GLASILO HRVATA CRNE GORE

Godina V Broj 28 Travanj 2007. Cijena 1 € ISSN 1800-5179

Dubrovniku 11, 12 i 13. svibn-ja ispričana Bokeljska priča

Susreti, pričei suze na StradunuSusreti, pričei suze na Stradunu

Dubrovniku 11, 12 i 13. svibn-ja ispričana Bokeljska priča

3

Adresa: Stari grad, Pjaca od kina 85330 KotorTelefon: +381 (0) 82 304 232 Faks: +381 (0) 82 304 233E-mail: hgd-kotor@cg.yu http://www.hgdcg-

kotor.orgŽiro-račun: 510-10418-20Osnivač: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore –

Kotor

“Hrvatski glasnik”, Kotor, je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republičkog sekretarijata za informisanje RCGpod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. Časopisu je dodijeljen međunarodni standardni broj za ser-ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. Časopis izlazi mjesečno.

Poštovani čitateljiDani Hrvata Crne Gore pod nazivom "Bokeljska priča"

bili su prilika da se autohtona hrvatska manjina iz CrneGore predstavi Dubrovačko - neretvanskoj županiji iGradu Dubrovniku, prvi put u povijesti ovakoorganizirano.

Skrenuli smo pozornost na dragocjenu Hrvatskucivilizacijsku baštinu koja se nalazi u Crnoj Gori, našupovijest, kulturu i životnu stvarnost kroz koje smooblikovani i koje dijelimo sudbinski sa drugimnarodima među koje nas je povijest smjestila. A tapovijest je bremenita i dugovječna, možda premalodanas poznata matičnoj domovini, možda premalo inama samima.

U Dubrovnik se ulilo i biološki i civilizacijski punodičnih sinova i kćeri Boke kotorske. Mi smo prostorodakle se već puna dva stoljeća odlazi i nitko nije otišaoa da nešto nije ponio sa sobom i to ne samo u oblikusjećanja, nego i dragocjenih iskustva i znanja. Boka većodavno više daje nego prima, i više ispraća nego štodočekuje, bar kad smo mi u pitanju.

Nastojali smo podastrijeti prostor iz kojega potičemo istvarnost koju živimo, u uvjerenju da će nas i ubudućeovako organizirani susreti i susretljivost županijskih igradskih institucija sve više približavati, jer skorašnjaprošlost nas je tako bolno udaljila.

Stoga je ovo prigoda da iskažemo svoju zahvalnostponajprije županici Dubrovačko-neretvanske županijeMiri Buconić, gradonačelnici Dubravki Šuici, biskupuŽelimiru Puljiću i njihovim suradnicima, Turističkojzajednici Grada Dubrovnika, HMI-podružnicaDubrovnik, Bratovštini Bokeljske mornarice 809-Dubrovnik i našem predstavniku za HrvatskuKrunoslavu Težaku iz Dubrovnika.

Veličina Hrvatske kulture jeste u sposobnosti daprelazi prostor svojih teritorijalnih i administrativnihgranica, kao i svake kulture, uostalom.

Nadamo se da će svijest o tome ubuduće činiti našukulturnu baštinu tim više dragocjenom, zauspostavljanje dobrih odnosa između regije Dubrovnikai Boke, koji će našoj i budućim generacijama biti garantsuživota u miru i kooperativnosti.

Hrvati iz Crne Gore bez sumnje su dokazalispremnost da budu faktor koji će uticati na rastregionalne stabilnosti i dostojan svjedok ukupnogprocesa uzrastanja Hrvatskog nacionalnog bića do onerazine za kojom žudi čitavi civilizacijski proces.

Tripo Schubert

INTERVJU: ŽUPANICA DNŽ MIRA BUCONIĆ

Rata više nikad neće bitiSTR. 16

NIKOLIĆ NEZADOVOLJAN NACRTOM USTAVA

Veliko ništa za manjineSTR. 23

ODRžANA GODIŠNJA SKUPŠTINA HGDCG

Dr. Ilić predsjednikjoš četiri godineSTR. 29

DANI PODGORICE U ZAGREBU OPRAVDALIOČEKIVANJA

Uskoro letPodgorica-ZagrebSTR. 42

SPORT: VATERPOLO

Povratak VičevićaSTR. 47

4

Raport na Stradunu

5

Dubrovniku 11, 12 i 13. svibnja ispričana BokeljskapričaSusreti, priče

i suze naStradunu

U povodu proslave DanaDubrovačko- neretvanskežupanije, koja kao svogzaštitnika slavi bokeljskogsveca Leopolda BogdanaMandića, u Dubrovniku je 11,12 i 13. svibnja održanamanifestacija Dani Hrvata izCrne Gore pod nazivom"Bokeljska priča"

Gradska muzika Kotor

6

Uorganizaciji Hrvatskoggrađanskog društvaCrne Gore, pod

pokroviteljstvom crnogorskogMinistarstva kulture, sporta imedija i veliku pomoć Dub-rovačko-neretvanske županije,naročito županice MireBuconić i dožupana MišeGaljufa; Grada Dubrovnika,Biskupije Dubrovačke i HMI-

podružnice Dubrovnik,prezentiran je dio kulturnebaštine Kotora i aktivnostidruštva uz učešće više od 180sudionika, koji su izazvaliveliku pažnju ukupne javnos-ti, medija, gradjana i gostijuDubrovnika. Svim događajimabila je nazočna MilevaVujošević, izaslanikcrnogorskog ministra kulturePredraga Sekulića.

Manifestaciju je u Saloči od

zrcala Dubrovačke knjižnice u18 sati otvorila županicaD u b r o v a č k o - n e r e t v a n s k ežupanije Mira Buconić.

- Veliko mi je zadovoljstvo iizuzetna čast što vas mogu poz-draviti u ime Dubrovačko-neretvanske županije. Posebnomi je drago da se u vrijemeproslave Dana županije i našegnebeskog zaštitnika sv.Leopolda Bogdana Mandića rođ-enog u Bokokotorskom zaljevu,događa i Bokeljska priča, kazala

je županica i dodala da ta pričasamo formalno počinje pred-stavljanjem izdavačke djelatnos-ti HGDCG, ali da se zapravopriča stoljećima.

- Priča o zajedničkoj povijesti,zemljopisnoj blizini i kulturnomnasljeđu. Priča koja se pričaunatoč stoljećima burneprošlosti u kojoj ste sačuvalinacionalni identitet i njime obo-gatili sredinu u kojoj živite. Vašestvaralaštvo najbolji je način dase očuva tradicija, pokažu vri-

Ministar kulturePredrag Sekulić„Drago mi je što sam u prili-

ci da u ime Ministarstva kul-ture Crne Gore budempokrovitelj i podržim veomasadržajne programskeaktivnosti hrvatskognacionalnog korpusa koji je,spletom istorijskih okolnosti,svoju egzistenciju potražio igradio u državi Crnoj Gori.

„Bokeljskom pričom“Hrvatsko građansko društvoCrne Gore pokazaće svojimsunarodnicima u matičnojzemlji sačuvane tradicionalnevrijednosti svog nacionalnogbića i promovisati kulturnubaštinu, koje su, vjerujem,obogatili zajednički život iobičaji crnogorskog naroda.

Od sveg srca želim da„Bokeljska priča“ širom otvorivrata nastavku saradnje uoblasti kulture i umjetnostiizmeđu Hrvatskog iCrnogorskog naroda i da timepokažemo i sebi i drugima dameđu nama postoji mnogoviše onoga što nas spaja, negošto nas razdvaja“.

Sa otvaranja

7

jednosti, te da svi mi ura-njanjem u korice knjiga budemobliže vama.

Vašim posjetom nastavljatetradiciju vaših predaka… Vašimstvaralaštvom stvarate najboljuuspomenu na njih, istakla ježupanica i poželjela puno uspje-ha u daljem radu i stvaralaštvu.

Uslijedilo je predstavljanje izd-avačke djelatnosti Hrvatskoggrađanskog društva Crne Gore iNIP Gospa od Škrpjela. Govorioje prof. dr. Milenko Pasinović,ravnateljica Dubrovačkeknjižnice mr.sc. Vesna Ćučić iurednica Hrvatskog glasnikaprof. Tamara Popović.

Zatim je otvorena izložba foto-grafija Hrvatskih društava u pr-ošlosti i Bokeljskih mjesta nastarim razglednicama uzprikazivanje putopisa FranaAlfirevića “Boka”, u Znanstvenojknjižnici grada

Izložbu je otvorila Marija Mih-aliček, povjesničar umjetnosti izKotora, a o povijesnim činjeni-cama vezanim za Hrvatskadruštva govorio je dr. StjepoObad iz Zadra.

Te noći u Metkoviću održan jedonatorski koncert „Od Boke doSlavonije hrvatska se pjesmačuje“. Nastupile se klapa„Maslina“ iz Šibenika, „Raguza“

i „Maestral“ iz Dubrovnika,klapa „Bokeljski mornari“ izKotora, tamburaški sastav„Slavonija band“ i DraženŽanko. Program je vodio BrankoUvodić.

Istovremeno, u restoranu „Lin-đo“ na Babinom kuku održanaje promotivna degustacijaBokeške kužine, igrokaz „Nakotorskoj pjaceti“ ženske klape„Bisernice Boke“ uz učešće„Kotorske vlastele“ i glazbeniprogram „Tri kvarta“. Voditeljicaprograma bila je Vlasta Mandić.

Među uzvanicima su bili:

županica DNŽ Mira Buconić,predsjednik Skupštine DNŽBožidar Memed, dožupan MišeGaljuf, županica krapinsko-zagorska Vlasta Hubicki, pred-sjednik Skupštine Varaždinskežupanije Vladimir Stolnik, članPoglavarstva DNŽ i ravnateljOpće bolnice dr. med. AndroVlahušić, članica PoglavarstvaDNŽ mr.sc Tatjana Šimac –Bonačić, član Poglavarstva DNŽmr.sc Vjekoslav Jerda, pre-dsjednik Turističke zajedniceDNŽ, zamjenik gradonačelniceDubrovnika i predavač na Dub-

Nije bilo lako…Manifestaciju su osmislili i realizirali članovi Organizacionog

odbora: predsjednik Odbora i idejni tvorac Bokeljske pričeTripo Schubert; Dario Musić – tehnička priprema i postavkaizložbe; Vlasta Mandić - autor Bokeške kužine i voditeljicaženske klape Bisernice Boke; Krunoslav Težak - koordinatorprojekta u Dubrovniku; Željko Filičić – logistika u Dubrovniku;Maja Mozara – voditeljica HMI – podružnica Dubrovnik, IdaGamulin –predstavnik Dubrovačko-neretvanske županije;Zdenka Golušić- predstavnik Poglavarstva Grada Dubrovnika idon Stanko Lasić- predstavnik Dubrovačke biskupije.

Odbor je istakao zahvalnost na pomoći županici MiriBuconić, gradonačelnici Dubravki Šuici, biskupu ŽelimiruPuljiću, Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika, BratovštiniBokeljske mornarice 809 – Dubrovnik.

U restoranu

8

rovačkom sveučilištu dr.scVedran Jelavić, tajnikDubrovačkog sveučilišta DaliborIvušić, član Poglavarstva i pred-sjednik Turističke zajedniceGrada Dubrovnika, dugo-godišnji direktor uglednih hotel-

skih kuća Đuro Market, predsj-ednik županijskog odboraHrvatske stranke prava idugogodišnji dožupan ŽeljkoKulišić.

Ispred Udruge dragovoljacaHrvatske ratne mornarice bio je

predsjednik Želimir Čizmić, članIzvršnog odbora Pero Lučić, a is-pred Udruge hrvatskih drago-voljaca domovinskog rata njenpredsjednik Igor Žuvela.

Nazočni su bili i ugledni du-brovački ugostitelj Tonči Dra-šković, Pavle Đorić iz Merkurosiguranja, Pavlekovići, vlasnicitiskare Pavleković, BoškoPrimić, Miho Klajić, Saša Brkić iBruno Bašić - cijeli niz uglednihgospodarstvenika…

U subotu je izaslanstvo Hrvat-skog građanskog društva CrneGore bilo nazočno na svečanojSkupštini u povodu Danadubrovačko neretvanskežupanije, gdje je uzvanice,nakon županice Buconić, gr-adonačelnice Šuice i županiceKrapinsko zagorske, pozdraviodopredsjednik društva Tripo Sc-hubert.

Županica Mira Buconić i njenisuradnici, iako pretrpani pro-tokolarnim obavezama tog dana,

Predsjednik HGDCG dr. Ivan Ilić„Uspostavljanje suradnje između gradova i regija Crne Gore i

Hrvatske i promoviranje kulturne baštine Boke kotorske najznačajni-ja je zadaća Hrvatskog građanskog društva Crne Gore.

Prije četiri godine u okviru „Tjedna hrvatskih manjina“ u Zagrebusmo organizirali „Tjedan Hrvata iz Crne Gore“. Od ove godineprezentaciju ćemo obaviti u više dalmatinskih gradova, a zatim i uunutrašnjosti Hrvatske.

„Bokeljska priča“ se neće bez razloga prvo ispričati Dubrovniku,gradu po mnogo čemu bliskom Kotoru, kojega su nemili događaju 90-tih godina prošloga stoljeća udaljili od naših prostora, ali ne od našihsrca.

Uvjeren sam da će ova manifestacija, jedna od najznačajnijihaktivnosti našeg Društva u ovoj godini, tek u budućnosti pokazatisvoju neprocjenjivu vrijednost. Jer ovaj veliki kulturni pothvat, koji urazličitim oblicima prezentira dio naše kulturne posebnosti, predstavl-ja test naše umješnosti, organiziranosti i opredijeljenosti za suradnju.“

Natpjevavanje klapa u hotelu Prezident

9

navečer su bili gosti na zabavnojvečeri "Bokeljska noć" u hotelu„Prezident“, uz učešće klapa„Maslina“, „Raguza“, „Maestral“,„Slavonija band“, „Tri kvarta“ iklape „Bisernice Boke“. Sjajneklape su se do kasno u noć „nat-jecale“ uz podršku DraženaŽanka i voditelja BrankaUvodića.

U nedjelju je u Dubrovnik sti-gao odred Bokeljske mornarice,Gradska muzika Kotor imažoretkinje. Ispred staroggrada dočekala ih je županicaMira Buconjić.

Krenuo je đir gradom, u misijidobre volje i prijateljstva izmeđuCrne Gore i Republike Hrvatske.U svečarskom i emotivnomambijentu nošene su tradi-cionalna zastava Bokeljskemornarice -Sv. Tripuna i držav-na zastava Crne Gore, prvi putod njezina osamostaljenja.

Ispred crkve Sv. Vlaha, zaštit-nika grada Dubrovnika, raport

županici podnio je prvi majorbokeljske mornarice JosipRibica.

Odred je predvodio 88-godišnjiadmiral bokeljske mornarice drMiloš Milošević, poštovan kod

pripadnika oba naroda, komenisu smetale ni godine ni visoketemperature da dođe u, kako jerekao, njemu dragi Dubrovniktoliko sličan Kotoru, naročitoposlije svega što se dogodilo.

Atrakcija za turiste

10

- Zadovoljan sam da je svetako dobro prošlo, kazao je dr.Milošević.

Program koji je nastavljenkoncertom gradske muzikeKotor i klapa prihvaćen je sasveopćim odobravanjem, poz-dravljen od mnogobrojnih tur-ista, a posebno emotivno odbokeljskih Hrvata s obje stranegranice.

U međuvremenu organiziran jesusret Bokelja iz Dubrovačkeregije sa odvjetnikom BoškomGrgurevićem, članom HGDCG, au svezi primjene Zakona o resti-tuciji u Crnoj Gori i rješavanja

njihovih zahtjeva za povraćajimovine.

Potporu daljem razvitkuodnosa i tog dana dali suUdruga hrvatskih dragovoljacadomovinskog rata gradaDubrovnika i njen predsjednikIgor Žuvela, te Udruga dragovol-jaca Hrvatske ratne mornarice injen predsjednik Želimir Čizmić.

- Sazrele su društvena i poli-tička situacija i u jednoj i u dru-goj zemlji da se ide dalje.Sigurno da će biti polemikekada majke i očevi ubijenih videda je raport županici neko daopod stijegom crnogorske zas-

tave. Međutim, trezvenost morapobijediti. Ako se već rat dogo-dio, budimo mi žrtve, da senikad ne ponovi na ovim pros-torima. Ja svoju žrtvu priklan-jam, ove gelere u meni, kazao jeza Hrvatski glasnik Igor Žuvela.

Nimalo patetično nije zvučalanjegova rečenica: Dobro je pobi-jedilo zlo. Niti suze na licimaozbiljnih, starih ljudi.

U 18 sati u Dubrovačkoj kate-drali održana je koncelebriranaSveta misa, koju je predvodiobiskup kotorski monsinjor IlijaJanjić. Pjevao je katedralni mje-šoviti zbor Svetog Tripuna iz Ko-tora pod ravnanjem Nikole Ćuč-ića.

Manifestacija „Dani Hrvata izCrne Gore“ u Dubrovnikuzavršena je donatorskim kon-certom u prepunoj sportskojdvorani na Gospinom polju, uzučešće svih navedenih klapa iDražena Žanka. I ovaj programsjajno je vodio Branko Uvodić.

Rastali smo se uz obećanjedomaćina da se vidimo uskoro,u Crnoj Gori.

Tamara Popović

Gradonačelnica DubrovnikaDubravka Šuica

„Ovakva manifestacija pomaže očuvanju hrvatskog kulturnog,povijesnog i vjerskog identiteta, a kulturna baština, brižljivo čuvanau domovima obitelji, arhivima ili knjižnicama bit će dostojno pred-stavljena u kulturnim institucijama Grada Dubrovnika, na radostDubrovčana, ali i brojnih gostiju iz svih krajeva svijeta.

