga radi poboljšanja uvjeta za obavljanje turističke djelatnosti

Povećanje postotka obuhvaćenog stanovništva navedenom infrastrukturom

Razvojem društvene infrastrukture i usluga povećava se udio potreba stanovništva kojima je dostupna navedena infrastruktura

% 50 Općina

Smokvica 10 15 15


46

Posebni cilj 1.4. Unaprjeđenje gospodarstva-turizma

Pravilnim razvijanjem i upravljanjem turizmom na održivi način, mogu se izbjeći

problemi s prometom, očuvanjem okoliša i otežavanjem lokalnog života. Stoga, neke

od mogućnosti turizma su javljanje novih vidova turizma, primjerice eko turizam

(turistička promidžba, novi turistički proizvodi, jačanje kapaciteta kroz edukaciju

djelatnika i jačanje promidžbenih aktivnosti) ili u poboljšanju proizvoda i usluga koji

„zaustavljaju“ turiste prolaznike neko vrijeme na vlastitom području kako bi se osjetile

ekonomske koristi

Turizam kroz ljudsku aktivnost poduzetništva nudi brojne pogodnosti, među kojima su

poboljšanje sadašnjeg nivoa razvijenosti, povećanje zaposlenosti, pokretanje novih

turističkih sadržaja, produživanje turističke sezone. Održivi razvoj odnosno povećanje

ekonomskih koristi, strateški je cilj razvoja turizma. Taj će cilj ravnomjerno osigurati

da čitavo okruženje (prirodno, kulturno i povijesno) bude netaknuto i povećano.

1.4.1. Izgradnja hotela

Planira se izgradnja hotela „Punta Zaglav“ smještajni sadržaj snažno usmjeren

prema športu i rekreaciji zbog blizine ŠRC „Brna-Istruga“. U okviru same TL „Punta

Zaglav“ planira se izgradnja športsko-rekreacijskih sadržaja, kako bi sama bila

izrazito športsko-rekreacijski usmjerena. Planirani razvoj gospodarskih djelatnosti

polazi prvenstveno od utvrđene činjenice da prirodni resursi pružaju velike

mogućnosti za razvoj turističkog gospodarstva. Prostornim planom uređenja Općine

Smokvica nisu predviđene izdvojene turističke zone (izvan naselja), ali su predviđeni

turistički kapaciteti u obliku turističkih lokacija (TL) unutar naselja, odnosno

izdvojenog dijela naselja Smokvica – Brna: postojeći hotel „Feral“ u okviru TL „Feral“,

te TL „Punta Zaglav“ kao smještajni sadržaj snažno usmjeren prema športu i

rekreaciji zbog blizine ŠRC „Brna-Istruga“,

U Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije planirana je gradnja turističkih

sadržaja (Tl) na lokaciji Punta Prihodišća, na sjevernoj obali Općine Smokvica, tj.

izvan naselja na površini od cca 10 ha. Riječ je o planiranom objektu od cca 500

postelja.

Postojeći turistički kapacitet, ex hotel «Feral» ili kako se on danas zove Aminess

Lume Hotel, treba ga dodatno rekonstruirati i podignuti njegovu razinu usluge i

opremiti ga također potrebnim sadržajima za dužu turističku sezonu. U okviru

navedenih lokacija planira se mogućnost smještaja ukupno 500 kreveta u čvrstim

građevinama visokog standarda s mogućnošću dijelom cjelogodišnjeg boravka.

1.4.2. Izgradnja zone športsko-rekreacijskih sadržaja

U okviru same turističke lokacije TL „Punta Zaglav“ planira izgradnja zone športsko-

rekreacijskih sadržaja, kako bi sama postala izrazito športsko-rekreacijski usmjerena.

U kontekstu turističkog razvoja Općine Smokvica s usmjerenjem prema športu i


47

rekreaciji treba promatrati i planirano građevinsko područje naselja Smokvica na

lokaciji Blaca. U okviru lokacije planira se naselje, ali sa športsko-rekreacijskom

ponudom na kopnu tenis i moru jedrenje, športski ribolov u maloj luci, odnosno

planiranom komunalnom privezu uz poluotok Blaca, ili u luci nautičkog turizma LN

„Brna“.