Ponosna sam što sam gradonačelnica grada koji je oduvijek nje-govao odnose prijateljstva i suradnje s mnogim gradovima svijeta, anaročito onima gdje žive Hrvati.

Nadam se da će Bokeljska priča sa svojim bogato osmišljenim pro-gramom ostati u dugoj i lijepoj uspomeni domaćinima i gostima, štoje i moja iskrena želja“.

Uzvanice uživale u bokeškoj kužini

11

Sa Bokeljske noći

Dožupan Miše Galjufsa gostima iz

Kotora i Dubrovnika

12

Navikon živi

ki zginepoštenoSubota, 12. 05. 2007. Dan

županije Dubrovačko-neretvanske, Dan Sv. LeopoldaMandića, bokeljskog sveca.

Naša mala delegacija primiče segroblju Boninovo. Cilj-polaganjevijenaca pred spomen križ pogin-ulim dubrovačkim braniteljima izdomovinskog rata 1991-1995.Vijenac, jednostavan i lijep, saposvetom Hrvatskog građanskogdruštva Crne Gore.

U delegaciji dr. Anka Klajn, dop-redsjednik HGDCG Tripo Schub-ert i jedan od utemeljitelja društvaDario Musić.

Oko 08. 30 pristižu i delegacijeGrada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije na čelu sažupanicom Mirom Buconić.

Mir, tišina, tek cvrkut čiopevraća nas u stvarnost. I dok trubasvira „Lijepu našu“ pogled lutaprema Srđu, prema tvrđavi,prema hridi i dubravi…

Polaganje vijenaca. Jedino što sečuje jest zvuk tišine, veličanstvenei rječite. Jedino što se vidi jesusjene čempresa i sjena križa, štozajedno bdiju nad spokojem dušaovih ljudi, mladića tek dozrelih,njihovih očeva, stričeva, djedova,prijatelja, susjeda… Počivajumirno, čista srca pred Bogom i usavršenom ustroju vojničkom,vojske što je zanosom i ljubavljustvaraše.

Uzvanice se razilaze, a našamala delegacija ostaje sama sasobom, pitanjima o razlogu, svrsi;

Sveta Misa

13

čemu rat, „ta poguba ljudske naravi“, kako ga je op-isao Marin Držić, jedan u nizu Dubrovčanabokeljskih korijena.

Šećemo između grobova, čitamo natpise, epitafe. Inajednom – kao da smo našli odgovor. Na grobuBlagoja Kostića (Srbin? Pravoslavac? Zar je to bitno?):„ U borbi za čovjeka dao si svoj mladi život“, ispisalisu njegovi najmiliji što ostadoše svjedočiti ovu priču,čudesnu dubrovačku priču, gdje se Hrvatom tihdana osjećahu i muslimani, i pravoslavni sa svojomvećinskom katoličkom braćom. Čitamo imena: imakedonska, i bosanska, i srpska, i saznajemo da jeposljednja hrvatska žrtva u borbi za obranu i neovis-nost hrvatskog juga Nikola Krivokapić, podrijetlomCrnogorac i veliki hrvatski domoljub, poginuo 1995.tik pred završetak rata, neposredno pred vlastito

vjenčanje.Bože, ne možemo vjerovati, razgovaramo međusob-

no dok obilazimo groblje, nigdje mržnje u njihovimobiteljima, nigdje psovke ni kletve u epitafima, tekhvala, pa mir, spokoj...vjera... Ljubav i sjećanje učast onih što za dobro čovjeka glavu digoše i prkos-no stadoše na vrhu Srđa, što tijelima svojimzagradiše prilaze gradu, a kad već nisu imali oružja,imali su snage zaploviti morem i razviti stijegLibertas.

Odlazimo u tišini, potreseni i ponosni. Sjene icvrkut kao da donesoše pjesmu progonjenog DrageIvaniševića:

„Ni brda nisuNi doline, ni rijeke, ni more,Ni oblaci nisuNi kiša, ni snijeg nijeMoja Hrvatska...Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda,Hrvatska je riječ koju naučih od majkeI ono u riječi mnogo dublje od riječiI ono dublje s Hrvatskom me vežeS Hrvatskom HrvataS patnjama njinimSa smijehom i nadomS ljudima me vežeTe ja kao Hrvat brat sam sviju ljudiI kud god idem sa mnom je Hrvatska“Neka nam pjesnik dozvoli da ga nadopunimo:Hvala vam, momci, jer vi, takvi kakvi ste bili, što ste

i tko ste bili i jeste nama danasVi ste Hrvatska.

Željko Filičić

Schubert, Filičić i Musić

14

„Preživjeti ne znači i saču-vati osobni biološki kontinu-itet u potomku. Čovjek čov-jeku ne prenosi samo gene

već cjelovitost svog identite-ta. Dokidanje te mogućnostipostaje povijesna smrt.“

Don Branko Sbutega

U duhovnoj kulturiBoke Kotorske XIX iprvih decenija XXstoljeća značajno

m j e s t oimaju druš-tva sa pro-

g r a m s k i msadržajima koja

su afirmiralanacionalni, vjerski

i kulturni identitetHrvata u Boki.Njihovo djelovanjetreba vrjednovatiprije svega krozdoprinos duhovnojkulturi BokeKotorske i vjerskoj inacionalnoj toleran-ciji.Polovinom XIX stol-

jeća u Boki Kotorskojnastaju asocijacijekao odjeci Ilirskogpreporoda. Slavjen-ske čitaonice koje suodigrale značajnuprosvjetiteljsku uloguu Boki Kotorskoj, bilesu osnovane u Kotoru1848, Dobroti 1860,Prčanju 1861, Budvi iPerastu 1863.Osamdesetih godinaXIX stoljeća, počinjuse osnivati društvasa srpskim nacional-

nim pridjevom. U Kotoru počinjedjelovati Srpska čitaonica, 1880, kaoprva u nizu srpskih kulturnih druš-tava.

Hrvati iz Boke Kotorske decenijukasnije počinju formirati svojaudruženja koja se prema program-skom sadržaju nazivaju: kulturnim,prosvjetnim, glazbenim, pjevačkim,radničkim, sportskim. Kulturnadruštva, pjevačka i glazbena imajusvjetovni ili crkveni karakter, a znača-jno participiraju na svjetovnim kul-

turnim događanjima i vjerskim,posebno u obilježavanju danasv.Tripuna.

Predsjednici i prvaci su viđeni obra-zovani ljudi, a zborove i orkestrestvaraju i vode muzičari, među kojimasu najpoznatiji Tripo Tomas, IvoBrkanović, Antun Homen, AntonKopitović, Petar Sager ...

Kotor svakako prednjači po brojudruštava i njihovim aktivnostima.Prvo društvo sa hrvatskim predz-

Hrvatska kulturna društva u Boki Kotorskoj

Za cjelovitost identiteta

Marija Mihaliček

Sa izložbe

15

nakom je Hrvatski dom, raniji Slavjenski dom,koji ime mijenja 1893, sa programom njegovan-ja hrvatskog jezika, organiziranja priredbi, pre-davanja i koncerata. Društvo su vodili TripoSimović, Adam Verona i prof. Juraj Carić.

Prva pjevačka društva sa hrvatskim nacional-nim predznakom osnivaju se u mjestima gdje jemuzička tradicija bila prisutna kroz djelovanjecrkvenih

zborova. Tako je na Mulu postojao muškicrkveni zbor i orkestar, koji je vodio orguljaš,dirigent i kompozitor, franjevac Konrad Ebert.Hrvatsko pjevačko društvo „Zvonimir“, nastajeod tog crkvenog zbora 1888.god. Između dvasvjetska rata u okviru društva djeluje muzičkaškola, pjevački i tamburaški zbor i dramskasekcija.

Muški zbor “Sv.Tripuna“ formiran 1889.također je ponikao iz starijeg društva “Scholacantarum Catharensis“, 1920. postaje Mješoviti

zbor koji vodi Anton Homen, poznati dirigent,zborovođa i kompozitor. Ovo je jedan odnajboljih crkvenih zborova koji je u svom pro-gramu njegovao i svjetovnu muziku.

U povijesti muzičke kulture Kotora značajno jeformiranje raznih duvačkih orkestara, od kojihje najstariji „Građanska glazba“ osnovana 1842.“Hrvatska bokeljska glazba“, osnovana je 1908.Kotorska glazba je osnovana 1895. a djeluje doDrugog svjetskog rata.

Hrvatsko radničko društvo „Napredak“, osno-

vano je 1897.god.sa tamburaškim i pjevačkimzborom i osiguravajućim društvom istog imena.Po pravilima društva članovi su mogli biti radni-ci, obrtnici i trgovci, nastanjeni u Kotoru i Boki.„Napredak“ je bilo je najpoznatije društvo doPrvog svjetskog rata. Kasnije za vrijeme kral-jevine SHS i kraljevine Jugoslavije, ovo društvonastavlja sa radom i daje veliki doprinos kul-turnom životu Kotora. Imalo je tamburaški i pje-vački zbor, a u njegovoj organizaciji tokom1929. održavana su predavanja iz različitihoblasti.

U Škaljarima od 1897.djeluje tamburaško ipjevačko društvo „Hrvatski sastanak“ koji jevodio dirigent Ivan Brkanović. U prvoj poloviniXX stoljeća u Škaljarima djeluje Hrvatsko kul-turno društvo“Napredak“ Hrvatsko pjevačkodruštvo“Tomislav“, Hrvatska glazba, čiji je osni-vač Tripo Tomas.

Dobrota je uz poznatu Slavjensku čitaonicu,imala društva koja su osnovana XX stoljeća:Kulturno umjetničko društvo“Zora“ i Kulturnoumjetničko društvo “Dobrota“, “Bokokotorskožensko udruženje za njegovanje veza, osobitodobrotske odnosno narodne umjetnosti BokeKotorske.“

Tivat je osnivanjem Arsenala, 1889.postaomjesto sa velikim brojem radnika koji su seokupljali u kulturna društva. Jedno od prvihmuzičkih društava u Tivtu je bio Orkestar, kogaje osnovao učitelj Antun Žeželić. Orkestar jedjelovao od 1891-1903. Glazbeno društvo„Sloga“,osnovano 1897.Tamburaški orkestar„Starčević, 1906-1909. Glazbeno-prosvjetnodruštvo „Tivat“ 1909. Hrvatsko glazbeno prosv-jetno društvo“ Starčević“, 1911. „Hrvatsko tam-buraško društvo “Napredak“ 1919.Sjedinjavanjem Glazbenog društva“Sloga“ iHrvatskog Glazbeno prosvjetnog društva“Starčević“ formirana je Hrvatska općinska glaz-ba.

Tridesetih godina XX stoljeća u Tivtu djelujeHrvatsko pjevačko društvo “Tomislav“, U DonjojLastvi od 1899. sve do Drugog svjetskog ratapostoji „Hrvatska Čitaonica“,1933. Hrvatskodruštvo „Ljudevit Gaj“, sa dramskom sekcijom imuškim pjevačkim zborom koji je neko vrijemevodio poznati kompozitor Antun Kopitović. UGornjoj Lastvi Hrvatsko tamburaško društvo„Napredak“ sa dramskom sekcijom djeluje od1919. do 1941. U Budvi se osniva 1889.Hrvatsko sokolsko društvo“, početkom XX. stol-jeća djeluju: Hrvatsko pjevačko društvo “Zora“,Hrvatsko društvo „Sloga“ i Budvanska hrvatska

dr Stjepo

16

Županica Dubrovačko-neret-vanske županije Mira Buco-nić potječe od imućne podu-

zetničke obitelji sa snažnim dom-oljubnim i nacionalnim nabojem.Prije političke imala je uspješnuposlovnu i prosvjetnu karijeru, azatim, na iznenađenje svih jer jepolitika nikada nije interesirala,odlučila da se društveno političkiangažira i to na nezavisnoj listi.

Na politiku gleda kao i na svakidrugi posao, objasnila nam jekasnije.

Njeni sugrađani, ali i ostali izžupanije, odmahuju rukom: „Ah,Mira, ona samo traži izazove i voliuvoditi red“. Poneko dodaje:„Lako je njoj kad je financijskineovisna i ne pripada nijednomlobiju i nijednoj stranci“.

Neobično za političara, udruštvu sudionika manifestacijeBokeljska priča ostajala je mnogoduže nego što protokol predviđa.Neposredna, sa članovimaHGDCG, Bokeljske mornarice,Gradske glazbe Kotor... provela jeprilično vremena ugodno ćakula-jući.

Za nama su tri uspješna ilijepa dana, gdje su Hrvati izCrne Gore imali priliku pred-staviti svoju tradiciju i kulturunajjužnijoj hrvatskoj županiji.Kakvi su Vaši dojmovi nakonsvega?

- Sretna sam i ponosna.Posebno sam sretna što su tu bilinaši Bokelji. Zajednička povijest,zemljopisna blizina i kulturnonasljeđe odrednice su naše stol-jetne burne prošlosti i opstojnos-ti. Ponosna sam što su usprkosbremenitim vremenima uspjelisačuvati svoj nacionalni identiteti njime obogatili sredinu u kojojžive i djeluju.

Posjet je nastavak tradicije kojisu žitelji Dubrovnika održavali sasvojim susjedima, gradomKotorom ponajviše. Ugovori očvrstom i trajnom miru, uzajam-nom pomaganju i trgovačkim

Županica Dubrovačko-neretvanskežupanije Mira BuconićINTERVJU

Život ne bi mogao ići dalje i mi svizajedno ako ne opraštamo, neštopamtimo, nešto zaboravljamo… Možda jenajbolje taj proces nazvati - obnavljanje

Rata višenikad neće biti

Županica sa unukom

17

odnosima zaključivani su u višenavrata; 1182, 1207, 1279, a1861. predstavnici Kotorasvečano su dočekani uDubrovniku povodom zajedničkeželje da se Dalmacija sjedini sHrvatskom. Na gradskim mirimatom prigodom bile su izvješenehrvatske zastave i natpisi„Dubrovnik s Kotorom“. Na namaje da te odnose ne samo nastavi-mo, već i produbimo.

U programu su pored Hrvataiz Crne Gore sudjelovali i nji-hovi pravoslavni prijatelji uželji da i sami doprinesu oču-vanju te baštine koju osjećajukao svoju. Kakvo je vaše mi-šljenje o tome?

- Naše dvije vjere vrlo su bliske.Čak je i Sv. Leopold Bogdan Man-dić, naš zaštitnik, bio pravoslavac.Trebamo raditi na tome da očuva-mo svoje tradicije, svako na svomterenu; imamo zajedničke kršćan-ske korijene koje treba njegovati igajiti.

Moj je tata bio sljedbenik Stje-pana Radića. Moji korijeni sučisto hrvatski. Međutim, čovjeksam koji voli sve ljude ovog svi-jeta.

Nikad nisam bila član nijedne

stranke. Tata se opekao u politi-ci i povukao da brine o obitelji,nas tri kćeri. Umro je davno,prije 31 godinu, a sad bi bio sre-tan i ponosan da zna kojudužnost obnašam. Moj tata jemnogo volio Hrvatsku, ali nijemrzio druge. Pa moje sestremuž, sada pokojni, bio jepravoslavni.

Činjenica je da je bilo dostateško, zbog ratnih događanjai stradanja dubrovačkogkraja, popraviti odnose s objestrane granice, čak su iHrvati bili zbunjeni određe-nom rezervom koju su nekikrugovi iskazivali u tomsmjeru. Kako gledate na terezerve i možete li nasohrabriti na dalje korake?

- Mislim da je ovo pravi načinzbližavanja. Kršćanstvo nas učida opraštamo, ali ono što je bilone može se zaboraviti. Zapaljenekuće, razorena ognjišta…Znamda su pojedinci krivi za to, danema kolektivne odgovornosti.Ali razumljivo je da je ljudimakoji su izgubili nekog svog, koji-ma je razoreno ognjište, teškopreko toga prijeći.

Život ne bi mogao ići dalje i mi

svi zajedno ako ne opraštamo,nešto pamtimo, nešto zaboravl-jamo… Možda je najbolje tajproces nazvati - obnavljanje.

Polako idemo svi skupa ka EU,granice se brišu. To je normalnoi neminovno.

Mislim da nikada više nećedoći do sukoba, ratova koji subili u prošlosti, pogotovu otkakoje Crna Gora samostalna. Asvugdje ima dobrih, i onihdrugih ljudi.

Odnosi će se popraviti, morajuse popravljati.

Da li možda razmišljate oDanima Dubrovačkoneretvanske županije u CrnojGori?

- Svakako da ćemo doći.Održat neki koncert, vjerojatnona jesen.

Bokeljskom pričom proširilismo prostor.

U našem proračunu trenutnoimamo 50000 kuna za Hrvate uCrnoj Gori. To nije puno, ali jeznak da mislimo na njih.

Svakako očekujemo da će isljedeće godine neka nova Boke-ljska priča upotpuniti Dan Dub-rovačko-neretvanske županije.

T. Popović

Sretna i ponosna, udruštvu Bokelja na

18

Sv. Leopold Bogdan Mandićrođen je 12. V. 1866. u Herceg-Novom, gradu na razmeđizapadne katoličke kulture ipravoslavnog Istoka, što će uvelikoj mjeri odrediti Mandićevoživotno opredjeljenje za dijalogizmeđu razdvojenih kršćanskihcrkava.

Roditelji (Petar Mandić iDragica Carević) dali su gakrstiti imenom Bogdan. Već kaodječak odlučuje stupiti u redkapucina, te 1882. godineodlazi u sjemenište u Udine gdjese priprema za novicijat.

Stupanjem u kapucinskisamostan u Bassano del

Grappa (1884.) mijenja ime ufra Leopold te nakon novicijataodlazi na studij filozofije uPadovu (1885.). Godine 1888.polaže svećeničke zavjete tepohađa studij bogoslovije uMlecima, da bi 1890. godine biosvečano zaređen u crkviMadonna della Salute.

Idućih godina kraće vrijemeprovodi kao upravitelj kapucin-skog gostinjca u Zadru (1897.-1900.), redovnik je samostanaBassano del Grappa (1900.-1905.) i vikar samostana uKopru (1905.-1906.), da bi1909. godine bio premješten uPadovu gdje - osim kraćih izbi-

vanja u vrijeme prvog svjetskograta kada se nije želio odrećimatičnoga državljanstva - osta-je do svoje smrti.

Brojna su svjedočanstvasuvremenika, od državnihuglednika, visokih crkvenihdostojanstvenika i samostanskesubraće do običnih građana isiromašnih pučana, u kojima jesadržana bit životnog puta idjelovanja Leopolda Mandića.Iznimno malen stasom, neu-gledan i krhak, često boležljiv is izraženom govornom manom,Mandić je i sam znao za sebereći da je “smiješan čovječul-jak”. Iza neugledne pojave

ODLOMCI IZ PROŠLOSTI HERCEG-NOVOG 44

Sv. LeopoldBogdan Mandić

19

malog kapucina krila se, među-tim, iznimna duhovna snaga ivolja.

Fizičke poteškoće spriječile suga da život posveti mision-arskom radu i djelovanju ubalkanskim zemljama koje je -dobro poznavajući njihove vjer-ske prilike i običaje - želio sje-diniti s Katoličkom crkvom:Ravnopravan dijalog spravoslavnom braćom smatraoje preduvjetom za postizanjemira i suradnje koja je - neri-jetko upravo iz razloga vjerskerazjedinjenosti - trajno prijetilaratnim sukobima između sus-jednih naroda.

U Padovi je još za životastekao glas svetosti, a isprednjegove ispovjedaonice redovitosu čekali dugi redovi pokornikaželjnih da upravo od malogbokeljskog redovnika čujuriječi odrješenja i utjehe.Postao je poznat kao tješiteljslabih i bolesnih, siromašnih inapuštenih, prijatelj djece izaštitnik potlačenih iprezrenih. Svjedoci kazuju daje snagom svoga duha unosio uduše pokornika mir i spokojst-vo, poticao ih na putovemolitve, poniznosti i str-pljivosti.

Ustrajan u odanosti premabližnjima do posljednjeg danaživota, Leopold Mandić je umroje na glasu svetosti u Padovi30. VII. 1942. Pokopan je napadovanskom groblju, aposljednjem ispraćaju pribivaloje nezapamćeno mnoštvo naro-da iz čitave Italije. Njegov jegrob uskoro postao ciljemhodočasnika iz brojnih europ-skih zemalja kako katoličkih,tako i onih istočnih koji su što-vali i prihvaćali Mandićeveporuke dijaloga i prijateljstva.

Nakon drugog svjetskog rataotpočeli su i službeni postupciza proglašenje LeopoldaMandića blaženim. Godine1958. na javnom vijećanju ucrkvi sv. Petra u Rimu proči-tana je pred papom IvanomXXIII. molba da se otvori apos-tolski postupak, što je ipostignuto 1963. godine. Iste

godine Mandićev grob je prem-ješten u padovanski kapucins-ki samostan u kapelu porednjegove sobice - ispovijedaon-ice. U dva navrata (1966.,1976.) izvršeni su kanonskipregledi Mandićeva tijela iustanovljeno da je tijelo neras-padnuto i sačuvano u svim svo-jim dijelovima, da bi 2. V. 1976.papa Pavao VI. službeno pro-glasio Leopolda Mandićablaženim.

Iduće godine generalni postu-lator kapucinskog reda o.Bernardino da Siena podastireSvetom zboru za proglašenjesvetaca molbu da se nastavi spostupkom za proglašenje sve-tim bl. Leopolda Mandića.Naposljetku, dana 16. X. 1983.papa Ivan Pavao II. je na Trgu

Sv. Petra u Rimu svečano pro-glasio blaženog LeopoldaMandića svetim. Možda najl-jepšu - i za Hrvate u mnogočemu proročansku - ocjenu živ-ota i djela Leopolda Mandićaizrekao je u rodnom Krašićudavne 1959., godinu dana prijesvoje smrti, hrvatski kardinalAlojzije Stepinac: “... kada dođu(a sigurno će doći) bolji dani,divan lik oca Leopolda Mandićabit će siguran vodič k mirusrdaca i duša u Bogu, jer on jeznao, kao jedan od malobrojnihljudi našega vremena, ulijevatipreko ispovijedaonice Božji miru ljudska, žalosna i patnjomslomljena srca”.

dr. sc. Lovorka Čoralić

Sv. Leopold BogdanMandić zaštitnik jeDubrovačko-neretvanskežupanije

VIJESTI IZ VELEPOSLANSTVA27.04.2007. sve hrvatske udruge su dobile javni

poziv za kandidiranje projekata za odobrenasredstva od MVPEI RH.

Udruge su morale raditi aplikaciju projekataprema dostavljenom obrascu. Uz projekt je treba-lo dostaviti sve relevantne podatke i doku-mentaciju udruge. Prispjele projekte razmatraPovjerenstvo i donosi odluku za raspodjelu16.000 eura.

24.05.2007. održan je sastanak Povjerenstva uprostorijama Gospodarske komore u Kotoru. Nasastanak su pozvani predstavnici svihhrvatskih Udruga. Rok za podnošenje prijavaprodužen je za sedam dana.

Veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Goridr. Petar Turčinović kazao je 05.06. 2007. zaHrvatski glasnik da su svi dobili šansu za dop-unu projekata, i da će se Povjerenstvo sastatiidućeg tjedna.

* * *Rezultati sastanka premijera Hrvatske i Crne

Gore, Ive Sanadera i Željka Šturanovića, su novasredstva za obnovu crkve Sv. Eustahija – odHrvatske 100.000, Crne Gore 50.000 eura.Najavljeno je i pov ećanje iznosa predviđenog zahrvatsku manjinu u Crnoj Gori na 500.000 kuna( oko 70.000 eura).

Traži se modalitet sa ministrom obrazovanja osti pendiranju studenata, za dvadeset Crnogoracau Hr vatskoj i deset Hrvata u Crnoj Gori.

* * *Razgovori o izgradnji Hrvatskog kulturnog cen-

tra u Podgorici, gdje će biti smješteno vele-poslanstvo, poslovni i kulturni centar, tekuveoma uspješno, na kon što je odobrenaekskluzivna lokacija preko puta Ambasade SAD.

* * *U Generalni konzulat Republike Hrvatske u Ko -

toru uskoro će stići novi generalni konzul, BožoVo dopija. Crnogorska strana izdala je suglasnost.

* * *U Veleposlanstvo RH u Podgorici stigao je novi

diplomat, Dubravko Žirovčić. Početkom idućegmjeseca očekuje se dolazak ostalih djelatnika Ve -l e p o slanstva.

* * *U tijeku su pripreme za proslavu Dana

državnosti Republike Hrvatske.

20

Hrvatsko crnogorski sav-jet organizirao niz susre-ta u pripremi dokumenta

o položaju manjina

Za boljistatus

Hrvatsko crnogorski međudržavni savjet, načijem je čelu Veljko Bulajić, sastao se 27.travnja u Kotoru sa predstavnicima

hrv a tske zajednice u Crnoj Gori, radipripreme dokumenta o utvrđivanju položajahrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori,kao i crnogorske manjine u Hrvatskoj.

Zapravo je to početak pisanja teksta koji ćena j k a snije za dva mjeseca, nakon niza razgov-ora u Cr noj Gori i Hrvatskoj, usaglašavanja i

Sa sastanka u Budvi

21

odobravanja predsjednika dvajudržava i vlada, kao međudržavnisporazum biti predat Evropskojuniji.

- Došli smo da utvrdimo prob-leme hr vatske nacionalne man-jine u Cr noj Gori i definiramo pri-jedloge, ka zao je Bulajić i dodaoda je u pr e t h odnih nekoliko danaimao optimi stične i konstruktivnerazgovore sa Mesićem,Sanaderom, Šturano v i ćem iVujanovićem.

- Do sada ovdje nisu ostvarenam a n jinska prava u mjeri u kojojto Evropa traži. Možda je boljaorganiziranost Crnogoraca uHrvatskoj doprinijela njihovommnogo boljem statusu nego što gaimaju Hrvati u Cr noj Gori.

Bulajić je naglasio da u crn o g or -

skoj vladi postoji zainteresovanostda se poveća fond za djelovanjehrv a tske nacionalne manjine.

Prvi je govorio biskup kotorskiIli j a Janjić.

- Granice kotorske biskupije sugr anice zapadne kulture. Našaauto h t ona manjina ima veomabogatu pr ošlost, stekla je ogrom-no kulturno bl ago – 140 crkava idrugih objekata; ka menje govori onašoj prisutnosti na ovim pros-torima.

Ne treba se nikada bojati malen -k osti, ako se vjeruje u prisutnostduha i svega onoga što proizvodi.

Kao probleme koje treba riješitiJa njić je istakao:

- Mladi katolici ne mogu daslave Božić. Školski praznici trebada bu du od 24. prosinca. Država

mora da se uključi u obnovu kul-turne baštine. I naša maticaHrvatska treba više da se angaži-ra, da otvori fond za tu namjenu.I na kraju, da kažem da jeapsurdno da svećenici Kotorskebi skupije, kojih je malo, nemajuzdravstveno i penziono osiguran-je, istakao je biskup.

Izaslanik Vujanovića Sonja To -m o vić Šundić kazala je da na fonuun iverzalnih vrijednosti nemarazloga za nerazumijevanje.

- Ono što pripada Hrvatima uBo ki, pripada i Crnoj Gori, iHrvatskoj, i Evropi; jer to smougradili u duh Evrope.

Akademik prof. Vojislav Nikč e -vić govorio o istorijatu društvaIvan Ma žuranić sa Cetinja.

Predsjednica Hrvatskegrađanske inicijative MarijaVučinović je go vorila kakav je biodoprinos stranke stvaranju neza-visne Crne Gore i is t akla da usva-janje Zakona nije bio uv jet daHrvati izađu na referendum. Sa daje šansa da se preko zastupnika uparlamentu ta odredba opet nađeu Us tavu, istakla je MarijaVučinović.

Oštro je napala Gospodarsku

Susret sa MesićemHrvatski predsjednik Stjepan Mesić sastao se u 29. svibnja u

Budvi s predstavnicima crnogorskih Hrvata, na inicijativupredsjednika Međudržavnog vijeća Hrvatske i Crne Gore VeljkaBulajića. Po okončanju konferencije šefova država JI Europekoja je bila posvećena odnosima EU i regije, predstavnicistranke i udruga obavijestili su Mesića o svojim problemima učijem rješavanju bi mogla pomoći hrvatska država.

Predsjednica Hrvatske građanske inicijative Marija Vučinovićizjavila je da je u tijeku izrada novog crnogorskog ustava i daHrvati očekuju da će dobiti status manjine s osiguranim barjednim mjestom u crnogorskom parlamentu.

Hrvati nadalje očekuju pomoć u izgradnji dviju zgrada -Hrvatskog doma u Tivtu i Kotoru, da ne budu diskreditiranikod povrata imovine, uvođenje liberalnijeg režima prelaskagranice na Debelom Brijegu, vraćanje PDV-a kad kupuju uHrvatskoj, te lakši i jeftiniji postupak dobijanja hrvatskihdokumenata.

Razgovoru s Mesićem, kojem je bio nazočan veleposlanikRepublike Hrvatske u Crnoj Gori dr. Petar Turčinović, sudjelo-vao je i kotorski biskup Ilija Janjić, novi član Savjeta OgnjenDragović, Mato Marović i Vladimir Medović ispred HGI , pred-stavnici udruga Pavle Jurlina, Mato Krstović, Zlatko Vučinović iNikola Dončić.

Novi članovi SavjetaU Hrvatsko građansko društvo Crne Gore stigla je obavijest

Hrvatsko-crnogorskog međudržavnog savjeta da je crnogorskipredsjednik Filip Vujanović dao suglasnost da se pored većimenovanih članova Savjeta iz Crne Gore imenuju i MarijaVučinović, dr. Ivan Ilić, Ognjen Drag ović i Ruždija Tuzović.

22

ko m oru.- Komunikacija sa

Gospodarskom komorom je naniskom nivou, skoro zanemariva.Stranka mora biti upoznata satime koja poduzeća iz Hrvatskedolaze u Crnu Goru, da se prekonje zapošljavaju Hrvati oda vde.Nedavno je u Tivat došla jednahrvatska firma, a nitko nam senije obratio, da posredujemo uzapošljavanju, navela je predsjed-nica HGI.

Predsjednik udruge Hrvatskidom 1893. Nikola Dončić ocijenioje da je novi ustav gori odMiloševićevog, i da će njegovaNVO pokrenuti akciju da seHrvati spomenu u preambuli.

Sastanku je u ime HGD pris-ustvovao član Upravnog odboraSlob o d an Vičević.

- U Ustav treba vratiti rješenja izmale povelje; vratiti zakon ozagara n tiranom mandatu done-sen prije referenduma, istakao jeVičević. On je govorio o tome da,pored svih obećanja, nije osigu-ran prostor; da nastava nahrvatskom jeziku treba da sefakultativno uvede u školski sis-tem, donese sporazum o razmjenist udenata…

Marija Nikolić ispred HKD Go -rnja Lastva kazala je, izmeđuostalog, da je problem u tome štoima previše udruga i tražila da se

u izbor poslanika uključi širi brojpripadnika hrvatske zajednice.

Zlatko Vučinović, predsjednikNVO Hrvatski info razvitak,odgovorio je da to što ima mnogoudruga „nije nikakav problem“, ida bi sve tre balo da uđu ustranku pa da biraju poslanika.Problem Hrvatskog do ma, opet,lako je riješiti, samo treba na ćinovac.

Sastanku je bio nazočan velepo -s lanik Republike Hrvatske uCrnoj Gori dr. Petar Turčinović sa

su r a d n icom Mirjanom Pušić. Nakon sastanka priređen je pri-

jem kod gradonačelnice KotoraMaje Ća tović.

Bulajić je kazao da je veomazadov o l jan i da EU mogu poručitida se ide naprijed, da će se desitinešto ve oma lijepo što će bitiprimjer u re gionu, a Turčinović jeist akao da se priprema Sporazumkoji će još više po boljšati statusHrvata u Crnoj Go ri. T. P.

Sa sastanka u Kotoru

Biskup Janjić, Bulajić iĆetković

23

Ustavni odbor SkupštineCr ne Gore 28.svibnjaokončao je javnu raspravu

o nacrtu novog Ustava. Iako sejoš ne zna koliko će brojne prim-jedbe i sugestije na prvobitnuverziju najvišeg pravnog akta,koje su u proteklom periodupljuštale sa svih strana, na krajui promijeniti nacrt, evidentno jeda politički predstavnici manjin-skih naroda već sada nisu ni naj-manje zadovoljni.

Ovakav kakav je sada, nacrtnovog Ustava Crne Gore za man-jinske na r ode je lošiji i od rješen-ja koje pr e dviđa aktualni Ustav iz1992. ko ji je tadašnja (a unajvećem dijelu i današnja) cr -nogorska vlast donijela na krili-ma Miloševićevog velikosrpstva.Nacrt novog Ustava u kojem„turbo-crnogorski“ dio sa d a šnjevladajuće garniture pokušavazakonski norm i rati nešto štonazivaju „crnogo r s k im identite-tom“, pi tanje unapre đ e nja man-jinskih pr a va sukladno na j n -ovijim među na rodnim standardi-ma potpuno je stavio u posvedrugi plan pred primarnim ciljemna v o dne ustavne ob rane „nejakemlade crnogorske dr žave“.

Poruke gotovo svih političkihpr v aka manjinskih naroda uCrnoj Go ri to potvrđuju – većinapredstavnika Albanaca iMuslimana –Bošnj a ka već je

eksplicitno najavila da im nepada na pamet u parlamentu gl -a s ovati za ovakav nacrt Ustavajer m anjinama ne garantira goto-vo ništa, osim vrlo načelno samou dva člana.

- I pored mog ogromnog trudau Us tavnom odboru, državaCrna Go ra oličena u jednoj,,vidljivoj-ne v idljivoj” većini uUstavnom od b o ru, koja je čini mise, već zacrtala što i kako možeili smije biti u nj e ga ,,ugrađeno”,hrvatsku političku snagu u njojočigledno opet samo promatra uproporciji sa našim današnjimbrojem u Crnoj Gori. Ona dakle,zanemaruje povijesne razlogeovako našeg malog broja, ia ko ihdobro zna. Ona isto tako, oč -igledno zanemaruje našu ogrom-nu kulturnu baštinu koju smo unju un ijeli, iako i to dobro zna.Većina u Ustavnom odborutakođer zaboravlja i našu punu

građansku lojalnost koja joj jetakođer dobro poznata, teumjesto da jasno i bez dil e me sveto pozitivno diskriminira, mi nedobivamo takve signale, ko m e n -tira za “Hrvatski glasnik” zast u p -nik HGI u Skupštini Crne GoreBožo Nikolić. On je i jedini hrv a -t ski politički predstavnik ucrnog o r skom parlamentu u kojije HGI u š la nastupajući u koali-ciji sa crn o g o rskim vladajućimstrankama DPS i SDP, a član je iUstavnog odbora.

Ističući da je takav dojam ponioiz do sadašnjeg rada na pisanjuUs tava, Nikolić kaže da seHrvati, uk o liko i u krajnoj verzijiustavnog te k s ta izostane tzv.pozitivna diskr i m i nacija manjina“opravdano plaše dalje asimi-lacije”.