1.4.3. Izgradnja Luke nautičkog turizma

Planirana je izgradnja luke nautičkog turizma do 200 vezova (LN u „Brna“). S njom u

vezi treba promatrati izgradnju športsko-rekreacijskih površina u okviru TL „Punta

Zaglav“ i osobito ŠRC „Brna-Istruga“. S njom se povezuje i izgradnja lokaliteta Blaca.

1.4.4. Izgradnja Zračne luke

Buduća Zračna luka na otoku Korčuli, na lokaciji Smokvica omogućit će lakši pristup

Općini i dulju turističku sezonu od današnje ne samo za područje Općine Smokvica

nego i šire.

1.4.5. Izgradnja Gospodarske zone

U sklopu građevnih zona za gospodarsku djelatnost predviđa se proširenje vinarije i

uljare u Smokvici, izgradnja građevina za poslovnu namjenu (uslužnu, trgovačku,

komunalno-servisnu, proizvodno zanatstvo i sl.) čiji kapaciteti svojom namjenom i

veličinom ne mogu biti smješteni uz obiteljske zgrade u okviru građevnih područja

naselja. Građevno područje za gospodarsku namjenu planirano je zajedno i u

nastavku na površinu, koju odavno zauzima vinarija PZ «Smokvica». Površina je

smještena nedaleko od naselja Smokvica na izdvojenim i od pogleda zaštićenom

prostoru. Prije daljnje izgradnje potrebno građevno područje opremiti potrebnom

infrastrukturom. Površina planirana Prostornim planom uređenja Općine Smokvica je

5.0136 ha

1.4.6. Uređenje obalnog pojasa i plaža u uvali Brna

U turističkoj uvali Brna predviđeno je uređenje obalnog pojasa koji obuhvaća i

uređenje plaža duž obale. Plaže je potrebno opremiti dodatnim turističkim sadržajima

i uslugama u cilju unapređivanja razvoja turizma, stvaranja turističkih sadržaja i

produljenja turističke sezone.

1.4.7. Uređenje biciklističkih i pješačkih staza

Na području Općine Smokvica postoji 10 pješačkih i biciklističkih staza koje vode

kroz prirodu, stoljetne maslinike i vinograde do povijesnih i kulturnih lokaliteta.

Predviđa se uređenje staza, izgradnja odmarališta i vidikovaca te opremanje istih

opremom za bicikliste i komunalnom opremom. Uređenjem staza stvaraju se

preduvjeti za adekvatniji razvoj aktivnog turizma i obogaćivanje sadržaja turističke

ponude.


48



Posebni cilj 1.4. Unaprjeđenje gospodarstva-turizma



Polazna vrijednost

Izvor Ciljana

vrijednost (2016.)

Ciljana vrijednost

(2017.)

Ciljana vrijednost

(2018.)

1.4.1.Izgradnja hotela

1.4.1.1. Povećanje smještajnih kapaciteta

Izgradnja hotela na površini od cca 3ha omogućit će povećanje smještajnih kapaciteta, odnosno kreveta

broj - PPUO 300 - -

1.4.1.2. Povećanje smještajnih kapaciteta izgradnjom hotela Punta-Zaglav

Izgradnja hotela na površini od cca 10ha omogućit će povećanje smještajnih kapaciteta, odnosno kreveta

broj - PPUO

- 500 -

1.4.2. Izgradnja zone

športsko-

rekreacijskih

sadržaja

1.4.2.1. Povećanje izgrađene površine

Izgrađena površina zone športsko-rekreacijskih sadržaja

ha PPUO

1.4.3. Izgradnja luke

nautičkog turizma

1.4.3.1. Povećanje

broja vezova

Izgradnjom luke omogućit će se veći broj vezova

broj - PPUO

200 - -

1.4.4. Izgradnja zračne luke 1.4.4.1. Veći broj

posjetitelja Porast posjetitelja u broju po godinama

broj PPUO 500 1000 1500

1.4.5. Izgradnja

gospodarske zone

1.4.5.1. Veći broj gospodarskih subjekata

Porast gospodarskih subjekata u broju po godinama

broj PPUO

1.4.6. Uređenje obalnog

pojasa i plaža u

1.4.6.1. Uređeni km obalnog pojasa i veći

Unapređivanje turističke ponude i sadržaja dovest će

broj


49

uvali Brna broj plaža do produljenja turističke sezone i većeg broja turista

1.4.7. Uređenje

biciklističkih i

pješačkih staza

1.4.7.1. Uređeno 10 pješačkih i biciklističkih staza

Unapređivanje turističke ponude i sadržaja dovest će do produljenja turističke sezone i većeg broja turista

broj




učinka (outcome)


vrijednost Izvor

Ciljana vrijednost

(2016.)