- Jedina brana od te pošasti (alisa mo jedna), jeste da u CrnojGori u prvom redu budemo tra-

Nikolić nezadovoljan načinom na koji nacrtnovog Ustava tretira oblast manjinskih prava

Većina predstavnika Albanaca iMuslimana –Bošnjaka već je najavila daim ne pada na pamet u parlamentuglasovati za ovakav nacrt Ustava jermanjinama ne garantira gotovo ništa,osim vrlo načelno samo u dva člana

Veliko ništaza manjineVeliko ništaza manjine

24

jno politički prepoznati. U pro-tivnom, moglo bi nam se desitida u skoroj budućnosti budemosamo fosilni ostaci u nekakvimstaklenim muzejskim kutijama,poručuje Nikolić, priznajući dasu rješenja o pravima manjina unacrtu Ustava koji je i on pisao,daleko ispod onih iz tzv. Ma lepovelje SCG, na čijoj primjeniinsistira međunarodna zajedni-ca. No, po njemu, opet je krivicaza to većim dijelom na stranioporbe, a ne vladajućih stranakasa kojima je HGI u koaliciji i kojesvojom gl a s a č kom mašinerijomna kraju o sv e mu odlučuju.

Tamo neki član 15…

- Bilo je obećano SavjetuEurope kao četvrti minimalniprincip, da će no vi Ustav osigu-rati najmanje isti ni vo zaštitemanjinskih prava koji je po stojaoi u tzv. Maloj povelji SCG gdje jepostojalo čitavo poglavlja (III)odnosno 11 članova (od člana

47. do člana 57.), a bilo je govo-ra i o dopuni tih prava iz okvirnekonvencije jer zemlje potpisnicesu u obvezi punog poštivanjasvih me đ u narodnih standarda izove oblasti. Treba napomenutida su manjinska prava figuriralau radnoj verziji Ustavnog odborado pred sam kraj rada na nacrtuUstava, da bi nakon prijedlogapredsjednika Skupštine RankaKrivokapića i formiranja tzv.tehničke komisije koju je vodioposlanik Dragan Šoć, prava man-jina bila samo spomenuta uopćim odredbama u članovima 7.I 15. Po dsjetit ću, Šoć je članUstavnog od b o ra iz Narodnestranke i poslanik koji je predUstavnim sudom oborio ona dvačlana Zakona o manjinskim prav-ima koji su garantirali di r ektnuzastupljenost manjina u Sk u p -štini RCG, ističe Nikolić dodajućida “stoga i ne treba biti čudnozašto se alternativa HGI ,,zastu-pljenost, našla kao alternativničlan 70.”.

-Tek eto, da negdje bude. I nije ihmnogo briga za tamo neki član 15.Okvirne konvencije o ljudskimpravima, posebno za tumačenjetog člana u vezi sa pravom direk-tnog zastupa n ja manjina u poli-tičkim životu ze m l je, rezimiraNikolić, dodajući da je on bio upolovici Ustavnog odbora koja sepridružila mišljenjima me đ u n -arodnih ek s p e r ata Savjeta Eu r o pe,OESC-a , Ven e c ijanske komisije iEAR-a, na ok r u glom stolu krajemtravnja, da pr a va manjina u nacr-tu novog Ustava “nisu osiguranana od g ovarajući način i da susamo ok v i r n og karaktera, te da ihtreba jasno u t v rditi u posebnompoglavlju Ustava”.

- Da budem jasniji, citirat ćual t e rnativu HGI u nacrtu Ustava– “Pr ipadnicima manjina jamčise pr avo na autentičnu zastu-pljenost u Skupštini Crne Gore,organima državne vlasti, lokalnesamouprave i javnih službi.Zakonom će se urediti način ost-varivanja tog prava”. Smatramo

Nikolić

25

da je ovakva ustavna normačista i jasna, da stvara ust a vniosnovu za kasnije zakonsko rj e š -enje direktne zastupljenosti akose hoće izbjeći getoizacija manji-na koja bi bila čista diskrimi-nacija. To se posebno odnosi namanjine koje nisu nigdje u CrnojGori većina ni na lokalnoj razini.Samo to bi bilo pravično rješenje.

U HGI smatramo da moramoim a ti pristup u najviše državneor g a ne, te da se to ovim Ustavommora osigurati. Naravno, nemora ova norma biti u ovakvojformi, može biti i drugačije for-mulirana, ali svakako mora osig-urati takav prolaz - pa konačno,eto prilika toj većini da postupionako ,,markomilja n o v ski”,zaključuje Božo Nikolić.

Skretanje sa puta

Sve su, međutim, prilike, dacrn o g o rskoj vlasti MarkoMiljanov kao simbol pravednog iviteškog odnosa jačeg premaslabijem nije ni na kraj pameti –to je uostalom, do sada dokazalanebrojeno puta u praksi osvrćućise na “male i slabije” sa mo ondakada je to bilo u njihovom intere-su. Svi se još sjećamo pomalodegutantnih propagandnih spo-tova iz vremena referendumskekampanje kada su mladi i nas-mijani lju di u narodnim nošnja-ma svih cr n o g orskih “većina imanjina” ulazili u zajedničkokolo za svoju zajedničku državu.Ona je nedugo potom i sti gla, alise u bučnom radovanju po b j -ednika, koje evo traje i do danda nas, nekako izgubio eho onihsilnih predreferendumskihobećanja ma n jinskim narodimada će sam os talna Crna Gora bitizajednička ku ća po mjeri svihnjenih žitelja. Iako su DPS i SDPproklamovali da pr ave Ustavgrađanske države, sami sebe sudemantirali već u preambulinacrta novog Ustava kojaeksplicitno spominje samo“istorijsko pravo Crnogorskognaroda i prava ostalih auto-htonih naroda i gr ađana na slo-bodnu državu Crnu Go ru“, ali neimenuje te ostale „au tohtonenarode“.

- Ako bi preambulu nacrtaUstava uzeli kao pravi propis, štobi u pravilu kod najvažnijihakata kao što je Ustav to svakakotrebala biti, pa ako je to dio akta-Ustava u kojem se iznosi ciljakta i njegova osnovna na čela, akoja prethode konkretnim pro -pisima koje akt sadrži, onda HGIsmatra da bi preambulu ovognacrta Ustava trebalo prefor-mulirati najmanje u prvomstavu. Za pravo, čini nam se daveć od same preambule počinjejedno nesuglasje u pogledusamog modela nacrta Ustava.Zašto onda forsirati čisti-školskigrađanski model kada si u samojpreambuli, od prvog stava,nekako skrenuo sa tog puta. Tomi pomalo liči na nešto tipa,,građanski će biti onoliko kolikoto ja želim”. To nije dobro!,poručuje Nikolić, naglašavajućida specifičnim okolnostima ucrnogorskom društvu možemnogo više odgovarati i nekispecifični, kombinirani građan-sko-nacionalni model Ustava,kakvi postoje u pojedinim europ-skim državama.

Zastupnik HGI smatra i da našiustavopisci nisu u dovoljnojmjeri primjenjivali dobra kom-parativna inozemna iskustva.

- Čuje se od neke većine uUstavnom odboru da su se tokomizrade nacrta pratila i komparativ-na rješenja. Jesu neka, ali onakoja su trebala biti ispraćena saviše pažnje i to ustavna rješenjaHrvatske, Slo v e n ije, Mađarske inekih drugih ze m a lja koje su man-jinska prava dobro ri j ešile, nisu udovoljnoj mjeri isp r a ć ena.Konačno, nije ni trebalo slijeditisve jer ni modeli ustava nisu isti,ali nažalost, ni ono što se zaistamo g lo preuzeti nije preuzeto -rekao bih čak i iz čiste sujete nekihčlanova odbora, da ne kažem kom-pleksa m a nje vrijednosti, objašn-java Nikolić.

Više od lojalnosti

No, i pored svega toga, Nikolići njegova stranka i dalje demon-striraju mnogo više od onoga štošefovi vlasti u Crnoj Gori volenazvati “lojalnošću manjina

prema državi Crnoj Gori” – jedi-no je HGI, prije i mimo svih“procrnogorskih str a naka” tipaLPCG, SDP ili DPS, ozvaničilaprijedlog da se u jednom odčlanova novog Ustava eksplicit-no spomene i Crnogorskapravoslavna crkva. Hrvatidakle, htjeli to ili ne, preko svo-jih političkih predstavnika uSkupštini, i na ovom polju bijubitku u prvim redovima borećise za nešto što ih se kao kato-like, objektivno apsolutno netiče jer je to problem isključivopravoslavne većine u Crnoj Gorii njihovog intimnog nacionalnogi vjerskog osjećaja. Ovakav svojpotez Nikolić, međutim, objašn-java potrebom da u novomUstavu bude zaštićena samaRimokatolička crkva (?!)

- Alternativa koju smo pred-ložili je izašla kao proizvod mišl-jenja - da je naša svetaRimokatolička crkva tolikoblaga dala Crnoj Gori danaprosto zaslužuje da se tunađe. Bez tog blaga u kul-turnom prostoru Crne Gore bilabi og r omna praznina, a nas je uCrnoj Gori ovako malo. Akouzmemo da samo u Crnoj Goriimamo 179 sakralnih objekata,onakvu katedralu SvetogTripuna, Gospu od Škrpjela itd.treba li zaista i još neki razlog?Neka mi ne bude zamjerenajedna usporedba: U Srbiji reci-mo, ima samo 204 crkavaSrpske pravoslavne crkve, Kadasmo tražili da u Ustav uđe našacrkva, smatrali smo da u ovomčlanu treba prvo imenovati ,,Cr -n o g orsku pravoslavnu crkvu”za koju ne mislimo da ju jeobnovila crnogorska policija,nego crno g o rski narod i kojupoštujemo i priznajemo. Razlogza to je na kraju, i po osnovutemeljnih ljudskih prava na slo-bodu vjere i slobodu vjerois-povijesti. Ne mislimo da ćecrnogorski Ustav biti ni više nimanje građanski ako se crkve unjemu imenuju, pogotovo štoveć u sljedećem članu postojiodredba da je Crna Gora seku-larna država, pojasnio je BožoNikolić.

Ovakva logika međutim, ima

26

najmanje tri manjkavosti –prvo, Rimokatoličku crkvunitko nije sporio ni do sada,već ona eksplicitno figurira i uaktualnom Ustavu iz 1992.Drugo, ako se pravi Ustavgrađanske i sekularne države,u njemu uopće ne treba spom-injati bilo koje crkve i vjerskezajednice jer su one u svakomnormalnom i religijom “nezatucanom” dru š tvu, nešto štoje ODVOJENO od države. Trećei najvažnije, nabrajanjem samonekih vjerskih zajednica uUstavu (u ovom slučaju CPC,SPC, Rimokatoličke crkve iIslamske zajednice), država ustartu krši prava svih ostalihvje rujućih ljudi – jevreja,protestanata, adventista, bud-ista i svih ostalih koji imajuneku drugu religiju, različituod one koju država u svomUstavu propisuje i priznaje.

Postoji doduše i još jedan, zaHrvate u Crnoj Gori ništamanje zna čajan razlog – zaštobi baš Hr v ati i pored svega štosu učinili za stvaranje ovedržave, a za uzvrat nedo-bivenog ničega u smislupoboljšanja njihovih manjin-

skih prava, morali biti baš prviu borbi za još jedan “crnogors-ki nacionalni interes i simbolidentiteta” ?

Nelogičnost postaje jošuočljivija imajući u vidu i stavsamog Nikolića da, ukoliko seništa ne promijeni, Hrvatimaprijeti “dalja asimilacija”.Odgovor na takvo stanje stvari,ponovno logički pro m a trano,trebao bi ići u sasvim drugompravcu – umjesto još jed nog“dokazivanja lojalnosti” pr e -uzimanjem u svoje ruke poli-tičkog posla za koji DPS i SDPjoš nemaju smjelosti da galično urade, HGI bi napokon,trebalo da pokuša kapitaliziratisvoj položaj. Aktualnacrnogorska vlast počiva navećini od 41-og glasa u 81-članom parlamentu, a upravotaj 41-prvi i ključni glas dajejoj HGI i zastupnik BožoNikolić. Uostalom, i on sam većgovori o nekoj “nevidljivo-vidljivoj većini” koja ga je pre-glasala u Ustavnom odboru, pase onda neizbježno nameće ipitanje kojoj većini pripadaHGI na plenumu u parlamen-tu.

Za političku igru sa DPS iSDP “sa nešto manjim ulozima”HGI je na raspolaganju isituacija u Skupštini općineTivat gdje glasovi njenih zas-tupnika također presuđuju.No, stvar po svemu su d eći,neće mnogo napredovati jer zatakve političke manevre valjaimati dosta hrabrosti ali i man-jak respekta prema raznim(realiziranim ili ne) sinekuramau cr nogorskoj vlasti. Opetstoga, valja očekivati “pri-jateljske susrete” na relacijiMesić-Vujanović ili San a der-Šturanović, kako bi zvaničniZagreb Podgorici rekao ono štopolitički predstavnici ovdašnjihHrvata očito ne umiju ili nesmiju.

- Od naše matice RepublikeHrvatske očekujemo potporu unašim zahtjevima - pogotovosada kada se ustavna rješenjakonačno uobličavaju. Ne mis-limo da bi to bilo miješanje uposlove druge države, već samobriga za svoju dijasporu, indi-rektno takav rasplet situacijenagovještava i sam BožoNikolić.

Siniša Luković

Obećano da će Crna Gora biti kuća po mjerisvih

27

Osim što imaju probleme dasvoje koalicijske partnereDPS i SDP natj e r aju da poš-

tuju obećano kada je za štita man-jinskih prava u pitanju, čelnici HGIsu o čeni su i sa problemom koji ilus-trira koliko zapravo crnogorskevladajuće stranke drže do same HGI.

Predsjednica Marija Vučinovićiz razila je nedavno nezadovoljstvočinjenicom da ni nakon devetmjeseci od parlamentarnih izborau Crnoj Gori na kojima je HGInastupila u koaliciji sa DPS iSDP, ta stranka nije od većihpartnera dobila ob e ć a na mjesta uizvršnoj vlasti. Ko a l i c i j s k im spo-razumom HGI sa DPS koji supred rujanske izbore lani potpi s aliVučinovićeva i predsjednik DPSMilo �ukanović, bilo je predvi đ e noda HGI dobije jedno poslaničkomj esto u Skupštini Crne Gore u

kv o ti koju osvoji DPS, što je i real-izirano. Međutim, do danas nijepotpisan očekivani aneks koali-cionog sporazuma po kojem bibila definirana i podjela izvršnevlasti, odnosno HGI ustupljenaobećana dužnosnička mj esta uministarstvima za zaštitu pr avamanjina, kulture i prosvjete, te udiplomatskoj mreži Crne Gore.

Umeđuvremenu smo imalipregovore sa čelnicima DPSu kojima nam je obećano da

će se sporazum poštovati. Međutim,mogu reći da do danas od toga nijerealizirano ništa osim što smo dobiliparlamentarnog zastupnika, kažeMarija Vučinović.

Ona je objasnila da su HGIinteresantna niža funkcionerskamjesta u ministarstvima za zašti-tu prava ma njina, kulture i obra-zovanja, te u di p l omatsko-konzu-larnim predsta v n i š tvima CrneGore u inostranstvu.

- To se trebalo prvo realizirati.Im a mo obećanja da nas čekajufunkci o n erska mjesta uMinistarstvu za ma njine iMinistarstvu kulture, također imjesto u diplomatskom predst a v -ništvu, ali od toga za sada jošnema ništa. HGI ima kvalitetankadar za ta mjesta, kazala jeVučinović, dodajući da je od pred-stavnika DPS na pitanje kada ćeHGI dobiti obećano i do g o voreno,dobivala odgovor „da to sa mo štose nije realiziralo“.

Čekajući da se DPS smiluje,čelništvo HGI opet je dospjelopod pritisak dijela svojih

birača i simpatizera da napokon, načistac istjera odnose sa crnogorskimvlastima kojima je hrvatska strankado sada nebrojeno puta „išla uz dla -ku“ i doprinosila realizaciji njihovihstrateških ciljeva. To priznaje i samapredsjednica HGI koja kaže da su„intenzivirani pritisci naPredsjedništvo stranke da done-

semo jednu konačnu odluku“.- Ukoliko se taj sporazum u

jedno skorije vrijeme ne počnerealizirati, sigurno je da ćemo naPredsje d n i štvu donijeti odluku odaljim kora c ima HGI vezano zakoalicionu su r adnju, istakla jepredsjednica je dine političkestranke crnogorskih H rvata.

Iako Vučinović najavljuje da ćevrh stranke ubrzo morati raz-motriti opcije koje mu stoje naraspolaganju, teško je očekivatida će HGI „izaći iz zagrljaja“ saDPS i SDP. Naime, upravo natom pitanju lani je puklo u vrhuHGI čije je aktualno rukovodstvobilo spremno i da iz strankeizbaci svoje prijatelje-suosnivačeHGI zato što su ovi imali re zerviprema novom savezu sa DPS iiskrenosti crnogorske vladajućestranke.