Ciljana vrijednost

(2017.)

Ciljana vrijednost

(2018.)

1.4. Unaprjeđenje gospodarstva-turizma

Povećanje Broja/udjela

noćenja

Povećanje udjela noćenja turista u odnosu na prethodnu godinu

% Općina

Smokvica 10 10 10


50

8. POVEZIVANJE CILJEVA S PRORAČUNOM

Opći cilj Posebni cilj Program u proračunu

Pokazatelj učinka (outcome)

Projekt u proračunu Način ostvarenja posebnog cilja

Pokazatelj rezultata (output)

1.

Po

diz

an

je r

azin

e k

vali

tete

živ

ota

gra

đan

a k

roz d

aljn

ji r

azvo

j

od

ređ

en

ih g

ran

a g

osp

od

ars

tva

1.1

. R

azvo

j p

oljo

pri

vre

de

isko

rište

nje

m p

riro

dn

ih p

ote

ncijala

Povećanje udjela poljoprivredne proizvodnje u

ukupnoj gospodarskoj

djelatnosti Općine

1.1.1. Financijska potpora

proizvođača

1.1.1.1. Odobrene financijske potpore

proizvođačima

1.1.2. Educiranje o

poljoprivrednim

mogućnosti

1.1.2.1. Organiziranje i održavanje brojnih

edukativnih sadržaja

1.1.3. Provedba procesa

okrupnjavanja

poljoprivrednog

zemljišta

1.1.3.1. Poticanje provedbe mjera

arondacije i komasacije

1.1.4. Poticanje suradnje i

udruživanja

poljoprivrednih

proizvođača

1.1.4.1. Povećanje broja proizvođača

uključenih u udruge

1.2

. R

azvo

j d

ruštv

en

e

infr

astr

uktu

re i u

slu

ga u

svrh

u p

od

izan

ja r

azin

e

kvalite

te ž

ivo

ta

Glavni program S12 GLAVNI PROGRAM KAPITALNIH ULAGANJA Program S12 1012

Povećanje postotka obuhvaćenog stanovništva navedenom

infrastrukturom

Kapitalni projekt S12 1012 K100001

1.2.1. Unapređenje

kapaciteta sustava

odgoja i

obrazovanja




1.2.2. Izgradnja Športske

dvorane 1.2.2.1. Izgrađena Športska dvorana


1.2.3. Izgradnja Muzeja

Zlata i srebra

Smokvica

1.2.3.1. Izgrađen Muzej Zlata i srebra Smokvica


1.3.2. Uređenje doma

Kulture 1.1.4.1. Broj događanja

Kapitalni projekt S12

1012 K100001

1.2.5.Izgradnja

Vatrogasnog doma 1.2.5.1.Izgrađen Vatrogasni dom

1.2.6.Kupnja zgrade obitelji 1.2.6.1. Kupljena zgrada s okučnicom


51

– nasljednika Pecotić

Marka Markulina


52

Opći cilj

Posebni cilj Program u proračunu

Pokazatelj učinka (outcome)

Projekt u proračunu Način ostvarenja posebnog cilja


1.3

. R

azvo

j ko

mu

na

lne

infr

astr

uktu

re i u

slu

ga r

ad

i

po

bo

ljšan

ja u

vje

ta z

a

ob

avljan

je t

uri

sti

čke d

jela

tno

sti

Glavni program S12 GLAVNI PROGRAM KAPITALNIH ULAGANJA Program S12 1012

Povećanje postotak obuhvaćenog stanovništva navedenom

infrastrukturom


1.3.1. Izgradnja objekata i

uređaja kanalizacije 1.3.1.1. Izgrađena kanalizacija


1.3.2. Sanacija i

zatvaranje

odlagališta 1.3.2.1. Sanirano odlagalište smeća


1.3.3. Proširenje groblja 1.3.3.1. Prošireno groblje


1.3.4. Spojna cesta M.

Kapja-Blaca 1.3.4.1. Kilometri asfaltiranih cesta

1.4

. U

nap

rjeđ

en

je

go

sp

od

ars

tva-t

uri

zm

a

Povećanje

Broja/udjela noćenja

1.4.1.Izgradnja hotela 1.4.1.1. Povećanje smještajnih kapaciteta


1.4.2. Izgradnja zone

športsko-

rekreacijskih

sadržaja

1.4.2.1. Povećanje izgrađene površine

1.4.3. Izgradnja luke

nautičkog turizma 1.4.3.1. Povećanje broja vezova

1.4.4. Izgradnja zračne luke 1.4.1.1. Veći broj posjetitelja

1.4.5. Izgradnja

gospodarske zone 1.4.5.1. Veći broj gospodarskih subjekata

Strateške ciljeve Općine Smokvica nemoguće je provesti bez izvora financiranja zbog čega je od iznimne važnosti povezivanje s

proračunom jer se njime definiraju programi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva potrebna za provedbu istih.


53

9. SKRAĆENI PRIKAZ STRATEŠKOG PLANA

Opći cilj

Posebni cilj Pokazatelj učinka

(outcome) Način ostvarenja posebnog cilja Pokazatelj rezultata (output)

1. P

od

izan

je r

azin

e k

valite

te ž

ivo

ta g

rađ

an

a k

roz d

aljn

ji r

azvo

j o

dre

đen

ih

gra

na g

osp

od

ars

tva

1.1

. R

azvo

j

po

ljo

pri

vre

de

isko

rište

nje

m

pri

rod

nih

po

ten

cij

ala

Povećanje udjela poljoprivredne proizvodnje u

ukupnoj gospodarskoj

djelatnosti Općine

1.1.1. Financijska potpora proizvođača 1.1.1.1. Odobrene financijske potpore

proizvođačima

1.1.2. Educiranje o poljoprivrednim mogućnosti 1.1.2.1. Organiziranje i održavanje brojnih

edukativnih sadržaja

1.1.3. Provedba procesa okrupnjavanja

poljoprivrednog zemljišta

1.1.3.1. Poticanje provedbe mjera arondacije i

komasacije

1.1.4. Poticanje suradnje i udruživanja

poljoprivrednih proizvođača

1.1.4.1. Povećanje broja proizvođača

uključenih u udruge

1.2

. Razvo

j d

ruštv

en

e

infr

astr

uktu

re i

uslu

ga u

sv

rhu

po

diz

an

ja r

azin

e

kvalite

te ž

ivo

ta

Povećanje postotka obuhvaćenog stanovništva navedenom

infrastrukturom

1.2.1. Unapređenje kapaciteta sustava odgoja i

obrazovanja



1.2.2. Izgradnja Športske dvorane 1.2.2.1. Izgrađena Športska dvorana

1.2.3. Izgradnja Muzeja Zlata i srebra Smokvica 1.2.3.1. Izgrađen Muzej Zlata i srebra

Smokvica

1.2.4. Uređenje doma Kulture 1.2.4.1. Broj događanja

1.3

. Razvo

j ko

mu

naln

e

infr

astr

uktu

re i

uslu

ga r

ad

i

po

bo

ljšan

ja u

vje

ta z

a

ob

avljan

je t

uri

sti

čke

dje

latn

osti

Povećanje postotak obuhvaćenog stanovništva navedenom

infrastrukturom

1.3.1. Izgradnja objekata i uređaja kanalizacije 1.3.1.1. Izgrađena kanalizacija

1.3.2. Sanacija i zatvaranje odlagališta 1.3.2.1. Sanirano odlagalište smeća

1.3.3. Proširenje groblja 1.3.3.1. Prošireno groblje

1.3.4. Spojna cesta M. Kapja-Blaca 1.3.4.1. Kilometri asfaltiranih cesta


54

1.4

. U

nap

rjeđ

en

je

go

sp

od

ars

tva

-

turi

zm

a

Povećanje Broja/udjela noćenja

1.4.1.Izgradnja hotela 1.4.1.1. Povećanje smještajnih kapaciteta


1.4.2. Izgradnja zone športsko-rekreacijskih sadržaja 1.4.2.1. Povećanje izgrađene površine

1.4.3. Izgradnja luke nautičkog turizma 1.4.3.1. Povećanje broja vezova

1.4.4. Izgradnja zračne luke 1.4.4.1. Veći broj posjetitelja

1.4.5. Izgradnja gospodarske zone 1.4.5.1. Veći broj gospodarskih subjekata

1.4.6. Uređenje obalnog pojasa i plaža u uvali Brna 1.4.4.1.Povećanje broja posjetitelja i turističke ponude

1.4.6. Uređenje biciklističkih i pješačkih staza 1.4.4.1.Povećanje broja posjetitelja i turističke ponude


55

10. PRAĆENJE I EVALUACIJA

Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje tim sredstvima kao i

praćenje njihova korištenja, zasigurno je jedan od važnih aspekata provedbe

Strateškog plana Općine Smokvica. Nakon definiranja strateških ciljeva, prioriteta i

mjera, potrebno je predvidjeti i moguće izvore financiranja, kao i pratiti njihovo

izvršenje.