Vučinović i njeni suradnicida k le, teško sada mogu,samo par mje seci nakon

što su na Saboru HGI dobilipodršku za svo ju politiku,napraviti radikalan zao k retiako je i njima lično sve manjeugodno u situaciji gdje DPS iSDP evidentno koriste HGI, azauzvrat njoj i crnogorskimHrvatima vrlo ma lo daju.Izgleda da su se ruk o v o d stvuHGI polako počele o glavu „lo m -iti tikve“ koje su „sadili“ saDPS, ali im je istovremeno i vrloteš ko odvojiti se od onoga tkoim je dao logističku podršku daun u t a r s t r anački sukob riješe usvoju korist te nekoliko sitnijihprivilegija kojima se, nakon tekdevet mjeseci, javnosti naklon-jenoj HGI više ne mogu zamazi-vati oči pod isprikom da je totek početak realizacije slog ana„od sada i mi (Hrvati) se pita-mo“. Siniša Luković

Predsjednica HGI nezadovoljna što nijesu dobili obećanamjesta Samo spisak želja Samo spisak želja

28

KRONIKA DRUŠTVA

29

KRONIKA DRUŠTVA

U Podgorici 21.travnja održana

Godišnja skupšti-na HGDCG

Dr. Ilićna čelu

još četirigodine

Dr. Ilićna čelu

još četirigodine

30

KRONIKA DRUŠTVA

Hrvatsko građansko društvoCrne Gore održalo je 21.04. 2007. u Podgorici šestu

go d i š nju skupštinu, koja je ovegodine bi la izborna. Članovi subirani dele g atskim sistemom,tako da je od uk u pno 1232člana sa pravom gl a sa izabra-no 123 predstavnika po prin-

cipu jedan predstavnik nadeset članova. Skupštini jeprisustvovalo 92 pred-stavnika, koji su izabralisedam članova Upravnogodbora i tri članaNadzornog odboraDruštva, a usvojeni suizvještaji o ra d u sa finan-cijskim izvještajem zapr e t hodnu godinu, kao iprojekti i program radadr u štva i financijskiplan za 2007. godinu. UCrn o g orskom narodnom

poz o r ištu nakon skupš-tine od r žan je koncert

Brod o s p lita. Novi članovi Upravnog od -

b o ra su: Ivan Ilić (86 glaso-va), Tripo Schubert (80 glaso-

va), Jadranka Vojičić (77 glaso-va), Marija Nikolić (69 glasova),

Selma Krstović (69 glasova), Lju b i nkoBiskupović (68 glasova), Slobodan Vičević (67

glasova). Nisu prošli: Ljiljana Markić (44 glasa) i AnteBaković (29 glasova).

Konstitutivna sjednica novoizabranog Upravnogodbora Hrvatskog građanskog društva Crne Goreodržana je 30.05. 2007.

Za predsjednika izabran je na četiri godine dr. Ivan Ilić,a za sekretara društva Tripo Schubert.

Izabran novi Upravni odbor. Nakonstitutivnoj sjednici 30. svibnjaza predsjednika izabran na četirigodine dr. Ivan Ilić, a zasekretara društva Tripo Schubert

Ilić

31

Upitali smo dr. Ilića o real-iziranim projektima i planovi-ma.

- Dvije stvari smo obećali i ost-varili. Prva je kontinuirani pro-jekat “Hrvatski glasnik”. Radi seo vrlo značajnom i jedinstvenomprojektu koji se redovno i usp-ješno realizira. List izlazi u svekraćim razmacima s ciljem dapređe u mjesečnik. Postajekvalitetniji, obiluje raznov r s n imprilozima, pojavljuju se pol e m i -čki članci, širi se mreža suradni-ka i dopisnika, a uložen je velikina por da se obezbijedi kvalitet-na spo n z orska potpora . List sedistri b u ira i preko dilera štampei često se de šava da na nekimprodajnim mj e s tima buderasprodat. Mislim da je važno dase nastavi ovakav tempo rada naGlasniku.

Druga je obezbjeđivanjekomfo rnijeg i uvjetnijeg prostora

za rad Dr uštva u Kotoru. Našastara ideja i želja da se u Kotoruobezbijedi prostor za rad nekogHrvatskog Do ma ili HKC, ukojem bi svoje pr o storije dobilo inaše Društvo, se pored odobra-vanja i tapšanja zv a n ičnika, ras-plinjuje i postaje nejasna njenarealizacija. Postojeći prostor uStarom gradu je postao pretije-san i nemoguć da se u isto vri-jeme obavljaju 2-3 posla, što svečešće postaje slučaj, pa smomorali nešto drugo poduzeti.Konkurirali smo za prostor kodDirekcije za izgradnju Kotora idobili u najam prostor naZimskom bazenu, površine oko50 kvadrata, u kojem opre-mamo knjižnicu sa čitaoniciom iprostorom za sastanke i manjeskupove, imamo jos dvije pros-torije gdje se nalazi ured admin-istratora i redakcija Glasnika.Konačno ćemo jav n osti ponuditi

donirane knjige, ilus t r acije,časopise, umjetnicke slike,fotografije, postere, poklonenasih dragih i brojnih prijatelja iinstitucija. Zakup ovog prostoraje dogovoren na rok od 5 godina,a u financijskom dijelu je punopovoljniji od starog prostora.

HGDCG nije član Krovne udr -u ge. Zašto?

- Početkom prošle godine, nainicijativu iz Generalnog konzu-lata u Kotoru, pokrenute suaktivnosti oko formiranja krovneudruge Hr vata u Crnoj Gori.Naime, u po s l jednje vrijeme jeformirano 10- tak udruga shrvatskim nacionalnim predz-nakom. I logično je bilo da seformiranjem KU stvori tijelo kojeće koordinirati radom udruga, tebiti filter u odobravanju projeka-ta i raspoloživih financijskihsredstava. Prihvaćen je prijedlog

Glasovanje

32

KRONIKA DRUŠTVA

da naše Dr u štvo formira radnotijelo koje će napisati Statut ipravilnik o radu buduće Krovneudruge.

Vrlo brzo javili su sesuprostavljeni stavovi pojedinihpredstavnika udruga ili pojedi-naca. Kao predstavnik HGD natim sastancima, bio sam u čudujer sam predstavlj ao legitimnestavove Društva i UO, dok sepojedini svoje stavove formiraliu datom trenutku, kako im setada svidjelo. Vidjelo se brzo dana tom skupu ima malo onihkoji predstavljaju udruge, a groje pojedinaca iza kojih niko nestoji. Mn ogi nisu dostavili ele-mentarne po d atke o udruzi, kaonpr. odluku o re g i straciji,statut, broj članova, pot v r du oosnivačkoj skupštini. U tak v omkonglomeratu je traženo da sveudruge kod odlučivanja o bitnimstvarima imaju isti glas. To je zanaše Drustvo bilo neprihvatljivo,tr a žio sam da se poštuje rejting,tj. ko liko je neka udruga aktiv-na, ko liko ima članova, kolikoima realiziranih projekata ili bilošto drugo što će poštovati rad.To nije prihvaćeno od većineprisutnih i mi smo međuposljednjim napustili takvokoordinaciono tijelo koje je nakraju završilo formiranjem i reg-istracijom Krovne udrugeHrvata u RCG formirane od 3-4udruge. U stvari, to je još jednaNVO.

Od ovakvih događaja ogradilisu se i u Generalnom konzulatuRH u Kotoru, a da je to stvarnotako potvrđuje i nedavno odstrane Vel e p oslanika RH PetraTurčinovića formiranoPovjerenstvo koje će na osnovukandidiranih projekata, pousvojenim kriterijima, raspod-jeljivati sredstva dobijena odVlade RH za financiranje udrugau RCG, u iznosu od 16.000

eura. U Povj e r en s tvu su dvačlana iz GK RH , jedan čl an izVeleposlanstva RH u P o d g orici ija kao predstavnik HGD za ko jeu hrvatskoj diplomaciji u Cr n ojGori postoji službeni stav da re -a lizira preko 80% projekata. Ovoje sigurno pohvalno čuti, ali istotako predstavlja dodatnuobvezu.

Čini se da ne funkcioniranajbolje ni suradnja sa HGI?

- U protekloj godini nastojalismo uspostaviti dobru suradnjus na cionalnom strankom Hrvatau Crnoj Gori – Hrvatskomgrađansk om inicijativom, inici-rali smo nekoliko sastanakagdje smo nastojali naći zajednič-ki interes. Smatramo da takvihinteresa ima obostrano. Nemožemo se pohvaliti nekom pl -

odnom suradnjom. Mahom sunaši dogovori ostali na papiru.Stalno se povlače repoviprošlosti koje ne mogu objasniti.Da li je to osjećaj in feriornosti,zavisti ili nečeg trećeg, ostajenejasno.

U kontaktima nastojim objas-niti da je naša udruga formiranaprije stranke, da su članovirazličitih političkih opcija i da jeto naše bo g atstvo što smo pre-poznali da bu demo članoviovakvog Društva koje je punoučinilo u afirmaciji hrv a tskenacionalne zajednice u CrnojGori. Isto tako, brojni članoviHGD su članovi i glasači HGI,ima ih i u središnjem odborustranke i to poštujemo. Ali,dešava se da se u Ba ru npr.formira podružnica str a n k e s tričlana, a da naša brojna po d r -

33

užnica o tome nije obaviještena. Poslanik Hrvata u Skupštini

RCG nije našao za shodno danas posjeti, upozna o aktivnosti-ma, posebno kad je riječ o izradinovog Ustava i zaštite pravanacionalnih manjina. Na mojcivilizacijski komentar o Saborustranke, dobijam odgovor odPredsjednice stranke u kojem seu stvari vidi sva geneza različi-tosti

(objavljeni u Glasnicima br.26. i 27). No, i pored toga, uvijeksmo za suradnju o bilo kojempitanju u interesu za našunacionalnu zajednicu.

Kako najbolje afirmiratiDruštvo i zajednicu ?

- U protekloj godini imali smobr ojne kontakte i zvanične sus-rete sa zvaničnicima MIP-a RH,

HMI, Du brovačko- neretvanskežupanije, gradova, učešće naForumu manjina u Zagrebu...Posebno zaslužuje ko m e ntarsastanak delegacije na šeg Dr -uštva u Zagrebu u MUP-u RH, spo moćnikom ministra g-dinomKa tićem i njegovim suradnici-ma, koji je dugo i brižljivopripreman, a glavna tema je bilaproblematika rješavanja zahtje-va za prijem u hrvatsko državl-janstvo koji su postali neobičnodugi, bez objašnjenja, pa su sepočele često dobijati i odbi-jenice. Detaljno smo elaboriralistatus naše nac i o nalne za -jednice u Crnoj Gori, razloge za -h tjeva za prijem u državljanstvo,u tom bili uvjerljivi što svjedočedogađaji nakon toga, jer se znat-no ubrzao postupak rješavanjazahtjeva, a neki koji su odbijeni

u pon o v n om postupku su dobilipozitivna rješenja. I ovo je vrloafirmativno za Društvo jer sepokazuje briga za po j edinca.Rješavanjem nekih os o b nihproblema i sudbina možemoafirmirati Društvo.

Što dalje?- Aktivnosti Društva su kon-

tinuirane i gro se odnosi na od r -ž avanje i njegovanje istih.Nadamo se da će se zadržatinivo redovnih financijskih pot-pora od strane obje Vlade iresornih ministarstava, ali i nanama samima je da redovnimplaćanjem članarinepomognemo rad Društva.Postoje i neki novi, nama intere-santni projekti koje će mo nasto-jati realizirati.

Međutim, ne možemo se oteti

Sa koncerta Brodosplita u CNP

34

KRONIKA DRUŠTVA

utisku da je za mlade ovakavrad do sta nezanimljiv. Uzadatak nam je da prije svega tupopulaciju na neki način animi-ramo, uključimo u rad, prepoz-namo projekte interesantne zanjih i dovedemo ih u Dr uštvo.Svima su otvorena vrata za id ejei rad. Mislim da bi svako mo gaoprepoznati u kojem obimu mo žepomoci, biti kotačić nekog pro-jekta, da u kuloarima ne budepriča da to rade samo nekiTripo, Marko … T.P.

Književni petak u Zagrebu

20.04. 2007. na poziv i u organi-zaciji Ministarstva kulture Rep u -b like Hrvatske u Gradskojknjižnici Grada Zagreba prof. dr.Milenko Pasinović i urednicaHrvatskog glasnika TamaraPopović govorili su o izdavačkojdjelatnosti, odnosno kulturnomstvaralaštvu Hrvata u Crnoj Gori.

Medijator tradicionalnog Knji ž -evnog petka bila je viša stručnasavj e tnica Dunja Seiter- Šverko,a nakon izlaganja nazočni suPasi n o viću i urednici Glasnikapostavljali pitanja vezana i zasvakodnevni život i probleme

hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

Posjet delegacije Splitsko-dalmatinske županije

24. i 25. 04. 2007. delegacijaSplitsko dalmatinske županijeposjetila je Hrvatsko građanskodruštvo Crne Gore. U delegacijisu bili župan Ante Sanader, zam-jenik župana Luka Brčić, pročel-nik UO za gospodarstvo Božo

Sinčić, članovi Odbora za isel-jeništvo Županijske skupštine:predsjednik Pero Škarica ičlanovi Ivanka Luetić Boban iTomislav Alaupović. Sus r etu jeispred Generalnog konzulata RHu Kotoru bio nazočan konzulAnto Franjić. Goste je pozdravio izahvalio na dobroj suradnji pred-sjednik HGDCG dr. Ivan Ilić, a oaktivnostima društva govorili sudopredsjednik Tripo Schubert,predsjednica Podružnice KotorEdita Starović, potpredsjednikPodružnice Tivat Ivo Marić itajnica UO Podružnice PodgoricaJadr anka Vojičić.

Predstavljanje Dubrovačkogsveučilišta

10. 05. 2007. u prostorijama i uorganizaciji Hrvatskog građan-skog društva Crne Gore održanaje konferencija za novinare nakojoj su predstavniciDubrovačkog sveučilišta pred-stavili program rada i uvjeteupisa za studente iz Crne Gore.Govorili su glavni tajnik Sv e -učilišta u Dubrovniku Dalibor

35

Ivušić, voditeljica službe zameđunarodnu suradnju NataliaStagl Škaro, voditeljica službe zamarketing i izdavaštvo MarijanaLujo, gostujući profesor naOdjelu za komunikologiju Li EnPek iz SAD, posrednik u orga-niziranju mr.sc. Ivo Županović.Predsjednik Hrva t skog građan-skog društva Crne Gore dr. IvanIlić je govorio i o programu nas-tupajućih Dana Hrvata iz CrneGore u Dubrovniku.

Bokeljska priča uDubrovniku

11, 12, 13. 05. 2007. u povodu pr -o slave Dana Dubrovačko- neret -v anske županije u Dubrovnikuje održana manifestacija DaniHrvata iz Crne Gore pod

nazivom "Bokel j ska priča".

Dan Grada Omiša

16.05. 2007. proslavljen je DanGr ada Omiša i Blagdan sv.Ivana Nepomuka, njihovog

zaštitnika. Proslavi je prisustvo-valo izaslanstvo Hrvatskoggrađanskog društva Crne Gore,Tripo Schubert i Lj u b omirBiskupović. Tom prilikompoložili su vijenac u spomen nasve po ginule za Domovinu.

Dani Podgorice u Zagrebu

24-25.05.2007. delegacija Hrva t s -kog građanskog društva CrneGore: predsjednica podružnicePodgorica dr. Svjetlana Zeković,dopredsjednik dr. Mihailo Kuliš iurednica Hrvatskog glasnikaTamara Popović, na poziv gradon-ačelnika glavnog grada Crne GoreMiomira Mugoše, bila je sudionikmanifestacije Dani Podgorice uZagrebu.

Konstitutivna sjednicaUpravnog odbora

30.05. 2007. održana je konstitut -i vna sjednica novoizabranog Up r -a vnog odbora Hrvatskog građan-skog društva Crne Gore, nakonizborne Skupštine u Podgorici. Za

predsjednika izabran je na četirigodine dr. Ivan Ilić, a za sekretaradruštva Tripo Schubert.

Na sastanku su razmatranifinancijski izvještaj za ožujak itravanj, izvještaj o kandidiranimprojektima na općinskom irepubličkom nivou, kao i na nat-ječaj Ministarstva vanjskih poslo-va RH. Ukupno je kandidiranodeset projekata.

Posebna tema bio je izvještaj ous pješno realiziranom projektuD ani Hrvata iz Crne Gore u Du b -r ovniku - Bokeljska priča.

Čestitka u povoduDana Zagreba

30.05. 2007. u povodu Dana G r -ada Zagreba Hrvatsko građanskodruštvo Crne Gore uputilo ječestitku gradonačelniku MilanuBandiću i svim građanimaZagreba, sa željom da ovaj danproslave u dobru i zadovoljstvu,te da nad o l azeći dani donesuboljitak i prosperitet u razvojugrada Zagreba i cijele regije.

Sačuvati crkvu sv. Neđelje

Dr. Milenko Pasinović obratiose Hrvatskom građanskomdruštvu Crne Gore sa prijedlo-gom da se pokrene inicijativa ozaustavljanju prodaje vojnogkompleksa bivše kasarneOrjenski bataljon u Ku m boru,na kom se nalazi crkva sveteNeđelje, izgrađena polovinomXVII stoljeća na imanju kontaVicka Bujovića, Peraštanina.

- Crkvu je u periodu 1704-1709. fresko oslikao jedan odnajvećih baroknih slikara saprostora bivše SFRJ, TripoKokolja, takođe Pe r a štanin. Od1884. do 1990. crkva je upisanau katastarskom operatu kaosvojina Katoličke crkve. 1990.

36

KRONIKA DRUŠTVA

upisana je kao vlasništvo JNA.Jedina u Crnoj Gori. Oštećena uzemljotresu, prepuštena je zubuvremena i zaborava, kaže,između ostalog, dr. Pasinović iistakao da smatra da je potrebnopokrenuti inicijativu za sprječa-vanje daljeg otuđivanja imovineKatoličke crkve u Crnoj Gori.

Inicijativa je podrška župnikudon Benjaminu Petroviću, mješ-taninu Zvonku Antunoviću iKot o r skoj biskupiji koji supokrenuli to pitanje prekonadležnih organa.

Hrvatsko građansko društvoCrne Gore uputilo je inicijativudr. Milenka Pasinovića FilipuVu j a noviću kao predsjednikuRep u bličkog savjeta za zaštituprava pripadnika nacionalnih ietničkih grupa, crnogorskompremijeru Že ljku Šturanoviću,načelniku Generalštaba VojskeCrne Gore i Biskupskom ordi-narijatu u Ko t oru.

Raspodjela pelena

Projekt kojeg naše Društvogodinama realizira privodi sekraju. Ove godine Hrvatskicrveni križ je donirao jednumanju količinu u odnosu naprethodni period. Zbog toga smose opredijelili da pelene dod-jeljujemo samo članovimaDruštva i njihovim obiteljima.Sve informacije na tel. našegUreda u Kotoru.

Seminar

Seminar za odgojitelje i učitel-je pripadnika hrvatskenacionalne manjine u inozem-stvu održat će se u Opatiji od30.06-8.07.2007., a u organi-zaciji Agencije za odgoj i obrazo-vanje iz Zagreba. IZ našegDruštva na seminaru ćeučestvovati prof. Aleksandra

Vuksanović iz Tivta i prof. FaniServenti iz Lepetana.

Škola fizike

Ljetna škola fizike u Labinu seor ganizira od 24-30. lipnja2007. u or ganizaciji Hrvatskog

fizikalnog društva iz Zagreba. Iznašeg Društva školu ćepohađati Maja Milović, učenica3. razreda gimnazije u Kotoru iMiho Ilić, učenik 2. razreda gim-nazije u Kotoru, a sa njima ćebiti i prof., fizike ŠteficaBožinović.

Hodočašće u povodu sv.Dujma

25-26.05.2007. više od 180 hodočasnika iz Splita, Omiša, Solina,K a š t e l a ,Vrbovca, doputo-valo je u Kotor upovodu slavljen-ja sv. Dujma,zaštitnika gradaSplita u obnovl-jenoj crkvi sv.Dujma u Škal-jarima krajKotora. U skl opuprograma odr ž anje koncert poz-nate glazbenegrupe Hrvatskogkato l i č kog zboraPapa ba nd izSolina u prepunoj katedrali sv. Tripuna. Posj e t i telji su uživali ura z n olikom repertoaru, od sakralne glazbe, preko modernih ko -m p ozicija, do naj p oz natijih dalm a t i n s k ih klapskih pjesa ma.Nakon izvođenja kompozicije Vice Vukova «Bokeljska noć» doživ-jeli su prave ovacije. Ovu glazbenu grupu vode Maja Štrk iHrvoje Mandić.

Drugog dana održano je Sveto euharistijsko slavlje ispredcrkve Sv. Dujma., koje je predvodio msgr Ilija Janjić, kotorskiBiskup, uz nadahnut propovijed župnika don Sanadera natemu dobra i zla.

Nakon mise Gradonačelnik Splita Zvonimir Puljić sa surad-nicima posjetio je ured HGDCG na zatvorenom bazenu u Škal-jarima, gdje je razgovarao sa predsjednikom dr. Ivanom Ilićem,Tripom Schubertom i Selmom Krstović. Razgovorima je pris-ustvovao i Josip Barlović, producent HRT.

HGDCG već šest godina veoma uspješno surađuje sa Župani-jom i gradom Splitom, pa je ovo bila prilika da se gosti upozna-

37

Poštovana urednice Hrvatskog glasnika,Drago mi je i dalje iščitavati stranice Hrvatskog glasnika, rekla bih

da to činim od samih njegovih početaka, i Vama, urednice, pošto-vanje i podrška jer je s Vama Glasnik dobio novu svježinu...

Ujedno bih voljela da uvedete u časopis stalnu rubriku „ MjestaBokokotorskog zaljeva“, u kojoj bi se mjesta Bokokotorskog zaljevanašla kroz kraće zapise – crtice iz prošlosti i sadašnjosti, a što bi zanas čitatelje koji volimo Boku i njezine ljepote, bilo zanimljivo.

Drugi prijedlog da, možda, u svakom broju Glasnika nađe mjestoi pokoja pjesma našega Viktora Vide (2003. obilježila sam ovdje, uNovoj Gradiški (Slavonija), zajedno sa sada već nažalost pokojnimdon Brankom Sbutegom, 90. obljetnicu Vidina rođenja); mogle bi setu naći, naravno, i pjesme Frana Alfirevića, Vjenceslava Čižeka idrugih kojima je Boka bila zavičajnost

(ljepota) ili domotužje...Srdačno Vas pozdravljam

Profesorica Vjekoslava Bagarićgimnazija Nova Gradiška

Dragi sugrađani i kolege,Želim da pohvalim Hrvatski glasnik koji na sveobuhvatan i zan-

imljiv način piše o Hrvatima u Crnoj Gori i ljepotama Boke. Kakosmo sugrađani, a forsiramo dobrim dijelom iste tekovine, nadam seda ćemo sarađivati ubuduće. Za sada vas redovno čitam i želim dašto redovnije izlazite. Žao mi je što nijesam prisustvovao Bokeljskojpriči u Dubrovniku, ali se nadam da ću o tome čitati u Glasniku.Vašoj pažnji preporučujem Caffe Montenegro, u kojem se nalazimoja reportaža o Danima Boke u Istri. Moći ćete je pronaći i naadresi www.caffemontenegro.info

Srdačan i lijep pozdrav, srećan radMiomir Maroš, RTCG

ATAKAT - napasti. „Atakao seđe mu nije mjesto“. „ U toj svađise njih dvojica atakaše“. „Svuđepo kući je atakala milja i cvi-jeće“.

BELVEDER-A – mjesto sakojeg se pruža lijep pogled.„Šetaju na belveder“. „ Kad sepopne visoko, mi zborimo da sepopeo na belveder“.

CERADA – nepromočivo plat-no, kišni mantil. “Obuci ceradu,pada kiša“. „ Pokrij barku cer-adom, viš da je sunce izašlo“. „Jesi stavio lame i škartocepreko cerade“.

DIŠPERAT SE – pasti u očajan-je. „ Dišperaće se kad čuje damu je sin pao na godinu“. „Nemoj se dišperat, in ultimo ćese sve dobro završit“.

GARANT – jamac. „ Ja sam imbio garant, ali nijesu im istodali kredit“. „ Nijesam ćeo bitgarant, ni on meni nije ćeo“.“Ja sam garant za kredit mojojsinovični“.

KAIN- umivaonik, lavor. „Napuni mi kain vruće vode dase umijem“. „ Povedi dotura ukamaru da opere ruke, a kainti je na lavaman“.

LAPIS – olovka. „ Toka minaoštrit lapis“. „ Napiši mi ušporko lapisom pa ćeš poslijeinđorstrom u čisto“.

NABANDAT – nakriviti, nagnu-ti. „Nabandaj taj ormarun, paće ti lakše uljest kroz vrata“.„Panuće, dobro se nabandalo“.„Viđi kako ide, što se naban-dao“.

PLAFON – strop, tavanica.„Koliki je visok, glavom udarau plafon“.

„Oburdala sam plafon u ku -žinu, pa mi je meštar promije-nio sve štuketine, inkartao je iudario je likadinu, pa je sadki nov“.

TAKO SMONEKAD ZBORILI

SKALA RADIOKotor

Nezavisni radio, Stari grad,Trg od oružja, 85330 Kotor

Imate riječ�

ODGOVOR Zahvaljujem prof. Vjekoslavi Bagarić i kolegi Miomiru

Marošu na podršci, i predlažem da ovu ponudu za suradnjurealiziramo tako što će priloge za koje smatraju da bi bili zan-imljivi našim čitateljima poslati na e-mail hgd-kotor@cg.yu ilipopovictamara@yahoo.com Kontakt tel. redakcije je 00382 82304 232 ili 00382 69 700720.

Ujedno pozivam sve čitatelje da se jave redakciji, daju sugesti-je, prijedloge, kritike...

S poštovanjemUrednica Tamara Popović

38

Redakcija je prije nekoliko mjeseci uputila dopis svim udrugama da se predstave čitatelji-ma Hrvatskog glasnika. Nažalost, i pored svih urgencija, do danas u našu redakciju nisu stigliodgovori. Jedini koji je to uradio je predsjednik Udruge Hrvatski dom 1893. čiji dopisprenosimo u cjelosti.

Hrvatski dom 1893.

PREDSTAVLJAMO UDRUGE

Hrvatski dom 1893. utemeljen je daleke 1893.godine kao prva udruga sa hrvatskim pridjevkomu Boki kotorskoj, tadašnjem dijelu Dalmacije. Nadan Sv. Ćirila i Metoda, petog srpnja ove godine,kada se i slavi blagdan društva, obnovljen je nje-gov rad.

Shodno zakonskim odredbama Republike CrneGore, obnovljeni Hrvatski dom 1893. registriranje kao nevladina organizacija, pri čemu je usamom nazivu, radi jasne povezanosti sanekadašnjim društvom, dodata i godina njegovogutemeljenja.

Programski se sadržaji obnovljenog društva ucjelosti odnose na očuvanje hrvatske nacionalnesvijesti, kao i na zaštitu i spriječavanje otuđenja

hrvatske kulturno – povijesne baštine u CrnojGori.

U realizaciju ciljeva Hrvatskog doma 1893. moćiće, preko kvalitetnih projekata, učestvovati svizainteresirani Hrvati iz Crne Gore, ali i inozemst-va.

U Hrvatskom domu 1893. od Krovne udrugeočekuje se stvaranje temelja za prevazilaženjeanimoziteta koji postoje među pojedinimhrvatskim udrugama, kako bi se Hrvati u CrnojGori ujedinili i, zajedničkim iskrenim i kvalitet-nim naporima, obezbijedili primjenu međunaro-dne prakse u zaštiti prava manjinskih naroda.

Hrvatski dom 1893.Nikola Dončić, predsjednik

39

Željko Žderić, u ime konzorci-juma dvije kompanije izHrvatske i BiH, Konstruktorinženjering i Integral inženjer-ing, i Veselin Gr bović, direktorcrnogorske Dire k cije za sao-braćaj, uz prisustvo cr n o -gorskog ministra saobraćaja An -drije Lompara, potpisali su 29.svibnja Ugovor za izvođenjeradova na rekonstrukciji dijeladionice Mioska – Kolašin.

Rekonstrukcija će trajati 11mjeseci, a izvođači su obećali daće pokušati da završe posao doiduće turističke sezone.

- Nastojat ćemo da budemo"do maći", i da, iako dolazimo izSplita, tokom planiranih radovaiskoristimo sve ovdašnjeresurse. Pokušat ćemo da i sastipendiranjem studenataojačamo situaciju ovdje i daradimo bez pomoći sa strane,rekao je Žderić.

Konstruktor će stipendiratiosam studenata četvrte godineGrađev inskog fakulteta i dvastudenta Arhitektonskog fakul-teta Univer ziteta Crne Gore ,

koji će ujedno imati priliku dase usavršavaju u Hrvatskoj.

Na tenderu su učestvovale iaustrijske kompanije "Štrabak"i "Al p ina", ali je ponuda kon-zorcijuma iz Splita, premariječima, Grbo v ića, bila najbol-ja. Projektom čija je vrijednost9,3 miliona eura predviđena jesanacija deset tunela, pet kosi-na i tri mosta. Na Babljoj gredina ulazu u Kolašin, što pre -dstavlja kritičnu tačku, bit ćeizgrađena galerija i treća sao-braćajna traka.

Žderić je, odgovarajući napitanje novinara, rekao da suprimjedbe njegove kompanije naneki od ranijih tendera zaizgradnju saobraćajne infra-strukture u "sudskoj proc e -duri".

-Što se ovog posla tiče,Grbović je jasno rekao da smonajpovoljniji i da smo zbog togadobili posao, ka zao je Žderić.

Prema riječima ministra Lo m -pa ra, ni na jedan tender koji jera s p isalo Ministarstvo sao-braćaja nije bilo prigovora.

GOSPODARSTVO

Konstruktor radiput Mioska-Kolašin

Zagrepčani grade

dalekovodZagrebački Dalekovod gradit

će 400 kilovoltni dalekovod iz -m e đu Tirane i Podgorice i pri-padajuća vodna polja po siste-mu ključ u ruke, odlučile su el -ektroprivrede Crne Gore iAlbanije.

Ugovor će biti potpisan po -četkom srpnja nakon dostavlj -a nja potrebnih garancija, a uk -upno trajanje projekta je 24 mj -eseca od dana uplate avansa.

Zagrebačka kompanija je nameđunarodnom tenderu, zasve radove po sistemu ključ uruke, ponudila iznos od 42 mil-iona eura.

Osim Dalekovoda ponudu sudostavili i njemačko-slovačkekompanije SAG i Elektrovod,prenijeli su hrvatski mediji.

Tendersku dokumentaciju jebilo otkupilo 14 evropskih ko -mpanija specijaliziranih zaizgradnju prijenosnih elek-troenergetskih objekata.

Nakon uspješno okončanihpregovora o ugovornim odn o s -i ma između Operatora pri-jenosnog sistema KESH-OSTiz Albanije i ElektroprivredeCrne Gore, zagrebačka kom-panija dobila je obavještenje oprihvaćanju njene ponude.

Sa potpisivanja ugovora

41

Otvaranjem reprezentativnogpro dajnog salona „CROATA“ od300 metara kvadratnih u uliciSlo b ode i performansom uGradskoj kavani hotela CrnaGora u Pod g orici, desetog svib-nja, tvrtka Po t omac i službenoje označila svoje prisustvo nacrnogorskom tržištu. Ovajznačajni gospodarski pothvatima i šire društveno i političkoznačenje, jer predstavlja jednuod prvih hrvatskih investicija uCrnoj Gori od njezina državnogosamos t aljenja.

Na prijemu je bilo nazočnoviše od 300 zvanica iz javnogživota Hrv a tske i Crne Gore,predstavnici Veleposlanstva iKonzulata Rep u blike Hrvatskeu Crnoj Gori, bivši crnogorskipremijer Milo Đuk a n ović, pred-stavnici hrvatske zajednice uCrnoj Gori, brojni gospo-darstvenici iz obje republike…U ulozi voditelja, na iznenađen-je svih, pojavio se legendarniOliver Ml a k ar.

Zanimljiva je priča o kravati,ko ja je dobila naziv od Croata,ka ko se na francuskom kaže Hr -

vati. Ratnik Ivica je sredinom 18.

stoljeća prvi vezao crvenumaramu.

Iz potrebe da se hrvatski kon-janici, branitelji u vrijemeTuraka, oz nače kao spretni rat-nici, žene su im darivale crvenumaramu, da misle na njih.Ratnici su ih nosili tako sve do

Francuske. U Francuskoj su tada generali

i visoki časnici nosili visokeokovratnike. Primijetili su kako„Croate nose nešto lijepo okovrata“ i predložili promjenumode. Ispalo je tako da suFrancuzi izmislili kravatu.

Svijet je bio iznenađen kada jeMarjan Bušić s akademije Cro a -t ica ispričao povijest kravate.

Podsjetimo da je za vrijemeodržavanja projekta Hrvatskapriča u zaljevu svetaca u Kotorui Tivtu ožujka 2005. bilapostavljena zanimljiva insta-lacija na „morskim vratima“grada Kotora. Po uzoru na istupostavljenu prije nekoliko godi-na oko Arene u Puli, autoricaprojekta Lejdi Oreb promoviralaje kravatu kao autentičnihrvatski pro izvod.

Marame, kravate, prsluci, lep-tir mašne kuće Croata, s origi-nalnim uzorcima, cijenjeni su iskupocjeni. Za 18. lipanjnajavljeno je otvaranje jošjednog prodajnog salona, u Bu -dvi. T.P.

Još jedan autentični hrvatski proizvod na crnogorskomtržištuCroata u Podgorici

Oliver Mlakariznenađenje

večeri

Bivši premijer Đukanović poznat kao ljubiteljkravata

42

Dani Podgorice u Zagrebu, pre -m a ocjeni gradonačelnika Miom -ira Mugoše i Milana Bandića, op -ravdali su sva očekivanja. Po k r -enute su mnoge inicijative i po s t -ignuti dogovori koji treba da sere a l iziraju u narednom periodu.

– Posjeta je bila veoma sadržaj-na. Bez ikakvog kompleksa trebareći da od većeg i iskusnijeg trebaučiti, rekao je Mugoša,

naglašavajući značaj Zagreba iPodgorice kao centara odlučivan-ja o sveukupnom životu uHrvatskoj i Crnoj Gori. Mugoša iBandić izrazili su očekivanje daće uskoro doći do uspos t a v ljanjaaviolinije između Podgorice iZagreba.

– Nadam se da će naše nac i o n -a lne aviokompanije naći kompro-mis i rješenje da što prije pro-funkcionira avio-veza.Raspoloženje za to po stoji sa objestrane, ali tu su biznis barijere jernaša nacionalna avi o k ompanija

ima preveliki vazduhoplov sa 105mjesta, a za početak bi trebaomanji, kazao je Mugoša.

U povodu manifestacije "DaniPo dgorice u Zagrebu" u glavnigrad Hr vatske doputovala jemnogobrojna delegacija glavnoggrada Crne Go re. Cilj je bio, kakoje kazao Mu g oša, da se Zagrebu iHrvatskoj pr enesu duh i dahnove Podgorice.

- Zagreb je jedan veliki i složensi stem, kao i svaki glavni grad inje g ova iskustva oko organizacijei tr a n sformacije javnog servisa,kao i oko infrastrukture, jako su

korisna za nas, posebno imajućiu vidu ne ke naše objektivnekadrovske hen d i kepe koje imamooko institucija koje se bave pros-torno-planskom do -kumentacijom. Dragocjena sunam posebno iskustva oko saobr -a ć aja u mirovanju gdje je Zagrebn a p ravio jedan značajan iskorak– ka z ao je Mugoša, napominjućida je Po d gorica grad otvoren zasuradnju.