Ključni doprinos strateškog planiranja nije u samom postavljanju ciljeva i definiranju

aktivnosti kojima se postižu, već i u postavljenom mehanizmu stalnog ocjenjivanja

idemo li u željenom pravcu, trebamo li revidirati postavljene ciljeve, postoje li bolji i

efikasniji načini njihova ispunjavanja. Ovaj mehanizam uspostavlja se utvrđivanjem

pokazatelja rezultata i uspješnosti koji su, kao objektivno mjerljivi i konkretni znakovi

da je nešto učinjeno, postavljeni na način da omogućuju praćenje ostvarenja

provedenih aktivnosti.

Svrha praćenja i evaluacije Strateškog plana je praćenje ostvarenja pojedinih ciljeva,

te načina ostvarenja, a u svrhu mogućnosti povezivanja ciljeva, aktivnosti i

financijskih sredstava. Praćenje i evaluacija će se vršiti minimalno jednom godišnje.

Za uspješnu provedbu Strateškog plana potrebno je razraditi načine praćenja i

vrednovanja, tj. kako da se:

definiraju aktivnosti za kontinuirano praćenje provedbe Strateškog plana;

definiraju i osiguraju relevantni, mjerljivi, jasni pokazatelji praćenja i vrednovanja

provedbe Strateškog plana

utvrdi metodologija i osigura izrada izvješća (kvartalnih, polugodišnjih, godišnjih)

standardiziraju obrasci koji dokumentiraju primjenu procedure (upitnici, formulari

za evaluaciju, izvještajni formulari)

osigura da se s rezultatima vrednovanja Strateškog plana upoznaju i da ih koriste

svi ključni nositelji

provede godišnja ocjena napretka u provedbi Strategije, koju treba izraditi prije

utvrđivanja proračuna i financijskih planova za iduću godinu.

Putem tabela, odnosno obrazaca danih u nastavku vršit će se praćenje i evaluacija

strateškog plana i ostvarenja strateških ciljeva. Ovisno o potrebi, odgovorna osoba

određuje u kojem trenutku će se ocjenjivati i mjeriti realizacija strateškog plana. To

može biti minimalno jednom godišnje, polugodišnje, kvartalno te mjesečno ovisno o

dinamici postavljenog cilja. Za svaki posebni cilj dodjeljuje se odgovornost za

provedbu, ali isto tako i za svaki način ostvarenja. Navedena osoba je odgovorna za

realizaciju i mjerenje posebnog cilja, odnosno načina ostvarenja. Čelnik će odrediti

vrijeme evaluacije provedbe za pojedini posebni cilj, a odgovorna osoba bit će

zadužena za popunjavanje podataka u obrascima te podnošenje izvještaja čelniku. U

obrazac se upisuje datum ocjenjivanja strateških ciljeva, te se uspoređuju i upisuju


56

trenutne vrijednosti pokazatelja rezultata sa zadanim, odnosno ciljanim vrijednostima.

Jedan obrazac se koristi više puta ovisno o potrebi. U prilogu su dani ogledni primjeri

koji se koriste prilikom svakog mjerenja ostvarenja strateških ciljeva.