Podgorica je predstavila svojeak tualne projekte i planove, aZagreb je gostima predstavioiskustva na po dručju gradnje

Dani Podgorice u Zagrebu opravdali očekivanja

Uskoro letPodgorica-Zagreb

ZahvalnostU delegaciji su, na poziv

gradonačelnika MiomiraMugoše, bili i predstavniciHrvatskog građanskog društvaCrne Gore: predsjednica po -družnice Podgorica dr. Svjet l a naZeković, dopredsjednik dr. Mi -hailo Kuliš i urednica Hrvat s k ogglasnika Tamara Popović.

Zahvaljujemo gradonačelniku injegovim suradnicima na oso-bitoj pažnji koja nam je posveće-na tij e k om boravka u Zagrebu.

Mugoša i Bandić

43

javnih garaža, zb r injavanja otpa-da, stanogradnje i mo stogradnje.Predstavnici dva gr ada obišli sugradilišta dvaju po d z e mnihgaraža – Tuškanac i Kvate r n i kovtrg, novosagrađeni Domov i n s kimost, kao i gradilište stanova zaml ade porodice u Sopnici u Se -svetama. Iskustva Zagrebavezano za pitanja restitucije inekretnina također će, premariječima Mu g o še, koristitiglavnom gradu Crne Go re.

Mugoša i Bandić su na

svečanom pr ijemu u palatiDverce razmijenili pr igodne pok-lone – umjetničke sli ke.

U okviru manifestacije uMuzeju um jetnosti i obrta otvore-na je izložba slika SrđanaVukčevića, dok su u Jazz clubu"BP" koncert od r ž ali gitaristi SrđaBulatović i Darko Ni kčević. DaniPodgorice u Za g r ebu završeni supredstavom podg o r ičkogGradskog pozorišta „Novela odljubavi“ koja je izvedena u teatru„Gavella“. T. Popović

Visokaletvica

zaBandićaDobrodošlicu delegaciji iz

Podgorice gradonačelnik Zag -reba poželio je već na aerodro-mu. On je najavio da će uskoroCrna Gora u tom gradu dobitiprostor za svoje diplomatskopr edstavništvo.

Podgorica je već osiguralajednu od najekskluzivnijih lo k -a cija na obali Morače zabuduću Hrvatsku kuću, rekaoje Mug oša.

- Potrudit ćemo se da ukratkom vremenskom perioduosiguramo reprezentativan pro -s tor za Hrvatsku kuću, odnos-no za diplomatsko i privrednopredstavništvo Hrvatske uCrnoj Gori. To će biti na najek-sk l u zivnijoj lokaciji u komplek-su pa r ka Kruševac, na desnojobali Morače, pored mostaJunion bridž, kao još jedanznak sigur nog puta Hrvatske iCrne Gore u euro-atlantskeintegracije, kazao je Mugoša nakonferenciji za novinare koju jepo dolasku na zagrebački aero-drom održao zajedno saBandićem.

- Ja se, nažalost, ne mogupohvaliti da smo mi našlilokaciju. Kolega Mugoša i pri-jatelji iz Podgorice su nampostavili letvicu visoko kada sunam našli prostor u najek-skluzivnijem dijelu Podgorice.Sad su nas stavili u iskušenje ini mi nećemo ići ispod tognivoa. Digli su nam previšeletvicu. No, dobro, ne predaje-mo se, riješit ćemo i mi to usko-ro – rekao je Bandić.

Književnicimatrebala viza

Iako je bila najavljena u svim programima i pozivnicama, književ-na večer Balše Brkovića, Andreja Nikolaidisa i Ognjena Spahića,ključnih autora crnogorske proze, nije održana.

Na pitanje „Hrvatskog glasnika“ zašto je došlo do takvog obrta,dobili smo odgovor da su Brković, Nikolaidis i Spahić, dan predpolazak, javili organizatorima da ne mogu ići jer nemaju – vizu?!Točnije, kako nam je objašnjeno, jedan od njih nije imao vizu, aostali su bili solidarni.

Prihvatili smo to objašnjenje. Ipak, ostaje nepoznanica kako jeostatak delegacije do Zagreba uspio da stigne - bez vize.

Prijem u palati Dverce

ŠUMA Vjeverica: Gle onog čovjeka! Ruši drvo!Sova: O ne, moja kuća….Srušena je…..

Vjeverica: Žao mi je, sovo draga. Ako nemašgdje, imam jednu praznu sobu, primam te.

Sova: Hvala ti dobra vjeverice, prava si prijatelji-ca.

Vjeverica: Jesi li ti vidjela tog čovjeka? On sebi alii nama čini zlo.

Sova: U pravu si! Tako ima sve manje kisika . Nerazmišlja da će na taj način nestati čistog zraka.Vjeverica: Ljudi bi trebali misliti i čuvati prirodu i

nas životinje, a ne rušiti naše kuće i uništavati priro-du.

Ivana Vuksanović, 6.razred, Tivat

44

Radovi učenika Hrvatskedopunske škole

Na literarnom natječaju "Zlatnaribica", kojeg organiziraHrvatska matica iseljenika,podružnica Rijeka, odpristiglih 340 radova hrvatskedopunske nastave u Europi iAmerici ; pjesama, proze ilinovinarskih radova, učenica MajaKrasan, 3.razred, Tivat, osvojila jedrugu nagradu.Učiteljica Maja Širola

IGROKAZIDan planete Zemlje 22. travanj

U ŠUMIVjeverica: ( Došla izdaleka sva

uplakana)Jao meni, čujte muke moje. Posjekli

drvo, dom moj.Žaba: (Sve to sluša ) Nisu muke tvoje

gore no moje.Drvo: ( prestravljeno) Sad znam propastimoje, još malo otegnuti ću papke svoje!

Žaba: Moja bara prepuna je smeća.Jučer su prošla djeca i ubrali ono malo,

što je moju baru krasilo, cvijeća. Drvo: Imam ideju! Vjeverice dođi pod

krošnju moju.Žaba: Mogu sa tobom sada vjeverice ured-

iti baru svoju.Antonio Maslovar, 6.raz, Tivat

STVARALA SAM ČUDAKada je netko tužan ili bolestan,ja zamahnem štapićem i on bude

sretan i odmah ozdravi. Postanezdraviji od svih drugih.

Pomagala sam ljudima,zamahivala štapićem, šetala i ple-

sala. Neka baka bila je jakobolesna. Pozvali su me ljudi da jojpomognem. Kada sam zamahnulaštapićem, svi su se začudili. Baka

je bila ponovno zdrava! Ljudima kojinisu imali gdje da žive, gradila samkuće. Stvorila sam mnogo lijepih idobrih životinja, novo i mirišljavo

bilje , a gradove uljepšala i uvećala.Kada sam otvorila oči, tek tadasam shvatila da je to bio samo

jedan divan san!Maja Krasan, 3.razred, 9.godina,

HDŠ Crna Gora, Tivat

45

U ŠUMIVjeverica: ( Došla izdaleka sva

uplakana)Jao meni, čujte muke moje. Posjekli

drvo, dom moj.Žaba: (Sve to sluša ) Nisu muke tvoje

gore no moje.Drvo: ( prestravljeno) Sad znam propastimoje, još malo otegnuti ću papke svoje!

Žaba: Moja bara prepuna je smeća.Jučer su prošla djeca i ubrali ono malo,

što je moju baru krasilo, cvijeća. Drvo: Imam ideju! Vjeverice dođi pod

krošnju moju.Žaba: Mogu sa tobom sada vjeverice ured-

iti baru svoju.Antonio Maslovar, 6.raz, Tivat

RAZGOVOR U KANTI ZASMEĆE

Cipela: Ajoj!Olovka : Hej , vi jeste li dobro?

Cipela: Da, čini mi se dajesam…Samo me nisu trebali baciti

na ovaj način u kantu za smeće. Olovka: Zašto su vas bacilli?Cipela: Mojoj sam vlasnici bila

tijesna. Nije me htjela dati mlađojsestrici već me bacila u ovu kantu.

Tu tako smrdi, fuj! A kada me kupila,svima me pokazivala….

Olovka: Pa, I ja sam tako završila.Dječak Marko kupio je novu olovku, a

mene je odbacio.Cipela: To nije pošteno!

Olovka i cipela: Ipak su nas bacili ukantu za smeće. Priroda je ostala čista.

Domenika Krasan, 6.razred, Tivat

KAKO JE COCA-COLA DJELOVALA NAžIVOT JEDNE RIBE

Riba 1 : Kako su ljudi smiješni! Stalnopokušavaju da nas uhvate.

Riba 2 : Ja razumijem ljude, moraju i oni nešto jesti.Riba 1 : Ali, ako ovako nastave da zagađuju more, svi

ćemo uginuti. Tada ni ljudi neće imati što da jedu. A tikao da žuriš da te uhvate!

Riba 2 : Ne žurim, ali mi ih je žaoRiba 1 : Sada dolaze ribari pa ti pusti da te uhvate. Ali, janeću! Idem u neko drugo i čistije more. Mislio sam da

imaš malo više mozga. Očigledno je ona koka kola što si jepopio pretvorila tvoj mozak u mjehuriće!

Riba 2 : Možda bi sve bilo drukčije da je onaj čovjek baciokoka kolu u smeće umjesto u more. Bilo bi čišće i ljepše, a

mi ne bi trebali tražiti novi dom.Vedran Janović, 7.r., Kotor

46

ŠTEDNJAK U KANTI ZASMEĆE

Maslačak: Papirići, vrećice, smoki ilizalice?! Tako mi moje žute boje,

ostao sam bez riječi!Tratinčica: ( Tratinčica uzdahnu) Ah!

Jutros dok sam latice otvaralaUgazi me jedan gospodin fini Na list

moj zeleni.Maslačak: Ja svemu nađem svjetlu

stranu. Trebat će nam ove maramice isalvete kada vrijeme ručku dođe!Tratinčica: Evo, ljudi dolaze! Sada

ćemo imati još više stvari; Već se baca-ju žvake i bomboni!

Maslačak: ( upita tratinčicu) Jedna stvarjasna mi nije… Zašto je onaj čovjek štedn-

jak bacio u smeće? Tratinčica: Sada mu više ne treba. U modi

je brza hrana!Maslačak: Ali, i tu ima dobra strana, nije

ga bacio na nas!!!Ema Radoničić, 7.r., Kotor

BRANCINI I EKOLOŠKAKATASTROFA

Brancin I: Čujte i počujte dragimoji! Što li sve tamo stoji…

Brancin II: Što to govoriš, ti tamo?Kako dospjeti do tebe samo?

Brancin I: Slušajte sada ovu mukutešku. Ne znate kakvu ljudi naprav-

iše grešku! Bili orada i ja pri luci ipri strašnoj muci.

Brancin II: Ne zanovijetaj višemoje milo nego kaži kako je bilo!

Brancin I: Ljudi tamo bacišeolako smeće svakojako. Štednjak,

televizor, hladnjak….Brancin II: Rekoh vam ja, a vi mi

ne vjerovaste! Bacam ja na ljudesada strašnu kletvu da više nikad

ne bace ni jednu letvu!Svi brancini: Nemoj tako kletve

bacati više! I nama se onda lošepiše.

Brancin II: Hoću, tako mi svih pera-ja! Stvoriti ću im strašnoga Straja!… U taj čas, na iznenađenje svih,

dođe vrhovni brancin.Vrhovni brancin: Što to pričate?

Brancin II: Viši, ljudi su me naljutili!Vrhovni brancin: Dođite sa mnom, vi

moje male pišće, vodim vas sa sobomtamo gdje je čišće. Problema više neće

biti, tamo ćete uživati!Tripun Grgurević, 7.raz., Kotor

Dan majki 13.5.2007.MOJOJ MAMI

Bez moje mamedan je kao bajka

bez sretnog završetka. Kakav god ja bio,

ona me voli i uvijek je uz mene.

Kada u njenim očimaugledam suzu,

snažno je zagrlim.Osmijeh moje mame

za mene je kao sunčano i vedro nebo.

Marko Luković, 4.r., Tivat

47

Slavni vaterpolista Mirko Vič e -v ić iz Kotora privodi kraju sport-sku karijeru u Italiji i najavljujepovratak u Crnu Goru.

- Rado sam se odazvao pozivuda budem u crnogorskojrepreze n t aciji. Mislim da ću kar-ijeru nastaviti u Kotoru, u kojojulozi, još ne znam, ali svakakoću uraditi sve da dugogodišnjeiskustvo prenesem ovdje ipomognem razvoju vaterpola uCrnoj Gori, kazao je Vičević zaHrvatski glasnik.

Prema njegovim riječima, zara zvoj ovog sporta nije dovoljnasa mo nesporno dobra tradicija imn ogo talenata. Osim gradnjebazena širom Crne Gore, trebau suradnji svih nadležnih insti-tucija napraviti strategiju razvo-ja ovog sporta, ojačati sistemtakmičenja, mo žda stvaran-jem regionalne lige.

- Moja karijera je dugotrajala tako da sam pro -š ao kroz sve repreze n t -a c ije

Jako mi je drago dasam i u ovoj zaigrao ida to krene kako tr e -ba, da to bude mojdoprinos, do d ao jeon.

Mirko je po -č eo ka -rijeru usjajnoje k i p i

Vaterpolo kluba Primorac izKotora, koja je osvajala zlatnemedalje na svjetskim prvenstvi-ma, olimpijadama, evropskim imediteranskim prvenstvima. VK

Pr i m o rac treniralisu članovi nje-

gove obitelji,koji su usp-ješno radili i ud r u g i m

klubovima širomzemlje i inos-transtva, Pa v le iS l o b o d a nVičević.

M i r k o vs i n

Pavo

najmlađi je član Hrvatskoggrađanskog društva Cr ne Gore(učlanjen je odmah na k onrođenja). Već sada se dobro s n -a lazi u vodi, i želimo mu da nas -ta vi ovu sjajnu obiteljsku tradi-ciju.

SPORT: Vaterpolo

Povratak Vičevića

Primoracšampion

Jedinu šampionsku titulu dosada Primorac je osvojio 1986,pod vodstvom Pavla Vičevića,pobjedivši u posljednjoj utak-mici ekipu Juga sa 11: 8. U tojekipi igrao je Mirko Vičević.

Nakon 21 godinu, Primoracje ponovo šampion, i to je pr -va titula u nezavisnoj CrnojGori. Junaci utakmice su bili

igrači o kojima smo pisali uranijim brojevima

Glasnika: Vjekoslav Pa -sković, Zdravko Ra dić,

Draško Br g uljan iDamir Crep u l ja.

Mirko Vičević

Mirkov sin Pavo

48

Benediktinska opatija Svete Marije Ratačke na rtuiznad mora u zaljevu između Bara i Sutomora

Svijetlo za one koji dolaze

Ikona 1443. prelazi u Bar

49

Uz ikonu tu je kripta sbrojnim relikvijama,što je sve privlačilo

hodočasnike iz bližih i daljn-jih područja i to nižih i višihdruštvenih slojeva. Svi suoni rado dolazili i obilnodarivali svojim zavjetima,novac za zamje nskahodočašća, predmete za crk -v e nu upotrebu, pa čak i tes-tamentima svu svoju imov-inu.

Pomorci svoje utočište nalazeu Blaženoj Djevici Mariji i znaksv o je odanosti i zahvalnosti napovratku s putovanja donosilibi poklone iz cijelog svi-jeta. Osobito su se utome isticali Dub r o včanii Kotorani. Oni koji nisubili u mogućnosti samiputovati plaćali bihodočasnike koji u nji-hovo ime i po njihovojnakani hodočastili i to jevrlo česta pojava u onodoba.

Sve do 1443. godine,do ozbiljnih prijetnji odtur s kih provala, ikona ječu v ana u Opatiji, a odtada pr e lazi u barsku kate-dralu sv. Juraja u StaromBaru. 1571. dolazi do padaBara i tu se ikoni gubi trag.Postoji, međutim, tradicija daje ikona prenesena u samostansv. Marije u Budvi.

Povijesno nije posve jasnokada su monasi napustiliRatac jer o tome postoje različi-ti izvori. Ivan Jovović u «Izprošlosti Duklj a n sko-barskenadbiskupije» spominje 1532.godinu od koje monasi više nežive aktivno u Opatiji «uslijedizmijenjenih historijskih okol-nosti». On se poziva na tvrdnjudrugog izvora da su monasinapustili Ratac i raštrkali se podrugim samostanima uz Jadr a -n sku obalu noseći sa sobomrel i k vije, knjige, dokumente i

druge dr agocjenosti. Nakon nji-hovog odlaska Opatija služikao obrambena utvrda mješ-tanima sela Su šanj.

Postoji dokument u Veneci j a -nskom arhivu iz 1574. godinekoji svjedoči da benediktinci idalje žive monaškim životom usvojoj Ratačkoj opatiji. Jednamletačka delegacija tamonalazi priora i nekolikobenediktinaca. Pored to ga štoje 1571, godine samostan sv.Marije i veći dio njenih posjedana području paštrovićke rav n -ice devastiran od turske vlasti,Opatiju su pogodili i drugi obli-

ci gubitaka npr. posjeda crkavau Praskvici i Dubovici koje su unej asnim okolnostima dospjelepod upravu monaha istočnogobreda zajedno s prihodima štose vidi iz svjedočenja kotorskogplemića Marijana Bolice 1614.godine.

Povijesne su okolnosti dakleone koje u XVI. stoljeću odglas o v ite Benediktinske opati-je čine običnu vojnu utvrdu.Vojske koje se ovdje izmjenju-ju i zub vremena uzimaju svojdanak. Što nisu uspjelirazrušiti Turci i vrijemedovršavaju Talijani u vrijemeII. svjetskog rata gradeći odsam o stanskog kamenabunkere za svoje topove.