57

Praćenje i evaluacija strateškog plana 2016. godina


Po

seb

ni

cilj

Odgovorna osoba za ostvarenje posebnog

cilja

Načini ostvarenja

Odgovorna osoba za realizaciju

načina ostvarenja


Planirana financijska sredstva

Iskorištena financijska sredstva

Cilja

na v

rije

dn

ost

2016

. g

od

Evaluacija provedbe (Ostvarena

vrijednost)

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

S

red

stv

a

EU

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dsta

va

EU

Kvart

aln

a

Po

lug

od

išn

j

a

Go

diš

nja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.1

. R

azvo

j p

oljo

pri

vre

de i

sko

rište

nje

m p

riro

dn

ih

po

ten

cijala

1.1.1. Financijska

potpora

proizvođača

1.1.1.1. Odobrene

financijsk

e potpore

proizvođa

čima

1.1.2. Educiranje o

poljoprivrednim

mogućnosti

1.1.2.1. Organizir

anje i

održavanj

e brojnih

edukativni

h

sadržaja

1.1.3. Provedba

procesa

okrupnjavanja

poljoprivrednog

zemljišta

1.1.3.1. Poticanje

provedbe

mjera

arondacij

e i

komasacij

e


58

Po

seb

ni

cilj


cilja

Načini ostvarenja


načina ostvarenja




Cilja

na v

rije

dn

ost

2016

. g

od


vrijednost)

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

S

red

stv

a

EU

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dsta

va

EU

Kvart

aln

a

Po

lug

od

išn

j

a

Go

diš

nja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.1.4. Poticanje

suradnje i

udruživanja

poljoprivrednih

proizvođača

1.1.4.1. Povećanje

broja

proizvođač

a uključenih

u udruge

Pokazatelj učinka

(outcome): Povećanje udjela poljoprivredne proizvodnje u ukupnoj gospodarskoj

djelatnosti Općine

1.2

. Razvo

j d

ruštv

en

e in

frastr

uktu

re i

uslu

ga u

sv

rhu

po

diz

an

ja r

azin

e

kvalite

te ž

ivo

ta


1.2.1.1.Rekonstrukcija zgrade osnovne škole


1.2.2. Izgradnja Športske dvorane





Kulture

1.2.4.1. Broj događanja

Pokazatelj učinka (outcome):

Povećanje cjelokupne pokrivenosti Općine navedenom infrastrukturom


59

Po

seb

ni

cilj


cilja

Načini ostvarenja


načina ostvarenja




Cilja

na v

rije

dn

ost

2016

. g

od


vrijednost)

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

S

red

stv

a

EU

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dsta

va

EU

Kvart

aln

a

Po

lug

od

išn

ja

Go

diš

nja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.3

. Razvo

j ko

mu

naln

e in

fra

str

uktu

re i

uslu

ga r

ad

i p

ob

oljšan

ja u

vje

ta z

a

ob

avljan

je t

uri

sti

čke d

jela

tno

sti

1.3.1. Izgradnja

objekata i

uređaja

kanalizacije

1.3.1.1 Izgrađena

kanalizacija

1.3.2. Sanacija i

zatvaranje

odlagališta

1.3.2.1 Sanirano odlagalište smeća

1.3.3. Proširenje

groblja 1.3.3.1 Prošireno

groblje

1.3.4. Spojna cesta

M. Kapja-Blaca 1.3.4.1 Kilometri

asfaltiranih cesta




60



Po

seb

ni

cilj


cilja

Načini ostvarenja

Odgovorna

osoba za realizaciju

načina ostvarenja




Cilja

na v

rije

dn

ost

2016

.go

d


vrijednost)

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

S

red

stv

a

EU

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dsta

va

EU

Kvart

aln

a

Po

lug

od

išn

ja

Go

diš

nja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.1

. Razvo

j p

oljo

pri

vre

de

isko

rište

nje

m p

riro

dn

ih

po

ten

cijala

1.1.1. Financijska

potpora proizvođača

1.1.1.1. Odobrene

financijske

potpore

proizvođači

ma

1.1.2. Educiranje o

poljoprivrednim

mogućnosti

1.1.2.1. Organiziranj

e i

održavanje

brojnih

edukativnih

sadržaja

1.1.3. Provedba

procesa

okrupnjavanja

poljoprivrednog

zemljišta

1.1.3.1. Poticanje

provedbe

mjera

arondacije i

komasacije


61

Po

seb

ni

cilj


cilja

Načini ostvarenja


načina ostvarenja




Cilja

na v

rije

dn

ost

2016

. g

od


vrijednost)

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

S

red

stv

a

EU

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dsta

va

EU

Kvart

aln

a

Po

lug

od

išn

j

a

Go

diš

nja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.1.4. Poticanje

suradnje i

udruživanja

poljoprivrednih

proizvođača

1.1.4.1. Povećanje

broja

proizvođač

a uključenih

u udruge

Pokazatelj učinka


djelatnosti Općine

1.2

. R

azvo

j d

ruštv

en

e in

frastr

uktu

re i

uslu

ga u

sv

rhu

po

diz

an

ja r

azin

e

kvalite

te ž

ivo

ta









Kulture





62

Po

seb

ni

cilj


cilja

Načini ostvarenja


načina ostvarenja




Cilja

na v

rije

dn

ost

2016

. g

od


vrijednost)

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

S

red

stv

a

EU

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dsta

va

EU

Kvart

aln

a

Po

lug

od

išn

ja

Go

diš

nja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.3

. Razvo

j ko

mu

naln

e in

fra

str

uktu

re i

uslu

ga r

ad

i p

ob

oljšan

ja u

vje

ta z

a

ob

avljan

je t

uri

sti

čke d

jela

tno

sti

1.3.1. Izgradnja

objekata i uređaja

kanalizacije

1.3.1.1. Izgrađena

kanalizacija

1.3.2. Sanacija i

zatvaranje

odlagališta

1.3.2.1. Sanirano odlagalište smeća

1.3.3. Proširenje

groblja 1.3.3.1. Prošireno

groblje

1.3.4. Spojna cesta

M. Kapja-Blaca 1.4.6.1. Kilometri

asfaltiranih cesta




63



Po

seb

ni

cilj


cilja

Načini ostvarenja

Odgovorna

osoba za realizaciju načina ostvarenj

a




Cilja

na v

rije

dn

ost

2016

. g

od


vrijednost)

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

S

red

stv

a

EU

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dsta

va

EU

Kvart

aln

a

Po

lug

od

išn

ja

Go

diš

nja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.1

. Razvo

j p

oljo

pri

vre

de

isko

rište

nje

m p

riro

dn

ih

po

ten

cijala

1.1.1. Financijska

potpora proizvođača

1.1.1.1. Odobrene

financijske

potpore

proizvođačim

a

1.1.2. Educiranje o

poljoprivrednim

mogućnosti

1.1.2.1.Organiziranje

i održavanje

brojnih

edukativnih

sadržaja

1.1.3. Provedba

procesa

okrupnjavanja

poljoprivrednog

zemljišta

1.1.3.1. Poticanje

provedbe

mjera

arondacije i

komasacije


64

Po

seb

ni

cilj

Odgovo

rna osoba

za ostvare

nje posebnog cilja

Načini ostvarenja


načina ostvarenja




Cilja

na v

rije

dn

ost

2016

. g

od


vrijednost)

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

S

red

stv

a

EU

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dsta

va

EU

Kvart

aln

a

Po

lug

od

išn

j

a

Go

diš

nja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.1.4. Poticanje suradnje i

udruživanja

poljoprivrednih

proizvođača

1.1.4.1. Povećanje

broja

proizvođač

a

uključenih

u udruge

Pokazatelj učinka


djelatnosti Općine

1.2

. R

azvo

j d

ruštv

en

e in

frastr

uktu

re

i u

slu

ga u

svrh

u p

od

izan

ja r

azin

e

kvalite

te ž

ivo

ta









Kulture





65

Po

seb

ni

cilj


cilja

Načini ostvarenja


načina ostvarenja




Cilja

na v

rije

dn

ost

2016

. g

od


vrijednost)

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

S

red

stv

a

EU

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dsta

va

EU

Kvart

aln

a

Po

lug

od

išn

ja

Go

diš

nja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.3

. R

azvo

j ko

mu

naln

e in

fra

str

uktu

re i

uslu

ga r

ad

i p

ob

oljšan

ja u

vje

ta z

a

ob

avljan

je t

uri

sti

čke d

jela

tno

sti

1.3.1. Izgradnja

objekata i uređaja

kanalizacije

1.3.1.1 Izgrađena

kanalizacija

1.3.2. Sanacija i

zatvaranje

odlagališta

1.3.2.1 Sanirano odlagalište smeća

1.3.3. Proširenje

groblja 1.3.3.1 Prošireno

groblje

1.3.4. Spojna cesta

M. Kapja-Blaca 1.3.4.1 Kilometri

asfaltiranih cesta



Documents

STRATEŠKI PLAN OPĆINE · PDF fileProstorni plan Dubrovačko-Neretvanske županije kao i Strategija regionalnog razvoja RH. ... organizira rekonstrukcija povijesne bitke iz 1571.godine