Posljednji udarac ovomnekad monumentalnom mon-

aško-sak r a lnom zdanju, kon-cem pede s etih godina prošlogstoljeća, za d aje bivša JNArušenjem obrambene kule.

Benediktinci su se povukli,njihov monaški život na rtusv. Ma rije je zamro, arazrušeni zidovi su prekriligrobove onih koji su ih gradili,čija su tijela tu našla svojpočinak i mnogih koji su tuostavili svoje živote. Samo jošonaj tko će prići s poštovan-jem i mirom u srcu ćuti će nji-hovu molitvu i pjev u šapatuvjetra i ka mena kojega prirodau prijateljstvu s vremenom

zaogrće ruhom mediter-anskog raslinja. I dokzn a nstveno istraživanjeo po vijesnim, kultur-ološ k im i inim vrijed-nostima Opatije pre-puštamo on i ma kojih jeto zvanje, mi sebi i vre-menu u kojem živimopostavljamo pitanjeimamo li u sebi života iljubavi za vrijedno i ve -liko, da oživimo Ratackoji je izvor i znak skla-da života i ljubavi nama

vjekovima bio? Ostala je vjerai nada da dolazak na to svetomjesto još uvijek donosi onuduhovnu korist kao nekad ida Sveta Marija stoji pr edSvevišnjim i za nas ljudedanašnjeg vremena. Dok se nerazazna odgovor na postavl-jeno pitanje i dalje će vjernihodočasnici mnogi i bosi kilo-metre pješaćiti na Tijelovo iblagdan Ve like Gospe, za njihće se, za nas i one prije nas tuna oltaru Go spe Ratačke idalje slaviti Sv eta misa, a svi-jetlo ovdje upalj e ne svijeće bitće predano onima koji dolazenakon nas.

Don Pavao Medač

3.

Ratačka je opatija važnohodočasničko središte naovoj strani Jadrana. Ikonasv. Marije koja se usamostanskoj crkvi častiladoprinijela je tome radisvoje popularnosti.

50

IN MEMORIAM

Dana 19.svibnja 2007. u Franjevačkomsa mostanu Male braće u Dubrovniku, u87. go dini života, prešao je s ovoga svijetau vječnost Fra Dinko Vlašić, dugogodišnjičlan samos tana Svete Klare u Kotoru.

Svoje krsno ime Ante u redovništvu jezamijenio imenom Dominika, od milja Di -n-ko. Rođen je u najljepšoj vali na Svijetuu Ve loj Luci na Korčuli.

Najljepše odlike koje je nosio jeste zah-valnost Bio je čovjek hvale i zahvalnosti.Zahv a l n ost rađa pažnju i poštovanje i onučudnu po v ezanost i prisnost među ljudi-ma. Njega se jednostavno moralo voljeti.

Uspomena na njega nije ni do danasizblijedila. Jednako tako ni godine prove-dene u Ko toru gdje je boravio od 1985. do2002. Naš najužniji samostan je u njemuimao dostojnoga čuvara. Tu, u Bokikotorskoj, on je bo lje upoznao bolnu raz-jedinjenost kršćanstva, a u biti iste vjere utemeljnim vjerskim istinama i sakramenti-ma, kao i u pobožnosti pre ma BlaženojDjevici Mariji. Stoga se je ra d ovao znakovi-ma ekumenskog približavanja koje jezapočeto od II Vatikanskog Sabora, te je isam svojim malim, ali srdačnim riječima ipostupcima pridonosio uzajamnom vjern -i č k om razumijevanju i poštovanju.

Počivaj u miru proplanka Danača uzškrape i mirise mora i borova. Počivaj zajed-no sa onima sa kojima si dijelio svoj život,život vrijedan življenja i nasljedovanja. Bio sidobar boj vjere. Ne ka Ti nebeski otac budenagrada.

Prof. dr Petar – Perica BrajkovićU Kotoru je, nakon kraće bolesti, 5.svibnja 2007. g. preminuo

Petar Brajković, jedan od osnivača Hrvatskog građanskog društ-va Crne Gore. Sahranjen je dva dana kasnije na Katoličkomgroblju, uz prisustvo mnogih prijatelja iz Boke, Beograda iZagreba i po izričitoj želji bez posebnog ceremonijala i govora.

Petar Brajković rođen je u Kotoru 2.10. 1945. g. od oca Mata,pravnika i majke Jelke, rođ. Vičević, domaćice. Završio jeosnovnu školu i gimnaziju u Kotoru, Pravni fakultet uBeogradu, a poslijediplomske studije iz pom orskog prava kodakad. Vla d i slava Brajkovićana Pravnom fa k u ltetu uZagrebu, gdje je i m a gistriraoi doktorirao. Čitav svoj radnivijek proveo je kao nastavnikna Višoj pomorskoj školi, paFakultetu za pomorstvoUniverziteta Crne Gore u Ko t -oru, u zvanjima od asistenta,pre ko docenta do redovnogpr o fesora. Lična skromnostmu nije dozvoljavala da se pri-hvati najvećih upravnihdužnosti na Univerzitetu, alinjegov ljudski i nastavničkikvalitet najbolje odražavamišljenje studenata – od kada je u primjeni Bolonjska konven-cija svake godine je proglašavan za najpopularnijeg profesora.

Peričin život bio je osmišljen u društenim aktinostima, iako senikada aktivno nije bavio politikom. Najveći doprinos dao je uvaterp ol u, svom omiljenom sportu. Nakon kraće igračkeaktivnosti u „Pri m orcu“, posvetio se funkcionerskim dužnostimau tom klubu, čija su kruna bili Prvak SFRJ i Pobjednik KupaSFRJ 1986. g. Kao član Stručnog savjeta Vaterpolo savezaJugoslavije radio je na osmišljavanju pobjedonosne strategijejugoslovenskog vaterpola i bio je najbliži saradnik najtrofejnijihselektora Mira Ćirkovića, Vlaha Orlića, Ratka Rudića i NikoleStamenića. Bio je i predsjednik Od bora za vaterpolo Plivačkogsaveza Crne Gore. Jedan je od osnivača i prvi direktorJugoslovenske škole vaterpola „Trifun-Miro Ćirković“, sasjedištem u Kotoru.

Deklarisani Kotoranin i Bokelj po vokaciji bio je stalno prisu-tan na svim događanjima u Kotoru i Boki. Obožavao je kotorskemasovne fešte – maskenbale, karnevale, bokeške noći, ... Stalnoje bio prisutan na probama i koncertima Gradske muzike iCrkvenog pjevačkog zbora „Sveti Tripun“. Posvećivao je pažnjusvakoj gradnji po Kotoru, pa su ga prijatelji proglasili najvrjed-nijim nadzornim organom.

Bio je omiljen u svom kotorskom šetačkom društvu. Uvijekduhovit, bez teških i velikih tema i rasprava.

Volio je život i bio je odan svojoj obitelji – supruzi Zoji, sinuVladislavu i kćerki Ani. Naročito je bio nježan prema unuciFranki.

Umro je kako je i živio – tiho i dostojanstveno.Peričinom smrću svi smo izgubili.Počivao u miru Božijem!

Fra Dinko Vlašić

51

Sretna je okolnost za bratstvo Tomića što suse sač uvale matice rođenih, vjenčanih i umrlihu crkvi Sv. Mateja u Dobroti, pa se tako mogloformirati ge n ealoško stablo ovog bratstva kojepočinje od XVI st oljeća i to preko nadimkaTomin koji se javlja i u ma ticama umrlih crkveSv. Tripuna u Kotoru koje po č inju sa 1640.godinom, jer su se Dobroćani i ta m o bilježiliprije nego su formirane matice kod cr kve Sv.Ma teja početkom XVIII stoljeća. Nadimak To -min vezan je za lokalitet „Tomina Glavica“ uDo broti kod Kokotove Kule, jer su Tomići natom lokalitetu imali svoje prve kuće odakle suse proširili na drugi lokalitet po njima nazvan„Tomići“ južno od Oparen Brijega.

Prvi spomen prezimena Tomić u Dobroti u lit-eraturi nalazimo kod Andrije Kačića-Miošića unj e g ovoj „Korabljici“ štampanoj u Veneciji nanašem jeziku 1782. gdje spominjući NikoluTomića kao učesnika u oslobađanju HercegNovoga od Turaka 1687. Kačić kaže: „NikolaTomić iz Dobrote junak silni biše kada našivojnici osvojiše grad Novi i Ni kola bi teško ran-jen od Turaka, ali prebolivši od ra na viteškivojeva i poštenje učini“.

U Bratovštinu sv. Đorđa i Tripuna u Veneciji

na l a zimo ih učlanjene već od 1700. godine,tako da su do 1808. obnašali dužnosti jednogpredstojnika (gastalda), dva vikara, dva zam-jenika predstojnika, tri pisara i sedam dekana.U toku XVIII-XX stoljeća dali su 75 pomoracaod kojih 40 kapetana i 35 mornara. U tokuXVIII stoljeća imali su šest manjih brodova, au XIX stoljeću bili su vlasnici brigantina: „Citta di Cattaro“, vlasnik Stijepo Filipov 1829,„Gange“, vlasnik Anton Vidov 1871, „Eko“,vlasnik Gašpar Filipov 1840. i „ Idreno“,suvlasnik Pavo Antonov 1843; zatim tri pjelega:„Ardito“, „Virginio“ i „Vittorioso“. Kao i ostalipo m o rci u ono vrijeme, bavili su se kri-jumčarenjem, pa tako nalazimo patrunaAntona Tripova koji je 1749. na svojoj trabakuli„Madona del Rosario“ nakrcao 542 zavežljaja ulistovima iz Albanije. Iste godine uhvaćen jekao krijumčar i patrun Luka Tomov Tomić.

Na moru je stradalo deset pomoraca iz ovogabra t stva i to kapetan Andrija Jozov, utopio sejedren j a kom „Pravoslavni“ vl. Krsta Opuića,kod De n k e rka 1862. godine; kapetan NikoAndrijin utopio se sa brodom „Itri“ vl.Radoničića na putu iz Ma r selja za Aleksandriju1863; kapetan Anton Tr i p ov poginuo je u

Stara pomorska bratstva u Boki

Kao i ostala staradobrotska bratstva,Tomići se javljajudosta rano uDobroti, ali se nemože utvrditi točnovrijeme njihovogdolaska, jer već udokumentima odXVII stoljećaunazad, umjestoprezimena, javljajupatronimici inadimci

Bratstvo Tomić

Kap. Anton Tripov Tomić (1874-1947)Kap. Tripo Nikov Tomić (1840-1921)

52

požaru na brodu kod Korčule 1758; poručnikTomo Josipov umro je od žute groznice u Rio deŽaneiru 1892. Mornari: Krsto Pavov utopio se1738, Rafael Petrov, Grgur To m ov i NikoStijepov utopili su se kao članovi pos ade satartanom Ivanovića iz Dobrote kod Ravene1758. i Stijepo Filipov izgorio je sa brodom pu -nim benzina na Rijeci 1886.

Tripo Nikov Tomić ( 1840-1921)Kapetan od 1865. Više godina je zapovjedao

br odove „Equita“ i „Viceadmiral Tegetof“ društ-va Pr e muda iz Trsta. Sa barka „ Olga Terni“prešao je na brodove �ura Miloševića iz Dobrotei to: „Is kra“, „Ilija“ i „Nemirna“ do 1902.Posljednji br od mu je bio tršćanski parobrod„Ana Goić“ ist o i m enog društva“.

„Nemirnu“-posljednji dobrotski i bokeljskijedrenjak zapovjedao je u dva navrata i to od1882. do 1887. i od 1897. do 1901. Od njeganam je sačuvano rijetko pismo iz Falmuta (Engleska) koje je uputio svome brodovlasnikuĐuru Miloševiću zapovjedajući „Nemirnu“ 1.aprila 1885. U pismu opisuje plovidbu odSurabaje ( otok Java) do En g l eske iznosećidetaljno tok jedrenja kroz tri oceana od Tihoga

preko Indijskoga do Atlantika i zahvaljujućipovoljnim vjetrovima nikada nije morao spuš-tati gornja jedra, tako da je ovo dugo putovan-je prevaljeno za 92 dana, od kraja prosinca1884. do travnja 1885. sa brzinom od desetnm na sat sa ter e t om šećera. Tomić izvještavasvog brodovlasnika o svim detaljima koji su odinteresa za njega, čak da je brod na putu prop-uštao normalnih pola palca vode kroz 24 sata,tako da se teret šećera nalazio u sa vršenomredu. Ovo interesantno pismo objavlje no je ucjelosti u Godišnjaku Pomorskog muzeja Ko torbr. VIII/1959.

Kapetan Tripo Tomić umro je u Dobroti i po -k opan je u svojoj grobnici kod crkve Sv.Mateja.

Bogdan Nikov Tomić ( 1857 -1935)Kapetan 1881. brat je prethodnoga. Poslije

kraće plovidbe na jedrenjaku „Graovac“ StevaMiai l o v ića, prešao je kod austrijskog Lojda ipostao zapov j ednik 1908.

Anton Tripov Tomić ( 1874 – 1947)Poručnik 1892. a kapetan 1895. Kao i njegov

otac za povjedao je bark „Olga Terni“ do 1901.Tada je pr ešao na Lojd kao drugi oficir do1918. Između dva svjetska rata služio je koddruštva Zetska pl o v idba-Kotor. Povjerena muje bila organizacija pl o v idbe onih plovnihjedinica Društva koje su se na l a zile naSkadarskom jezeru.

Ivan Tripov Tomić ( 1888 – 1944)Kapetan, brat je prethodnoga. Od 1910. do

1925. bio je kod društva Tripković-Trst kao II iI oficir, a od 1925. do 1930. kao zapovjednik,kada svojevoljno napušta Društvo jer mu jetadašnja fašistička vlast pr isilno italijaniziralaprezime Tomić u Tomei njemu i čitavoj njegov-oj obitelji kako se vidi u njegovom brevetukapetana od 1925. gdje je prefektura Trstanaznačila promjenu prezimena na osnovudekreta od 1928. i zato napušta Trst i dolazi uBo ku. Svim našim ljudima čija su prezimenaza v r šavala na „ić“ mijenjala su se u talijan-skom obliku. Izuzetak su bila imenapomorskih društava kao npr. Tripković,Kozulić i drugi.

Od 1931. zapovijeda brodove društva „Boka“od nosno „Zetska plovidba-Kotor“ do 1943.Poslije os l obođenja Kotora mobilisan je kao Ioficir na par o b rodu „Cetinje“ na kojemu jepoginuo kada je br od naišao na minu uTivatskom zaljevu 10. XII 1944. Između više odsto poginulih putnika i članova posade njegovje leš slučajno, među rijetkima, isplivao napovršinu, pa je pokopan u obiteljskoj grobnicikod crkve Sv. Mateja.

Kap. SlavomirBogdanov Tomić

53

Iz njegove pomorske službe vrijedno je spo m -e n uti spašavanje jedne maone u olujnom vre-menu na Jadranu u decembru 1939. što mu jedonijelo kraljevsko odlikovanje Jugoslavenskekrune IV reda, 1.1.1940.

Drugom prilikom za vrijeme talijanske oku-pacije 11. 1. 1943. zapovijedajući prazan paro-brod „Perz agno“ ex „Morava“ bivše Zetskeplovidbe na putu iz Boke za Gruž po olujnomvremenu, što je sprječavalo i brodove većetonaže da isplove iz Boke, on je uspješnoobavio ovo putovanje tako da je bio pohvaljenod kotorskog prefekta Scasselatija. Na krajuprefektovog pisma upućenog lično imeno-vanom Tomiću, kaže se: „Želim izraziti Vama icijeloj posadi moju veliku pohvalu zapokazanu pomorsku vještinu što potvrđuje jošjednom slavnu pomorsku tradiciju naroda

Boke kotorske“.

Slavomir Bogdanov Tomić ( 1894 – 1968)Kapetan bojnog broda ratne mornarice Kr -

aljevine Jugoslavije. Služio je dugo vremena uTi vtu. Umro je u Zagrebu.

Osim autora ovog članka u Dobroti nema višemuških potomaka ovoga bratstva. Jedinomožda postoje neki potomci davno iseljeni uRusiju prema tvrđenju dr. Antona Stj.Dabinovića da su se još sa Krive ulice 1886.iselili u Odesu gdje su se bavili trgovinomžitarica, pa kasnije prešli u Novorosijsk i uKrasnodar.

Antun Tomić

ObjašnjenjeU Glasniku br. 26 na str. 46 u članku pod naslovom „Bratstvo Matović“ omaškom su

objavljena dva portreta kapetana sa istim imenom i prezimenom. Ispod lijevog portreta tre-balo je da stoji legenda „Božidar, lučki poglavar u Kotoru“. Jedrenjak na str. 47 je vlasništ-vo bratstva: “ Nava Milka kap. Krsto Matović 1871.“ Ispričavamo se autoru i čitateljima.

Kap. Bogdan NikovTomić (1857-1935)

Kap. Ivo TripovTomić (1888 –

54

PRODAJNA MJESTAHrvatski glasnik možete kupiti na

sledećim prodajnim mjestima Bega pressa:Podgorica:Ivana Vujoševića, kućica

MomišićiPC Kruševac- SvijetCentar - maloprodajaNjegoševa ulica - Globus

Bar: Trafika SDKKostrača

Ulcinj: Bulevar- maloprodaja

Budva: Prolaz - maloprodaja

Spas - maloprodaja

Tivat: AnjaPantomarketSturiDraganaMaprenat

Cetinje: Pazar, maloprodaja

Kotor: PantomarketRiva kod kamenog kioska

Sandrela

Herceg Novi: Tažeks - BijelaMješovito 33Grbo MNMKnežević CompanyPantomarket Centar

Risan: Centar

55